Click here to load reader

ETNOBOTANIČKE ZNAČAJKE NEKIH BILJNIH VRSTA

  • View
    270

  • Download
    35

Embed Size (px)

Text of ETNOBOTANIČKE ZNAČAJKE NEKIH BILJNIH VRSTA

  • REPUBLIKA HRVATSKA VISOKO GOSPODARSKO UILITE U KRIEVCIMA

    Ivana Keller, apsolvent

    ETNOBOTANIKE ZNAAJKE NEKIH BILJNIH VRSTA

    Zavrni rad

    Krievci, 2010.

  • REPUBLIKA HRVATSKA VISOKO GOSPODARSKO UILITE U KRIEVCIMA

    Ivana Keller, apsolvent

    ETNOBOTANIKE ZNAAJKE NEKIH BILJNIH VRSTA

    Zavrni rad

    Povjerenstvo za obranu i ocjenu zavrnog rada :

    1. mr.sc. Tomislava Peremin Volf - predsjednik povjerenstva 2. dr.sc. Sinia Sreec - mentor i lan 3. mr.sc. Renata Erhati Sukali - lan

    Krievci, 2010.

    1

  • SADRAJ

    1. UVOD ETNOBOTANIKA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA.......................4

    1.1. Cilj istraivanja ................................9

    1.2. Metode istraivanja...9

    1.3. Povijest etnobotanike...17

    1.4. Svjetski priznati etnobotaniari....25

    1.5. Moderna etnobotanika.25

    2. MEDICINSKA UPOTREBA ETNOBOTANIKIH VRSTA......27

    2.1. Biljna medicina.....27

    2.2. Tipovi biljne medicine ......28

    2.3. Organski spojevi.......31

    2.4. Oblici prirodnih lijekova..........................................................................................33

    3. BILJNE VRSTE KAO GRAEVINSKI MATERIJAL

    U ETNOBOTANIKIM ISTRAIVANJIMA..34

    4. BILJNE VRSTE KAO TEKSTILNI MATERIJAL

    U ETNOBOTANIKIM ISTRAIVANJIMA..39

    5. HALUCINOGENO DJELOVANJE BILJAKA U OBREDIMA NEKIH

    RELIGIJA.....................................................................................................................41

    5.1. Vanost nekih biljaka u vjerskim obredima.....41

    6. VANIJE BILJKE S ASPEKTA ETNOBOTANIKE.......46

    6.1. Salvia divinorum.......46

    2

  • 6.2. Myrtus communis.....49

    6.3. Laurus nobilis......51

    6.4. Humulus lupulus......53

    6.5. Calendula officinalis....56

    6.6. Matricaria chamomilla....58

    6.7. Cannabis sativa.......60

    6.8. Lagenaria siceraria.....66

    6.9. Adansonia digitata..........68

    6.10. Juniperus communis..70

    7. ETNOBOTANIKE ZNAAJKE NEKIH BILJNIH VRSTA

    SJEVEROZAPADNE HRVATSKE I ISTRE...73

    8. ZAKLJUAK......88

    9. LITERATURA................................................................................90

    9.1. Izvori podataka s interneta91

    3

  • 1. UVOD ETNOBOTANIKA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

    Etnobotanika je relativno mlada znanstvena disciplina, kao i njena rasprostranjenost u

    svijetu znanosti i drutvenim zajednicama. U svrhu rada odreuju se znaajke nekih

    biljnih vrsta i nastojati e se odrediti njihova vanost te njihov znaaj u razliitih naroda, i

    njihova iskoristivost. Prisutnost etnobotanike kao znanstvene discipline u Hrvatskoj nije

    velika. Cilj ovog rada je istraiti narodne obiaje sjeverozapadne Hrvatske, te koritenje

    odreenih vrsta biljaka. Cilj rada je takoer opisati na koji nain narodi sa razliitih

    strana svijeta koriste biljke u etnobotanike svrhe, odnosno, opisati iskonski nain

    povezivanja ljudi i biljaka. Svrha zavrnog rada je prikupiti to vie informacija o ovim

    visoko vrijednim biljkama, kako bi se ouvala tradicija odreenog podruja prema kojoj

    se tono moe utvrditi stanje povezanosti ljudi i biljaka.

    Etnobotanika = Etnos (gr. narod) + Logos (gr. znanost) = etnologija (nauka o ljudskim

    kulturama) + botanika (nauka o biljkama)

    = povezanost ljudi i biljaka

    Etnobotaniari nastoje dokumentirati, opisati i objasniti sloen odnos izmeu ljudskih

    kultura i biljaka, pri emu se fokusiraju na nain koritenja biljaka, u ljudskom drutvu

    (hrana i lijekovi, kozmetika, u proizvodnji prirodnih boja, tekstilnog, graevinskog

    materijala, alata, novanih valuta, i u ritualima drutvenog naina ivota). 1

    Danas je poznato oko 375 000 vrsta biljaka 2, no svakim danom razvijaju se nove vrste,

    sve vie ih je i jedino to trae od nas ljudi je to da ih sluamo, zatitimo njihov opstanak

    i ivimo s njima.

    1 Acharya, Deepak And Shrivastava Anshu (2008). Indigenous herbal medicine : Tribal formulation and traditional herbal practices, Aavishkar Publishers Distributor, Jainpur India (http://en.wikipedia.org/wiki/Ethnobotany#cite_note-1). 2 Wisegeek, How many species of plants are there?, (http://www.wisegeek.com/how-many-species-of-plants-are-there.htm).

    4

    http://en.wikipedia.org/wiki/Ethnobotany#cite_note-1http://www.wisegeek.com/how-many-species-of-plants-are-there.htmhttp://www.wisegeek.com/how-many-species-of-plants-are-there.htm

  • Etnobotanika kao znanstvena disciplina potjee iz botanike, a botanika potjee iz ljudskih

    potreba za istraivanjem biljaka, esto u svrhu borbe protiv bolesti, to je znai, usko

    vezano sa medicinom. Mnogi dananji lijekovi dobiveni su iz biljne sirovine.

    Farmakologija je disciplina koja prouava ljekovita i toksina svojstva biljaka, te nain

    njihove prerade u gotove medicinske proizvode. Krajem prolog stoljea biljke su postale

    znaajan izvor za farmaceutsku industriju, pa se time industrija poela zanimati za

    istraivanjem dijelova svijeta gdje se biljka koristi kao iskonski lijek. Srednja i Juna

    Amerika jedne su od najznaajnijih podruja sa visokom bioraznolikou biljnih vrsta

    koji se koriste u medicinske svrhe, te je kao takva veoma zanimljiva novim istraivaima

    lijekova. Praume i dungle ovog dijela Amerike posjeduju velik broj raznolikih vrsta

    biljaka, neke su jo neistraene, neke od njih su individue i koriste se kao lijek,

    prvenstveno unutar domorodakog naroda. Ljudska potreba za znanjem stvorila je i

    etnobotaniare koji su kao strunjaci najpotrebniji u istraivanju povezanosti biljaka i

    ljudske kulture. Da bi otkrili tajne prauma i dungla etnobotaniari su spremni provesti

    dugo vremena istraivajui i skupljajui to vie podataka na odreenom ekosustavu. Da

    bi etnobotaniar otkrio potencijal biljke ne mora samo poznavati morfologiju, sistematiku

    i kemijske osobine biljke ve mora biti upoznat i sa njenim odnosom s odreenom

    drutvenom skupinom. Etnobotaniari takoer svojim znanjem upozoravaju nas na strah

    od nestajanja prauma, kao i kulture ljudi koji tamo djeluju. Velike posljedice mogue su

    zbog antropogenih uinaka na osjetljive i delikatne ekosustave na Zemlji, ba poput ovih

    na kojima se nalazi najvea biljna raznolikost. Zbog urbanizacije svakim danom sve vie

    se troi energije, znai svakim danom potrebno je sve vie izvora energije, uz to, svakim

    danom se naa planeta sve vie zagrijava i kao posljedicu imamo ogromne koliine

    staklenikih plinova u atmosferi. Kre se ume, domorodaki narodi udaljavaju se od

    svog stanita, esto znaju biti i zarobljeni te tako pate i narod i njihova kultura izumire.

    To je posljedica antropogenog zadiranja u sinergiju, odnosno naruavanje dinaminog

    odnosa ljudi i prirode.

    Etnobotaniari su veinom botaniari ili biolozi koji su nadograuju svoje znanje na

    razliitim podrujima, kao npr. arheologija, kemija, ekologija, antropologija, lingvistika,

    povijest, sociologija, religija i mitologija. Ovi znanstvenici gledaju biljke na drugaiji

    nain, biljku smatraju sastavnim dijelom ljudske kulture, te tim pristupom ne samo da

    5

  • prouavaju biljke ve i sa velikim potovanjem rade i ue od domorodaca, odnosno

    najvie znanja prikupljaju od glavnih plemenskih lijenika zvanih amani.

    Posao etnobotaniara da pronae biljku dugotrajan je proces, i zahtjeva mnogo vjetina.

    Prije nego izlaze na teren ovi znanstvenici pripremaju se mjesecima. Prikupljaju svoje

    alate i suplimente neophodne za istraivanje. Oni polako i metodino ue kako neki

    domorodaki narod koristi biljke, prvenstveno u ljekovite svrhe. Sakupljanje biljaka

    koristi standardnu metodologiju, koja ukljuuje pripremu raznih dokumenata o biljnim

    vrstama, koje su postavljene u herbariju zemlje u kojoj se istraivanje vri. Na terenu

    etnobotaniar radi u timu sa znanstvenicima sa podruja etnomedicine i psihologije, te

    tako skupa pripremaju opis bolesti za koju je lijek potreban. Upoznaju se sa kulturom

    naroda te lokalnom amanu prikazuju simptome bolesti, priaju o tome s njim paljivo ne

    koristei medicinske izraze i fraze koje on ne razumije. aman smatra bolest prvenstveno

    duevnim a ne tjelesnim problemom, zato njemu fraze kao herpes, hepatitis i slino nisu

    poznate. Kao tim fokusiraju se na uobiajene simptome i znakove bolesti, te kreu u

    istraivanje. Jednom kada lokalni lijenik prepozna bolest i simptome on tono zna koju

    biljku ili koju mjeavinu biljaka treba koristiti za lijeenje.

    Do sada niti jedan aman nije otkrio kako je pronaao lijek, odnosno na koji nain je

    zakljuio da ba ta biljka djeluje na odreenu bolest. On je uzvien ovjek, posjeduje

    drugaiji nain razumijevanja okoline, osjeti okolinu na intenzivniji nain i zna kako

    odrati ravnoteu i harmoniju okoline. Ako upitate bilo kojeg amana kako on zna da je

    neka biljka lijek, u veini sluajeva e Vam rei mu je to sama Biljka rekla, jer on ulazi u

    sasvim druge sfere ljudske svijesti, pada u trans i dobiva vizije po kojima kasnije lijei .3

    Etnobotaniar zapisuje i prikuplja to vie mogue podataka koje je dobio od amana,

    skupa trae biljke i istrauju njena svojstva. aman prikazuje ritual lijeenja , na koji

    nain pacijent apsorbira biljku; udisanjem puenjem, dermalnim putem upijanje

    biljnih sokova putem koe, oralnom konzumacijom

    Kada biljka lijek stigne u istraivaku kompaniju, u njenim laboratorijima vre se razna

    ispitivanja. Tada etnofarmaceuti koriste laboratorijsku opremu kako bi otkrili o kojim se

    kemijskim strukturama radi. esto koriste tekuinsku kromatografiju visokog uinka, kao

    3 Iz elektronikog intervjua sa Peruanskom amankom Elisom Vargas Fernandes

    6

  • i trodimenzijalnu plinsku kromatografiju i masenu spektrometriju. Tekuinska

    kromatografija visokog uinka (HPLC = high performance liquid chromatography)

    temelji se na odvajanju razliitih komponenata iz smjese koji se zasniva na razliitoj

    razdiobi tih komponenata izmeu stacionarne i mobilne (pokretne) faze. Svrha toga je da

    se vide biljni metaboliti koji igraju bitnu ulogu u lijeenju, njih tada izoliraju u frakcije

    kako bi se dobio ist primjerak lijeka u miligramskim koliinama. Ovi isti prirodni

    sastojci usporeuju se sa najbolje slinim i dostupnim lijekom, i ako je bioloko

    odreivanje uspjeno, prirodni sastojak je kemijski okarakteriziran te se dalje potvruje

    na biolokom testiranju. Bioloko testiranje se uobiajeno koristi na ivotinjama kako bi

    se utvrdila uinkovitost ovih vrijednih biljnih sastojaka. Ako se pokau pozitivni rezultati

    farmakolozi dalje istrauju aktivnost ljekovite biljke kako bi zakljuila efikasnost tog

    sastojka kao trinog lijeka.4 No, unato svemu pozitivnome u pronalaenju lijekova za

    razne bolesti, u ovom svijetu povezanosti znanstvenika i narodnih lijenika postoji

    problem etike dileme. Hipotetiki gledano, kada bi svaki aman otkrio koja biljka lijei

    koju bolest tada bi farmaceutska industrija bila veliki monik koja bi iz dana u dan

    ugroavala prirodne ekosustave i naruavala okolinu drutvenih skupina. Zato postoje

    etnobotaniari, koji razumiju svijest domorodaca i koji s velikim povjerenjem prouavaju

    i istrauju biljke. Svakom narodu potrebno je odreeno stanite na kojem gradi svoju

    kulturu, i naravno da sve ine kako bi svoje stanite ouvali. Stoga, u tu svrhu postoji

    nepisani dogovor izmeu domorodaca i znanstvenika. Kao zahvala za znanje koje su

    prikupili od domorodaca, znanstvenici njima osiguravanju financijsku zatitu i potporu

    ouvanju njihove kulture.

    Tako postoji tvrtka Shaman Pharmaceuticals, Inc. koja je napravila ugovor, tj. potpisala

    je uvjet da e financijski podupirati domorodaki narod i njihovo stanite.5

    4 Veilleux C. And King S.R. (1996). An introduction to ethnobotany, chapter : Ethnobotanical drug development. (http://www.accessexcellence.org/RC/Ethnobotany/page2.php).

    5 Bierer D.E.,Carlson T.J. And King S.R.. Shaman Pharmaceuticals: Integrating Indigenous Knowledge, Tropical Medicinal Plants, Medicine, Modern Science and Reciprocity into a Novel Drug Discovery Approach : Shaman's Reciprocity Strategie (http://www.netsci.org/Science/Special/feature11.html)

    7

    http://www.accessexcellence.org/RC/Ethnobotany/page2.phphttp://www.netsci.org/Science/Special/feature11.html

  • No, nisu sve farmaceutske tvrtke ovako dareljive i s ispravnim pristupom prema kulturi

    naroda i okolini koja ih okruuje. Naime, u svijetu postoji ogroman problem s aspekta

    bioetike strane velikih farmaceutskih kompanija. Taj problem poznat je pod nazivom

    biopiratsvo (biogusarstvo), a odnosi se na probleme patentiranja gena i vrsta koji ih

    posjeduju, te tvari koje te vrste sintetiziraju. Patent je pronalazak, a da bi mogao biti

    patentiran mora zadovoljiti dva osnovna uvjeta: mora biti novina i mora imati

    komercijalnu vrijednost. Nadalje, postavlja se pitanje velike etike dileme; kako neki

    autohtoni ivotni oblik, bilo da je rije o biljci, mikroorganizmu ili ivotinji, moe biti

    patentiran? Zar su one inovacije koje imaju komercijalnu vrijednost? Sve do pojave

    monih transnacionalnih korporacija u podruju biotehnolokih pronalazaka ovo nije bilo

    mogue. 1987. godine Ameriki ured za patente i zatitne znakove (US Patent and

    Trademark Office) javno je podrao ove korporacije te im daje pravo patentirati sve

    oblike ivota, izuzev ovjeka. Ovo su drastine promjene, a znae da se biljna ili

    ivotinjska stanica ili gen mogu patentirati, te na taj nain ivot moe biti komercijalno

    rabljen, odnosno, ovim putem patent vlasniku osigurava monopol nad ivotnim oblikom,

    a isti taj ivotni oblik nije njegova inovacija. Ti ivotni oblici postoje na naem planetu

    od davnina i oni su ope dobro svakog ovjeka koji ivi na planeti a ne samo jednog

    znanstvenika-poduzetnika koji zanemaruje sva moralna i etika naela radi vlastitog

    profita.6 Tim pravom znanstvenik koji radi za farmaceutsku tvrtku slobodno bi mogao

    proetati recimo Amazonskom praumom i ubirati biljke koje domorodake zajednice

    koriste u svrhu lijeenja od davnina. Zatim bi tu istu biljku patentirao, i u svojoj tvrtci

    sintetizirao u lijek te poslao na trite, te time zaradio veliki novac. Ovdje vidimo isti

    primjer ne samo drastinog opadanja morala ovjeanstva ve i sklonost ovjeka da uzme

    u vlasnitvo ono to od pamtivijeka pripada prirodi.

    1.1. Cilj istraivanja

    Cilj ovog rada je utvrditi znaaj etnobotanike u svakodnevnom ivotu ljudi i pojedinih

    drutvenih i religijskih skupina razliitih geografskih podruja.

    6 Jot M., Cox T.S., (2003). Intelektualni izazov tehnologije samounitenja, Ogranak Matice hrvatske, Krievci. str. 76.

    8

  • 1.2. Metode istraivanja

    U istraivanju koritena je metoda interview-a i povijesna metoda. Metodom intervju-

    a s unaprijed pripremljenim pitanjima obavljen je razgovor s Elisom Vargas

    Fernandez. Osnovna obiljeja su povijesna metoda prikupljanja i obrade literaturnih

    izvora (izvornih znanstvenih radova) i njihovo sreivanje po kronolokom slijedu.

    Sl. 1. Elisa Vargas Fernandez

    (http://www.sankennete.org/documentsen/elisa.html)

    Elisa Vargas Fernandez, 47- godinja amanka sa podruja Peru-a, danas ivi i

    djeluje u selu San Francisco de Yarinacocha. Na podruju Amazonske regije Pucallpa

    svoje rodno mjesto dijeli sa oko 750 mjetana, odnosno domorodakih indijanaca koji

    skupa ine Shipibo zajednicu. Shipibo indijanci kao etnika skupina die se vlastitim

    shipibo jezikom te zanimanjima poput zanatlija, lovaca i ribolovaca, te

    poljoprivrednika.

    9

    http://www.sankennete.org/documentsen/elisa.html

  • Mjesto San Francisco de Yarinacocha poznato je pod nazivom Zemlja amana jer se

    kroz povijest ovog podruja iz generacije na generaciju prenosilo znanje o

    amanizmu, sa velikim respektom prema enskim amankama. Smatra se da one

    posjeduju drugaiju, na sebi svojstven nain plemenitu povezanost sa prirodom.

    amanizam je tehnika ekstaze, magija, svojevrsna religija i najstariji znanstveni

    eksperiment ljudske civilizacije. Metoda znanstvenog istraivanja u amanizmu

    bazirana je na direktnoj iskustvenoj spoznaji i usmjerena je na esencijalno istraivanje

    fenomena ivota i bitka. 7

    Prije otprilike 20-tak godina Elisa skupa sa svojom obitelji u svome mjestu osniva

    centar Sanken Nete, to u prijevodu sa shipibo jezika znai Svjetlo Univerzuma.

    Ovaj centar slui kao drutveno korisna zajednica.

    Sanken Nete sastoji se od nekoliko jedinica;

    - kuni prostor (spavaonice i higijenski prostori)

    - kuhinja i blagovaonica

    - glavna kua ili hram gdje se odvijaju ceremonijalni obredi i lijeenja

    - prostor za jogu i meditaciju

    - malo nogometno igralite

    - jezero i vrt

    - centralni dio koju slui za druenje i zabavu

    7 amanizam. Trance pleme. (http://www.trancepleme.com/info-32-shamanizam.html)

    10

    http://www.trancepleme.com/info-32-shamanizam.html

  • Sl. 2. Jezero

    (http://www.sankennete.org/documentsen/sankeng.html)

    Sl. 3. Spavaonice malukas

    (http://www.sankennete.org/documentsen/sankeng.html)

    Intervju sa Elisom Vargas Fernandez voen je putem interneta; e-mail-a, te chat

    programa (Windows Live Messenger).

    11

    http://www.sankennete.org/documentsen/sankeng.htmlhttp://www.sankennete.org/documentsen/sankeng.html

  • ELEKTRONIKI INTERVIEW SA ELISOM VARGAS FERNANDEZ

    1. Tko je aman?Kako se postaje aman? Na koji nain ste Vi postali amanka?

    Elisa : aman je produhovljena osoba, vjerski voa svoje zajednice. Kroz cijeli ivot

    ui od prirode, voli prirodu i ui druge kako voljeti sebe i svoj bitak stvarajui

    harmoniju ovjeka i prirode. aman kroz svoju viziju, koju postie upotrebom biljaka

    komunicira sa duhovima kako bi pridonio pozitivnom energijom i zdravljem svojih

    domorodaca.

    U veini sluajeva amanizam se prenosi usmenim putem preko svojih roditelja i

    predaka. Da bi netko postao aman potrebno je od mladosti uiti od svojeg uitelja. U

    naoj Shipibo zajednici moj ujak, baka i djed bili su cijenjeni amani. Moja majka i

    baka su me nauile sve o tradicionalnom lijeenju biljkama, a ujak me poduavao

    meditaciji i razvijanju vizijskih stanja.

    2. Kakvim ljudima je potreban aman? Tko su Vai posjetioci u Sanken Nete-u?

    Elisa : U Sanken Nete dolaze razni ljudi; mladi ljudi eljni znanja, bolesni ljudi

    kojima je potrebno lijeenje te iscrpljeni ljudi kojima je potreban odmor. Svi su

    uvijek dobrodoli i nastojimo im pruiti ugode to je vie mogue.

    3. to je to Ayahuasca? emu ona slui?

    Elisa: Ayahuasca je napitak koji se dobiva kombinacijom dvaju biljaka. Dune loze

    (Banisteriopsis caapi) i biljke Chakrune8 (Psychotria viridis). Lie Chakrune stavi se

    u vodu skupa sa omekanim dijelovima lijane dune loze. Potrebno je kuhati 12 sati,

    kasnije ocjediti i napitak je spreman. Ovaj napitak koristi se u ceremonijskom obredu

    lijeenja. Pomou njega aman dobiva viziju i kroz nju saznaje od ega bolesnik

    8 ugar I. (2008). Hrvatski biljni imenoslov. Matica Hrvatska. Bljuva, str. 934.

    12

  • boluje i na koji nain mu pomoi. Ayahuascu veinom piju bolesnici, odnosno osobe

    kojima je bolest uzrokovala nesklad tijela i duha.

    Sl. 4. Duna loza (Banisteriopsis caapi)

    (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Banisteriopsis-caapi-

    vine2.jpg/250px-Banisteriopsis-caapi-vine2.jpg)

    Sl. 5. Chakruna-bljuva (Psychotria viridis)

    (http://www.vancouverseedbank.ca/catalog/images/chacruna.jpg)

    13

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Banisteriopsis-caapi-vine2.jpg/250px-Banisteriopsis-caapi-vine2.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Banisteriopsis-caapi-vine2.jpg/250px-Banisteriopsis-caapi-vine2.jpghttp://www.vancouverseedbank.ca/catalog/images/chacruna.jpg

  • Sl. 6. Kuhanje Ayahuasce

    (http://farm4.static.flickr.com/3610/3447379879_1da323f79a.jpg)

    3. Ceremonijalni obred Ayahuascom. Moete li opisati kako to izgleda?

    Elisa : Obred zapoinje predveer kada se svi okupimo u glavnom hramu. Da bi obred

    bio efikasan potrebno je stvoriti pozitivnu i mirnu atmosferu. Upale se svijee i svi

    sjednemo u krug na mekane jastuke. Kada je Ayahuasca ve skuhana pretoi se u

    male alice i svakome se dodijeli jedna. Kako bi se uesnici dovoljno opustili pjevaju

    se obredne pjesme mi ih nazivamo Icaros. To su pjesme koje su molitve duhovima

    Zemlje. Prvi korak ka izljeenju nekoga tko je bolestan je da ga uinite sretnim i

    osnaite njegovu vjeru u ozdravljenje kako bi se mogao sukobiti sa svojom bolesti.

    Zatim uesnici ispijaju Ayahuascu. Prva reakcija na napitak je povraanje, ali to je

    dobar znak jer tim putem se izbacuju toksini iz organizma te se to smatra obredom

    proienja. Nakon toga percepcija uesnika se mijenja, osoba dobiva slike u svojoj

    glavi u raznim oblicima i bojama i to ih vodi ka zavrnom i najvanijem dijelu.

    Uesnici dolaze do spoznaje o sebi, o svom ivotu, to je intimniji dio ove ceremonije

    te je prema tome za svakoga drugaiji. Ayahuasca ih ui kako da vole cijeli kozmos,

    prirodu, kako da vole duhovnu stranu cijele planete. Sutradan nakon okrepljujueg

    sna oni koji su uestvovali u ceremonijskom obredu opisuju kako su doivjeli duboke

    14

    http://farm4.static.flickr.com/3610/3447379879_1da323f79a.jpg

  • emocije svega oko njih i kako su nauili da nisi odvojeni od prirode, te da im priroda

    daje snagu i mo.

    4. Znai li to da je Ayahuasca vrsta medija izmeu tjelesnog i duhovnog stanja?

    Elisa : Tako je. Ayahuasca je dar koji nam je priroda stvorila kako bi s njom postali

    jedno. To su prave etnobotanike biljke koje govore o vioj svjesnosti izmeu ovjeka

    i prirode.

    5. Kako se percipira stanje vizije u amanovim oima?

    Elisa : Ovo je vrlo intimno pitanje za amanku. Naime, svaki aman na drugaiji

    nain percipira svoju viziju. Ono to je zajedniko svim amanima je to da imamo

    sposobnost biti neki drugi oblik u nekom drugom vremenu. Stanje transa je ba ta

    transformacija u duhovni oblik recimo zmije, jaguara ili ptice. Kroz njihov oblik

    aman moe komunicirati sa duhovima i moe predvidjeti budunost. Iz vizije o

    budunosti saznajemo koja biljka je potrebna za zdravo stanje pacijenta. aman ulazi

    u neharmonino stanje pacijenta i otkriva zato je dolo zbog bolesti, putem dodira i

    dubokog pogleda u oi.

    6. Koje biljke najee koristite u lijeenju? Koje bolesti najee lijeite?

    Elisa : Dolaze nam ljudi iz cijeloga svijeta i sa raznim oboljenjima, od male djece

    koje imaju problema u razvoju, od osoba sa potekoama u dinom sustavu,

    probavnom, ene koje ne mogu zatrudnjeti pa sve do onih osoba sa konim

    problemima i ranama, ugrizima zmije ali i osoba koja imaju problema sa nesanicom,

    te psihikim tegobama.

    Koristimo mnotvo biljaka; koristimo Zmajevu krv (Croton lechleri), to je drvo iji

    sokovi zaustavljaju krvarenje, pomau pri opekotinama, ranama, raznim konim

    bolestima, protiv uestalog povraanja i proljeva. Maja kanda Una de Gato

    15

  • (Uncaria tomentosa) koristi se kao antiupalna biljka, protiv reume, alergijskih

    reakcija na koi te kao kontracepcijsko sredstvo. Kava kava (Piper methysticum)

    pomae kog hiperaktivnosti u djece te koristimo jo mnotvo drugih autohtonih

    biljaka.

    7. Od kuda nabavljate biljke? Uzgajate li ih ili prikupljate u dungli?

    Elisa : U naem centru postoji vrt u kojem sami uzgajamo biljke, veinom se tu

    nalaze biljke koje su potrebne za prehranu ali i biljake koje upotrebljavamo

    svakodnevno u lijeenju. Sanken Nete je prije svega ekoloki centar, pa smo stoga

    svjesni ugroenosti dungle i biljaka koje ne elimo istrijebiti iz nje. Imamo vlastiti

    etnobotaniki vrt, kojemu smo zahvalni na plodovima. Ponekad kada nam ponestane

    biljaka odlazimo u dunglu i traimo ih te ih donosimo u na centar i koristimo u

    lijeenju.

    8. Tko Vam pomae u Vaem centru? Da li i Vi kao i vai predci predajete dalje

    znanje o tradicionalnom lijeenju?

    Elisa : Naravno, centar bi teko opstao da ga ja sama vodim pa mi stoga pomae moja

    obitelj, bez njih teko bi bilo sve ovo ostvariti. Moj sin Fredy, tvojih je godina, bavi

    se prouavanjem ljekovitih biljaka i crtanjem. Jednoga dana on e me naslijediti pa ga

    zbog toga elim sve nauiti i pokazati mu sve ljepote ivljenja, dati mu bezuvjetno

    znanje kao to sam i ja dobivala od svoje obitelji.

    9. Elisa, mnogo Vam hvala na ovom virtualnom razgovoru. elite li poruiti neto

    ljudima sa moga podruja?

    Elisa : Nema na emu, uvijek sam spremna pomoi nekome tko je eljan znanja. to

    poruiti osim toga da budete vie svjesniji vlastite okoline, ivite u skladu sa

    prirodom jer priroda to osjea i ima mnogo darova za podariti. Budite svjesni svog

    bia, svoje svrhe i svoje istine. Volite jedni druge i volite ivot na iskonski nain.

    16

  • 1.3. Povijest etnobotanike

    Termin Etnobotanika koristi se od 1895. kada ga je prvi upotrijebio ameriki botaniar

    Harshberger. Povijest ove znanosti dosee daleko u prolost, te je usko vezana uz razvoj

    botanike.

    Znanje o ljekovitim svojstvima biljaka nastalo je pomnim promatranjem, s pomou jake

    intuicije i dubokog odnosa sa prirodom, a staro je gotovo koliko i ovjeanstvo. Sve su

    velike civilizacije svijeta bilo Babilonci, Egipani, Grci, Perzijanci, Arapi, Indijci i

    Kinezi posjedovali ta znanja i stalno su ih produbljivali.

    No, daleko prije znanstvenika i istraivaa koji donose svoja znanja o biljkama, postojali

    su, a neki jo i danas postoje, samostanski vrtovi. Samostanski vrtovi sadravali su

    ljekovite biljke kojima bi redovnici i redovnice lijeili narod koji nije imao novaca za

    posjet lijeniku. esto se ova vrsta lijeenja nazivala samostanska medicina za

    siromane. U svojim vrtovima unutar samostana lanovi reda koji su odluili svoj ivot

    posvetiti lijeenju sami su sadili trave, njegovali ih i brali te vlastitim rukama spravljali

    lijekove. Iako nikada nisu zavrili studij, svoje su znanje stjecali iz starih knjiga, te ih se

    takoer smatralo uvarima drevnoga znanja. Veina rukom pisana dijela velikih grkih

    lijenika uvala su se unutar samostanskih knjinica, djela su se nadopunjavala,

    prepisivala i ilustrirala rukama redovnika i redovnica te su nastala neka od najljepih

    medicinskih svezaka. Veliku ulogu u ouvanju znanja o ljekovitim biljkama nosi Sveti

    Benedikt iz Nursije, ujedno se smatra i ocem zapadnjakog redovnitva, a ivio je u 5. i

    6. stoljeu. 529. godine na Monte Casinu u junoj Italiji nastao je prvi samostan,

    benediktinski samostan. Sveti Benedikt nije bio samo obrazovan ovjek ve je bio i

    praktian i posjedovao je talent za organizaciju, te time uvodi i postavlja pravila koja su

    jasno definirala samostanski ivot.

    17

  • Sl. 7. Sveti Benedikt od Nursije

    (http://www.dimaio.it/images/Benedikt-von-nursia_1-500x600.jpg)

    Regula Benedicti bio je kuni red u samostanu, a jedna od bitnih stavaka odnosi se na

    lijeenje. Briga za bolesne mora biti iznad i ispred svega: treba im sluiti tako kao da su

    oni sam Krist. Braa i sestre iz ovog reda bili su u to vrijeme povlateni dio ljudi koji su

    znali itati i pisati, te su upravo oni pisali nove knjige o travama i lijekovima, u kojima su

    dokumentirali svoja iskustva te na taj nain prenosili znanje. Takoer veliku ulogu u

    Europi imao car Karlo Veliki (742.-814.), on je naredio uzgoj itavog niza trava, biljaka,

    povrtnih vrsta, cvijea i voaka. Karlo Veliki bio je vrlo usko povezan s kranskom

    crkvom, a to je tada bila veza koju su obiljeavali mo i osvajanja i upravo u to vrijeme

    samostani su bili vani i odreivali su mnotvo toga. Sam car Karlo, diktirao je svoje

    Capitulare de villis, uredbe o krunskim dobrima i carskim dvorcima, u kojima nalae to

    svaki vrt mora imati, jer za njega svaki vrt koji to ima bivao je rajski. Upravo su

    redovnici bili prvi koji su slijedili careve naputke, pa su se ve od 6.stoljea u

    samostanima mogli pronai vrtovi koji su imali ljekovite vrste biljaka. Upravo zbog ovog

    razloga meu najpoznatijima ljekarnicima i specijalistima za trave iz srednjeg i novog

    vijeka ima toliko redovnica i redovnika. Jednu od povijesnih dragocjenosti koja daje uvid

    u znanje o saenju vrtova, povezanosti s ljekovitim travama, njihovoj uporabi i njezi

    pronalazimo u benediktinskom samostanu St. Gallen u vicarskoj. U izgradnji ovog

    samostana stajao je i nacrt samostanskog vrta, koji po pisanom ljetopisu kae da se vrt

    18

    http://www.dimaio.it/images/Benedikt-von-nursia_1-500x600.jpg

  • dijeli u 3 dijela; povrtnjak, vrt sa stablima i Herbularius vrt sa ljekovitim travama.

    Herbularius je trebao biti smjeten oko kue lijenika i gledao je na sjever, bolniko krilo

    prema istoku, a prostorija za isputanje krvi pacijenata prema jugu. Ovaj se projekt

    naalost nikada nije ostvario, ali pomou samog nacrta koji se nalazi u pisanome ljetopisu

    saznajemo na kojem nivou se nalazilo znanje benediktinaca.

    Sl. 8. Nacrt samostana St. Gallen

    (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/Pianta_dell'abbazia_di_san_gallo

    ,_816-830,_san_gallo,_stiftbibliothek.jpg)

    Izmeu svih crkvenih redova i unutar gotovo svakog samostana nalazio se vrt, no jedna

    osoba kojoj se pridodaje najvea vanost meu crkvenim lijenicima zasigurno je Sveta

    Hildegarda iz Bingena. Roena 1098. godine, benediktinska redovnica, narodna lijenica,

    pjesnikinja, skladateljica, istraivaica prirode i mistiarka. U prvom redu ona je

    19

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/Pianta_dell'abbazia_di_san_gallo,_816-830,_san_gallo,_stiftbibliothek.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/Pianta_dell'abbazia_di_san_gallo,_816-830,_san_gallo,_stiftbibliothek.jpg

  • lijenica, i kako ju popularno nazivaju majstorica umijea lijeenja. Ona nije htjela

    samo lijeiti simptome nego je i htjela saznati sam uzrok bolesti, jer samo je tako, prema

    njezinom miljenju, bilo mogue ostvariti izljeenje, odnosno omoguiti pravo

    ozdravljenje. Hildegardina je medicina, kao to je nazivaju njezini sljedbenici,

    sveobuhvatna medicina u kojoj su najrazliitiji postupci obuhvaeni u jedinstven oblik

    lijeenja. Tu se radi s ljekovitim biljkama, s iscjeljujuom snagom kamenja, s postupcima

    odvoenja tekuina iz tijela kao to su putanje krvi te s terapijskim kupkama. Veliku

    vanost imaju teme kao to su prehrana i post, a postoji ak i prava psihoterapija po

    Hildegardi. O svojim nainima lijeenja Hildegarda govori u svojim knjigama Physica

    i Causa et curae. 9

    Sl. 9. Sveta Hildegarda

    (http://www.reindorf.at/web/images/stories/Personen/hildegard_von_bingen8.jpg)

    9 Baum A., Peinsold-Klammer I., (2005). Samostanska Medicina, snagom sv. Hildegarde, Kneippova zdravstvena biblioteka, Veernjakova knjiga., str. 13-34.

    20

    http://www.reindorf.at/web/images/stories/Personen/hildegard_von_bingen8.jpg

  • Grki lijenik Pedanius Dioscorides, sredinom 1.stoljea nove ere objavio je De Materia

    medica, knjiga koja sadri oko 600 vrsta mediteranskih biljaka. U ovoj ilustriranog

    knjizi prikazano je kada i gdje je biljka pronaena , da li je otrovna, jestiva ili ne, te njena

    glavna svrha. U knjizi takoer se opisuje kako su Grci koristili ljekovito bilje.

    Sl. 10. Knjiga De Materia medica

    (http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Dioscorides_De_Materia_Medica_Byzantium_

    15th_century.jpg)

    Takoer sredinom 1. stoljea nove ere, rimski pisac, inovnik i komandant flote Gaj

    Plinije Stariji napisao je svoje djelo Naturalis historiae, povijest prirode u 37 svezaka s

    vrijednim informacijama o biu i uporabi ljekovitog bilja.10

    10 Baum A., Peinsold-Klammer I., (2005). Samostanska Medicina, snagom sv. Hildegarde, Kneippova zdravstvena biblioteka, Veernjakova knjiga., str. 18.

    21

    http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Dioscorides_De_Materia_Medica_Byzantium_15th_century.jpghttp://commons.wikimedia.org/wiki/File:Dioscorides_De_Materia_Medica_Byzantium_15th_century.jpg

  • Sl. 11. Plinijeva knjiga Naturalis historiae

    (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/67/Naturalishistoria.jpg)

    1542. godine Leonhart Fuchs, renesansni umjetnik objavljuje De Materia tirpium

    u kojoj je katalogizirano 400 biljaka sa podruja Njemake i Austrije.

    Prvi botaniki vrt koji se moe tako slubeno nazvati (uinkovita znanstvena djelatnost)

    nastaje mnogo ranije, 1543 u Pisi (Italija). Osnovna namjena tog vrta bila je uzgoj

    ljekovitog bilja za potrebe studija medicine.

    Poetkom 17. st. praksa zahvaa i ostatak Europe te je osnovan botaniki vrt u

    Ujedinjenom Kraljevstvu 1621. godine s ciljem promicanja uenja i Boje slave

    (University of Oxford botanic garden).

    Krajem 17.stoljea engleski prirodnjak John Ray dao nam je prvu definiciju vrste u svojoj

    knjizi Historia Plantarum, koja glasi ; Vrsta je skupina individua koja se iri svojom

    reprodukcijom stvarajui nove individue sline sebi.

    Godine 1753. vedski botaniar, psiholog i zoolog Carl Linnaeus pie Species

    Plantarum u kojoj opisuje 5900 biljaka i daje svakoj ime iz dva dijela (porodica, vrsta) ,

    odnosno uvodi binominalnu nomenklaturu.11

    11 Wikipedia, the free encyclopedia. History of ethnobotany. (http://en.wikipedia.org/wiki/Ethnobotany#History_of_ethnobotany)

    22

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/67/Naturalishistoria.jpghttp://en.wikipedia.org/wiki/Ethnobotany#History_of_ethnobotany

  • Sl. 12. Carl Linnaeus : Species plantarum

    (http://www.cact.cz/noviny/2001/08/Linnaeus.htm)

    1759.godine osniva se jedan od najvanijih europskih botanikih vrtova Royal Botanic

    Gardens, Kew , u Ujedinjenom kraljevstvu. Ovaj botaniki vrt danas se smatra jednom

    od najveih zbirki ivih biljaka.

    U drugoj polovici 19.stoljea javljaju se znanstvenici koji prouavaju i sakupljaju biljke

    cijeloga svijeta, tako od 1860.-1890. godine Edward Palmer sakuplja biljne vrste sa

    podruja zapadne Amerike i Mexica, a na podruju Europe njemaki lijenik Leopold

    Glueck radi i istrauje odnos ljudi i biljaka u Sarajevu, te tako 1896. godine objavljuje

    rad o tradicionalnoj medicinskoj upotrebi biljaka u selima Bosne. Njegov rad smatra se

    prvim modernim etnobotanikim radom12.

    19.stoljee vano je za botanika istraivanja, te se javlja sve vei broj znanstvenika koji

    istrauju biljke te ih sakupljaju i osnivaju botanike vrtove.

    Botaniki vrt je institucija koja u svojem vlasnitvu posjeduju dokumentirane zbirke

    ivih biljaka u svrhu znanstvenih istraivanja, ouvanja, javnog prikazivanja i edukacije

    (Young, 1987).

    12 Ethnobotany. Folk classification. New World Encyclopedia. (http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Ethnobotany#Folk_classification)

    23

    http://www.cact.cz/noviny/2001/08/Linnaeus.htmhttp://www.newworldencyclopedia.org/entry/Ethnobotany#Folk_classification

  • Najpoznatiji etnobotaniki vrt nalazi se u Mexicu, u gradu Oaxaca. Osnovan je 1993.

    godine i stoji kao jedan od vrtova sa gotovo svim lanovima porodica kaktusa

    (Cactaceae) i agava (Agavaceae), odnosno ovo je vrt s najveim brojem sukulentnih

    biljaka.

    Sl. 13. Etnobotaniki vrt u Oaxaca, Mexico

    (http://www.townandcountrytravelmag.com/cm/tandctravel/images/oaxaca-mexico-22-fb-

    32654063.jpg)

    Od hrvatskih znanstvenika nuno je spomenuti profesora i doktora znanosti Vladimira

    Grdinia, koji je 1996. godine primio dravnu nagradu za popularizaciju i promidbu

    znanosti. Njego opus zauzimaju knjige poput Ljekarnitvo na tlu Hrvatske (1996.),

    Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarnitva (1997.), Od vrta do neba: ljekovito bilje i

    zavjetni darovi za zdravlje (2007.). Znanstveni radovi: Farmaceutski naslovi u Hrvatskoj

    farmakopeji, Zbirka pukih naslova u hrvatskim ljekarnama. No najvaniji za

    etnobotaniku je rad napisan u farmaceutskom glasniku 2009.godine; Prevoenje europske

    farmakopeje s velikih jezika na hrvatski te Farmakopejsko nazivlje (Hrvatska

    farmakopeja sa komentarima) iz 2007.godine.

    24

    http://www.townandcountrytravelmag.com/cm/tandctravel/images/oaxaca-mexico-22-fb-32654063.jpghttp://www.townandcountrytravelmag.com/cm/tandctravel/images/oaxaca-mexico-22-fb-32654063.jpg

  • 1.4. Svjetski priznati etnobotaniari

    Ocem etnobotanike smatra se Richard Evans Schultes, koji u knjizi iz 1979. Boanske

    biljke: Njihove svete, ljekovite i halucinogene moi koju je pisao sa otkrivaem LSD-a

    (dietilamid lizerginske kiseline) Albertom Hofmannom opisuje kako i na koji nain

    domorodaki narodi Meksika i Amazone upotrebljavaju biljke u svojoj svakodnevici13.

    Takoer vano je spomenuti nekoliko znanstvenika koji su svojim trudom pridonijeli

    ovoj velianstvenoj znanosti; braa Terrence i Denis McKenna istrauju amanizam s

    aspekta etnobotanike i filozofije. Britanac James Wong u sklopu svog istraivanja radi

    dokumentarnu emisiju za BBC o tome kako uzgajati vlastite lijekove, Wade Davis

    provodi vie od 3 godine ivei unutar domorodake skupine ljudi s podruja Amazone i

    Anda te pie nekoliko knjiga o svojim saznanjima.

    1.5. Moderna etnobotanika

    Etnobotanika je mlada znanstvena disciplina, iako o povezanosti biljaka i ljudi postoje i

    ranija saznanja ali tek poetkom 20.stoljea etnobotanika dolazi na svoje kao znanost.

    Tada se poela razvijati sve vie, spajanjem dvaju prethodnih znanosti; botanike i

    antropologije. Danas, podruje etnobotanike zahtjeva mnogo razliitih vjetina; botaniki

    trening o prepoznavanju i pravilnom sakupljanju biljne vrste, antropoloki trening za

    razumijevanje kulture naroda na podruju istraivanja i potreban je lingvistiki trening za

    razumijevanje lokalnih termina za morfoloke osobine biljaka, sintaksu te semantiku

    lokalnog jezika.

    Zadaa etnobotaniara u prvom redu je dobiti pouzdanu informaciju o tradicionalnoj

    upotrebi biljaka. Moe se rei da je ovo vrlo teak zadatak jer ponekad domai lijenici

    nisu voljni davati ovakve informacije ljudima van njihova plemena, odnosno etnike

    skupine. Richard Evans Schultes zbog svoje strasti prema ovoj znanosti je ak promijenio

    religiju te postao naunik amanizma na podruju Amazone, gdje je za ovakav preobraaj 13 Erowid library: Plants of the Gods: Their sacred, healing and hallucinogenic powers. (http://www.erowid.org/library/review/review.php?ID=243)

    25

    http://www.erowid.org/library/review/review.php?ID=243

  • potrebno usredotoiti se na odnos ovjeka i biljke i potivati iskljuivo naelo znanstvene

    istine.

    Sl. 14. Richard Evans Schultes sa amazonskim domorodcima

    (http://www.huh.harvard.edu/libraries/Nash/schultes_amazon_1940s.jpg)

    Na to se dananja etnobotanika, interdisciplinarna znanost odnosi govori nam

    znanstvenik Ghillean T. Prance u svom radu u kojem istrauje kako su dananji

    stanovnici tropskih podruja koji se bave poljoprivredom ouvali znanja domorodaca,

    tonije Indijanaca sa podruja kinih uma. Ova znanja od kljune su vanosti, smatra

    znanstvenik, radi ouvanja podruja od krenja ovih uma u kojima se krije bogatstvo

    biljaka koje su nadasve korisne u lijeenju ljudi.14

    14 Prance G.T. (2002). What is ethnobotany today. Journal of Ethnopharmacology, 32 (1-3) : 209-216

    26

    http://www.huh.harvard.edu/libraries/Nash/schultes_amazon_1940s.jpg

  • 2. MEDICINSKA UPOTREBA ETNOBOTANIKIH VRSTA

    2.1. Biljna medicina

    Herbalizam je nauka o narodnoj (tradicionalnoj) medicini, odnosno o biljkama ili

    biljnim ekstraktima koje ljudi koriste kao lijek. Herbalizam je poznat kao botanika

    medicina, biljna medicina, herbologija i fitoterapija. Biljna medicina u svojem lijeenju

    ne podrazumijeva samo biljke i njihove ekstrakte nego i ivotinjske dijelove, razne gljive,

    koljke, minerale te peline proizvode 15.

    Biljna medicina smatra se alternativom zbog toga to koristi lijekove u njihovom

    prirodnom obliku te ih kombinira meusobno kako bi dobila djelotvoran lijek koji u

    klasinom medicini odnosno u farmaceutskoj industriji dolazi u obliku sintetskih lijekova

    Najstariji tragovi znanstvene prirodne medicine seu do Egipana, otprilike u trei

    milenij prije nae ere. Imhatep, njihov astronom i lijenik, nakon to su ga izabrali za

    boga zdravlja pomogao im je prevladati glad koja je trajala sedam godina. Uredili su mu

    mjesta za bogosluje gdje su mogli odgajati lijenike i gdje su bolesni mogli moliti za

    zdravlje, a neplodne ene za djecu16.

    Diljem nae planete ljudi jo od prethistorije koriste autohtone biljke za lijeenje raznih

    bolesti ljudi i ivotinja. Prvi dokaz o tome kako ovjek upotrebljava biljku kao lijek

    pronaen je u Francuskoj, naslikan na zidovima pilja Lascaux, smatra se da datira iz

    razdoblja izmeu 13000 25000 godina prije Krista.

    Mnogi antropolozi smatraju da u otkrivanju ljekovitih biljaka veliku ulogu igraju i

    ivotinje, jer sami svojim eksperimentiranjem, odnosno metodom pokuaja i pogreaka

    otkrivaju mnotvo korisnih ali i mnotvo otrovnih biljaka. Prouavanje biljaka datira jo

    iz doba Sumerana (prije 5000 godina) koji koriste biljke za lijek, biljke poput lovora,

    timijana te kima, dok drevni Egipani koriste luk, korijander, mak, mentu, penicu,

    jeam, riu te mnogo druge biljke.

    15 Acharya, Deepak And Shrivastava Anshu ( 2008 ). Indigenous herbal medicine : Tribal formulation and traditional herbal practices, Aavishkar Publishers Distributor, Jainpur India (http://en.wikipedia.org/wiki/Ethnobotany#cite_note-1). 16 Kaiser J.H., (1984). Veliki Kneippov prirunik, Povijest prirodnog lijeenja. August Cesarec Zagreb , str.32

    27

    http://en.wikipedia.org/wiki/Ethnobotany#cite_note-1

  • Drevni Grci i Rimljani prvi su Europljani koji su prakticirali medicinsku upotrebu

    biljaka. Hipokrat i Galen radili su zabiljeke i pisali knjige koje su kasnije posluile kao

    osnova zapadne medicine (klasine) 17.

    2.2. Tipovi biljne medicine

    Razlika izmeu farmaceutske industrije koja koristi klasinu medicinu i herbologije koja

    koristi alternativnu tradicionalnu medicinu je upravo u tome to herbolozi u svom

    lijeenju koriste biljne ekstrakte, odnosno sirovu biljku, tj. njezin uinkovit dio (korijen,

    list, plod) dok farmaceuti koriste isti sastojak odnosno sintetiziraju samo jednu tvar koja

    je djelotvorna i kasnije tu tvar nalazimo u obliku tablete.

    Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization WHO) napravila je listu

    vie od 20 000 biljaka koje se globalno koriste u ljekovite svrhe. NAPRALERT-ova

    (Natural product alert) baza podataka dokumentirala je listu etnomedicinskih biljaka te

    zakljuila da se otprilike 28 % od svih biljaka na planeti koristi u medicinske svrhe.18

    Upotreba biljaka za lijeenje raznih bolesti gotovo je univerzalna pojava u

    neindustrijaliziranim drutvima. Ovakav nain lijeenja tradicionalan je i nalazimo ga u

    svim dijelovima svijeta. Postoje razni tipovi biljne medicine, od tradicionalne kineske,

    indijske Ayurvedske medicine, Unani Tibb medicine sa podruja Turske, izvorno

    amerike amanistike medicine sa podruja kinih uma, amanistike sa Himalaja,

    aboriinske i afrike, pa sve do novostvorenih naina lijeenja, koji su stvorili moderni

    europski i ameriki etnobotaniari kombinirajui vie tipova lijeenja i upotrebljavajui

    vie vrsta ljekovitih biljaka sa razliitih podruja planete Zemlje.

    17 Wikipedia , the free encyclopedia. Herbs in history. (http://en.wikipedia.org/wiki/Herbalism#Herbs_in_history) 18 Pandey Madan M., Rastogi Subha, Ajay K. S. Rawat (2008). Indian Herbal Drug for General Healthcare : An Overview. Internet Journal of Alternative Medicine. Volume 6, Number 1.

    28

    http://en.wikipedia.org/wiki/Herbalism#Herbs_in_history

  • U tradicionalnoj kineskoj medicini najvie upotrebljavana biljka zasigurno je Ginseng

    (Panax ginseng) koji je na glasu kao biljka vitalnosti i snage ivota, podie ivotnu

    energiju (chi), smanjuje stres te jaa imunitet. Dolazi u obliku tekuine ili aja.

    Rod Caranga iminik (ugar I., 2008) pripada porodici mahunarki (Fabaceae) i

    sastoji se od 80 vrsta cvjetajuih biljaka, od kojih oko 10 vrsta ima dugu povijest u

    tradicionalnoj kineskoj, mongolskoj i tibetanskoj medicini. Na ovom dijelu Azije vjeruje

    se da vrste iz ovog roda hrane tijelo, okrepljuju duevno stanje, osvjeuju krv i njene

    tokove u organizmu. Koristile su se za irok raspon bolesti; temperaturu, rane, upale,

    infekcije, vrtoglavicu, glavobolju, hipertenziju, enske bolesti, artritis pa ak i za rak.

    Vie od 100 fitokemikalija otkriveno je, od kojih su veina flavonoidi. Klinike studije

    pokazale su farmakoloku aktivnost vrste Caranga sinica za lijeenje hipertenzije. 19

    U Ayurvedskim nainima lijeenja bitno je uskladiti tri najvanija temeljna naela

    zdravog ivota (doshe) i pomou raznih biljaka poput ploda amalki (Embilica officinalis),

    ashwagandhe ili blen gorski (Withania somnifera), brahme (Bacopa monnieri) i slinih

    biljaka odreenom terapijom ili kombinacijom vie biljaka koje se esto nazivaju

    eliksirom ivota postie se ravnotea unutranjih organa i harmonija u duevnom stanju

    bolesnika.

    Afriki i himalajski amani upotrebljavaju veinom biljke koje u sebi imaju snane

    alkaloide poput dature (Datura stramonium), divlje kadulje (Salvia divinorum), dune

    loze (Banisteriopsis caapi) te njihovom pravilnom primjenom uz koje obavezno ide

    obavljanje tradicijskih obreda i ceremonija izvlae iz bolesnika negativnu energiju koja je

    uzrokovala stanje bolesti.

    Unani Tibb. medicina potjee sa podruja turske regije Anatolija, a nastala je pod

    utjecajem grkih herbologa, indijske te islamske medicine sa podruja Perzije. Vrlo je

    slina ayurvedskoj medicini jer se takoer temelji na teoriji elemenata (vatra, voda,

    19 Meng Q., Niu Y. (et al.) (2009). Ethnobotany phytochemistry and pharmacology of the genus Caragana used in traditional Chinese medicine. Journal of Ethnopharmacology. 124 (3) : 350-368.

    29

  • zemlja, zrak) koji se nalaze u ljudskom tijelu i ija ravnotea mora biti postignuta za

    zdravo tjelesno stanje20.

    Aboriini, domoroci sa podruja Australije okarakterizirani kao sakupljako nomadske

    etnike skupine koristili su razne biljne vrste, grmove i drvea za lijeenje. Autohtono

    drvo eukaliptusa (Eucalyptus globulus) i hibiskusa (Hibiscus sp.) koriste za prehladu i

    groznicu, lie maline (Rubus ideaus) i orhideje (Cymbidium madidum ) protiv probavnih

    smetnji i proljeva. Oblog od kulibaha (Eucalyptus microtheca) djelotvoran je protuotrov

    zmijskom ugrizu a jedui lie drveta Exocarpus latifolius i plodove kinina (Petalostigma

    pubescens) mlade lanice ovih domorodaca sprjeavaju neeljenu trudnou.

    Zahvaljujui velikom grkom filozofu, botaniaru i farmakologu Pedaniusu Dioscoridesu

    i njegovoj knjizi De Materia Medica u kojoj opisuje vie od 600 vrsta ljekovitog

    mediteranskog bilja Europljani su upoznati sa viestrukim koristima autohtonog bilja. Iz

    njegova uenja i mone knjige uili su veliki svjetski znanstvenici, etnobotaniari koji

    su irili znanje o ovim arobnim biljkama.

    2.3. Organski spojevi

    Sve biljke proizvode razne kemijske sastojke kao rezultat njihovog metabolizma, kao to

    su eeri i masti odnosno primarni metaboliti. Mnoge biljke sadre sastojke koje su

    korisni i pronalaze svoj smisao u ljudskoj medicini, veina njih su aromatski sastojci

    (fenoli i njihovi derivati tanini), odnosno to su veinom sekundarni metaboliti (alkaloidi).

    Biljke sintetiziraju mnotvo fitokemikalija ali veina njih su derivati biokemijskih

    procesa ;

    20 Waltraud Ernst (2002). Plural medicine, tradition and modernitiy. Google books. (http://books.google.hr/books?id=Wwe7woV3f7oC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=false)

    30

    http://books.google.hr/books?id=Wwe7woV3f7oC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wwe7woV3f7oC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=false

  • Alkaloidi su spojevi koji sadre jedan ili vie atoma duika u heterociklikom prstenu, pa

    zbog toga imaju bazina svojstva. Pripadaju u najbrojniju skupinu prirodnih spojeva,

    danas je poznato preko 2500 alkaloida. Alkaloidi djeluju na centralni ivani sustav

    (CNS), a dijelimo ih prema tipu heterociklikog prstena sadranog u molekuli. Imamo

    pirodilinski i piperidinski prsten, to su jednostavni alkaloidi u iju skupinu spada nikotin

    iz duhana, higrin iz grma koke, kofein iz kave, koniin iz otrovne biljke kukute kojim je

    otrovan slavni grki filozof Sokrat. Kokain iz grmolike biljke koke (Erythroxylon coca)

    te atropin iz biljake velebilje (Atropa belladonna), iz bunike (Hysciamus niger), te iz

    dature (Datura stramonium) najstariji su poznati alkoloidi i njihovo djelovanje na CNS

    smatra se meu najjaima. Najvie prouavani alkaloidi oni su koji se dobivaju iz

    opijuma, odnosno iz nezrelih glavica biljke maka (Papaver somniferum). Sirovi opijum u

    sebi sadri oko 20 % alkaloida a u najveem postotku nalazi se morfin (10 %) te ga se

    smatra glavnim nosiocem fiziolokih efekata opijuma, odnosno spada u skupinu

    najefikasnijih analgetika. Heroin je derivat morfina (diacetil morfin) koji se prije koristio

    kao lijek ali danas je to najopasnija droga, ije vee konzumiranje stvara snanu ovisnost

    te esto odvodi u smrt.21

    Alkaloidi se iz se iz biljaka dobivaju tako da se najprije amonijakom ili vapnom oslobodi

    baza, a onda se ona ekstrahira organskim otapalom.

    Fenoli su grupa organskih spojeva koji u svojoj strukturi sadre hidroksilnu OH grupu.

    Od alkohola se razlikuju po tome to je OH skupina direktno vezana za ugljikov atom

    aromatskog prstena, a kod alkohola na ugljikov atom alkilne skupine. Najjednostavniji

    spoj i predstavnik ovih organskih spojeva je Fenol ili karbolna kiselina (C6H5OH). Fenoli

    su dosta kiseli spojevi te u reakciji sa vodom nastaju fenolske soli. Antocijanin je

    pigment koji daje grou ljubiastu boju, a njegovom sintezom dobili smo E163 odnosno

    biljni ekstrakt koji se koristi kao aditiv u hrani, njegova glavna svrha je bojenje hrane.

    Izoflavonoidi su fitonutrienti koje pronalazimo u zrnu soje i drugih mahunarki, poznati su

    da su veoma uinkoviti u sniavanju kolesterola i triglicerida u krvi, te spreavanju

    irenja kanceroznih tumora. Flavonidi su kemijski spojevi ije se sinteze odvijaju samo u

    biljkama, a izoflavonoidi nastaju izomerizacijom flavonida. Svaka izomerizacija je

    21 Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1966). Svezak 1. Alkaloidi, str. 79.

    31

  • endotermna reakcija, tako ksantohumulon izomerizira u izo-ksantohumulon prilikom

    kuhanja pivske sladovine s hmeljem. Tanini su gorke tvari biljnog porijekla, nalaze se u

    stablima i listovima nekih biljaka, sadre ih zeleni plodovi te zbog toga imaju gorak okus.

    Ljekovitost tanina je viestruka; imaju bakterijsko i fungicidno djelovanje, ublaavaju i

    lijee dizenteriju, oni su antidoti mnogim otrovanjima. Nalaze se u aju (Camellia

    sinensis), u crvenom vinu odnosno grou, u plodovima ipka (Punica granatum), kakija

    (Diospyros kaki), u brusnici (Vaccinium oxycocco), jagodi (Fragaria ananassa),

    borovnici (Vaccinium myrtillus), u oraastom vou, ima ih u hmelju (Humulus lupulus) ,

    u okoladi te u mnogim drugim vrstama biljaka.22

    Terpenoidi su jedna od strukturno najraznolikijih skupina prirodnih produkata. U

    njihovoj grupi pronalazimo oko 30 000 terpena. Prvi izolirani terpen dobiven je iz smole

    bora (Pinaceae). Terpenoidi se esto nazivaju izoprenoidi zbog glasovitog alkena

    izoprena. Terpenoidi se klasificiraju prema broju izoprenskih jedinica u molekuli.

    Hemiterpeni sadre jednu izoprensku jedinicu, najpoznatiji je izopren koji se oslobaa iz

    fotosintetski aktivnih tkiva. Svjetski priznat hrvatski znanstvenik dr. Lavoslav Ruika

    1936. godine dobiva Nobelovu nagradu jer je prvi postavio hipotezu o biogenezi

    izoprenoida, odnosno prvi je utvrdio strukturnu jedinicu zajedniku svim terpenima.23

    Monoterpeni imaju dvije izoprenske jedinice a nalaze se u esencijalnim uljima ljekovitog

    bilja i zaina, jedan od poznatijih monoterpena je kanabinoid iz konoplje (Cannabis

    sativa), cineol iz ulja eukaliptusa (Eucalyptus globulus), mircen iz lovora (Laurus

    nobilis), ocimen iz bosiljka (Ocimum basilicum), citronelol iz rue (Rosaceae). Diterpeni

    su farmakoloki vani metaboliti, najbolji i najuinkovitiji diterpen zove se taksol koji je

    dobiven iz kore tise (Taxus brevifolia Nutt.), prema National Cancer Institute proglaen je

    najboljim anti kancerogenim agensom te se koristi u lijeenju oboljelih od raka.

    Tetraterpeni su karotenoidi koji su najzastupljenija skupina terpenoida, sastoje se od

    osam izoprenskih jedinica i od 40 ugljikovih atoma. Poznato je preko 400 spojeva, a

    najpoznatiji su likopen iz rajice, te alfa, beta i gama karoteni. Od politerpena 22 Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1966). Svezak 2. Fenoli, str. 360. 23 Vladimir-Kneevi Sandra, Prof.dr.sc. Eterina ulja, smole i balzami. PDF.str. 7. (http://www.pharma.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_003/ins_011/P5%20Eteri%C4%8Dna%20ulja.pdf)

    32

    http://www.pharma.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_003/ins_011/P5%20Eteri%C4%8Dna%20ulja.pdfhttp://www.pharma.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_003/ins_011/P5%20Eteri%C4%8Dna%20ulja.pdf

  • najpoznatiji je iz stabla kauuka (Hevea braziliansis) a sadri vie od 8 izoprenskih

    jedinica.24

    Glikozidi su organski spojevi koji se sastoje od eera i aglikona. eernu komponentu

    ine molekule glukoze i rjee fruktoze, a aglikonski dio moe biti aromatini alkohol,

    fenol aldehid, keton ili neki drugi organski spoj. Aglikonski dio je bioaktivan u svojoj

    slobodnoj formi ali postaje inertan dok se glikozidna veza izmeu eera i njega uniti

    djelovanjem vode ili enzima. Ovakav mehanizam doputa biljci da odgodi toksino

    djelovanje sve do odreenog vremena. Glikozidi se nalaze u biljkama; kardiotoniki

    glikozidi u biljci grimizni naprstak ili crvena pustikara (Digitalis purpurea), vunasta

    prstikara (Digitalis lanata), morski luk (Urginea maritima), gorocvijet (Adonis vernalis),

    urica (Convallaria majalis), oleander (Nerium oleander) osim u biljkama ovaj srani

    glikozid nalazi se i u koi abe a naziva se bufotalin. Ovi srani glikozidi lijee

    kongestivno zatajenje srca jer pojaavaju snagu kontrakcije sranog miia. Osim sranih

    glikozida postoje jo i cijanogeni glikozidi koji sadre cijanovodinu kiselinu, saponini

    koji sadre steroide, antraglikozidi i gorki glikozidi.25

    2.4. Oblici prirodnih lijekova

    Prirodni lijekovi dolaze u vie oblika;

    Biljni praci dobivaju se usitnjavanjem suhe biljne mase do praha. Sadre biljnu drogu u

    cijelosti. Najee dolaze u obliku kapsula ali upotrebljavaju se i u osnovnom obliku;

    konzumiraju se razmueni u mlakoj vodi.

    ajevi su topli napitci koji se dobivaju infuzijom razliitih biljnih dijelova, od cvijeta,

    lista, ploda, korijena, cijelog nadzemnog dijela biljke ili sjemenki. Prave se od svjeih ili

    suhih dijelova biljaka. Ovo je jedan od najjednostavnijih naina primjene ljekovitih

    biljaka. Dio biljke zalije se kipuom vodom i pusti da stoji nekoliko minuta. ajevi se jo

    nazivaju i infuzi.

    24 Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1966). Svezak 6. Terpeni, str. 373 25 Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1966). Svezak 2. Glikozidi, str. 550.

    33

  • Dekokti su tekui ekstrakti biljke koji se kuhaju u kljualoj vodi 15 20 minuta. Vrua

    voda i due vrijeme kuhanja pogoduje kvaliteti ekstrakcije aktivnih tvari iz biljke.

    Dekokti se rade iz tvrih dijelova biljke kao to su korijen, kora i biljni podanci.

    Macerati su hladni ekstrakti biljaka dobiveni ostavljanjem biljke odreeno vrijeme u

    odreenom otapalu. Taj proces naziva se maceracija. Vrijeme maceracije i vrste otapala

    ovisi o biljnoj vrsti. Maceracija se vri polarnim ili nepolarnim otapalom najee na

    sobnoj temperaturi.

    Tinkture su alkoholni ekstrakti biljnih droga dobiveni maceracijom u smjesi etanola i

    vode. Koriste se svjei ili suhi dijelovi biljke. Maceracija se odvija u odreenom vremenu

    (od deset do mjesec dana) nakon ega se dobivena tinktura odvaja od biljnih dijelova i

    ostavlja jo neko vrijeme kako bi se nataloile balastne tvari (vlakna), te se tada tinktura

    filtrira i ostavlja na tamnom mjestu.

    Tablete su sintetska sredstva nastala kemijskim putem sintezom aktivnih tvari iz biljke

    u gotov farmaceutski proizvod.26

    Prirodni lijekovi dolaze jo u mnogo oblika poput draeja, kapsula, masti, kapi, emulzija,

    sirupa, inhalatora, ulja i sl.

    3. BILJNE VRSTE KAO GRAEVINSKI MATERIJAL U ETNOBOTANIKIM

    ISTRAIVANJIMA

    S jedne strane planete Zemlje imamo modernu ljudsku civilizaciju a s druge imamo one

    koje jo ive na iskonski nain; hodaju bosi i gotovo goli, jedu drugaiju hranu i na svom

    teritoriju ive pod raznim skrovitima nainjenim od kvalitetnih biljaka.

    Veinom su njihove kue sagraene od drvenih materijala,ali ponekad i u kombinaciji sa

    suhim i vlaknastim dijelovima biljaka.

    Da bi sagradili objekt za boravite cijele svoje obitelji domoroci moraju imati velika

    saznanja o materijalima koja e koristiti. Moraju znati koje drvo upotrijebiti za

    26 uran J, Boi F. Uvod u oblike lijekova. (http://www.jelena-suran.com/vjezbe/01%20Uvod%20u%20oblike%20lijekova.pdf)

    34

    http://www.jelena-suran.com/vjezbe/01%20Uvod%20u%20oblike%20lijekova.pdfhttp://www.jelena-suran.com/vjezbe/01%20Uvod%20u%20oblike%20lijekova.pdf

  • konstrukciju kue, to drvo mora biti otporno na termite i razne kukce buae. Materijal bi

    trebao biti otporan na truljenje i da ima to manju vodopropusnost. Za povezivanje

    konstrukcijskih kolaca i biljaka crjepova trebaju znati koja vrsta biljke ima najbolje

    vlakno, najvre i najelastinije.

    U afrikoj dravi Ugandi izvorna plemena koriste tropsko drvo Harrisonia abyssinica,

    Millettia dura te mnoge druge kao konstrukciju za svoje kuice. Uad koja je otporna na

    termite a koriste je ova plemena su lijane Cryptolepsis sanguinolata, Urera trinervis, te

    lozica Cissus rotundifolia. Zidove rade od mjeavine pijeska i piljevine, kravlje balege i

    slame to im osigurava visok stupanj topline.27

    Indijanska plemena Blackfoot, Hopi, Kiowa i Havasupal koriste stabla vrbe (Salix sp.) i

    bora (Pinus edulis) za gradnju svojih bungalova, a prerijski indijanci Arapaho svoje tipi

    atore (Tepee) grade od brezine kore (Betula pendula) u kombinaciji sa bizonovom

    koom. Apachi, Ojibwe i indijansko pleme Dakota rade svoje wigwam atore od vie

    materijala; koriste kolce od hrasta (Quercus) ili vrbe (Salix sp.), lie i konopce od juke

    (Yucca sp.), pokrove od trave Andropogon gerardii i ako kia pada na svu tu grau

    stavljaju razne koe divljih ivotinja.28

    27 Neuwinger H.D. (1994). African Ethnobotany. Poisons and Drugs. Google books. (http://books.google.hr/books?id=_j8ueEmakD0C&printsec=frontcover&lr=#v=onepage&q=&f=false) 28 Moerman Daniel E.(1998). Native American Ethnobotany. Google books. (http://books.google.hr/books?id=UXaQat5icHUC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=false)

    35

    http://books.google.hr/books?id=_j8ueEmakD0C&printsec=frontcover&lr=#v=onepage&q=&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=UXaQat5icHUC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=UXaQat5icHUC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=false

  • Sl. 15. Tipi ator prerijskih indijanaca

    (http://www.sonofthesouth.net/union-generals/indians/tipi.htm)

    Novogvinejsko pleme Dani sa podruja Baliem Valley koriste hrast (Quercus sp.),

    zimzeleno drvo Castanopsis acuminatissima , grm Leptospermum flavescens za izradu

    svojih kuica.

    Amazonski narodi za svoje kue koriste Iryanthera tricornis ili kako oni nazivaju

    Pacuna a Amerikanci ju nazivaju Blowgun. Ova biljka takoer se koristi kao cijev za

    izbacivanje otrovnih strelica koje domoroci koriste u lovu na divlje ivotinje.

    U modernom drutvu danas takoer se koriste biljni materijali za graevinske potrebe,

    tako na primjer u Nizozemskoj postoje kue sagraene od briketa koji su industrijskim

    putem dobiveni od drvenaste stabljike konoplje (Cannabis sativa). U raznim pregradama

    koriste se furnir ploe koje se takoer industrijski dobivaju iz raznih drvea visoke

    kvalitete; hrast, bukva, javor, trenja.

    Kako irom Europe jaa svijest o upotrebi obnovljivih izvora energije, time paralelno

    nastaju novi projekti, tako primjerice u nekim europskih dravama slama se prihvatila

    kao graevinski materijal. Ovaj materijal prihvaen je jer je jeftiniji i ekoloki je

    prihvatljiviji. Tonije, balirana slama moe biti nosei materijal, ali prvenstveno ona je

    jedan od najboljih izolacijskih materijala. Pri gradnji kue od slame koristimo baliranu

    36

    http://www.sonofthesouth.net/union-generals/indians/tipi.htm

  • slamu koju kada postavimo meu drvene grede obukamo mjeavinom takoer prirodnih

    materijala; gline, pijeska i vapna. Time dobivamo vrhunsku kombinaciju, koja za razliku

    od zidova od opeke, ima manji gubitak topline, ne izaziva alergije i otpornija je na

    vanjske utjecaje, vrsta je i unato svim zabludama slama u kuama nije podlona

    gorenju, zbog razloga jer je dobro balirana, odnosno zbijena je te u njoj nema prostora za

    ulazak zraka. U Hrvatskoj slama jo nije prihvaena kao graevni materijal ali u svrhu

    volonterskih udruga nastale se tri takve kue. Jedna se nalazi u Istri, druga u selu

    Vukomeri u blizini Zagreba, a trea u blizini akovca.29

    Sl. 16. Kua od balirane slame u Istri.

    (http://www.promogradnja.hr/cms/data/upimages/slama_bale.jpg)

    Priajui o biljkama koje slue za izgradnju kua, nuno je spomenuti kvalitetna stabla

    koja stoljeima slue u izgradnji. Za izgradnju drvenih kua najee se upotrebljava

    crnogorica; smrekini, jelini i borovi trupci, no u upotrebi irom Hrvatske ali najee u

    Slavoniji koristi se hrast (Quercus sp.) kojim su se ne samo gradile kue ve i dvorine

    prostorije; kokoinjac, ardak (spremnik za kukuruz), tala za smjetaj stoke, punice za

    29 Motik B., imlea D. (2007) Zeleni alati za odrivu revoluciju, Odrivo graditeljstvo. Kua od balirane slame. 134.-138.

    37

    http://www.promogradnja.hr/cms/data/upimages/slama_bale.jpg

  • dimljenje mesa i sl. Izuzev tradicionalnih slavonskih drvenih kua irom nae zemlje

    pronalazimo sline kue, uz koje se veu odreene tradicijske karakteristike. Bitno je

    spomenuti tradicionalnu posavsku kuu, koju danas moemo pronai u malim selima u

    hrvatskoj Posavini. U zadnje vrijeme sve vie se vrednuje tradicijska batina te je u

    sklopu s tim tradicijsko graditeljstvo postalo vaan dio sveukupne kulturne batine. Od

    strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske pokrenut je projekt obnove tradicijskih

    posavskih kua30, te se time daje novo ruho tradicijskoj batini, provodi se pravna zatita,

    potiu se, financiraju i osmiljavaju programi obnove i revitalizacije. Najvie primjeraka

    posavskih kua pronalazimo u Parku Prirode Lonjsko polje, tonije u selu igo. Selo

    igo osim po svom etno izgledu svijetu i Europi je poznato kao prvo Europsko selo

    roda, proglaeno 1994. godine od strane Europske zaklade Euronatur.31 Osim to u njemu

    ivi vie bijelih roda nego njegovih itelja u ovom malom selu kao da je vrijeme stalo. Na

    svakom koraku pronalazimo slike prolosti i predivne tradicije. Posavske drvene kue

    stambene su kue lokalnih naziva hia, ia, kua na trem, ardak, prizemnice, ali

    preteito katnice razliitih dimenzija i rasporeda prostorija. Od davnina seoski su ih

    graditelji gradili horizontalnim slaganjem hrastovih planjki a meusobno ih spajali

    drvenim klinovima. Izvorno su se kue podizale iznad tla, na drvene ili kamene trupce

    bapke kako bi se zatitile od poplava. Specifinost kod ovih kua su krovci, odnosno

    zatitne strehe izmeu prizemlja i kata, koji imaju funkciju zatite drvenih stjenki od

    padalina. Ove kue odlikuju se i vrsnim umjetnikim oblikovanjem to im daje posebnost

    u tradicijskom izriaju. Razni ukrasi izrezbareni su na proeljima kue, na okvirima

    prozora, na glavnim gredama te u unutranjosti kue. Ovo malo selo daje odlian primjer

    kako ovjek ivi u skladu sa prirodom, sa svojom batinom i sa ljubavlju prema

    ivotinjama.32

    30 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Posavska tradicijska drvena kua. Prirunik za obnovu. (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2593) 31 igo, prvo Europsko selo roda. (http://www.pp-lonjsko-polje.hr/Posjete_Cigoc.htm) 32 Tradicijska batina srednje Posavine. (http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/b-prirucnik-9-16.pdf)

    38

    http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2593http://www.pp-lonjsko-polje.hr/Posjete_Cigoc.htmhttp://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/b-prirucnik-9-16.pdf

  • Sl. 17. Tradicijska posavska kua u selu igo

    (http://www.hbz-og.hr/novosti/data/upimages/sisak09f.jpg)

    4. BILJNE VRSTE KAO TEKSTILNI MATERIJAL U ETNOBOTANIKIM

    ISTRAIVANJIMA

    Ljudi se raaju goli i bosi, a dok zapiri vjetar, padne kia ili snijeg hladno im je pa trae i

    rade raznu odjeu kako bi utoplili svoje tijelo. Ovo je iskonska potreba ovjeka kao

    ljudskoga bia za odjeom. Prvobitno je ovjek svoje tijelo grijao vatrom, pokrivao se

    koom ivotinja te koristio razne listove kojima bi sakrio svoj spolni organ. Razvitkom

    ljudske civilizacije razvijali su se i naini razmiljanja i to je vie ljudi postojalo s tim je

    paralelno nastajalo i tradicijsko vanjsko obiljeje naroda kojemu pripada. Bilo da su

    afrika, azijska ili izvorno amerika plemena meusobno se razlikuju po vanjskom

    izgledu i odjei koju na sebi nose. Ta odjea raena je od prirodnih materijala, najee

    od ivotinjske koe ali i od biljaka.

    39

    http://www.hbz-og.hr/novosti/data/upimages/sisak09f.jpg

  • Sl. 18. Tradicionalne suknje amazonskih plemena

    (http://www.inturkuoda.com/Interesting_articles/Native_amazonian_cultures.jpg)

    Palma (Poulsenia armata) koja raste na podruju Amazone koristi se za pravljenje

    tradicionalnih suknji, isto kao i druge vrste palmi Mauritia flexuosa te Phytelephas

    macrocarp. Za bojenje odjee koriste se biljke koje u sebi sadre boju, Genipa americana

    lui tamnoplavu boju a Sanguinaria canadensis lui crvenu boju kojom se osim odjee

    boja i lice domorodaca. Od biljke Pariana sp. rade se enski remeni koji se koriste u

    ceremonijalnim plesovima. Asclepias syriaca kod nas se naziva cigansko perje, a

    Amerikanci ga nazivaju Milkweed takoer se koristi kao prediva biljka. Chinook

    indijanci koriste koru cedra (Cedrus sp.) namoenu u vodi, kako bi omekala

    kombinirajui ju sa tkanom korom duda (Morus nigra) i raznim osuenim travama u

    izradi tradicionalne odjee33. Azijska plemena koriste grublje platno konoplje (Cannabis

    sativa) za izradu odjee, isto tako koriste finu tkaninu kamir koji dobivaju iz vune

    kamirske koze. Pamuk (Gossypium barbadense) i lan (Linum usitatissimum) danas su

    najvanije predive biljke koje se koriste u industrijskoj izradi tekstila.

    33 Moerman Daniel E. (1998). Native American ethnobotany . Google books. (http://books.google.hr/books?id=UXaQat5icHUC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=false)

    40

    http://www.inturkuoda.com/Interesting_articles/Native_amazonian_cultures.jpghttp://books.google.hr/books?id=UXaQat5icHUC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=UXaQat5icHUC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q=&f=false

  • 5. HALUCINOGENO DJELOVANJE BILJAKA U OBREDIM NEKIH RELIGIJA

    Mnoge svjetske religije koriste biljke u svojim svetim obredima, te biljke esto sadre u

    sebi jake organske spojeve pomou kojih vjernici dobivaju vizije odnosno padaju u stanje

    transa. Ove biljke, skupa sa nekim gljivama nazivaju se enteogeni, to su biljke koje

    posjeduju psihoaktivna svojstva.

    5.1. Vanost nekih biljaka u vjerskim obredima

    O povezanosti biljaka i religije saznajemo iz svetih knjiga kao to su Biblija, Kuran,

    Tora, Vede, u kojima pronalazimo dokaze o upotrebi biljaka u religijske svrhe. U

    kranstvu, Bibliji, u edenskom vrtu lukava zmija nadmudri Evu da pojede jabuku (Malus

    domestica) sa stabla sa kojeg joj je Jahve (Bog) zabranio da jede, ona dadne jabuku

    Adamu te kad im se otvorie oi ugledaju da su goli, posramie se i od smokvinog lia

    (Ficus carica) napravie si odjeu. Ovo je jedan od najstarijih pisanih materijala koji

    govori o odnosu biljaka i ovjeka. U Pjesmi nad pjesmama itamo: "Mladice su tvoje vrt

    mogranja pun mirisnih plodova narda, afrana, mirisne trske i cimeta, sa stabljikama

    tamjana, smirne i aloje". (Pj.:4, 13-14). U Bibliji je zapisano da su tri kralja, iavi se

    pokloniti mladom Isusu kao izraz poasti, na dar prinijela mirise, zlato i tamjan.34

    Osim to u starim svetim spisima saznajemo koja je biljka gdje igrala kakvu ulogu, u

    svim svjetskim religijama danas koriste se razne biljne vrste kao sredstva izmeu vjernika

    i njegove vjere.

    Kod Krana za vrijeme mise, biljka tamjan (Boswellia carteri), njena osuena smola kod

    paljenja izaziva mirisan aromatski dim i njegovo je znaenje izraziti potovanje prema

    predmetima ili osobama. To je pozdrav oltaru, potovanje prema oltaru koji oznaava

    Krista, odnosno njegovu rtvu.

    34 Jelaska Aida. Vae Zdravlje (2004). asopis Vodi za zdravi ivot (br.39), Tema broja : Mirisi tihi vladari svijeta. (http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/531/)

    41

    http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/531/

  • U Hinduistikom vjerovanju bosiljak (Ocimum basilicum) jedna je od najvanijih svetih

    biljaka. Za Hinduse imati bosiljak u svom vrtu znai biti zatien od nesree i imati

    blagoslovljen dom, te prikazati svoju jaku vjeru bogovima Krishni i Vishni. Bosiljak kod

    Hinduista predstavlja istou, spokoj, harmoniju, sreu i zdravlje. Na Sanskrtu bosiljak se

    naziva Tulsi to znai neusporediv. Pria o bosiljku govori da je sama biljka

    transformacija, odnosno reinkarnirana nimfa Tulasi, koja je bila oboavana od Boga

    Krishne.35

    Biljka koju smatraju svetom u vie religija i koriste ju za uzvienje duhovnog stanja zove

    se indijska konoplja (Cannabis sativa var. indica). Kao to joj sam naziv kae ona

    potjee iz Indije, a njena upotreba u hinduistikoj i budistikoj vjeri ima veliki znaaj.

    Vjeruje se da konzumiranjem ove biljke vjernici iste tijelo od svojih grijeha, istrauju

    vlastitu spiritualnost te jaaju svoju koncentraciju u meditaciji. Osim budista i hinduista,

    konoplju koriste i mnogi drugi vjernici, poput Rastafarijanaca, Sikha, Muslimana, idova

    i amanista.

    Sl. 19. Hinduistiki vjernik pui charas, smolu dobivenu iz konoplje

    (http://wpcontent.answers.com/wikipedia/en/thumb/8/83/Sacred_Charas.jpg/180px-

    Sacred_Charas.jpg)

    35 Chatterje Gautam And Sanjoy (2001). Sveti Hindu simboli. Str. 95-97.

    42

    http://wpcontent.answers.com/wikipedia/en/thumb/8/83/Sacred_Charas.jpg/180px-Sacred_Charas.jpghttp://wpcontent.answers.com/wikipedia/en/thumb/8/83/Sacred_Charas.jpg/180px-Sacred_Charas.jpg

  • Bwiti, afrika religija, nastala iz kranstva. Prakticira se na podruju drava Gabon i

    Kamerun. Mnogi ovu vjeru nazivaju kultom jer je nastala pod utjecajem vie vjerovanja,

    spajanjem razliitih filozofskih i vjerskih pravaca, uvodei animizam te tovanje mrtvih.

    Ovi vjernici u svojim ritualima koriste biljku ibogu (Tabernanthe iboga) koja im

    stimulira centralni ivani sustav i stvara vizije. Iboga u sebi sadri jak alkaloiod koji se

    zove ibogain. Korijen ove biljke vau mladi vjernici u ritualu ulaska u vjeru, obred traje

    tri dana i tri noi isto koliko i djelovanje ove biljke. Cijelo vrijeme vjernici su u transu i

    primaju razliite vizije, iste svoje tijelo od negativnih utjecaja i molitvom jaaju svoj

    duh. U Republici Gabon iboga se smatra nacionalnim blagom, takoer manje doze ove

    biljke pomau im poveati koncentraciju u lovu na ivotinje i time uspjenost lova.36

    Sl. 20. lanovi afrikog kulta Bwiti vau korijen iboge

    (http://biktop.saman.org.hu/kisvilagom/novenyek/t/tabernantheiboga/index/bwiti.jpg)

    Drevni Grci u doba dekadencije Eleuzinskih misterija u prvom stoljeu, za vrijeme

    inicijalnih ceremonija koje su se odravale jednom godinje pravili su pie Kykeon

    nainjeno od vode i jema zaraenog gljivom ergot. Ergot u sebi sadri jak alkaloid

    ergotamin i liserginu kiselinu (LSA) koja ima jako djelovanje hipnoze na sljedbenike

    ovog kulta, odnosno na one koje tek ulaze u njega. Vjerovalo se da ovaj napitak pomae

    umu da otkrije dubinu duevnih i intelektualnih sfera svijesti.37

    36 Fernandez James W. (1982) Bwiti: an ethnography of the religious imagination in Africa. Chapter 18. (http://ibogaine.desk.nl/fernandez.html) 37 Wikipedia, the free encyclopedia. Kykeon. (http://en.wikipedia.org/wiki/Kykeon)

    43

    http://biktop.saman.org.hu/kisvilagom/novenyek/t/tabernantheiboga/index/bwiti.jpghttp://ibogaine.desk.nl/fernandez.htmlhttp://en.wikipedia.org/wiki/Kykeon

  • Islamska vjera poznata je po svojoj strogoi u jelu i piu, zabranjeno im je konzumirati

    alkohol ali ne i biljku khat (Catha edulis). Biljka posjeduje amin S-katinon, koji je veoma

    slian amfetaminu. Njegovo djelovanje na centralni ivani i na kardiovaskularni sustav

    oituje se u poveanom krvnom tlaku i na ubrzanju rada srca, to kod este upotrebe

    dovodi do mogueg sranog udara.38 Ova biljka vakala se prije religijskog posta u

    arapskoj dravi Yemen.

    Sl. 22. Arapi vau biljku khat

    (http://teaandpolitics.files.wordpress.com/2009/08/chewing_qat.jpg)

    Asteci sa podruja junog Meksika, imali su mnogoboaku religiju, svojim dolaskom

    pokupili su mnoge elemente drugih mezo-amerikih kultura i ranih naroda. Najvaniju

    ulogu u vjerskom ivotu imali su tri boga; Bog Rata, Sunca i Kie. Poznati po svom

    kanibalizmu, tijela svojih ratnika prinosili su bogovima, na nain da bi njihovo srce

    rtvovali Bogu Sunca a od ostatka tijela napravili bi gozbu. Nakon gozbe obavljale su se

    molitve uz upotrebu enteogenih biljaka, poput ukrasnog slaka - Morning glory (Ipomoea

    violacea) i havajske male rue (Argyreia nervosa). Sjeme ovih biljaka u sebi takoer

    sadri liserginu kiselinu koja uzrokuje razne halucinacije i vizije.

    38 Al-Motarreb A., Baker K., Broadley K.J.(2002). Khat: Pharmacological and medical aspects and it's social use in Yemen. Phytotherapy Research, 16 (5) : 403-413.

    44

    http://teaandpolitics.files.wordpress.com/2009/08/chewing_qat.jpg

  • Sl. 23. Morning glory ukrasni slak

    (http://www.burpee.com/images/en_US//local/products/detail/b41236.jpg)

    Ove biljke, enteogeni, zbog svojih svojstava uzrokuju psihoaktivno djelovanje, odnosno

    na odreeni nain djeluju na centralni ivani sustav (CNS). Oituju se kroz itav spektar

    aktivnosti, od psihoanaleptikog (stimulativnog), psiholeptikog (adaptogenog) te

    psihodisleptikog (halucinogenog) djelovanja pa sve do terapeutske upotrebe enteogena

    za lijeenje psihikih problema. Stimulativno djelovanje uoeno je kod biljaka

    kositernice (Ephedra spp.), pavlije (Paullinia spp.), te khata (Catha edulis) koje

    dokazano smanjuju tjelesnu teinu. Biljke adaptogeni poboljavaju openitu zdravstvenu

    kondiciju tijela. Mnoge halucinogene biljke koritene su radi svog psihogenog djelovanja,

    ali osim toga neke od njih koritene su i u terapeutske svrhe, poput konoplje (Cannabis

    sativa), iboge (Tabernanthe iboga), te mjeavine bljuvaa (Psychotria viridis) i dune

    loze (Banisteriopsis caapi).39

    39 Carlini E.A. (2003). Plants and central nervous system. Pharmacology Biochemistry and Behavior, 75(3): 501-512.

    45

    http://www.burpee.com/images/en_US//local/products/detail/b41236.jpg

  • 6. VANIJE BILJNE VRSTE S ASPEKTA ETNOBOTANIKE

    6.1. Salvia divinorum

    Sl. 24. Boanska kadulja

    (http://www.unodc.org/images/odccp/bulletin/bulletin_1970-01-

    01_1_page005_img017_large.gif)

    Boanska kadulja, meksika metvica, pastirska biljka, Ska Maria Pastora pripada

    porodici usnjaa Lamiaceae. Ona je viegodinja biljka, moe narasti preko metar visine,

    ima velike zelene listove sa utom nijansom, peteljke su male i bez dlaica. Na svakome

    spiralnom cvatu raste do 6 cvjetova , bijeli cvjetovi zaobljeni su i pokriveni dlaicama i

    nalaze se unutar svijetloljubiaste ake. Ova biljka predivnih cvjetova rijetko cvjeta pa

    stoga svoju upotrebu ne pronalazi u hortikulturi. Sjeme ove kadulje ima mali postotak

    klijanja, svega 20 30 % .

    Ova kadulja endemska je vrsta sa podruja Sierra Mazateca u dravi Oaxaca u Meksiku,

    raste u umama na 300 - 1800 metara nadmorske visine. Mazteci su ju koristili u svojim

    religijskim i lijenikim ritualima. Primarno je koritena za vizijska stanja amana ali u

    manjim dozama pokazala se ljekovitom protiv povraanja, proljeva, anemije, glavobolje i

    46

    http://www.unodc.org/images/odccp/bulletin/bulletin_1970-01-01_1_page005_img017_large.gifhttp://www.unodc.org/images/odccp/bulletin/bulletin_1970-01-01_1_page005_img017_large.gif

  • reume. Salviu divinorum prvi je otkrio vedski antropolog Jean Basset Johnson 1938.

    godine dok je prouavao mazteke amane.40

    Psihotropna supstanca unutar ove biljke je Salvinorin A (C23H28O8 ). Salvorin se

    strukturno razlikuje od ostalih prirodnih halucinogena, jer gotovo svi osim njega u svojoj

    strukturi sadre duinu bazu, te time spadaju u skupinu alkaloida dok salvorin pripada

    skupini terpenoida (diterpenoid). Salvorin A najjai je prirodni halucinogen, njegova

    svojstva aktiviraju se ve pri malim dozama od oko 200 mikrograma. Osuena biljka

    sadri oko 20 30 % salvorina A. Potencijal ove biljke nikako ne moemo

    okarakterizirati kao toksian, jer unato snanom djelovanju ova biljka ne radi tetu

    unutarnjim organima.

    Sl. 25. Struktura molekule Salvorin A

    (http://en.wikipedia.org/wiki/File:Salvinorin-A_structure.png)

    Molekula Salvorina A dokazano djeluje kao kappa- opioid receptor, odnosno na receptore

    koji se nalaze u neuronima sredinjeg i perifernog ivanog sustava, i preko njih se 40 University of Maryland. Cesar. Center for Substance Abuse Research. Salvia Divinorum. (http://www.cesar.umd.edu/cesar/drugs/salvia.asp)

    47

    http://en.wikipedia.org/wiki/File:Salvinorin-A_structure.pnghttp://www.cesar.umd.edu/cesar/drugs/salvia.asp

  • prenose bolni impulsi. Takoer je dokazano da putem ovakvog djelovanja znatno pomae

    kod lijeenja bolesti promijenjene percepcije, poput Alzhemierove bolesti, izofrenije te

    bipolarne bolesti (manino-depresivna psihoza).41

    Masteki amani koriste ovu psihoaktivnu biljku u svojim ceremonijama i obredima

    lijeenja na tradicionalan nain. Nakon to prikupe svjee listove u umi, amani drobe i

    pritiu listove kako bi se iz njih iscijedio njihov sok. Taj sok mijeaju sa vodom,

    prokuhavaju i rade aj koji piju kako bi potakli vizije u obredima lijeenja. Vizije amanu

    pomau da otkrije glavni uzrok bolesti na iju osnovu on donosi odreenu terapiju.42

    Sl. 26. Masteki aman

    (http://farm1.static.flickr.com/19/99269452_3eca7e3611.jpg)

    Danas Salvia se koristi i u modernim drutvima a moe se konzumirati na 2 naina;

    puenjem suhih i vakanjem svjeih listova. Trajanje efekata vrlo je kratko, od 5 20

    41 Sheffler D.J., Roth B.L. (2003). Salvorin A: the magic mint hallucinogen finds a molecular target in the kappa opioid receptor. Trends in Pharmacological Sciences, 24(3): 107-109. 42 Tuxill J. And Nabhan G.P. (2001). People, plants, and protected areas, a guide to in situ managment. Google books. (http://books.google.com/books?id=Qdq4Vnsjy2YC&printsec=frontcover#v=onepage&q=&f=false)

    48

    http://farm1.static.flickr.com/19/99269452_3eca7e3611.jpghttp://books.google.com/books?id=Qdq4Vnsjy2YC&printsec=frontcover#v=onepage&q=&f=false

  • minuta u realnosti, no osobi koja konzumira Salviju taj trip u glavi traje znatno due jer

    on doivljava psihodelino iskustvo. Psihodelino iskustvo kod konzumenta ima sljedee

    efekte; nekontroliran smijeh, sjeanja iz djetinjstva, neravnotea tijela, razne

    dvodimenzijalne vizije, percepcijska nastajanja i nestajanja predmeta, preklapajua

    realnost mogunosti bitka na vie mjesta u isto vrijeme. amani preporuuju Salviu za

    psihike tegobe, poput depresije i gubitka energije, opisuju ovu biljku kao meditativno

    sredstvo koje pridonosi koncentraciji i dubinskom razumijevanju ivota43.

    6.2. Myrtus communis

    Sl. 27. Mirta

    (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Illustration_Myrtus_communis0.j

    pg)

    Mirta ili mra pripada porodici mirti (Myrtacea). Mirta je aromatina zimzelena grmolika

    biljka sa bijelim cvjetovima i sitnim modrim plodovima u kojima se nalazi nekoliko

    sjemenki. Listovi su cjeloviti i jednostavni, bez palistia, zimzeleni su i koasti, sadre u

    43 B. Blosser (2000.) Lessons in the use of Mazatec psychoactive plants. (http://www.sagewisdom.org/lessons.html)

    49

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Illustration_Myrtus_communis0.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Illustration_Myrtus_communis0.jpghttp://www.sagewisdom.org/lessons.html

  • sebi mirisna esencijalna ulja. Zvjezdoliki cvjetovi sadre 5 latica i lapova sa mnotvom

    pranika. Plodnica je podrasla s mnogo sjemenih zametaka. Cvjetove oprauju kukci a

    polen raznose ptice koje se hrane plodovima bobicama. Mirta cvate u srpnju i kolovozu.

    Mirta potjee s Istoka, a u mediteranske zemlje prenesena je ve u pretpovijesno doba.

    Antiki narodi osobito su ju cijenili i za njih je ona bila sveta biljka. U vrijeme nestaica i

    siromatva plodovi mirte suili su se i mljeli u brano. U grkoj mitologija mirta je bila

    sveta biljka boice Afrodite (boica ljubavi i ljepote) i Demetre (boica zemlje, ita i

    plodnosti). U Rimskom carstvu od mirte se radio vijenac koji bi mladenka i mladoenja

    nosili na glavi, vijenac se smatrao simbolom ljubavi i bio je jedan od simbola rimske

    boice Venere. U idovskoj liturgiji mirta je bila jedna od etiri svete biljke za vrijeme

    slavljenja Blagdana Sjenica kada se idovi sjeaju svojeg biblijskog putovanja prema

    obeanoj zemlji. U ovom slavljenju mirta je predstavljala razliite tipove osobnosti

    mirta ima ugodan miris ali neugodan okus pa je time predstavljala one koji imaju boje

    sposobnosti vjere unato tome to nemaju nikakva znanja od Tori, svetoj knjizi idova.

    Vjernici su u svojim rukama drali po tri granice mirte, skupa sa limunom, palminim

    listovima i vrbinim granicama. U idovskom misticizmu mirta je predstavljala snagu

    kozmikog djelovanja, isto kao i snagu plodnosti pa bi se tako granice mirte davale

    mladenki prije ulaska u sobu za vrijeme prve brane noi.44

    Destilacijom mladog lia i graniica dobiva se eterino ulje koje se primjenjuje u

    aromaterapiji. Glavni sastojak u mirtinom ulju zove se mirtenol kojeg u listovima ima 0.8

    %, mirtenol ini mirtu ljekovitom biljkom pa stoga svoju upotrebu pronalazi u lijeenju

    dinih problema, bronhitisa, gripe, puakog kalja, prehlade, astme, infekcije sinusa,

    tuberkuloze. Pomae u lijeenju konih bolesti, infekcije uterusa, te plunih bolesti.

    Eterino ulje pomae kod pojave hemoroida, oteklih vena, upale grla, kod psorijaze, akni,

    bora i slinih dermalnih upala. Ona osigurava koi elastinost i potrebnu vlagu. Aktivnost

    ovog ulja veoma je blaga, pa se zato moe upotrebljavati i kod djece.

    44 Wikipedia, the free encyclopedia. Myrtus, Uses in myth and ritual. (http://en.wikipedia.org/wiki/Myrtus#Uses_in_myth_and_ritual)

    50

    http://en.wikipedia.