UVOD U TURIZAM terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj turizam - jedna od najmasovnijih, najdinaminijih i najsloenijih drutveno-ekonomskih pojava suvremenog doba Jednom turist = Ekspert za turizam ?!? predmetom ozbiljnijih znanstvenih istraivanja postao je tek polovicom 20. stoljea kada je poeo njegov izuzetno dinamian rast i razvoj jedno od najmultidisciplinarnijih podruja znanstvenog istraivanja

Definicije pojmova turist i turizam od engleske rijei tour koja je u poetku imala znaenje samo za kruno putovanje prva izvedenica od rijei tour -tourist- po prvi je puta upotrijebljena prije dva stoljea u pogrdnom znaenju definicija navedenih pojmova ima gotovo koliko i autora iz najrazliitijih znanstvenih disciplina

1

Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist: prostorna komponenta svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistika organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji dri da se putovanje mora odvijati izvan uobiajene sredine odreene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu). sutina putovanja osoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odreditu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog prebivalita vremenska komponenta osoba mora privremeno izbivati izvan uobiajene sredine due od 24 h, ali maksimalno do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobiajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik (excurisonist). Svjetska turistika organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj (same-day visitor). svrha putovanja osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraem od godine dana), hodoau, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici. Tko je turist? prema WTO-u, to je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobiajene sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjeuje prema E. Cohenu: turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju prema V. Smith, turist je osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doivi promjenu

2

to je turizam? Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost (Hunziker i Krapf) dvije osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potronja sredstava steenih izvan mjesta turistikog boravka Turizam je skup pojava i odnosa proizalih iz interakcije turista, davatelja usluga, drava i lokalnih zajednica domaina u procesu privlaenja i ugoivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika) (Goeldner et al.) etiri temeljna subjekta u turizmu: turisti (i izletnici) poduzea i ostali poslovni subjekti drava zemlja domaina lokalna zajednica Definicija turizma prema UNWTO-u Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobiajene sredine ne due od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjeuju. Definicija turizma prema DZS-u Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanja jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova. Pet temeljnih karakteristika turizma: turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim odreditima (to ukljuuje i sudjelovanje u razliitim aktivnostima u turistikoj destinaciji) putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba inae kree, ivi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu privremeni boravak u turistikom odreditu znai da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno krunom putovanju (domicil-turistiko odredite-domicil) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne dui od 12 mjeseci) svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapoljavanje u turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju Faktori razvoja turizma turizam nije samo posljedica, ve je i faktor gospodarskog razvoja industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turistike potrebe Turistika potreba je skup pojedinanih potreba koje zajedniki (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potroaa u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai radi obnavljanja svoje psihike i fizike kondicije. u turistika putovanja mogu se ukljuiti jedino osobe koje raspolau sa: slobodnim vremenom, koje se moe upotrijebiti za provoenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada slobodnim sredstvima, koja se mogu potroiti na putovanje i boravak u turistikoj destinaciji faktor koji ima izuzetno vanu ulogu u nastanku ove pojave je tehniko usavravanje prometnica i prijevoznih sredstava

3

FAKTORI PROCVATA TURIZMAINICIJALNI POTICAJ POSLJEDIC E Poveanj e standard a (poveani dohodak) Znanstven tehniki o (Industjalizacijnapredak - masovna ri a proizvodnja) Urbanizacij a jednolian izgled naselja i industrijskih zon a Motorizacij a poveanje privatne motorizaci je Poveanj e slobodnog vremen v smanjenje a radnog vremen a

CIJEN A

PODRUTVLJENJE poveano zakonsko ureenje drutvenog ivota raspadanje tradicionalnih zajednica INDIVIDUALNI ivot iSTRESOVI rad podvrgnuti zakonima tehnike i funkcionalnosti, opadanje kvalitete ivota, drutveni pritisak TURIZA M kao oslobaajui oblik slobodnog vremena izvan svijeta svakodnevnice, u rekreacijskim i turistikim podrujima Kratka putovanja (od 3 1 noenja)

RJEENJE

Praznina putovanja (najmanje etiri noenj a)

Izleti (bez noenja)

4

Motivi turistikih putovanja glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobiajene sredine i elja za novim doivljajima meu najee spominjane motive moemo ubrojiti zdravlje, kulturu, sport, zabavu i ekoloke motive kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe, tako se i motivi i oekivanja neprestano mijenjaju Vrste i oblici turizma UNWTO turizam dijeli na sljedee vrste: domai turizam (domestic tourism) ukljuuje turistika putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) u razliite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja dravljana Hrvatske u turistika odredita unutar Hrvatske) receptivni turizam (inbound tourism) ukljuuje turiste ne-rezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj) emitivni turizam (outbound tourism) ukljuuje turistika putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistika putovanja hrvatskih dravljana u destinacije u drugim zemljama) interni (unutranji) turizam (internal tourism) predstavlja kombinaciju, ukupnost domaeg i receptivnog turizma (prati se turistiki promet npr. svih hrvatskih i stranih dravljana na podruju Hrvatske) nacionalni turizam (national tourism) ukljuuje sva turistika putovanja domicilnog stanovnitva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja graana Hrvatske u turistika odredita unutar vlastite zemlje i sva turistika putovanja u turistike destinacije izvan zemlje) meunarodni turizam (international tourism) ukljuuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi znailo da se pod meunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih graana u inozemstvo) intraregionalni turizam podrazumijeva sva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistika putovanja Europljana unutar Europe) interregionalni turizam podrazumijeva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistika putovanja Europljana izvan Europe) Najee koriteni kriteriji podjele turizma: prema duini boravka turista (obino se govori o izletnikom, vikend, boravinom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim turistikim putovanjima) prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski turizam) prema dobnoj strukturi turista (djeji, omladinski, obiteljski, turizam tree dobi) prema godinjem dobu (najee se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju u proljee ili u jesen) prema intenzitetu koritenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski, posezonski)

5

VRSTE TURIZMA (TURISTIKA KRETANJA) VRSTE TURIZMA (TURISTIKA KRETANJA)

Prema Prema duini duini boravka boravka turista turista izletniki vikend boravini tranzitni

Prema Prema nacionalnoj nacionalnoj pripadnosti pripadnosti turista turista domai inozemni

Prema Prema broju broju sudionika sudionika masovni odrivi elitni

Prema Prema nainu nainu organizacije organizacije putovanja putovanja individualni organizirani mjeoviti

Prema Prema dobnoj strukturi dobnoj strukturi turista turista djeji omladinski obiteljski "tree dobi"

Prema vremenu Prema vremenu kada je kada je odreeni resurs odreeni resurs najatraktivniji najatraktivniji predsezonski sezonski posezonski

Prema lokaciji Prema lokaciji na kojoj se na kojoj se odvija turistiko odvija turistiko putovanje putovanje planinski primorski urbani ruralni

Prema Prema utjecaju na utjecaju na platnu platnu bilancu bilancu aktivni pasivni

Prema Prema godinjem dobu godinjem dobu ljetni zimski

Masovni i alternativni turizam pogrena tumaenja? masovni turizam glavnom karakteristikom suvremena turizma moe se smatrati njegova nesluena masovnost odrivi turizam alternativni turizam alternativa sadrajima i ponaanju u turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi Specifini oblici turizma od strategije masovnosti (rast potranje baziran na jednostavnom i jeftinom proizvodu koji osigurava veliki fiziki obujam prometa) prema strategiji diverzifikacije proizvoda (proizvod prilagoen odreenom segmentu potroaa primjeren specifinim eljama i oekivanjima turistikih potroaa) u fokus interesa stavljaju se motivi koji ljude pokreu na turistika putovanja pa se razvojni koncept turizma u turistikim destinacijama usmjerava na zadovoljenje specifinih potreba ueg segmenta potroaa koji je homogen s obzirom na svoj poseban interes od 1990-ih sve uestalije u teoriji i praksi poinje se koristiti termin specifini oblici turizma (SOT), to je slobodan prijevod pojma koritenog u engleskom govornom podruju special interest tourism Specifine oblike turizma mogue je definirati kao posebnu skupinu turistikih kretanja koja su uvjetovana odreenim, dominantnim turistikim motivom koji turistikog potroaa pokree na putovanje u destinaciju ija je turistika ponuda svojim sadrajima prilagoena ostvarenju doivljaja vezanih uz dominantan interes tog potroaa.

6

Dvije osnovne skupine SOT-a ovisno o tome temelje li se sadraji ponude preteno na prirodnim ili preteno na drutvenim resursima prirodni resursi: zdravstveni turizam, sportski turizam, nautiki turizam, eko turizam, seoski (agro) turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam, robinzonski turizam drutveni resursi: kongresni (M.I.C.E. meetings, incentives, conventions, events) turizam, kulturni turizam, gastronomski i enofilski turizam, turizam dogaanja (event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino turizam Povijesni razvoj turizma pitanje periodizacije povijesnog razvitka turizma teoretiari turizma koji su slijedili princip primjene kriterija vremena u odreivanju faza razvoja turizma, najee se razlikuju u odreivanju poetka i kraja pojedinih faza dosadanjeg razvoja turizma putovanja u antiko doba (Grka i Rim) veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a trajala su izmeu dvije i osam godina putovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti, tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti, socijalnom statusu i ponaanju sudionika; po vremenskoj uestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmjetaju; po oblicima i prateim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim uincima svi potrebni uvjeti za razvoj turizma steeni su tek polovinom 19. stoljea kao cjelina poeli djelovati svi relevantni imbenici postanka turizma (pokretaki, receptivni i posredniki faktori) koji su omoguili da se u turistika putovanja mogu ukljuiti iri drutveni slojevi

7

Faze razvoja turizma prema Freyeru FAZA VRIJEME PRIJEVOZNO MOTIVACIJA SUDIONICI SREDSTVO Predfaza Do 1850. Pjeice Nomadi Elita, plemstvo, Na konju Hodoasnici obrazovani, Koijom Ratovi poslovni ljudi Dijelom brodom Otkria Obrazovanje Poetna faza 1850. 1914. Vlak (tuzemstvo) Odmor Novi srednji Parobrod (inozemstvo stale Razvojna faza 1914. 1945. Vlak Lijeenje, Imuni radnici Automobil, Bus Odmor, Avion (linijski) Trgovina Visoka faza Od 1945. slojevi razvijenim Slobodno vrijeme zemljama) Faze razvoja turizma prema UNWTO-u rano doba prve civilizacije, Grka, Rim, Azija srednje doba od V. do XIV. stoljea, hodoaa, istraivaka putovanja doba renesanse od XIV. do XVII. stoljea, edukativna putovanja, Grand Tour industrijska revolucija od 1750. 1850., razvitak gradova, parni stroj moderni turizam - razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj Pirjevec, Kesar: razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.) razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. -1939.) razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990. razdoblje novije hrvatske povijesti do danas Vukoni: prva faza razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmu druga faza konac devetnaestog stoljea, odnosno faza znatielje trea faza razdoblje od poetka dvadesetog stoljea do konca Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja etvrta faza razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignua peta faza razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turistikog razvoja esta faza razdoblje od 1991. do poetka 21. stoljea, odnosno faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota u Hrvatskoj Automobil Avion (arter) Obnavljanje Odmor Svi (u

8

Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem XIX. stoljea na tlu dananje Hrvatske iskazana znatielja za upoznavanjem novih krajeva prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu razvoj jedrenjatva i parobrodarstva s prvim zabiljeenim organiziranim putovanjima zaetak prvih turistikih mjesta, veinom klimatskih ljeilita, ali i stvaranje prvih veih prostornih obalnih cjelina, rivijera (Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka) dolazak stranog kapitala i izgradnja eljeznike mree poetak turistikog buenja srednje Dalmacije buenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turistikim mjestima poeci dravnog intervencionizma u podruju turizma (statistika, takse, zakonske odredbe) 1965. 1975. zlatno doba hrvatskog turizma (status stratekog pravca razvoja) ekspanzija izgradnje smjetajnih kapaciteta (do 1975. godine sagraeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990. godine) 1986. 1988. kulminacija razvoja hrvatskog turizma 1986. godine najvei broj turistikih noenja u povijesti (68 milijuna noenja turista) razdoblje od samostalnosti hrvatske drave do kraja XX. stoljea privatizacija i restrukturiranje kapaciteta turistike ponude osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budueg razvoja koja bi omoguila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj razini

9

MJESTO I ULOGA TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU MJESTO TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU turizam s opravdanjem ima status iznimno vane komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja turizam = aktivnost, djelatnost, grana, industrija, sektor, gospodarstvo? turizam je gospodarska aktivnost, to ne definira njegov obuhvat u nacionalnom gospodarstvu, ve samo njegov gospodarski karakter turizam nije gospodarska djelatnost (npr. pruanje usluga smjetaja), niti gospodarska grana (npr. ugostiteljstvo), niti industrija (odnosi se na preradu sirovina), niti gospodarski sektor (npr. tercijarni), niti gospodarstvo (preirok okvir) turizam je iznimno sloen gospodarski sustav sastavljen od niza fragmenata strukturno razliitih gospodarskih grana i djelatnosti u svim sektorima nacionalnog gospodarstva turizam se definira kao visoko sofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva iji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a ine ga meusobno povezani, heterogeni, meuovisni i komplementarni fragmenti razliitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno ine logiku, funkcionalnu i uravnoteenu cjelinu skup komplementarnih proizvoda i usluga razliitih gospodarskih grana i djelatnosti, bez obzira to u jednom njegovom segmentu proizvodi ili usluge meusobno konkuriraju proizvodi i usluge u turizmu su u velikoj veini meusobno komplementarni, a ne konkurentni svaki predmet razmjene na turistikom tritu, bilo da se radi o proizvodu ili usluzi, treba promatrati kao uinak pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva najvea trina vrijednost i snaga turizma proizlazi upravo iz sinergijskog uinka koji nastaje filigranskim doziranjem uinaka svake gospodarske djelatnosti koja ga ini iz uinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turistike ponude izdvojiti samo onaj dio uinaka koji strukturno pripada uincima turizma

10

EKONOMSKI UINCI GRANE

Turizam kao sastavnica fragmenata mnogih grana i djelatnosti nacionalnog gospodarstva EKONOMSKI UINCI SEKTORA

EKONOMSKI UINCI TURIZMAVaenje ruda, nafte, plina, kamena

Poljoprivumarstvo Ribarstvo reda

Industrija Energetika

Vodopriv- Graevinar reda -stvo

Trgovina na malo i veliko

Ugostiteljstvo

Promet

Financijsko posredovanje

Turistiko posrednit vo

Javna uprava

Djel. Ostale zabave i djelatnosti rekreacije

EKONOMSKI UINCI NACIONALNOG GOSPODARSTV A

na mnoga sutinska pitanja razvoja turizma odgovor ne lei u okviru samo jedne gospodarskegrane, sektora gospodarstva, institucije, politike ili zakona, ve trai mnogo sloeniji pristup zbog visokog stupnja fragmentiranosti, disperziranosti i kompleksnosti turizma nepoznavanje ili samo povrno poznavanje obuhvata i strukture turizma dovodi do skepticizma, podcjenjivanja i neuvaavanja turizma kao potencijalnog generatora opeg gospodarskog rasta i razvoja

11

ULOGA TURIZMA U GOSPODARSKOM SUSTAVU uloga turizma u gospodarskom sustavu proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija ekonomske funkcije turizma su sva ona njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odreenim ekonomskim uincima ekonomska polifunkcionalnost turizma pojedina ekonomska djelovanja se meusobno ne iskljuuju, ve su naprotiv komplementarna, meuzavisna i krajnje sloena 10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma: multiplikativna, induktivna i konverzijska funkcija, funkcija zapoljavanja, poticanja meunarodne razmjene dobara, apsorpcijska funkcija, funkcija uravnoteenja platne bilance, razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podruja te integracijska i akceleracijska funkcija 1. Multiplikativna funkcija turizma ukupan ekonomski uinak turistike potronje proizlazi iz cirkulacije inicijalno ostvarene turistike potronje kroz vie gospodarskih ciklusa, a ine ga zbroj direktnih, indirektnih i induciranih uinaka te potronje 1. direktni ekonomski uinci turistike potronje ukupnost inicijalne turistike potronje ostvarene u gospodarskim granama koje izravno apsorbiraju turistiku potronju, a to su ugostiteljstvo, turistiko posrednitvo, promet i trgovina na malo 2. indirektni ekonomski uinci turistike potronje ukupnost svih trokova (na sirovine, poluproizvode, proizvode i usluge) nastalih u procesu formiranja turistike usluge (npr. usluge noenja u hotelu). Podmirivanje trokova od strane pruatelja turistikih usluga (npr. hotelsko poduzee) prema svojim dobavljaima (npr. distributeri prehrambenih ili tekstilnih proizvoda), ali i dobavljaa prema svojim dobavljaima. 3. inducirani ekonomski uinci turistike potronje nastaju kao rezultat poveane kupovne moi lokalne (rezidentne) drutvene zajednice na turistiki receptivnom podruju. Tu se najee spominje rast javne potronje ili potronje rezidenata (lokalnog stanovnitva i privremeno zaposlene nerezidentne radne snage) koju su omoguili prethodno ostvareni direktni i indirektni uinci turistike potronje. konani rezultat cirkulacije inicijalno ostvarene turistike potronje je multiplikativni uinak odnosno vrijednost sredstava koja je ula u gospodarski ciklus u inicijalnoj transakciji, pomnoena s prosjenim brojem iteracija (multiplikatorom) u kojima ona sudjeluje turistika potronja se multiplicira (razdjeljuje i obre) u nacionalnom gospodarstvu kroz vie iteracija sekundarne potronje sve dok ne izae iz optjecaja zbog odljeva sredstava ili zbog zanemarive vrijednosti uslijed velikog broja iteracija odljev sredstava iz gospodarskog sustava neizbjean je u gotovo svim gospodarskim ciklusima dio sredstava ostvarenih inicijalnom turistikom potronjom, koji u svom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od razina sekundarne potronje (iteraciji) djelomino nestane iz optjecaja (zbog uvoza, tednje, plaanja poreza) cirkulacija turistike potronje se rijetko kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini (iteraciji) sekundarne potronje kljuna snaga teorije multiplikatora je prelijevanje bruto vrijednosti iz djelatnosti u djelatnost pokreui na taj nain nove gospodarske aktivnosti ili tonije, novu potronju

12

Proces multiplikacije turistike potronjeTURISTIKA POTRONJA (inicijalna faza)

odljev sredstava sredstava

M

H

LB

G

SEKUNDARNA POTRONJA (prva iteracija)odljev sredstav a

M

H

LB

G

M = uvoz H = prihodi kuanstava LB = lokalni gospodarski subjekti G = javni sektorodljev sredstav a

SEKUNDARNA POTRONJA (druga iteracija)

M

H

LB

G

Cooper et al. (1999)2. Induktivna funkcija turizma jedna od kljunih funkcija turizma je indukcija (nastajanje) poveanih ukupnih uinaka proizvodnje odnosno pruanja usluga na promatranom turistiki receptivnom podruju (destinaciji) induktivna funkcija turizma poiva na multiplikativnim uincima turistike potronje gdje se, pod odreenim uvjetima, poinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i poveanjem postojee ponude u proizvodnji dobara odnosno pruanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini (npr. otvaranje pekarne ili praonice rublja za novootvorene smjetajne objekte u destinaciji) snaga induktivnosti turizma ovisit e o stopi rasta (masovnosti) potranje za odreenom destinacijom, ali i o stupnju njenog turistikog razvoja, gdje se u odreenom trenutku poinju stvarati "zalihe" potencijala u izgradnji turistiki receptivnih kapaciteta, ali i kapaciteta njihovih dobavljaa kojih na tom tritu do tada nije ni bilo prema naelima ekonomije razmjera, koja je evidentna upravo u turizmu zbog masovnosti subjekata prisutnih na tritu, svojom induktivnom funkcijom turizam na odreenom turistiki receptivnom prostoru moe potencijalno otvoriti prostor za proirenje proizvodnje i rast broja pruenih usluga uz smanjenje jedininih trokova po jedinici proizvoda ili usluge

13

3. Konverzijska funkcija turizma sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljueni u turistike tokove, ne bi ni ostvarivali ekonomske uinke, prvenstveno prihod (npr. neizgraeni i nenaseljeni dio morske obale) atraktivna svojstva pojedinih prirodnih resursa mogu se vrlo lako ekonomski valorizirati upravo u turizmu, dok za pojedine gospodarske grane i djelatnosti ti isti resursi i njihova svojstva ne predstavljaju dovoljno dobru materijalnu osnovu za pokretanje poslovanja i za ostvarivanje ekonomskih uinaka konvertiranjem takvih, u pravilu nepotroivih i koliinski ogranienih, neaktivnih resursa u one koji ostvaruju konkretan ekonomski uinak, turizam dobiva poseban znaaj za odreeno podneblje pa moda ak i presudnu ulogu u stvaranju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta u okviru konverzijske funkcije javlja se cjenovna diferencijacija izmeu npr. cijene noenja u sobi s pogledom na more (120) i cijene noenja u sobi s pogledom na parkiralite (95) takvu "dodanu vrijednost turisti preferiraju i spremni su za nju platiti vii iznos (+25), iako su usluge noenja u obje sobe u svojoj osnovi potpuno jednake dodana vrijednost" koja je naplaena u obliku razlike izmeu tih dviju cijena sadrajno pripada pojmu turistike rente turizam je u mogunosti pretvoriti i s resursima povezane rekreativne aktivnosti u ekonomske poput sunanja na plai, kupanja u moru, skijanje, rafting turizam je u mogunosti pretvoriti i kulturne, povijesne i vjerske resurse u ekonomske, bilo da su materijalnog ili nematerijalnog obiljeja 4. Funkcija zapoljavanja jedna od najvanijih funkcija turizma je zapoljavanje odnosno generiranje novih radnih mjesta u okviru temeljnih gospodarskih grana u sustavu turizma (direktno), ali i nizu ostalih popratnih grana i djelatnosti u funkciji opskrbnog sustava (indirektno zapoljavanje) 1. direktno zapoljavanje u turizmu odvija se u ugostiteljstvu, turistikom posrednitvu, prometu i trgovini na malo, a odnosi se na ona radna mjesta iji djelatnici dolaze u izravan kontakt s posjetiteljima (2007. godine u ugostiteljstvu je bilo zaposleno 90.275 djelatnika; DZS) 2. indirektno zapoljavanje u turizmu odvija se u svim ostalim gospodarskim granama i djelatnostima ije su aktivnosti u manjoj ili veoj mjeri usmjerene na razvoj turizma i dohodak koji se po toj osnovi ostvaruje, a rije je o radnim mjestima u okviru industrije, energetike, vodoopskrbe, graevinarstva, usluga informatike potpore, financijskog poslovanja, javne uprave itd. turizam je jedna od rijetkih gospodarskih djelatnosti u kojoj e se ukupan broj radne snage konstantno poveavati etiri temeljna obiljeja zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj: 1. dominira enska radna snaga 2. dominira radna snaga s prosjeno niim stupnjem obrazovanja 3. dominira radna snaga prosjeno vie dobne granice 4. dominira sezonska radna snaga zbog visoke fragmentiranosti turizma i velikog broja radnih mjesta koje se tek djelomino odnose na turizam, nije mogue izraunati toan broj ukupno zaposlenih u turizmu poseban problem je ak i procjena zaposlenih u privatnom smjetaju u budunosti e se sve vie traiti turistiki obrazovana radna snaga prilagodljiva suvremenim turistikim trendovima

14

5. Funkcija poticanja meunarodne razmjene dobara oituje se u kretanju prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) roba i usluga na raunu tekuih transakcija platne bilance kada se radi o potronji inozemnih (nerezidentnih) posjetitelja u Hrvatskoj, tada e sve robe i usluge koje su im pritom prodane dobiti izvozni karakter (2007. godine ostvareno je 6,75 milijardi prihoda od inozemnog turizma; HNB) funkcija do svog punog izraaja dolazi samo onda kada je rije o dobrima koja su proizvedena u Hrvatskoj potronja hrvatskog (rezidentnog) stanovnitva na turistikim putovanjima u inozemstvu na sve robe i usluge tretira se kao uvoz dobara u Hrvatsku (2007. godine ostvareno je 717 milijuna rashoda od inozemnog turizma; HNB) uvoz dobara u cilju razvoja turistike ponude se tretira kao svojevrsni troak razvoja (odljev sredstava) najvaniji aspekt funkcije turizma u poticanju meunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija turizam je za Hrvatsku iznimno znaajan izvor deviznih sredstava, a samim time i jedan od najveih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta brojne su prednosti izvoza putem turizma u odnosu na uinke koji se postiu robnim izvozom kao npr.: inozemna potranja dolazi k ponudi i troei devizna sredstva vre izvoz roba i usluga (znatno olakan izvoz), plaanje roba i usluga se najee vri odmah i u gotovini, gotovi proizvod (npr. sok) postie u prosjeku i do 4 puta viu cijenu u sklopu usluge nego na inozemnom robnom tritu, trokovi kontrole kvalitete, ambalairanja, transporta, carine, pedicije i promocije po jedinici proizvoda, svedeni su na minimum, strani posjetitelji sami preuzimaju rizik pregleda robe kupljene u nekoj stranoj zemlji i njenog carinjenja prilikom ulaska u domicilnu zemlju 6. Funkcija uravnoteenja platne bilance zbog visokog deficita robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, turizam ima vrlo vanu stabilizacijsku funkciju to postie visokim prihodima od inozemnog turizma ve dui niz godina uspjeno ublaava negativan uinak robne razmjene s inozemstvom, vraajui platnu bilancu u koliko-toliko ravnoteno stanje u posljednjih 10 godina, pozitivni neto izvoz usluga po osnovi inozemnog turizma pokrivao je u prosjeku sa 64% ukupni negativni neto izvoz roba turizam doprinosi i stabilizaciji financijskog sustava Hrvatske jer nastupanjem turistike sezone osigurava veliki priljev deviza, koje su presudne za servisiranje vanjskog duga i odravanje relativno stabilnog teaja domae valute

15

7. Apsorpcijska funkcija oituje se u sposobnosti turizma u uravnoteenju robno-novanih odnosa (realnog i financijskog sektora) razvijenih gospodarstava i gospodarstava u razvoju, a javlja se kao rezultat meunarodnih turistikih kretanja receptivni turizam uzrokovat e priljev deviza odnosno jaanje kupovne moi turistiki receptivne zemlje, dok e emitivni odnosno pasivni turizam uzrokovati odljev deviza ili vika kupovne moi (nastao zbog izvozne orijentiranosti) iz turistiki emitivne zemlje u inozemstvo djelovanje apsorpcijske funkcije turizma temelji se na globalnoj redistribuciji dohotka iz razvijenih gospodarstava prema gospodarstvima zemalja u razvoju 8. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podruja sposobnost u disperziji / redistribuciji dohotka namijenjenog turistikoj potronji i redistribuciji investicijskog kapitala redistribucija dohotka i kapitala na meunarodnoj razini ekonomski je zanimljivija jer znatno utjee na porast nacionalnog dohotka turistiki receptivnih zemalja prelijevanje sredstava redistribucija na nacionalnoj razini (u okviru jedne zemlje) ukazuje na preraspodjelu sredstava izmeu regija, koja bitno ne utjee na porast nacionalnog dohotka najvea turistiki emitivna podruja svijeta (veliki gradovi) su ujedno i gospodarski najrazvijenija, s visokim stupnjem urbanizacije i gustoom naseljenosti pa se veina turistikih kretanja odvija na slabije razvijenim, manje urbaniziranim i manje napuenim podrujima posljedica toga je redistribucija dohotka namijenjenog turistikoj potronji odnosno redistribucija kupovne moi na globalnoj razini kao posljedica redistribucije dohotka namijenjenog turistikoj potronji, javlja se redistribucija kapitala u obliku investicija u turistike atrakcije, izgradnju turistiki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu integracija meu gospodarskih subjekata, organizaciju razliitih manifestacija od meunarodnog znaaja (kulturnih, gospodarskih, sportskih) itd. smjer redistribucije kapitala tee uglavnom od razvijenih prema slabije razvijenim podrujima u funkciji razvoja turistike ponude koja e stanovnitvu (radnoj snazi) razvijenih podruja omoguiti relaksaciju i rekreaciju u cilju ouvanja zdravlja i poveanja produktivnosti za dosta nerazvijenih i slabije razvijenih podruja, turizam je esto i jedina mogunost unaprjeenja kvalitete boravka na odreenom prostoru 9. Integracijska funkcija regija predstavlja osnovnu geografsku jedinicu za stvaranje i unapreivanje konkurentnosti te postaje glavnim nositeljem gospodarskog razvoja (npr. Istra, Juna Dalmacija, Zapadna Slavonija, Podravina, Zagreb) to je uvjetovano raspoloivou kvalitetnih resursa za pokretanje odreenih gospodarskih aktivnosti kljuna regija za razvoj turizma u Hrvatskoj je svakako jadranska turistika regija koja na 32% teritorija Hrvatske apsorbira 95% ukupnog turistikog prometa kako se na podruju jadranske turistike regije ne proizvode sva dobra i u dovoljnim koliinama koja su nuna za formiranje turistike ponude na tom prostoru, nuna je gospodarska integracija s ostalim (kontinentalnim) regijama Hrvatske cilj ove funkcije je gospodarski integrirati i ojaati kontinentalne regije kako bi proizvodile dobra potrebna za razvoj turizma na podruju jadranske turistike regije (izbjegavanje uvoza) turizam posjeduje specifinu integracijsku funkciju u gospodarskom povezivanju regija, od kojih e se jedne suoavati sa svim blagodatima, ali i posljedicama intenzivnog razvoja turizma, dok e one druge, proizvodnjom dobara i pruanjem popratnih usluga, podupirati razvoj turizma u onim regijama koja takve resurse ne posjeduju, ali o njima izravno ovise kontinentalne regije Hrvatske sve vie nade polau u plasman dobara i usluga upravo kroz turizam putem kojeg lake pronalaze put do inozemnog trita (nevidljivi izvoz) turizam treba prepoznati kao jaku kohezijsku snagu koja e svojim integracijskim djelovanjem barem djelomino ublaiti regionalne nejednakosti

16

10. Akceleracijska funkcija oituje se kroz snagu turizma da razvija odreena podruja (geografska ili gospodarska) bre od drugih gospodarskih grana ili djelatnosti jadranska turistika regija odabrala je turizam kao primarnu orijentaciju svog gospodarskog razvoja to se temelji na komparativnim prednostima i raspoloivosti resursa za turistiki razvoj turizam ima sposobnost i u brem razvoju pojedinih gospodarskih grana, u okviru kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na razvoj turizma i time postigle znaajan uspjeh (npr. ekoloka proizvodnja hrane bez GMO sastojaka ili proizvodnja vrhunskih vina s kontroliranim podrijetlom u funkciji visokokvalitetne eno-gastronomske turistike ponude)

17

3 OBILJEJA TURISTIKOG TRITA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA Pojam i osnovni elementi turistikog trita trite se s prostornog aspekta definira kao mjesto na kojem se susreu subjekti ponude i potranje, odnosno mjesto na kojem trgovci susreu kupce kojima ele prodati svoju robu cijena robe, odnosno usluge, pojavljuje se kao regulator veliine ponude i potranje na turistikom tritu susreu se subjekti ponude i potranje, a vrlo esto se pojavljuju i posredniki faktori koji ta dva subjekta dovode u meusobnu vezu Turistiko trite je skup odnosa ponude i potranje u podruju usluga i dobara to slue za podmirenje turistikih potreba na odreenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potranje koji nastaju pod utjecajem turistikih kretanja (Vukoni i avlek, 2001) specifinosti bez kojih turistiko trite ne moe funkcionirati 1. podmirenje turistikih potreba nije mogue ostvariti bez putovanja turista/turistikih potroaa izvan njihove uobiajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistika ponuda 2. proizvodi i usluge koje se nude na odreenom turistikom tritu za podmirenje turistikih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se proizvode ve su za njega vrsto vezani, to znai da se ne mogu konzumirati na nekom drugom mjestu, dok se na robnim tritima proizvodi i usluge mogu neogranieno kretati 3. turisti uvijek predstavljaju sastavni dio proizvodnje turistikog proizvoda i njegova konzumacija nije mogua bez njihove osobne prisutnosti, to nije sluaj na drugim tritima i s drugim proizvodima 4. turistiki proizvod nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa (kao to je to sluaj s proizvodima na drugim tritima), ve se radi o integriranom proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pruaju razliiti pruatelji usluga, a turist ga doivljava kao jedinstveno turistiko iskustvo. Onaj dio turistikog trita na kojem se nalazi vea koncentracija turistike potranje emitivno turistiko trite, a drugi dio trita na kojem je locirana koncentrirana turistika ponuda receptivno turistiko trite Konstitutivnim elementima (subjektima) turistikog trita smatraju se: turistika ponuda turistika potranja turistiki posrednici analiza turistikog trita s etiri aspekta predmeta razmjene turizam preteno obuhvaa uslune djelatnosti, pa je i turistiko trite stoga dominantno trite usluga prostora geografski odreenih trita koja se mogu promatrati od lokalnog do meunarodnog trita u granicama velikih svjetskih geografskih regija sa slinim prirodnim obiljejima; mjesta na kojem se susreu turistika ponuda i turistika potranja turistika destinacija (turistika destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turistikom tritu) naina na koji turistika ponuda i potranja stupaju u meusobnu vezu: izravno (bez koritenja posrednika), neizravno (uz koritenje posrednika) ili kombinirano (koristei samo dijelom usluge turistikih posrednika);

preteno individualno (trite na kojem se turistika putovanja poduzimaju samostalno, bezpomoi posrednika, odnosno na kojem turisti zadravaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim sredstvom, kada putuju i to u destinaciji poduzimaju) i preteno organizirano (ukljuivanje turistikih agencija i turoperatora u organiziranje turistikih putovanja i sadrajnog boravka turista u turistikim odreditima)

18

Pojam, koncept i karakteristike turistike potranje Turistika potranja se za potrebe turistike statistike najee definira kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u turistikim kretanjima, ili se eli ukljuiti u turistika kretanja, da bi koristile razliite turistike usluge u mjestima izvan svoje uobiajene sredine u kojoj ive i/ili rade (Cooper et al., 1998). tri kljune injenice koje se veu uz turistiku potranju na potranju moe utjecati vie imbenika, a ne samo cijena potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti turistika potranja determinira odnose na turistikom tritu Faktori turistiku potranju: koji utjeu na

19

podjela turistike potranje 1. Idealna potranja ine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u turistika kretanja. To istovremeno ne znai da se svi oni i mogu ukljuiti u turistika kretanja. 2. Potencijalna potranja predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogunost da zadovolje svoje turistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu odluku o potronji, odnosno o ukljuivanju u turistika kretanja. 3. Realna potranja to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroe za zadovoljenje turistikih potreba. 4. Efektivna potranja predstavlja onaj dio realne potranje, koji s aspekta razliitih razina turistike ponude (receptivne zemlje, turistike destinacije u irem ili uem smislu, odreenog pruatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja usluge. karakteristike turistike potranje dislociranost heterogenost elastinost dinaminost sezonalnost dislociranost turistike potranje od turistike ponude uvjetuje koritenje transportnog sustava, koritenje marketinkih aktivnosti, ali i uvjetuje bitno razliite odnose na relaciji ponuda potranja heterogenost turistike potranje turistika je potranja heterogena s gledita razliitih potreba, navika i sklonosti pojedinih skupina potroaa, u to se ukljuuje i raznovrsna kulturna, vjerska ili politika pripadnost, a takoer i s aspekta razliitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje esto opredjeljuju turistiku potranju nositelji turistike ponude kreiraju svoje proizvode za to je mogue homogeniju skupinu turistikih potroaa kako bi mogli optimalno ispuniti njihova oekivanja homogene skupine mogue je kreirati prema razliitim kriterijima: dobnoj strukturi, obrazovanju, platenoj sposobnosti, motivima koji ih potiu na turistika putovanja i mnogim drugim kriterijima elastinost turistike potranje dinamian odnos izmeu potranje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potranja mijenja bre, jednako ili sporije nego to nastupaju promjene u drugoj pojavi osjetljivost turistike potranje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistika potranja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga) primarna elastinost turistike potranje dohodovna elastinost turistike potranje (utvruje se stupanj reakcije potranje na promjene u dohotku) cjenovna elastinost turistike potranje (utvruje se stupanj reakcije turistike potranje na promjenu cijena odreenih usluga na turistikom tritu turistikog aranmana)

ukoliko su promjene turistike potranje uvjetovane promjenama u strukturi turistike ponude sekundarna elastinost turistike potranje dinaminost turistike potranje temeljni je uvjet funkcioniranja turistikog trita, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma na dinaminost potranje posebno utjee tehniki i tehnoloki napredak i to posebno u domeni prijevoznih sredstava, ime se stvaraju uvjeti za jo veu pokretljivost turistike potranje, to je uzrono-posljedino povezano s poveanjem turistikog prometa

20

sezonalnost turistike potranje ogranieno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistika putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godinjeg odmora, dane vikenda i blagdana vremenska ogranienost turistike potranje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu potranja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno rasporeena problem koncentriranog kretanja turista i odvijanja turistikog prometa u tono utvrenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu dogaaju na priblino isti nain i u priblino istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o ljetnoj i zimskoj sezoni neke destinacije imaju vrnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana, dok u drugim destinacijama vrna sezona traje i nekoliko mjeseci odraava se na iskoritenost kapaciteta turistike ponude, ali i na zaposlenost negativne posljedice sezonalnosti sezonalnost turistike potranje utjee na stopu iskoritenosti smjetajnih kapaciteta. opa turistika infrastruktura (umjetne atrakcije, objekti na plai, parkiralita, ceste, marine, itd.) ostvaruje prenisku stopu iskoritenosti izvan sezone da bi se mogao nositi s vrnom sezonom, javni sektor se suoava s visokim operativnim trokovima poslovanja (policija, vatrogasna sluba, kapaciteti bolnice, itd.). Ovi trokovi nisu ogranieni samo na vrnu sezonu, ve ostavljaju posljedice na poslovanje tijekom cijele godine. u mnogim turistikim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti. Radno vrijeme je esto produeno. turistiki potroai se suoavaju s visokim cijenama, prevelikom koncentracijom turistikog prometa, prometnim guvama i esto loom uslugom, to se sve negativno odraava na njihovo zadovoljstvo koncentracija potranje u kratkom vremenskom razdoblju najee izaziva ekoloke posljedice ili vodi prekoraenju opteretnog kapaciteta prirodnih ili kulturnih atrakcija Pojam, struktura i karakteristike turistike ponude Turistika ponuda je dio trita koji se pojavljuje kao ponua proizvoda i usluga, odnosno kao ona koliina proizvoda i usluga koja se nudi po odreenim cijenama radi zadovoljenja turistikih potreba (Vukoni i avlek, 2001). turistiku ponudu karakterizira koliina proizvoda i usluga koje e se staviti na prodaju po odreenim cijenama, dok istovremeno turistiku potranju karakterizira koliina roba i usluga koja se kupuje po odreenim cijenama ponuda i potranja susreu se na receptivnom tritu na kojem se konzumira turistiki proizvod u turizmu nije mogue proizvoditi zalihe turistikih usluga koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noenje) na potranju u turizmu daleko vie utjeu faktori na koje turistika ponuda ne moe imati nikakvog utjecaja

21

Faktori koji utjeu na turistiku ponudu

22

komponente turistike ponude atrakcije (od prirodnih i antropogenih do umjetnih atrakcija, ukljuujui i zabavu), ugostiteljstvo (smjetaj, prehrana i druge pratee usluge), prijevoz (zrani, eljezniki, brodski, autobusni, rent-a-car), turistiko posrednitvo (turistike agencije, turoperatori) organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne turistike zajednice, razne udruge u turizmu), trgovina (usluge trgovine na malo) itd. Pojam turistike ponude nuno je razmatrati u najirem smislu i ona ukljuuje sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan nain pridonose irenju i razliitosti ukupne ponude i time moguem poveanju turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaih i inozemnih turista. (Pirjevec, 1998) Turistiki proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistikoj ponudi (avlek, Vukoni, 2001). Burkart i Medlik (1974) definirali su turistiki proizvod kao amalgam svega onoga to turist poduzima u destinaciji i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turistike potrebe. turistiku ponudu karakteriziraju dislociranost heterogenost neelastinost statinost sezonalnost heterogenost turistike ponude uvjetovana je heterogenou turistike potranje i jedan je od kljunih uvjeta privlaenja heterogene turistike potranje u razliite turistike destinacije neelastinost turistike ponude ogleda se u nemogunosti kapaciteta veeg dijela turistike ponude da moe reagirati na promjene u drugim pojavama na turistikom tritu (na primjer, ako doe do smanjenja zanimanja za odreenu turistiku destinaciju, turistika ponuda se ne moe proporcionalno smanjiti) statinost turistike ponude ogleda se u nemogunosti njenog prostornog premjetanja, ali i u injenici da turistiki potroai ne mogu konzumirati turistiki proizvod izvan trita ponude zbog svoje nepokretljivosti ne moe izravno zaintrigirati potencijalnu potranju da postanu njezini realni potroai moraju se izdvajati znatna sredstva za razliite oblike komunikacije s tritem potranje kako bi tu potranju potakla na kretanje u smjeru njihove turistike destinacije i na koritenje upravo njihovih proizvoda i usluga sezonalnost turistike ponude cilj je svih sudionika turistike ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno produljiti turistiku sezonu kako bi se postigli to bolji ekonomski uinci s aspekta razvoja specifinih oblika turizma koritenje odreenih resursa ima razliitu vremensku koncentraciju koritenja tijekom godine Glavni trendovi na turistikom tritu analiza trendova pomae emitivnim i receptivnim turistikim zemljama da kritiki analiziraju vlastiti poloaj na turistikom tritu, da spoznaju koje se promjene na tritu dogaaju kako bi se mogle to bre prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom promjene koje se dogaaju na turistikom tritu moemo promatrati sa stanovita faktora koji utjeu na ponaanje turistike potranje (ekonomski, politiki, tehnoloki) na turistiku potranju bitno utjee i: turistika ponuda

23

dinamika ponaanja uvjetovana unutranjim imbenicima svake pojedine osobe trend rasta turistike potranje i turistike ponude jedan od najuoljivijih trendova u dosadanjem razvoju turizma je trend rasta turistike potranje koji je uzrono posljedino povezan s trendom rasta turistike ponude Meunarodni u Godina 1950. 1970. 1980. 1990. 2000. 2007. turistiki razdoblju dolasci u 1950.-2007. svijetu godine

Meunarodni turistiki dolasci (u mil.) 25 166 288 456 698 903 turizma u svijetu

Prihodi od meunarodnog u razdoblju 1950.-2007. godine Godina 1950. 1970. 1980. 1990. 2000. 2007. Prihodi od (u mlrd. USD) 2 18 103 261 478 856 meunarodnog

turizma

24

u dosadanjem razvoju turizma mogue je jasno uoiti: trend disperzije turistikog prometa na sve vei broj receptivnih turistikih zemalja u svijetu, odnosno trend postepene ravnomjernije geografske distribucije meunarodnog turistikog prometa u svijetu trend nagle ekspanzije turistikog prometa u zemljama koje do tada nisu biljeile znaajniji turistiki promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija, Malezija) Vodee turistiki receptivne zemlje (prema udjelima u ostvarenim meunarodnim turistikim u razdoblju 1950.2005. godine) Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Udio u 1950. svijetu SAD Kanada Italija 71% Francuska vicarska Irska Austrija panjolska 17% Njemaka Velika Britanija Norveka Argentina Meksiko 9% Nizozemska Danska Ostale zemlje 3% UkUPNO 25 milijuna Udio u 1970 . svijetu Udio u 1980. svijetu Italija Kanada Francuska 43% panjolska SAD Austrija Njemaka vicarska 2% Jugoslavija Velika Britanija Maarska ehoslovaka Belgija 10% Bugarska Rumunjska Ostale zemlje 25% 166 milijuna svijeta dolascima Udio u 2005. svijetu Francuska panjolska SAD 33% Kina Italija Velika Britanija Meksiko Njemaka 11% Turska Austrija Rusija Kanada Malezija 17% Ukrajina Poljska Ostale zemlje 39% 803 milijuna

Udio u 1990.Udio u svijetu 2000. svijetu Francuska Francuska Francuska SAD SAD SAD panjolska 40% panjolska panjolska Italija 39% 36% Austrija Italija Italija Austrija Kina Meksiko Meksiko Velika Kanada Njemaka Britanija Velika Britanija 20% Velika Meksiko Njemaka Britanija Kanada Belgija 18% 15% Kanada Njemaka Kina Austrija vicarska Grka Poljska Jugoslavija Portugal Grka Poljska 10% vicarska Portugal ehoslovaka 9% 9% Grka Jugoslavija Malezija Malezija Nizozemska D Ostale zemljeOstale zemljeOstale 29% 34% zemlje 40% 276 milijuna 436 milijuna 683 milijuna

25

Udio turistikih regija u ukupnom broju meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu (u razdoblju 1970.-2007. godine te predvianje za 2020. godinu) Regija Europa Amerika Azija i Pacifik Bliski Istok Afrika 1970. 68,2 25,3 3,8 1,2 1,5 1995. 59,8 19,3 15,1 2,2 3,6 2007. 53,6 15,8 20,4 5,3 4,9 2020. 45,9 18,1 26,6 4,4 5,0

s pojavom novih turistikih destinacija na svjetskom turistikom tritu raste i konkurencija daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turistikim destinacijama trend rasta turistikog prometa znatno je vei za receptivne destinacije na podruju jugoistone Azije i Pacifika, nego to je to za destinacije u Europi i Americi veina turistikih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih meunarodnih turistikih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu polako raste iako trend provoenja odmora i rekreacija na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera jo uvijek dominira na tritu, ipak su uoljive neke znaajne promjene u nainu provoenja odmora pa se sve vie trai mogunost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru s kojima se povezuju doivljaji za pamenje

26

Vodee emitivne turistike zemlje po ostvarenoj inozemnoj turistikoj potronji Inozemna turistika potronja (mlrd.Promjena (%) USD) 2004 2005 2006 05/04 06/05 Svijet 633 680 742 7.3 9.2 Njemaka 71.6 74.4 73.9 3.9 -0.5 SAD 65.8 69.0 72.1 4.9 4.5 Vel. Britanija 56.5 59.6 63.1 5.4 5.9 Francuska 28.8 30.5 31.2 6.0 2.1 Japan 38.2 27.3 26.9 -28.6 -1.6 Kina 19.1 21.8 24.3 13.6 11.8 Italija 20.5 22.4 23.1 9.0 3.2 Kanada 15.9 18.2 20.5 14.1 12.9 Koreja 12.4 15.4 18.9 24.7 22.4 Rusija 15.3 17.4 18.2 14.1 4.6 Nizozemska 16.4 16.2 17.0 -1.6 5.3 Trini udioStan. (%) 2006 2006 (milijuni) 100 10.0 9.7 8.5 4.2 3.6 3.3 3.1 2.8 2.5 2.5 2.3 6,508 82 299 61 61 128 1,314 58 33 48 143 16

Rang

Potronja capita USD 114 899 241 1,042 508 210 19 395 630 390 128 1,041

per

1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

trend rastue globalizacije turistike potranje iako intraregionalna turistika putovanja ostvaruju udio od 80% u meunarodnim turistikim putovanjima, UNWTO predvia da e do 2020. godine udio interregionalnih turistikih putovanja dosei gotovo 25% ukupnih meunarodnih turistikih putovanja sve vea mobilnost turistike potranje utjee i na sve vee podudaranje u sklonostima turistikih potroaa, na stvaranje globalnog stila ivljenja, slinih preferencija kod odabira turistikog proizvoda to sve vodi trendu rastue standardizacije i homogenizacije turistikog trita (Vanhove, 2003) utjecaj demografskih promjena na turistika kretanja jedan od najvanijih globalnih trendova s kojima se suoavaju gotovo sve razvijene zemlje svijeta je ubrzani trend rasta populacije koja stari i trend smanjenja broja djece u obiteljima emitivni turistiki potencijali e na tradicionalnim emitivnim tritima u sljedeih 40 godina biti populacija 45+ te da e turistika potranja starijih dobnih skupina rasti, dok e istovremeno potranja mlaih dobnih skupina biti u opadanju (World Travel Monitor, 2003) starije dobne skupine predstavljaju izuzetno heterogenu skupinu turistikih potroaa: jedne predstavljaju aktivni seniori koji su zdravi i aktivni te koji esto putuju drugu skupinu predstavlja konzervativna srednja i dobrostojea klasa starijih osoba do 75 godina, zdravih i koji nastavljaju s turistikim putovanjima u istom ritmu kao i u mlaim godinama, ali imaju i tradicionalno potroako ponaanje najznaajnije karakteristike trinog segmenta tree dobi: ee putuje nerijetko bira destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka due ostaje na odmoru kombinira dvije ili vie destinacija na jednom putovanju eli sudjelovati u razliitim aktivnostima troi vie na putovanju

27

jo uvijek su na tritu potranje trend setteri mlae generacije, ali ih tek s malim odmakom slijede starije generacije promjene u demografskoj strukturi stanovnitva znaajno e utjecati i na vrstu ili oblik turistikih kretanja u narednim desetljeima: trend rasta turistike potranje za prvoklasnim hotelima na svim receptivnim turistikim tritima rast potranje za srednju kategoriju hotela stagnacija potranje predvia se za jeftini hotelski smjetaj i smjetaj u turistikim kampovima najtraeniji turistiki proizvod i dalje e se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plaama, ali nadopunjen s mnogobrojnim dodatnim, vrlo atraktivnim sadrajima. rasti e zanimanje turistike potranje za paket-aranmanima te booking pojedinanih usluga putem Interneta promjene sustava vrijednosti i stila ivota promjene sustava vrijednosti bitno utjeu na promjene u karakteru i strukturi turistike potranje sve vie ljudi postaje ekoloki svjesno i tei da ekoloku ravnoteu osjeti i u njoj uiva barem na odmoru povean je osjeaj za kvalitetu ivota, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu poveana je osjetljivost turistikih potroaa na cijene i kontinuirani zahtjevi za viom kvalitetom usluge s obzirom da su turistiki potroai postali znatno iskusniji u turistikim putovanjima, oni trae individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora te tee ostvarenju jedinstvenog doivljaja na odmoru trend niske lojalnost prema odreenoj destinaciji, ali relativno visoke lojalnosti prema marki proizvoda destinacije odnosno turistikog posrednika od 1980.-ih godina na tritu prisutan trend sve vee polarizacije turistike potranje na dvije osnovne kategorije: na jednoj su strani potroai koji trae visoku kvalitetu usluga na drugoj su strani oni kojima je najvanija to nia cijena turistikih usluga turistiki potroai postaju sve zahtjevniji, putuju ee, ali krae i sve se vie okreu specifinim oblicima turizma u potrazi za novim doivljajima trendovi na tritu ponude globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opi trend koji obiljeava razvoj turizma u posljednjih 15-ak godina i koji utjee na sve destinacije u svijetu, a utjee i na pojavu ostalih trendova koji danas dominiraju na turistikom tritu ponude: poveanje broja turistikih destinacija na turistikom tritu rezultira estokom konkurentskom borbom turistikih destinacija za turistike potroae mogunost supstitucije jedne destinacije drugom vrlo je visoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih proizvoda standardizacija proizvoda i brandiranje sve vea prisutnost bookinga u zadnji as (last-minute) (posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu)

28

najuoljiviji i najdominantniji trend na turistikom tritu u posljednjih 15-ak godina je trend jaanjaprocesa horizontalnih i vertikalnih integracija dugo primjenjivana strategija masovnosti s dominantnom ponudom 3 S Sun, Sea & Sand, prelazi u strategiju diferencijacije i diverzifikacije ili u bezbroj SSSSSS Sun, Sea, Sand, Satisfaction, Sport, itd. danas se sigurnost, zdravlje, ekologija i kultura smatraju glavnim faktorima na kojima se temelje suvremeni turistiki tokovi. Oni predstavljaju trendove koji vode globalizaciji svjetskog turistikog proizvoda. Organizacijska struktura turizma u Hrvatskoj Tijela vlasti: Dravna vlast nacionalna razina Hrvatski sabor zakonodavno tijelo Vlada RH + Dravna uprava = Ministarstvo turizma, uredi dravne uprave u upanijama i Dravni inspektorat Tijela lokalne i regionalne samouprave Paradravne organizacije: Sustav turistikih zajednica Hrvatska gospodarska komora (HGK) Hrvatska obrtnika komora (HOK) Drutvene organizacije: Strukovne udruge UHPA, UNPAH, HUH Udruenja HGK Cehovi HOK Tijela dravne vlasti Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo donosi zakone koji ine zakonodavni okvir za odvijanje turistikog prometa Vlada RH obavljajui poslove iz svoje nadlenosti izravno i neizravno utjee na turizam, naroito kroz: predlaganje i provedbu zakona donoenje i provedbu gospodarske politike i strategija razvoja koordinaciju rada ministarstava predlaganje dravnog prorauna Ministarstvo turizma kao sredinje tijelo dravne uprave, na nacionalnoj razini obavlja naroito poslove vezane uz: kreiranje turistike politike razvoj i investicije u turizmu razvoj specifinih oblika turizma turistiku statistiku meunarodnu suradnju i dr. Uredi dravne uprave u upanijama: registracija i evidencija gospodarskih subjekata u turizmu, statistika itd. Dravni inspektorat nadzor provedbe propisa od strane gospodarskih subjekata davatelja usluga u turizmu Tijela lokalne i regionalne samouprave na lokalnoj i regionalnoj razini izravno ili neizravno utjeu na turizam u obnavljanju poslova iz svoje nadlenosti, a naroito kroz sljedee poslove: izradu i donoenje prostornih i urbanistikih planova obavljanje komunalnih poslova izgradnja komunalne, prometne i dr. infrastrukture koje su sastavni dio turistikog sustava razvoj gospodarstva

29

obavljanje javnih zadaa i ovlasti koje su posebno propisane

Turistike zajednice turistika zajednica (TZ) je neprofitna pravna osoba koja se osniva radi jaanja i promicanja: turizma RH gospodarskih interesa pravnih i fizikih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti oblici Obvezatni oblici: TZ opine ili grada na ijem je podruju najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistiki razred TZ podruja za podruje na kojem nisu osnovane turistike zajednice opina i gradova TZ Grada Zagreba za podruje grada Zagreba TZ upanije za podruje upanije Hrvatska turistika zajednica za podruje Republike Hrvatske Fakultativni oblici uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za poslove turizma: TZ opine ili grada za podruje opine ili grana na kojem ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistiki razred TZ mjesta za podruje jednog naselja razvrstanog u A turistiki razred zajedniki ciljevi poticanje i iniciranje razvoja i unapreivanje postojeeg turistikog proizvoda, iniciranje razvoja novih turistikih proizvoda podruja za koje su osnovane, na nain da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane promocija turistikog proizvoda podruja za koje su osnovane razvijanje svijesti o vanosti i gospodarskim, drutvenim i drugim uincima turizma, te potrebi i vanosti ouvanja i unaprjeenja svih elemenata turistikog proizvoda odreenog podruja, a osobito zatite okolia te prirodne i kulturne batine sukladno odrivom razvoju prihodi boravina pristojba lanarina prihodi od dozvoljenog obavljanja gospodarskih djelatnosti prihodi iz prorauna jedinica lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave te dravnog prorauna dragovoljni prilozi i darovi prihodi od imovine u vlasnitvu i sl. Hrvatska gospodarska komora HGK je nevladina, struno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u Hrvatskoj registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost mogu postati dragovoljni lanovi HGK Osnovna je uloga Hrvatske gospodarske komore: zastupanje interesa gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike (ministarstva, Vlada, Sabor) promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu poduzimanje aktivnosti za unaprjeenje rada i poslovanja gospodarskih subjekata HGK se u teritorijalnom smislu sastoji od Sredinjice u Zagrebu, te dvadeset upanijskih komora s time da komora Zagreba predstavlja grad i Zagrebaku upaniju funkcionalno, HGK se sastoji od: sektora, udruenja, grupacija i zajednica

30

Sektor za turizam HGK svrha udruivanja gospodarskih subjekata u pripadajue organizacijske oblike je strukovno povezivanje lanica u cilju rjeavanja problematike, prezentiranja i zastupanja stavova lanica prema organima i institucijama, kao i ostvarivanje razliitih zajednikih interesa lanica, te organiziranje zajednikih promidbenih aktivnosti U sektoru za turizam HGK osnovano je: Udruenje hrvatskih marina Udruenje pruatelja usluga smjetaja na plovilima (UPUSP) charter Udruenje turistikih brodara Hrvatsko udruenje putnikih agencija Udruenje hotelijera i ugostitelja Turistiko poslovno vijee Udruenje specifinih oblika turizma

31

TURISTIKI RESURSI I ATRAKCIJE Pojmovno odreenje resursa u ekonomiji openito, resursi su: materijalna i nematerijalna dobra, koja se mogu gospodarski valorizirati (iskoristiti) faktori koji se koriste u proizvodnji roba ili pruanju usluga i time sudjeluju u stvaranju realnog bruto domaeg proizvoda resursi se ubrajaju u temeljne faktore proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetnitvo kao pridrueni faktor), dok su izvedbeni faktori proizvodnje tehnologija, istraivanje i razvoj te obrazovanje i usavravanje ogranienost resursa je presudno pitanje zbog neprestane potrebe rastueg stanovnitva (i potreba) za novom proizvodnjom dobara ili pruanjem usluga Klasifikacija resursa 1. prirodni resursi ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog ivota jedne zemlje (Kovaevi, 2005.) dobra koja nalazimo u svom okruenju: zemlja (tlo), rudno blago, vode (tekuice i stajaice te podzemne vode), flora i fauna i sl. prirodne resurse moemo podijeliti i na obnovljive (oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (oni koji se troe i bespovratno gube) 2. drutveni resursi (socio-ekonomski) obuhvaaju stanovnitvo, stupanj obrazovanja, znanstvena, kulturna i etnosocijalna batina, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, lanstvo u gospodarski snanim i vanim ekonomskim organizacijama i dr. Prostor kao komponenta turistikog razvoja postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju niza elemenata, iz ega proizlaze: primarna i sekundarna turistika ponuda (Vukoni, 1987.) primarnu turistiku ponudu ini odreeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadrajima prostor u turizmu ne podrazumijeva samo fiziki okvir prostora, odnosno prostor s njegovim prirodno-geografskim obiljejima (klima, reljef, vode, vrste tala, biljni i ivotinjski svijet), ve prostor sa ovjekom (stanovnitvom) i svim tragovima njegove aktivnosti u obliku materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te rezultati intelektualnog stvaralatva prostor i resursi u prostoru koje koristi turizam posjeduju itav niz specifinosti po emu se bitno pojmovno i sadrajno razlikuju od resursa u pojedinanim gospodarskim granama i djelatnostima turizam uvijek trai kvalitetan prostor, da svaki resurs tijekom njegova koritenja potie razliite turistike aktivnosti turizam je dinamina pojava koja se uvijek manifestira u nekom prostoru, koji sadri odreene prirodne i drutvene resurse (atrakcije, privlanosti) koji svojom snagom motivirajue djeluju da ih ljudi posjeuju o kvaliteti resursa odnosno stupnju atraktivnosti ovisi hoe li te resurse, u kojoj mjeri i u kojem vremenu ljudi posjeivati i uz koje ekonomske uinke ukoliko resursi (atrakcije) nemaju atribute koji privlae, za mogunost bavljenja razliitim sportsko-rekreativnim aktivnostima, ako nemaju visok stupanj kuriozitetnosti i znamenitosti te visoku estetsku vrijednost, onda su to samo resursi, ali ne ujedno i turistiki resursi turizam pretendira i koristi najatraktivnije resurse (prostore) nuno je planiranje mjera i postupaka ekoloke i svekolike zatite turistikog prostora ako se narue temeljne vrijednosti i karakteristike resursa (prostora), ne samo da e se smanjivati stupanj atraktivnosti tog prostora, ve e nestati i turizma zbog naruene izvornosti ili ak devastacije prirodnih ili drutvenih resursa, u nekim se zemljama u turistikoj ponudi pribjegava stvaranju tzv. umjetnih tvorevina odnosno supstituta (npr. zabavni parkovi)

32

Turistiki resursi turistiki resursi su ona prirodna ili drutvena dobra koja se mogu turistiki valorizirati (iskoristiti), odnosno one pojave, procesi, objekti i sl. koje turisti (i izletnici) posjeuju predstavljaju dio cjeline odreenog geografskog podruja, a bogatstvo turistikim resursima komparativna su prednost u gospodarskom razvoju cjelokupna turistika ponuda temelji se na karakteristikama i svojstvima resursa (prostora) ako neki prostor ne raspolae nekim prirodnim ili drutvenim resursom visokog stupnja privlanosti, nemogue ga je bilo ime nadomjestiti turistika (i ekonomska) vrijednost resursa ne moe se ocijeniti samo po osnovi njegovih svojstava atraktivnosti, estetike, kuriozitetnosti i znamenitosti. elementi vrednovanja turistikih resursa su: stupanj atraktivnosti povoljnost geografskog poloaja udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turistikim tritima (tritima potranje) veliina izvora potranje poloaj resursa o odnosu na glavne turistike tokove poloaj prema konkurentskim i komplementarnim turistikim prostorima atraktivnost resursa jest sposobnost specifinog elementa ili kombinacije elemenata turistike ponude u privlaenju veeg broja posjetitelja na odreeno podruje s ciljem ekonomske valorizacije turistike resurse, s obzirom na sposobnost u privlaenju privremenih posjetitelja, nazivaju se turistikim atrakcijama ili privlanostima turistike atrakcije su sve prirodne ili drutvene pojave, objekti, procesi i rijetkosti, koje privlae privremene posjetitelje i koje se mogu turistiki i ekonomski valorizirati te na taj nain postati jedan od znaajnih faktora primarne turistike ponude za razliku od primarne turistike ponude koja predstavlja glavni motiv dolaska turista, egzistencijalne potrebe turista u destinaciji zadovoljava sekundarna turistika ponuda (ugostiteljski objekti poput hotela i privatnog smjetaja, zatim trgovine, sportsko-rekreacijski sadraji, zdravstvo), koja je sekundarna po nastanku, ali ne mora biti sekundarna po kvantiteti i kvaliteti primarna i sekundarna turistika ponuda moraju biti usklaene po svojim kvalitativnim svojstvima u cilju optimalne valorizacije resursa i postizanja odgovarajuih ekonomskih uinaka cjelokupna ponuda u turizmu mora biti temeljena na karakteristikama i svojstvima prirodnih i drutvenih resursa, odnosno na turistikoj vrijednosti prostora (resursa u prostoru), ime se stvara skladan odnos izmeu trita turistike potranje i sekundarne turistike ponude samo kvantitativno i kvalitativno usklaena primarna i sekundarna turistika ponuda daje mogunost turistike i ekonomske valorizacije nekog prostora, odnosno daje optimalne ekonomske i neekonomske uinke Klasifikacija turistikih resursa prema genetskom podrijetlu resursi se dijele u dvije velike skupine: prirodni (biotropni) klimatski, geomorfoloki, hidrogeografski, biogeografski i pejsani drutveni (antropogeni, atropini) kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetniki, manifestacijski i ambijentalni prema zadovoljavanju ovjekovih (turistikih) potreba, prirodni resursi u pravilu imaju rekreativna svojstva, odnosno utjeu na fizioloke funkcije ovjeka (osvjeenje, oporavak, odmor), dok antropogeni resursi u pravilu djeluju na psihike funkcije ovjeka, odnosno zadovoljavaju njegove kulturne potrebe (iako i neki prirodni resursi imaju slina djelovanja) pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na privlaenje turista, dok se veina ostalih pojavljuju u kombinaciji s drugim resursima, koji im poveavaju intenzitet atraktivnosti; te resurse nazivamo komplementarnim resursima

33

Prirodni turistiki resursi 1. Klimatski ekvatorijalna klima, tropska klima, umjereno tople klime, umjereno svjee klime, planinski tip klima, hladna klima, polarna klima planine, planinski lanci, vulkani, klisure, kanjoni, peine, pilje, polja u kru, krki oblici (vrtae, krape..) oceani, mora, jezera, rijeke, podzemne vode, termalne vode, gejziri flora i fauna planinski pejzai, nizinski ili pejzai relativno niskog reljefa, primorski pejzai

2. Geomorfoloki

3. Hidrogeografski 4. Biogeografski 5. Pejsani

Drutveni turistiki resursi sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova 1. Kulturno-povijesni tehnoloka dostignua, spomenici, urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja materijalna i duhovna kultura jednog naroda: narodne 2. Etnosocijalni igre, pjesme, obiaji, narodne nonje, rukotvorine, kulinarske vjetine, mentalitet 3. Umjetniki muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, knjinice spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja; dostignua u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalinoj umjetnosti ustanove koje organiziraju obrazovne i obrazovnorekreacijske aktivnosti ili manifestacije manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem zrane luke, morske luke, hidroelektrane, trgovi i drugi urbani prostori, trgovi naselja..

4. Manifestacijski

5. Ambijentalni

34

PRIRODNI TURISTIKI RESURSI Klimatski turistiki resursi klima prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine povoljna klima jedan je od najvanijih imbenika turistike privlanosti nekog mjesta, regije ili vee prostorne jedinice po intenzitetu djelovanja klima je komplementaran turistiki resurs, ali moe i samostalno djelovati na privlaenje turista, obzirom na njena rekreativna svojstva na fizioloke osobine ovjeka, osjeaj ugode i oputenosti posebno znaenje i utjecaj imaju insolacija i temperature zraka, relativna vlanost i oborine te vjetrovi, pri emu sezonske varijacije imaju odluujue znaenje u odreivanju privlanosti pojedinih klima i odabiru turistike destinacije Sunce osnovni izvor svjetlosti i toplinske energije insolacija koliina suneve energije koji dolazi do Zemlje (ovisi o geografskoj irini) prevelika insolacija nije stimulativna u privlaenju turista, naroito ako je relativna vlanost Temperature zraka ovise prije svega o rasporedu kopna i mora na Zemlji; kopno se bre zagrijava, ali i bre hladi u odnosu na vodenu masu; more je vaan regulator topline zraka, pa su ljeti primorja svjeija od ugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno bre hladi od vodenih povrina na temperature zraka uvelike utjeu i biljni pokriva te smjer pruanja planinskih lanaca Morske struje morske struje koje teku iz ekvatorijalnih irina (npr. Golfska) zagrijavaju zrak, a hladne (npr. Labradorska) ga hlade Vjetar cirkulacija zraka koja je posljedica naruavanja ravnotee zraka to je izazivaju barometarski maksimum i barometarski minimum razlikujemo stalne (npr. pasati, zapadni i sjeveroistoni polarni vjetrovi), periodine (npr. ljetni i zimski monsuni u podruju june i jugoistone Azije, etezijski vjetrovi u istonom Mediteranu) i lokalne vjetrove (npr. mistral u Francuska, sjeverac u panonskom dijelu Hrvatske, bura i jugo na hrvatskom primorju, fen u Alpama) Oborine oborine su na zemlji vrlo razliito rasporeene najvee koliine kia primaju podruja oko tropskih krajeva, posebno obronci reljefnih uzvienja; najmanje oborina imaju podruja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su tamo anticiklonalna strujanja koliina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira ak i unutar istog klimatskog podruja zbog utjecaja reljefa, morskih strujanja, biljnog pokrova i dr., pa razlikujemo tri tipa vremena prosjeno stanje atmosferskih prilika na nekom prostoru: tip stalno vedrog vremena tip stalno vlanog vremena tip promjenjivog vremena klima je prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine tipovi klima: ekvatorijalna klima tropska klima umjereno topla klima umjerena (svjea) klima planinska klima hladna klima polarna klima pustinjska klima Geomorfoloki turistiki resursi

35

su sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kaorezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja u turizmu, reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvienja) i geomorfoloke pojave u zemlji imaju znaajnu ulogu u oblikovanju turistike ponude, ali i u izgradnji brojnih receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture. reljefna udubljenja doline, klisure, kanjoni, kotline, polja u kru, krateri, cirkovi, pilje i dr. reljefna uzvienja planine i planinski lanci, vulkani, morenski bedemi, humovi, dine i sl.

Hidrogeografski turistiki resursi usmjerenost i masovnost turistikih kretanja pokazuje kako su, uz klimu, hidrografski elementi najprivlaniji imbenici suvremenog turizma, bez obzira o kojem specifinom obliku ili vrsti turizma je rije vode na zemlji moemo podijeliti na: vode na kopnu tekuice (rijeke i potoci), stajaice (jezera i bare) te podzemne vode (termalni izvori, gejziri) i svjetska mora ledenjaci Biogeografski turistiki resursi osim za proizvodnju hrane i industrijsku preradu, biljni i ivotinjski svijet ima posebno znaenje za usmjeravanje turista i turistiku valorizaciju nekog prostora Biljne zajednice i stanita biljaka nalazimo gotovo na svim podrujima zemlje, pa i u vodama, pustinjama, na visokim planinama i u polarnim predjelima razlikujemo prirodne (ovise iskljuivo o ekolokim uvjetima podruja u kojem uspijevaju) i kulturne biljke (one pri ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najvee znaenje ima ovjek, njegovo znanje i trud) biljni svijet (flora) u turizmu ima viestruko znaenje, a naroito estetsko, dekorativno, higijensko i rekreativno posebno znaenje u turistikim kretanjima imaju kuriozitetne biljke (raritetno svojstvo atraktivnosti), kao npr. sekvoje u sjevernoj Americi, ginko u Kini, runolist na Velebitu i sl., te kulturne biljke, npr. polja rua u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili narani na Siciliji ivotinjski svijet (fauna) ima viestruko znaenje za ovjeka, od ishrane i odijevanja do koritenja ivotinja kao vune snage bogatstvo divljai u umskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogunosti za sportsko-rekreativne i zabavne manifestacije, kao to su lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl. Pejsani turistiki resursi pejza u turizmu podrazumijeva razliite prirodne i antropogene resurse odreenog prostora koji imaju polivalentno djelovanje, pa ih zato svrstavamo u kompleksne turistike motive kretanja tri su osnovna geografska elementa koji tvore svaki pejza: sastav tla i geomorfoloki oblici vegetacija ovjek i njegov utjecaj na pejza prirodne pejzae moemo grupirati u tri velike skupine i vie podskupina: planinski (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...), nizinski ili pejzai relativno niskog reljefa (panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoameriki...), primorski (dalmatinski tip obale, andaluzijski...) pejzai stvoreni djelovanjem ovjeka poznati su u literaturi kao "land use (npr. polja tulipana u Nizozemskoj, vinogradi june Francuske, polja ograena ivicom na obroncima niskog gorja i u

36

ravnicama Engleske, ali i otvoreni pejzai sjevernoamerike prerije, ruska tundra ili kineska lesna polja)

ZATIENI DIJELOVI PRIRODE (458): strogi rezervat (2) Bijele i Samarske stijene, Hajduki i Roanski kukovi; nacionalni park (8) Plitvika jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit; park prirode (11) Medvednica, Kopaki rit, Papuk, Lonjsko polje, Uka, Telaica, umberak Samoborsko gorje, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otoje, Velebit; posebni rezervat (83) umske vegetacije na Lokrumu, Motovunska uma, Limski kanal more, Japeti, ornitoloki rezervati na otocima Prviu i Cresu, u moru Cres-Loinj, Vraji prolaz i Zeleni vir; regionalni park (2) Moslavaka gora, Mura-Drava; spomenik prirode (116) Modra pilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat, Varadinsko groblje, Hunjakovo (Krapina); znaajni krajobraz (79) Rovinjsko priobalno podruje, podruje Istarskih toplica, Odransko polje, podruje Sutinskih toplica; park-uma (35) Maksimir, ikat (Mali Loinj), Trakoan, Marjan; spomenik parkovne arhitekture (122) Arboretum Trsteno itd.

DRUTVENI TURISTIKI RESURSI drutveni turistiki resursi su sve pojave, objekte, procese i dogaanja, koja kod ovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje turistike potrebe oni sadraji za koje su vezani atributi estetskog i znamenitog, a stvorili su ih narodi ili etnike skupine u davnoj ili bliskoj prolosti razlikujemo kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetnike i manifestacijske te ambijentalne resurse Kulturno-povijesni turistiki resursi sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova tehnoloka dostignua, spomenici i pojedini objekti, urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlani turistiki resursi pri odabiru destinacije i planiranju svoga turistikog putovanja na veinu turista veliki utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost Etnosocijalni turistiki resursi grupa etnosocijalnih turistikih resursa vrlo je heterogena, jer zahvaa itav spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve to ini ivot jednoga naroda narodne igre, pjesme, obiaji, narodno graditeljstvo, narodne nonje, rukotvorine, kulinarstvo, mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost, uslunost, neposrednost, pristupanost, temperament) predstavljaju posebnu i kompleksnu grupu atraktivnosti, koja ima turistiku vrijednost i moe imati znaajnu ulogu u privlaenju turista

37

turistikom valorizacijom socio-kulturnih resursa ne samo da se postiu pozitivni materijalni efekti, nego se njihovom prezentacijom kod turista stvara dobra osnova za mijenjanje, esto pogrenih negativnih stavova i predrasuda o karakteristikama nekih naroda ili etnikih skupina, ali su i dobra osnova za ouvanje i bolje vrednovanje vlastitog identiteta Umjetniki turistiki resursi umjetniki resursi nisu samo spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda, ve i suvremena dostignua u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalinoj umjetnosti ovisno o stupnju atraktivnosti, umjetniki su resursi i dostignua uglavnom dopunska ponuda u turizmu, a izuzetno i u obliku manifestacija mogu djelovati i kao samostalni motivi turistike ponude

Manifestacijski turistiki resursi velike kulturne i druge manifestacije znaajno poveavaju stupanj atraktivnosti turistikog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i time obogauju sadraj boravka i stvaraju mogunosti vee potronje turista turizam znaajno utjee na njihov postanak, razvoj, vrijeme odravanja pa i kvalitetu manifestacije prema vrsti moemo podijeliti na: kulturne, umjetnike, folklorne, viteke i povijesne igre, sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili strune manifestacije ili skupove Ambijentalni turistiki resursi manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem, a koje po svom izgledu, tehnici izvedbe ili funkciji predstavljaju za turiste posebnu privlanost pojedini gospodarski objekti kao to su hidroelektrane, zrane luke, morske luke i drugi prometni objekti i komunikacije, manje urbane prostore kao to su trgovi i drugi urbani prostori, sportsko-rekreacijski objekti, arhitektonske posebnosti, razliiti tipovi naselja i drugo svojim estetskim svojstvima i svojstvom znamenitosti ovi resursi rijetko mogu samostalno djelovati u privlaenju turista, esto biljee velik turistiki posjet, pa njihov utjecaj na atraktivnost drugih resursa moe biti znaajan

38

UGOSTITELJSKA DJELATNOST smjetaj i pratee usluge Uvodno ugostiteljstvo je usluna gospodarska djelatnost koja se bavi pruanjem ugostiteljskih usluga u za to posebno opremljenim ugostiteljskim objektima ine ga hotelijerstvo (objekti za pruanje usluga smjetaja, prehrane i usluivanja pia), restauraterstvo (objekti za pruanje usluga prehrane i usluivanja pia) i kavanarstvo (objekti za pruanje usluga usluivanja pia) ugostiteljstvo je usluna gospodarska djelatnost koja predstavlja jednu od temeljnih komponenti sustava turizma i osnovu za njegov razvoj Ugostiteljstvo glavna poveznica u sustavu turizma

ATRAKCIJE REKREACIJA

PRIJEVOZ

SMJETAJ

USLUIVANJ HRANE I E PIA

USLUGE U TURIZMU

ZABAVA I DOGAAJII

POSREDNIT VO U TURIZMU

TRGOVINA

ugostiteljstvo je vana djelatnost koja generira znaajan dio prihoda od turizma i osigurava brojnemogunosti zapoljavanja

meu svim djelatnostima koje sudjeluju u sustavu turizma, ugostiteljstvo apsorbira najvei udioturistike potronje u Hrvatskoj

39

suvremeno ugostiteljstvo obiljeava: gosti pri donoenju odluke vode rauna o kvaliteti usluge, sigurnosti i istoi s obzirom da se radi o uslunoj djelatnosti, pruanje usluga je nedjeljivo (neodvojivo) od koritenja usluga neuskladitivost ugostiteljskih usluga npr. ako se propusti prilika iznajmiti sobu za odreenu no, taj je prihod zauvijek izgubljen, meutim trokovi (fiksni) i dalje ostaju iako su poslovni postupci (pruanje usluga) u ugostiteljstvu veinom rutinski, mogue je u veoj mjeri usluge standardizirati (ali ne u potpunosti!) veliku veinu prihoda djelatnost ostvaruje pruanjem usluga turistima najkvalitetniji i najsadrajniji oblik smjetaja u turizmu je hotelski smjetaj (s najviim stupnjem iskoritenosti) Povijest razvitka ugostiteljstva prve naznake ugostiteljske djelatnosti pojavile su se 4000 godina prije n.e. kod Sumerana u Mezopotamiji (pojava taverni prvih oblika ugostiteljskih objekata) smatra se da su Egipani prvi zapoeli s pruanjem usluga koje predstavljaju preteu dananjem ugostiteljstvu: za sudionike na vjerskim festivalima, sveanostima etve i sl. organizirali su hranu i prenoite u Staroj Grkoj putovalo se zbog vjerskih razloga (Delfi), ali i zbog sudjelovanja ili prisustvovanja na Olimpijskim i drugim igrama (Nemejske, Pitijske i sl.) u doba Rimskog carstva putovanja su bila relativno sigurna zbog razvijenog cestovnog sustava gdje se u cestovnim objektima poinju pruati ugostiteljske usluge u Pompejima je otkriven niz malih restorana koji su najvjerojatnije bili prvi restoranski lanac u feudalizmu se putuje uglavnom zbog vjerskih razloga (Rim, Sveta zemlja), a Crkva preuzima ulogu pruatelja usluga prehrane i smjetaja za putnike 1765.g. u Parizu Boulanger otvara prvi restoran 1889.g. u Londonu otvoren je Hotel Savoy, prvi luksuzni hotel u Europi po uzoru na amerike grand hotele veliki hotelijeri Csar Ritz (1850-1918) kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve, utemeljitelj luksuznog hotelijerstva Ellsworth Statler (1863-1928) Gost je uvijek u pravu, kreator hotelskih standarda Conrad Hilton (1887-1979) prvi hotelijer koji je otvorio hotel u inozemstvu i utemeljitelj hotelskog planiranja John Willard Marriott (1900-1985) zaposlenici su kljuni za uspjeh hotelskog poduzea Ernest Henderson (1897-1967) i Robert Moore (1896-1986) osnivai hotelskog lanca Sheraton Kemmons Wilson (1913-2003) osniva hotelskog lanca Holiday Inn Paul Dubrule i Gerard Plisson osnivai korporacije Accor

40

poeci razvoja smjetajnih objekata u Hrvatskoj 1347. prvi hospicij za strance u palai Sponza u Dubrovniku 1561.g. prvi hospicij na Hvaru 1810.g. otvoren hotel K gradu Trstu u Samoboru 1840.g. otvoren prvi veliki hotel Pruckner u Zagrebu 1861.g. sagraena je prva turistika kua na Plitvikim jezerima 1868.g. otvoren prvi hotel Miramar u Dubrovniku 1870.g. Zagreb broji 300 ugostiteljskih objekata (13 za smjetaj) 1884.g. izgraen je prvi turistiki hotel Kvarner u Opatiji 1887.g. otvoren je hotel Vindobona u Malom Loinju i renata u velom Loinju 1890.g. otvoren je Grand hotel u Zadru 1895.g. otvoren je hotel Therapia u Crikvenici 1903.g. otvoren je hotel Palace u Hvaru 1905.g. otvoren je hotel Croatia (Palace) u Zagrebu 1908.g. otvoren je hotel Rivijera u Puli 1910.g. otvoren je hotel Rivijera u Poreu Usluga u ugostiteljstvu kvaliteta usluge, kao neopipljive kategorije, moe biti kompetitivni imbenik u izboru hotela ima jednaku, a u mnogim sluajevima i veu vanost od interijera, financijske stabilnosti, organizacije, moderne tehnologije, opreme itd. kao preduvjet za kvalitetnu uslugu postavlja se imperativ odabira osoblja, iji stav odraava na prvom mjestu spremnost u pruanju usluge sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom naziva se TQM (engl. Total Quality Management) potpuna predanost ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvanijeg cilja, kroz kontinuirane napore svih zaposlenika na svim razinama (to podrazumijeva ponajprije uslugu po mjeri nestandardiziranu)

trenutak istine (J. Carlzon) koncept prema kojem gost donosi zakljuak o kvaliteti hotela usvakom trenutku u kojem se sree s osobljem hotela, bilo u direktnom (recepcioner) ili indirektnom susretu (donosi sud o kvaliteti rada sobarice prema pospremljenoj sobi) Ugostiteljski objekti ugostiteljske usluge pruaju se u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, ureeni i opremljeni za pruanje ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu ugostiteljskih objekata minimalni uvjeti odnose se na ureenje i opremu te usluge u ugostiteljskim objektima s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje pruaju, ugostiteljski objekti razvrstavaju se u skupine (ZUD, 2006): hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj restorani i barovi catering objekti i objekti jednostavnih usluga

41

klasifikacija objekata

HOTEL

KAMP

SMJETAJ U DOMAINSTVU soba apartman studio apartman kua za odmor kamp u domainstvu

OSTALI OBJEKTI hostel odmaralite prenoite planinarski dom lovaki dom

hotel batina hotel aparthotel turistiko naselje turistiki apartman pansion

kamp kamp naselje kampiralite kamp odmorite

42

RESTORANI

BAROVI

OSTALI OBJEKTI objekti jednostavnih ugostiteljskih usluga catering objekti

restoran gostionica zdravljak zalogajnica peenjarnica pizzeria slastiarnica restoran i drugi objekti brze prehrane

kavana noni bar disco-bar caffe-bar pivnica buffet krma konoba klet

objekti prateih usluga objekti za pruanje usluga zabave i rekreacije: sportski tereni i objekti koji turistima omoguavaju bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima raznih vrsta (npr. tereni za golf, tenis i sl.) wellness i spa objekti, koji uglavnom slue za oputanje tematski i zabavni parkovi, koji osiguravaju doivljaje razliitih vrsta, ovisno o tematici casino, namijenjeni pruanju usluga igara na sreu objekti za organiziranje sastanaka i konferencija M.I.C.E. industry Kategorizacija objekata predstavlja svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili priblino jednake kvalitete, a na temelju propisanih standarda kategorizacija se provodi kroz propisivanje tehnikih uvjeta (ureenja i opremanja objekata) i usluga to ih objekti odreene kategorije moraju pruati te odreivanjem kvalitete odravanja objekata kategorije smjetajnih objekata oznaavaju se odgovarajuim brojem zvjezdica

43

kategorizacija hotela

za postojee objekte HOTEL APARTHOTEL TURISTIKO NASELJE TURISTIKI APARTMAN PANSION do do do

za novoizgraene objekte do do do

do standard i komfor

do komfor

Klasifikacija hotela s aspekta trita, hoteli se klasificiraju prema kriterijima kao to su: lokacija (gradski, primorski, planinski ) mikrolokacija (uz zranu luku, u sreditu grada, u predgrau, uz glavne prometnice, na obali) motiv dolaska gosta (poslovni, kongresni, odmorini, obiteljski, wellness, casino) vrsta usluga (s punom uslugom, s ograsnienom uslugom, aparthotel) veliina (mali do 75 soba, srednji do 150, veliki do 300, vrlo veliki do 500 i megahoteli preko 500 soba) cijena/razina kvalitete (luksuzni - luxury hotels, visokokvalitetni - upscale hotels, srednje cijene - mid-price hotels, srednje nie cijene - economy hotels, niske cijene - budget hotels) vlasnitvo (privatni, institucionalni, dravni) razdoblje poslovanja (cjelogodinji, sezonski

44

Obiljeja malih obiteljskih hotela

PROIZVODobino do 40 soba restoran i bar mogunost pruanja usluga i u ostalim sadrajima: manje prostorije za sastanke wellness, fitnes

TRITEspecijalizirana trita preteno individualni gosti personalizirani odnos s gostom

VLASNITVO I FINANCIRANJEvlasnik pojedinac ili obitelj pravni oblik d.o.o. ili obrt vlastiti kapital subvencionirano kreditno financiranje gotovinske i negotovinske povlastice za vlasnika

ORGANIZACIJA I ZAPOSLENOSTvlasnik i menader u jednoj osobi vlasnik definira koncept i ureenje objekta jednostavna i fleksibilna organizacija racionalno zapoljavanje briga o ukupnoj isplativosti hotela

Prednosti i nedostaci poslovanja malih obiteljskih hotela PREDNOSTI NEDOSTACI fleksibilniji u prilagod