SUVREMENI ENDODINAMSKI PROCESI SUVREMENI ENDODINAMSKI PROCESI

I POJAVEI POJAVE

endodinamski procesiendodinamski procesi -- procesi koji se događaju zbog promjena u procesi koji se događaju zbog promjena u unutraunutraššnjosti Zemljenjosti Zemlje

nastaju kao nastaju kao posljedica djelovanja vanjskih silaposljedica djelovanja vanjskih sila (promjena (promjena izostatiizostatiččke ravnoteke ravnotežže masa u litosferi, plimski utjecaj Mjeseca i Sunca, e masa u litosferi, plimski utjecaj Mjeseca i Sunca, gravitacija) i gravitacija) i unutarnjih silaunutarnjih sila, izazvanih uglavnom temperaturom i , izazvanih uglavnom temperaturom i tlakomtlakom

suvremeno objasuvremeno objaššnjavanje endodinamike njavanje endodinamike -- na konvekcijskom strujanju na konvekcijskom strujanju u astenosferi koje rezultira u astenosferi koje rezultira magmatskim procesima, lomljenjem magmatskim procesima, lomljenjem dijelova litosfere, izdizanjem novih boranih gorskih lanaca uz dijelova litosfere, izdizanjem novih boranih gorskih lanaca uz pratepratećći metamorfizam, i potresimai metamorfizam, i potresima

pojave koje nastaju zbog djelovanja endodinamskih sila odrapojave koje nastaju zbog djelovanja endodinamskih sila odražžavaju se avaju se i i u graditeljskoj praksiu graditeljskoj praksi, posebice u podru, posebice u područčjima gdje se njihova jima gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraaktivnost i danas neposredno izražžava ava

MAGMATIZAMMAGMATIZAM

magma iz unutramagma iz unutraššnjosti Zemlje prodire prema povrnjosti Zemlje prodire prema površšini kroz razliini kroz različčite ite pukotine i kanale pukotine i kanale -- popusti visoki tlak pod kojim se ona primarno nalazipopusti visoki tlak pod kojim se ona primarno nalazi

proces je i posljedica manje gustoproces je i posljedica manje gustoćće magme od stijena litosfere e magme od stijena litosfere --dovodi do magmatskog uzgona, postojanja plinova i para i visoke dovodi do magmatskog uzgona, postojanja plinova i para i visoke temperature kojom magma tali stijene i temperature kojom magma tali stijene i šširi postojeiri postojećće pukotinee pukotine

tijekom prodiranja prema povrtijekom prodiranja prema površšini magma se postepeno hladi i postaje ini magma se postepeno hladi i postaje manje pokretnamanje pokretna

kristalizacija u litosferi kristalizacija u litosferi -- nastaju razlinastaju različčite magmatske intruzivne stijeneite magmatske intruzivne stijene

pojava zaostajanja i kristalizacije magme u unutrapojava zaostajanja i kristalizacije magme u unutraššnjosti litosfere njosti litosfere ––plutonizamplutonizam

zbog visoke temperature (600zbog visoke temperature (600˚̊ –– 1200 1200 ˚̊C) magma se moC) magma se možže hladiti e hladiti tisutisuććama godina i biti izvor povremneih vulkanskih erupcija, izljeva ama godina i biti izvor povremneih vulkanskih erupcija, izljeva i i drugih oblika postvulkanske aktivnosti na povrdrugih oblika postvulkanske aktivnosti na površšini litosfereini litosfere

manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povrmanifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na površšinu Zemlje inu Zemlje ––vulkanizamvulkanizam

lava lava -- silikatna taljevina koja izbije na povrsilikatna taljevina koja izbije na površšinu inu

vulkanvulkan -- zavrzavrššetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju etak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma dolazi na povrmagma dolazi na površšinu litosfere inu litosfere -- obiobiččno stono stožžast oblikast oblik

ljevkasto udubljenje formirano na vrhu stoljevkasto udubljenje formirano na vrhu stožžaste uzvisine aste uzvisine –– kraterkrater

vulkanski stovulkanski stožžci mogu probiti sekundarne mase lave koje formiraju ci mogu probiti sekundarne mase lave koje formiraju boboččne izljeve i manje, tzv. ne izljeve i manje, tzv. parazitske stoparazitske stoššcece

nanaččin rada i oblik vulkana ovise o koliin rada i oblik vulkana ovise o količčini i sastavu plinova i ini i sastavu plinova i pokretljivosti magme:pokretljivosti magme:

1.1. ako u sastavu plinova prevladava vodena paraako u sastavu plinova prevladava vodena para -- znaznaččajka kiselih ajka kiselih viskoznih lava viskoznih lava -- naglim oslobađanjem naglim oslobađanjem dolazi do erupcijedolazi do erupcije

2.2. ako jeako je vodena para u podređenom odnosuvodena para u podređenom odnosu -- kod bazikod baziččnih fluidnih nih fluidnih lava lava -- mirno izlijevanje kroz pukotine litosferemirno izlijevanje kroz pukotine litosfere, bez formiranja , bez formiranja vulkanskog stovulkanskog stoššcaca

opetovanje izlijeva moopetovanje izlijeva možže rezultirati nastankom debelih ploe rezultirati nastankom debelih pločča a efuzivnih stijena na velikoj povrefuzivnih stijena na velikoj površšiniini

kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane, na povrkad intenzivna vulkanska aktivnost prestane, na površšinu mogu inu mogu izlaziti razliizlaziti različčiti plinovi i pare iz magme, koja u unutraiti plinovi i pare iz magme, koja u unutraššnjosti litosfere njosti litosfere jojošš nije sasvim ohlađena nije sasvim ohlađena -- postvulkanske pojavepostvulkanske pojave

postvulkanske pojavepostvulkanske pojave::

1.1. fumarolefumarole -- prevladavaju vodena para i neki plinovi razliprevladavaju vodena para i neki plinovi različčitog sastavaitog sastava

2.2. solfatoresolfatore -- specifispecifiččni oblik fumarola u kojima prevladava ni oblik fumarola u kojima prevladava sumporovodiksumporovodik

3.3. mofetemofete -- pukotine kroz koje izlazi ugljikpukotine kroz koje izlazi ugljik--dioksid, a obidioksid, a običčno su no su predznak prestanka intenzivnije vulkanske aktivnostipredznak prestanka intenzivnije vulkanske aktivnosti

4.4. gejzirigejziri -- izvori koji povremeno izbacuju vruizvori koji povremeno izbacuju vrućću vodu i paru u obliku u vodu i paru u obliku vodoskokavodoskoka

tijekom povijesnog razdoblja tijekom povijesnog razdoblja -- aktivno pribliaktivno približžnono 800 vulakana800 vulakanaraspoređenih u viraspoređenih u višše pojaseva e pojaseva -- vezani za podruvezani za područčja mladog, boranog ja mladog, boranog gorja i velikih tektonskih deformiranih zona gorja i velikih tektonskih deformiranih zona

u u podrupodruččju Sredozemljaju Sredozemlja poznati su vulkani Vezuv, Etna,Vulcano i poznati su vulkani Vezuv, Etna,Vulcano i Strombolli, a u ostalim podruStrombolli, a u ostalim područčjima: Elbrus i Kazbek jima: Elbrus i Kazbek na Kavkazuna Kavkazu, , Ararat Ararat u Turskoju Turskoj, Demavent , Demavent u Iranu,u Iranu, Krakatau Krakatau, i, između Sumatre i zmeđu Sumatre i JaveJave, Tamboro , Tamboro na Sumatrina Sumatri, Mt. Pelee , Mt. Pelee na Martinikuna Martiniku, Mauna Loa, , Mauna Loa, Mauna Kea i Kilauea Mauna Kea i Kilauea na Havajimana Havajima, Fuji , Fuji u Japanuu Japanu, M, Meru i Kilimanđaro eru i Kilimanđaro u Africiu Africi

Raspored vulkana na Zemlji

OROGENETSKI POKRETI – OROGENEZA

izratito jaki pokreti koji uzrokuju bitne promjene postojeizratito jaki pokreti koji uzrokuju bitne promjene postojeććih ih međusobnih odnosa stijena u dijelu litosferemeđusobnih odnosa stijena u dijelu litosfere

obiljeobilježženi su boranjem, rasjedanjem i navlaeni su boranjem, rasjedanjem i navlaččenjem stijenskih enjem stijenskih kompleksa, a prakompleksa, a praććeni su magmatskom aktivnoeni su magmatskom aktivnoććššu, metamorfizmom i u, metamorfizmom i izrazito jakim potresimaizrazito jakim potresima

relativno su brzi i prostorno ogranirelativno su brzi i prostorno ograniččeni, a bitna im je znaeni, a bitna im je značčajka izdizanje ajka izdizanje velikih boranih gorskih lanaca i nastanak depresijavelikih boranih gorskih lanaca i nastanak depresija

izdignuta podruizdignuta područčja ja –– orogenorogen -- izgrađuju magmatske izgrađuju magmatske, sedimentne i , sedimentne i metamorfne stijene u razlimetamorfne stijene u različčitim međusobnim odnosima itim međusobnim odnosima -- nastavlja se nastavlja se tektonska aktivnost, magmatizam i metamorfizam, ali slabijim tektonska aktivnost, magmatizam i metamorfizam, ali slabijim intenzitetom, nego u vrijeme izdizanjaintenzitetom, nego u vrijeme izdizanja

stabilne, kontinentalne mase, nastale prostabilne, kontinentalne mase, nastale prožžimanjem viimanjem višše orogena i e orogena i njihovim konsolidiranjem, bez izrazitijih strukturnih promjena njihovim konsolidiranjem, bez izrazitijih strukturnih promjena -- šštitovi titovi i platformei platforme

šštitovititovi -- nesimetrinesimetriččna, blago uzvina, blago uzviššena stabilna podruena stabilna područčja, ija, izgrađena od zgrađena od najstarijih stijena, koje su bile izlonajstarijih stijena, koje su bile izložžene jakom boranju i ene jakom boranju i metamorfizmu, bez mlmetamorfizmu, bez mlađih sedimenataađih sedimenata

platformeplatforme -- stabilizirana velika podrustabilizirana velika područčja, ija, izgrađena također od jako zgrađena također od jako boranih i metamorfoziranih starih stijena, ali pboranih i metamorfoziranih starih stijena, ali prekrivenih mlađimrekrivenih mlađim, , izrazito slabo poremeizrazito slabo poremeććenim sedimentimaenim sedimentima

u podruu područčjima jima šštitova i platformi motitova i platformi možže doe doćći do polaganih, dugotrajnih, i do polaganih, dugotrajnih, pretepretežžito vertikalnih kretanja, bito vertikalnih kretanja, bez izrazitijih promjena u međusobnim ez izrazitijih promjena u međusobnim odnosima stijena odnosima stijena -- epirogenetski pokretiepirogenetski pokreti

o orogenstskim pokretima i prostoru o orogenstskim pokretima i prostoru -- dvije koncepcijedvije koncepcije::

fiksistifiksističčka koncepcijaka koncepcija -- polazi od relativne stabilnosti polopolazi od relativne stabilnosti položžaja aja kontinenata, uz koje, iz geosinklinalnih prostora, nastaju i kontinenata, uz koje, iz geosinklinalnih prostora, nastaju i prirapriraššććuju novi mladi gorski lanciuju novi mladi gorski lanci

geosinklinale geosinklinale -- velika, utonula, izduljena, labilna podruvelika, utonula, izduljena, labilna područčja u ja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija, a nakojima se odvija dugotrajna sedimentacija, a nalaze se između laze se između relativno stabilnih kontinentalnih masa ili uz njihov rubrelativno stabilnih kontinentalnih masa ili uz njihov rub

sedimenti u geosinklinalama mogu, zbog spusedimenti u geosinklinalama mogu, zbog spušštanja njezinog dna, tanja njezinog dna, imati veliku debljinuimati veliku debljinu

mobilistimobilističčka koncepcijaka koncepcija -- litosfera se sastoji od vilitosfera se sastoji od višše ploe pločča koje a koje se krese krećću po plastiu po plastiččnom sloju astenosferenom sloju astenosfere

uzroci tih kretanja pripisuju se kretanju magme izazvanomuzroci tih kretanja pripisuju se kretanju magme izazvanomkonvekcijskimkonvekcijskim (toplinskim)(toplinskim) strujanjemstrujanjem, ali i utjecajem privla, ali i utjecajem privlaččnih nih sila Sunca, Mjeseca i drugih svemirskih tijelasila Sunca, Mjeseca i drugih svemirskih tijela

na temeljima mobilizma na temeljima mobilizma -- sredinom 60sredinom 60--ih godina proih godina proššloga stoljeloga stoljećća a --koncepcijakoncepcija nove globalne tektonikenove globalne tektonike -- tektonika plotektonika ploččaa

litosfera sastavljena od litosfera sastavljena od ššest velikih i veest velikih i veććeg broja manjih ploeg broja manjih pločča, koje se a, koje se krekrećću po astenosferi u po astenosferi

litosferske ploče -elastične, ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadržati svoj oblik

međusobno se mogu udaljavati i približavati, ali i horizontalno pomicati jedna uz drugu

razlikuju se: divergentne, konvergentne i transformne granice ploča

u području divergentnih granica - ploče se udaljavaju, a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom oceanskom korom bazaltnog sastava

divergentne granice -zone širenja, a markirane su hrbatima (uzvišenjima) na dnu oceana

potresi plitkih žarišta

konvergentne granicekonvergentne granice -- mjesta mjesta na kojima se plona kojima se pločče priblie približžavaju i avaju i sudaraju sudaraju -- zone subdukcijezone subdukcije

duboke Bduboke B--subdukcijesubdukcije (nazvane (nazvane po Benioffu) ipo Benioffu) i plitke, plitke, kontinentalene ili Akontinentalene ili A--subdukcijesubdukcije(nazvane po Ampfereru, odnosno (nazvane po Ampfereru, odnosno Amstutzu)Amstutzu)

BB--subdukcije subdukcije - uz kontinentalne uz kontinentalne rubove, a morfolorubove, a morfološški su markirane ki su markirane dubokim brazdama i u određenim dubokim brazdama i u određenim slusluččajevima otoajevima otoččnim lukovima nim lukovima --oceanska kora podvlaoceanska kora podvlačči pod i pod kontinentalnu kontinentalnu -- prapraććeno izraeno izražženim enim vulkanizmom andenzitskog sastava vulkanizmom andenzitskog sastava i potresima plitkog, srednje i potresima plitkog, srednje dubokog i dubokog dubokog i dubokog žžariarišštata

nagib plonagib pločče koja tone e koja tone -- od 30od 30˚̊ do do 9090˚̊-- prapraććenjem enjem žžariariššta potresata potresa

AA--subdukcijesubdukcije -- u kontinentalnoj kori u kontinentalnoj kori -- plitke plitke -- zbog njezine krutosti koja zbog njezine krutosti koja ne dopune dopuššta znata značčajnije podvlaajnije podvlaččenjeenje

pri priblipri približžavanju i sudaranju dviju avanju i sudaranju dviju kontinentalnih plokontinentalnih pločča a -- odvajanje i odvajanje i smicanje gornjih dijelova kontinentalnesmicanje gornjih dijelova kontinentalnekore kore ––zahvazahvaććen sedimentni pokrivaen sedimentni pokrivačč

odvojeni dijelovi potiskivani su i odvojeni dijelovi potiskivani su i formirajuformiraju izoklinalne i polegnuteizoklinalne i polegnuteborebore

zbog jakog trenja u dubljim dijelovima kontinentalne kore zbog jakog trenja u dubljim dijelovima kontinentalne kore -- proces nije proces nije trajantrajan

povremeno se, nakon svladavanja trenja, opetuje, povremeno se, nakon svladavanja trenja, opetuje, ššto moto možže rezultirati e rezultirati nastankomnastankom sustava navlakasustava navlaka

AA--subdukcije se mogu manifestirati isubdukcije se mogu manifestirati i vulkanizmom kiselog sastavavulkanizmom kiselog sastava, te , te pojavompojavom potresa plitkih i srednje dubokih potresa plitkih i srednje dubokih žžariarišštata

transformne granicetransformne granice -mjesta gdje se plomjesta gdje se pločče e horizontalno pomihorizontalno pomičču (klize) u (klize) jedna uz drugu, te ne dolazi jedna uz drugu, te ne dolazi do nastanka nove kore ni do do nastanka nove kore ni do uniunišštavanja postojetavanja postojeććee

granice su markirane dubokimgranice su markirane dubokimrasjedima s horizontalnim rasjedima s horizontalnim kretanjemkretanjem

pomak po prupomak po pružžanju moanju možže e naglo prestati na obje strane naglo prestati na obje strane ili promjeniti oblik i smjer ili promjeniti oblik i smjer kretanja kretanja -- transformni transformni rasjedirasjedi

veveććina ina -- u oceanskim u oceanskim bazenima, abazenima, a žžariariššta njihovih ta njihovih potresa su plitkapotresa su plitka

POTRESIPOTRESI

iznenadni i kratkotrajni pokreti dijelova Zemljine koreiznenadni i kratkotrajni pokreti dijelova Zemljine kore

seizmologijaseizmologija -- znanost koja proznanost koja proččava potrese ava potrese

unutar seizmologija znanstvena disciplina unutar seizmologija znanstvena disciplina –– ininžženjerska enjerska seizmologijaseizmologija -- primjenjuje spoznaje i rezultate seizmologije, primjenjuje spoznaje i rezultate seizmologije, geologije, geofizike, seizmotektonike i graditeljstva u geologije, geofizike, seizmotektonike i graditeljstva u šširem irem smislu, te pridonosi boljem upoznavanju posljedica djelovanja smislu, te pridonosi boljem upoznavanju posljedica djelovanja potresapotresa

na rezultatima istrana rezultatima istražživanja inivanja inžženjerske seizmologije enjerske seizmologije --potresno inpotresno inžženjerstvoenjerstvo, , ččiji se rezultati mnogo rabe u iji se rezultati mnogo rabe u graditeljstvugraditeljstvu

UzroUzroččnici nastanka potresanici nastanka potresa

potresi nastaju potresi nastaju pomicanjem litosferskih plopomicanjem litosferskih ploččaa

slabiji potresislabiji potresi -- u podruu područčju oceanskih hrbata i transformnih rasjedaju oceanskih hrbata i transformnih rasjeda

jajačči potresii potresi, s dubokim , s dubokim žžariarišštima tima -- u zonama subdukcijau zonama subdukcija --tektonskog podrijetlatektonskog podrijetla -- 90% svih potresa na Zemlji90% svih potresa na Zemlji

vulkanski potresivulkanski potresi -- izazvani aktivnoizazvani aktivnoššćću vulkana u vulkana -- prate erupcije prate erupcije vulkana i manjeg su dometa vulkana i manjeg su dometa -- 7% svih potresa7% svih potresa

uruuruššni potresini potresi - naslabiji i najmanjeg dometa - nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena - oko 3% - u kršu

najaktivnija seizminajaktivnija seizmiččka podruka područčja na Zemlji su:ja na Zemlji su:

cirkumpacificirkumpacifiččko podruko područčjeje, uz rubove Tihog oceana, gje su , uz rubove Tihog oceana, gje su registrirana registrirana žžariariššta najjata najjaččih potresa kojima se oslobađa pribliih potresa kojima se oslobađa približžno no 80% ukupne seizmi80% ukupne seizmiččke energije;ke energije;

mediteranskomediteransko--transazijsko podrutransazijsko područčjeje, kojem pripadaju , kojem pripadaju Sredozemlje, Mala Azija, Kavkaz, Iran, Pamir, Himalaja, Burma i Sredozemlje, Mala Azija, Kavkaz, Iran, Pamir, Himalaja, Burma i Malajski arhipelag, gdje sMalajski arhipelag, gdje se oslobađa priblie oslobađa približžno 15% ukupne no 15% ukupne seizmiseizmiččke energijeke energije

u svim ostalim seizmiu svim ostalim seizmiččki aktivnim podruki aktivnim područčjima na Zemlji jima na Zemlji -- oslobađa oslobađa se preostalih 5% energijese preostalih 5% energije

Najaktivnija seizmiNajaktivnija seizmiččka podruka područčja na Zemljija na Zemlji

SeizmiSeizmiččki valoviki valovi

kod tektonskih pokreta kod tektonskih pokreta -- nastali nastali tlakovi vitlakovi viššestruko prekoraestruko prekoračče e ččvrstovrstoćću stijena u stijena -- dolazi do dolazi do njezinog lomanjezinog loma

nagomilana potencijalna energija nagomilana potencijalna energija se oslobađa i prelazi u kinetise oslobađa i prelazi u kinetiččku ku --seizmiseizmiččku energiju ku energiju -- valovima valovima se prenosi na povrse prenosi na površšinuinu

valovi se razlikuju navalovi se razlikuju naččinom i brzinom inom i brzinom šširenja:irenja:

1.1. longitudinalni valovilongitudinalni valovi -- najbrnajbržži, vibriraju u smjeru i, vibriraju u smjeru šširenja potresnog irenja potresnog udara, izazivaju stezanje i rastezanje stijenske mase, udara, izazivaju stezanje i rastezanje stijenske mase, ššire se ire se konveksno prema sredikonveksno prema središštu Zemlje, brzina im raste s dubinomtu Zemlje, brzina im raste s dubinom

u povru površšinskim stijenama brzina inskim stijenama brzina -- od 4 do 7 km/sod 4 do 7 km/s

prvi nailaze nakon potesa prvi nailaze nakon potesa -- primarni valoviprimarni valovi -- PP--valovivalovi;;

2.2. transverzalni valovitransverzalni valovi -- sporiji od Psporiji od P--valova za oko 1,7 puta, vibriraju valova za oko 1,7 puta, vibriraju okomito na smjer okomito na smjer šširenjairenja

u povru površšinskim stijenama brzina inskim stijenama brzina -- od 2 do 5 km/sod 2 do 5 km/s

nailaze kasnije nakon potresa nailaze kasnije nakon potresa -- sekundarni valovi sekundarni valovi -- SS--valovivalovi;;

3.3. dugi valovidugi valovi -- ššire se samo kroz litosferu, paralelno s njezinim ire se samo kroz litosferu, paralelno s njezinim lupinama i najsporiji su, ali uzrokuju olupinama i najsporiji su, ali uzrokuju oššteteććenja zbog gibanja tla enja zbog gibanja tla --najmanja vanajmanja važžnostnost

dva tipa ovih povrdva tipa ovih površšinskih valova:inskih valova: LL-- valovivalovi (LOVE(LOVE--ovi valovi) iovi valovi) i RR--valovi valovi (RAYLEIGH(RAYLEIGH--ovi valovi)ovi valovi)

LL--valovivalovi -- bez vertikalnog bez vertikalnog pomakapomaka

pomak pomak -- samo u horizontalnoj samo u horizontalnoj ravnini, s lijeve na desnu ravnini, s lijeve na desnu stranustranu

horizontalni pomak presijeca horizontalni pomak presijeca temelje zgradatemelje zgrada

ne ne ššire se kroz vodu ire se kroz vodu -- ne mogu ne mogu se osjetiti na vodise osjetiti na vodi

RR--valovi valovi -- poput oceanskih poput oceanskih valova valova -- kretanje povrkretanje površšine ine elipsastom putanjomelipsastom putanjom

mogu biti iznimno destruktivni mogu biti iznimno destruktivni zbog vezbog veććeg pokretanja tla i eg pokretanja tla i zbog dugotrajnog vremena zbog dugotrajnog vremena prolaskaprolaska

brzina brzina šširenja valova irenja valova -- ovisi o ovisi o materijalu kroz koji prolazematerijalu kroz koji prolaze

najbrnajbržži i -- u vezanim, u vezanim, ččvrstim vrstim stijenamastijenama

najsporiji najsporiji -- u nevezanim stijenamau nevezanim stijenama

amplituda vala u vezanim amplituda vala u vezanim stijenama stijenama -- do 2,5 cmdo 2,5 cm

amplituda vala u nevezanim amplituda vala u nevezanim -- i do i do 30 cm, duljine i do 9 m30 cm, duljine i do 9 m

Shematizirani prikaz nastanka i Shematizirani prikaz nastanka i nanaččina vibriranja uzduina vibriranja uzdužžnih i nih i poprepopreččnih valovanih valova

svaki potressvaki potres -- svoj posvoj poččetni stadij sa slabijim udarima, nakon etni stadij sa slabijim udarima, nakon ččega ega slijedi glavni udar, da bi poslije njega nastupili zavrslijedi glavni udar, da bi poslije njega nastupili završšni, slabiji udarini, slabiji udari

Zapis seizmografa za tri tipa seizmičkih valova

Mjerenje jaMjerenje jaččine potresaine potresa

mjesto nastanka potresa u mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje dubini Zemlje -- hipocentar hipocentar iliiližžariarišštete

mjesto njegove vertikalne mjesto njegove vertikalne projekcije na povrprojekcije na površšini, na kojem ini, na kojem se osjeti najjase osjeti najjačči udar i udar --epicentarepicentar

linije kojima na karti spajamo sva mjesta jednakog intenziteta, odnosno jačine potresa – izoseiste

jačina potresa ovisi o više čimbenika - količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građa Zemljine kore

instrumenti za mjerenje potresa mjere veliinstrumenti za mjerenje potresa mjere veliččinu kretanja tla, ainu kretanja tla, a koriste koriste se i za određivanje lokacijese i za određivanje lokacije, dubine i veli, dubine i veliččine potresaine potresa

seizmometar seizmometar -- instrument za detektiranje seizmiinstrument za detektiranje seizmiččkih valovakih valova

seizmografseizmograf -- instrument koji se koristi za mjerenje i biljeinstrument koji se koristi za mjerenje i bilježženje enje potresapotresa

seizmogramseizmogram -- zapis vibracija tla koji ostaje zapis vibracija tla koji ostaje

na temelju zakana temelju zakaššnjenja Snjenja S--valova prema Pvalova prema P--valovima valovima -- određivanje određivanje mjesta nastanka potresa mjesta nastanka potresa -- potrebne najmanje tri seizmolopotrebne najmanje tri seizmološške staniceke stanice

na temelju intervala P i S valova na temelju intervala P i S valova -- mogumogućće odrediti samo radijus e odrediti samo radijus udaljenosti lokacije potresa!!! udaljenosti lokacije potresa!!!

analizom seizmograma analizom seizmograma - određivanje dubine (hipocentra ili žarišta) potresa

maksimalna dubina hipocentra/maksimalna dubina hipocentra/žžariariššta ta -- 670 km670 km

s obzirom na dubinu hipocentra/s obzirom na dubinu hipocentra/žžariariššta:ta:

1.1. plitki potresiplitki potresi 00--70 km 70 km (85% potresa)(85% potresa)

2.2. srednje duboki potresisrednje duboki potresi 7070--350 km 350 km (12% potresa)(12% potresa)

3.3. duboki potresiduboki potresi 350350--670 km 670 km (3% potresa)(3% potresa)

duboki potresi duboki potresi -- rijetki rijetki -- na velikim dubinama stijene se na velikim dubinama stijene se deformiraju plastideformiraju plastiččno no -- nemogunemogućća akumulacija i naglo otpua akumulacija i naglo otpušštanje tanje energije kao kod krte deformacijeenergije kao kod krte deformacije

gustogustoćća potresa a potresa smanjuje s se dubinomsmanjuje s se dubinom

na dubinina dubini 300300--450 km450 km --potresi potresi rijetkirijetki

na dubinina dubini 450450--670 km670 km --potresi supotresi su ččestiesti

kolaps minerala kolaps minerala --jedan od uzroka jedan od uzroka potresa potresa

Gustoća potresa

jakost potresa u epicentrujakost potresa u epicentru - označuje se stupnjevima, na temelju ljestvice intenziteta

prvi pokuprvi pokuššaji određivanja jakosti potresa u aji određivanja jakosti potresa u 16. stolje16. stoljećću u -- prema prema manifestacijama određenim na povrmanifestacijama određenim na površšini i objektima, te subjektivnom ini i objektima, te subjektivnom osjeosjeććaju ljudiaju ljudi

danas u uporabi ljestvice koje se temelje na razornosti i posljedanas u uporabi ljestvice koje se temelje na razornosti i posljedicama dicama potresa:potresa:

1.1. MercalliMercalli--CancaniCancani--Siebergova ljestvicaSiebergova ljestvica (MCS) (MCS) -- 1917. 1917. -- 12 12 stupnjevastupnjeva

2.2. modificirana Mercallijeva ljestvicamodificirana Mercallijeva ljestvica (MM) (MM) –– 1931. 1931. -- 12 stupnjeva12 stupnjeva

3.3. japanska ljestvicajapanska ljestvica –– 1950. 1950. -- 7 stupnjeva7 stupnjeva

4.4. MedvedevMedvedev--SponheuerSponheuer--Karnikova ljestvicaKarnikova ljestvica (MSK(MSK--64) ili64) ili UNESCOUNESCOljestvica ljestvica –– 1964. 1964. -- 12 stupnjeva 12 stupnjeva -- najpotpunija najpotpunija -- polazi od vrste polazi od vrste objekata i vrste i koliobjekata i vrste i količčine oine oššteteććenja nastalog potresom određenog enja nastalog potresom određenog stupnjastupnja

na temelju kolina temelju količčine oslobođene energije tijekom potresaine oslobođene energije tijekom potresa, ja, jaččina ina potresa u hipocentru potresa u hipocentru -- magnitudom Mmagnitudom M -- od 0 do 9od 0 do 9

Richter, 1935. Richter, 1935. -- magnitudna ljestvica magnitudna ljestvica –– Richterova ljestvicaRichterova ljestvica

magnituda nekog potresa magnituda nekog potresa -- kao dekadski logaritam maksimalne kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni (etalonski) potres, amplitude u odnosu na standardni (etalonski) potres, ččija je ija je magnituda nulamagnituda nula

najslabiji potresinajslabiji potresi s oslobođenom energijom od oko s oslobođenom energijom od oko 105 J 105 J --magnituda 0magnituda 0

100 puta ja100 puta jačči potresi i potresi -- magnituda 1magnituda 1

100100××100 (10.000) ja100 (10.000) jačči i -- magnituda 2magnituda 2

brojevi 0,1,2,3... u takvoj logaritamskoj ljestvici brojevi 0,1,2,3... u takvoj logaritamskoj ljestvici -- magnituda potresamagnituda potresa

najjanajjačči potresi zabiljei potresi zabilježženi na Zemlji u povijesno vrijeme eni na Zemlji u povijesno vrijeme -- magnituda magnituda 8,9 8,9 s oslobođenom energijom od prliblis oslobođenom energijom od prlibližžno 1020 J, dok potres koji se no 1020 J, dok potres koji se jedva osjeti ima magnitudu 1,5jedva osjeti ima magnitudu 1,5

najjanajjačči potresi na Zemlji i potresi na Zemlji -- u podruu područčju konvergentnih granica ju konvergentnih granica litosferskih plolitosferskih pločča, odnosno ua, odnosno u zonama subdukcijezonama subdukcije

odnos koliodnos količčine oslobođene seizmiine oslobođene seizmiččke energije i magnitude potresa dali ke energije i magnitude potresa dali su Guttenberg i Richter:su Guttenberg i Richter:

efekti potresa određene magnitude ovisiti efekti potresa određene magnitude ovisiti ćće o dubini e o dubini žžariariššta u kojoj ta u kojoj se oslobodila seizmise oslobodila seizmiččka energija jednaka kolika energija jednaka količčina oslobođene ina oslobođene energije (jednaka magnituda) sa energije (jednaka magnituda) sa žžariarišštem blitem bližžim povrim površšini izazvati ini izazvati ćće e jajačča oa oššteteććenja, nego ona s dubljim enja, nego ona s dubljim žžariarišštemtem

ME ⋅+= 6,111log

Hrvatska Hrvatska -- 6 epicentralnih 6 epicentralnih podrupodruččja i seizmija i seizmiččkih zona:kih zona:

IstoIstoččni dio Hrvatskeni dio Hrvatske, sa seizmi, sa seizmiččkim kim zonama: Beli Manastir, Diljzonama: Beli Manastir, Dilj--gora, Psunj.gora, Psunj.

ZagrebaZagrebaččko podruko područčjeje, sa seizmi, sa seizmiččkim kim zonama: Bilo gora, Pokuplje, Medvednica, zonama: Bilo gora, Pokuplje, Medvednica, ŽŽumberaumberaččka gora.ka gora.

RijeRiječčko podruko područčjeje, sa seizmi, sa seizmiččkim kim zonama: Klana, Rijeka, Bribir, otok Krk, Lika, zonama: Klana, Rijeka, Bribir, otok Krk, Lika, Podvelebitski kanal.Podvelebitski kanal.

ZadarskoZadarsko--ššibensko podruibensko područčjeje, sa , sa seizmiseizmiččkim zonama: Dugi otok, Zadar, dolina kim zonama: Dugi otok, Zadar, dolina Zrmanje, Promina, podmorje JadranaZrmanje, Promina, podmorje Jadrana

Biokovsko podruBiokovsko područčjeje, sa seizmi, sa seizmiččkim kim zonama: Sinjsko polje, Imotsko polje, zonama: Sinjsko polje, Imotsko polje, Biokovo, otoci Hvar, KorBiokovo, otoci Hvar, Korččula i Vis.ula i Vis.

DubrovaDubrovaččko podruko područčjeje, sa seizmi, sa seizmiččkim kim zonama: dolina Neretve, Ston, Dubrovnik, zonama: dolina Neretve, Ston, Dubrovnik, (Ljubinje, Boka Kotorska, Crnogorsko (Ljubinje, Boka Kotorska, Crnogorsko primorje)primorje)

Gradnja u seizmiGradnja u seizmiččki aktivnim podruki aktivnim područčjimajima

potresi se ne mogu predvidjeti, ali od njihovog razornog utjecajpotresi se ne mogu predvidjeti, ali od njihovog razornog utjecaja moa možže e se zase zašštititi odgovarajutititi odgovarajuććim planiranjem, projektiranjem i izgradnjom im planiranjem, projektiranjem i izgradnjom objekataobjekata

stijene na kojima gradimo mogu se u seizmistijene na kojima gradimo mogu se u seizmiččkom smislu podijeliti u kom smislu podijeliti u dvije grupe:dvije grupe:

1.1. seizmiseizmiččki neopasne stijeneki neopasne stijene ii2.2. seizmiseizmiččki opasne stijeneki opasne stijene

seizmiseizmiččki neopasne stijeneki neopasne stijene -- ččvrste stijene: magmatske stijene, vrste stijene: magmatske stijene, gnajsevi, kvarciti, vapnenci, dolomiti, pjegnajsevi, kvarciti, vapnenci, dolomiti, pješšččenjaci, konglomerati, glineni enjaci, konglomerati, glineni šškriljavci i njima slikriljavci i njima sliččne stijene ne stijene -- potresni valovi prenose uglavnom potresni valovi prenose uglavnom ravnomjernoravnomjerno

seizmiseizmiččki opasne stijeneki opasne stijene -- sve nevezane stijene, s naglaskom na sve nevezane stijene, s naglaskom na vevećću nepovoljnost onih s krupnijim zrnimau nepovoljnost onih s krupnijim zrnima

na povena poveććanje seizmianje seizmiččnosti u nevezanim stijenama znatno utjenosti u nevezanim stijenama znatno utječče visoka e visoka razina podzemne voderazina podzemne vode

iskustveni podaci - razorno djelovanje potresa izrazitije na površini, nego u dubini - razaranje u dubini od 5 m - manje, a u dubini od 15 m - samo približno 10% razorne snage registrirane na površini

u potresnom području objekte treba temeljiti dublje

prilikom izgradnje u seizmički aktivnim područjima nužno je voditi brigu i o lokalnim uvjetima - mogu nepovoljno ili povoljno djelovati na seizmičku stabilnost objekta - mogu umanjiti ili povećati razorni efekt potresa

oštećenja inženjerskih objekata ovise i o njihovoj udaljenosti od epicentra, geološkoj građi, značajkama stijena i načinu gradnje

iznimno značenje - geološka građa i značajke stijena - mnogo veća oštećenja pretrpjeti će objekt temeljen na slabo vezanom materijalu, nego objekt temeljen ne čvrstoj stijeni

na temelju una temelju uččestalosti potresa i njihove jaestalosti potresa i njihove jaččine na nekom podruine na nekom područčju, te ju, te litololitološškog sastava i tektonske građe kog sastava i tektonske građe -- izdvajanje podruizdvajanje područčja na kojima ja na kojima se određeni objekt mora temeljiti i konstrukcijski koncipirati tse određeni objekt mora temeljiti i konstrukcijski koncipirati tako da ako da izdrizdržži oi oččekivani potres, bez naruekivani potres, bez naruššavanja njegove funkionalnostiavanja njegove funkionalnosti

posljedice izazavane potresom posljedice izazavane potresom -- vevećće kad se epicentar nalazi blie kad se epicentar nalazi bližže e urbanoj sredini urbanoj sredini -- pri gradnji u seizmipri gradnji u seizmiččki aktivnim podruki aktivnim područčjima jima ––poznavanje svih relevantnih znapoznavanje svih relevantnih značčajki, a urbanistiajki, a urbanističčka rjeka rješšenja enja --opasnost za ljude svedena na minimumopasnost za ljude svedena na minimum

SUVREMENE STRUKTURNE PROMJENESUVREMENE STRUKTURNE PROMJENE

rezultiraju pojavama koje se znakovito odrarezultiraju pojavama koje se znakovito odražžavajuavaju na graditeljsku na graditeljsku praksupraksu, posebice sa, posebice sa stajalistajališšta stabilnosti i funkcionalnosti objektata stabilnosti i funkcionalnosti objekta

nastaju nastaju neotektonskim pokretimaneotektonskim pokretima -- recentni pokreti u litosferi recentni pokreti u litosferi od neogena do danasod neogena do danas

dolazi do novih prodora magme u litosferu, aktiviraju se vulkanidolazi do novih prodora magme u litosferu, aktiviraju se vulkani, , nastaju potresi, nastavljaju se epirogenetski pokreti, mijenjajunastaju potresi, nastavljaju se epirogenetski pokreti, mijenjaju se se postojepostojećće i oblikuju nove strukturee i oblikuju nove strukture

kod neotektonskih pokreta razlikujemo:kod neotektonskih pokreta razlikujemo:

1.1. vertikalne pomake vertikalne pomake -- uzrokuju spuuzrokuju spušštanje i uzdizanje masa te tanje i uzdizanje masa te nastanak horstova i graba uzdunastanak horstova i graba uzdužž postojepostojeććih rasjeda;ih rasjeda;

2.2. horizontalne pomake horizontalne pomake -- rezultiraju smicanjem tektonskih cjelina i rezultiraju smicanjem tektonskih cjelina i blokova uzdublokova uzdužž postojepostojeććih rasjeda, a prepoznatljivi su zbog promjene ih rasjeda, a prepoznatljivi su zbog promjene prupružžanja struktura i njihovih prekidaanja struktura i njihovih prekida

pokreti u litosferi pokreti u litosferi -- registrirani i u kontinentalnoj i oceanskoj koriregistrirani i u kontinentalnoj i oceanskoj kori

po smjeru nisu ravnomjerni ni nepromjenjivipo smjeru nisu ravnomjerni ni nepromjenjivi

vertiklani pomacivertiklani pomaci -- uzrokovani neotektonskim pokretima uzrokovani neotektonskim pokretima -- sesežžu i do u i do desetak kilometara dubinedesetak kilometara dubine

horizontalni pomacihorizontalni pomaci -- u redu veliu redu veliččine na tisuine na tisućće kilometarae kilometara

veveććina takvih pomaka ina takvih pomaka -- po vepo većć postojepostojeććim, starijim strukturamaim, starijim strukturama

ima dokaza i o formiranju posve novih tijekom najmlađih geoloima dokaza i o formiranju posve novih tijekom najmlađih geološških kih razdobljarazdoblja

pristapristažže mobilizma e mobilizma -- pripisuju neotektonsku aktivnostpripisuju neotektonsku aktivnost kretanju kretanju litosferskih plolitosferskih ploččaa, , ššto uzrokuje promjene, kako u kontinentalnoj to uzrokuje promjene, kako u kontinentalnoj kori (plitke Akori (plitke A--subdukcije), tako i u oceanskoj kori (duboke Bsubdukcije), tako i u oceanskoj kori (duboke B--subdukcije)subdukcije)

dokaz dokaz -- u velikim boranim gorskim lancima, na granicama litosferskih u velikim boranim gorskim lancima, na granicama litosferskih plopločča a -- najbrojnije tektonske strukturenajbrojnije tektonske strukture

prilikom neotektonskih iatraživanja -- koristiti rezultate geolokoristiti rezultate geološških, kih, geomorfoloigeomorfoloišških, geofizikih, geofiziččkih i geodetskih istrakih i geodetskih istražživanja, aero i satelitske ivanja, aero i satelitske snimke, rezultate analize uzroka i posljedica osnimke, rezultate analize uzroka i posljedica oššteteććenja na objektima i u enja na objektima i u terenu koji je predmet neotektonskih istraterenu koji je predmet neotektonskih istražživanjaivanja

veoma složen proces i u sebi sadri u sebi sadržžii interdisciplinarnost interdisciplinarnost u pristupu u pristupu -- rezultati se moraju međusobno koreliratirezultati se moraju međusobno korelirati, provjeravati, dopunjavati i na , provjeravati, dopunjavati i na taj nataj naččin potvrđivatiin potvrđivati

praktipraktiččno znano značčenje rezultata neotektonskih istraenje rezultata neotektonskih istražživanja u ivanja u graditeljstvugraditeljstvu -- cjelovite spoznaje o suvremnim strukturnim cjelovite spoznaje o suvremnim strukturnim promjenama u terenupromjenama u terenu

suvremene strukturne promjene i njihov intenzitet, usuvremene strukturne promjene i njihov intenzitet, uččestalost, smjer estalost, smjer pomicanja, odnos prema starijim strukturama i rizik pomicanja, odnos prema starijim strukturama i rizik -- bitne odrednice bitne odrednice kod trakod tražženja lokacija za nuklearne elektrane, odlagalienja lokacija za nuklearne elektrane, odlagališšta nuklearnog ta nuklearnog otpada, brane, akumulacije, tunele i dr. objekte, osjetljive na otpada, brane, akumulacije, tunele i dr. objekte, osjetljive na pomicanje pomicanje terenaterena

njihovo izunjihovo izuččavanje avanje -- od velikog znaod velikog značčaja u graditeljstvu, a time i u aja u graditeljstvu, a time i u cjelokupnom cjelokupnom žživotu ivotu ččovjekaovjeka