Fenomen eksplozije

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/17/2019 Fenomen eksplozije

    1/4

    Fenomen eksplozije, i ono što ga obično karakterizira mogu imati više različitihuzročnika. Obič

    no eksploziju povezujemo sa bukom, vatrom i dimom. Iako se kod većineeksplozija susrećemo

    sa ovim fenomenima oni nikako nisu svi prisutni kod svake eksplozije. Reimo daeksplodira

    zatvorena konzerva koja je ostavljena na upaljenom šporetu, a uslijed nakupljanjapritiska u

    zatvorenoj posudi, imat ćete zvučni efekt eksplozije ali bez dima i vatre. !utor"#anijel $otoki

    %nogi materijali i objekti &poput konzerve' mogu eksplodirati ali ne spadaju ueksplozivne

    materije. $linska boa je eksplozivna kao i reimo benzin ali ipak ne spadajueksplozive u u(em

    smislu. $otrebno je na početku razjasniti da postoji nekoliko različitih tipovaeksplozija.

    )ksplozije tako mogu biti uglavnom *zičke prirode kao u slučaju navedenekonzerve, ili boe

    +O koja će eksplodirati ukoliko je značajno zagrijemo iako je sam +O

    neeksplozivna

    materija. Osim *zički izazvane eksplozije postoji i nuklearna eksplozija, ova vrstaeksplozije je

    speijalna tema ali opet ne potpada pod eksplozive koji bi trebali biti obra-eni uovom tekstu.

    Ono što nas ovdje zanima su tzv. hemijski eksplozivi.

    )ksplozija kod hemijskih eksploziva je rezultat hemijske reakije prilikom koje se

    osloba-aznatna količina energije i to u obliku toplotne energije. $otenijal za primjenu kaoeksplozivi

    imaju dakle one materije, koje u odre-enim uslovima ulaze u hemijsku reakiju ipri tome

    osloba-aju veliku toplotnu energiju. Osim toga da bi ova energija mogla da budeiskorištena

    reakija se mora odvijati jako brzo. koliko posmatramo gorenje reimo benzina

    vidimo da se

  • 8/17/2019 Fenomen eksplozije

    2/4

    razvija velika količina toplote, me-utim benzin obično gori polako i ne eksplodira./apravo ono

    što gori su benzinska isparenja. odre-enim uslovima konentraija ovihisparenja u zraku

    mo(e dosegnuti izvjesni nivo kada zbog dobrog omjera para i kisika u zraku velikakoličina

    benzina izgori u jako kratkom vremenu i toplotna energija oslobo-ena ovomreakijom proizvodi

    efekt eksplozije. Ovakva eksplozija je moguća ali ne i jako praktična u primjeni.0aime potrebno

     je da se ostvari previše pojedinačnih preduslova da bi došlo do eksplozije a i samoslobo-ena

    energija nije tako velika kao kod nekih drugih eksplozija. 1este eksplozije sedoga-aju i u

    rudniima te drugim zatvorenim prostorima &npr. silosi, skladišta i sl.' gdje dolazido nakupljanja

    većih količina prašine organskog porijekla u zraku ili do nakupljanja različitihgasova &npr.

    metan, zemni gas i sl.'. ovim situaijama stvara se idealna atmosfera za

    razornu eksploziju

    koja mo(e biti iniirana igaretom, iskrom od el. prekidača ili čak elektrostatičkimpra(njenjem.

    Iako ponekad i ovakve vrste eksplozija nalaze svoju svrhu &speijalni efekti u*lmovima, rušenje

    objekata od drveta ili monta(nih objekata sa benzinskim isparenjima i sl.', one seipak ne

    koriste u većini slučajeva kada je neophodna upotreba eksploziva &naoru(anje,rušenje

    objekata, rudarstvo itd.'.

    )ksplozivi u u(em smislu su dakle one materije koje u relativno maloj količinimogu osloboditi

    vrlo veliku toplotnu energiju u jako kratkom vremenskom intervalu. Običnoeksplozive dijelimo

    prema namjeni na vojne ili jake i privredne ili slabe eksplozive. Ova razlika je

    uglavnom

  • 8/17/2019 Fenomen eksplozije

    3/4

    zasnovana na dva odlučujuća faktora. $rvi je brzina detonaije a drugi bilanskisika. 2rzina

    detonaije ili ponekad de3ageraije &reimo kod baruta' predstavlja zapravobrzinu kojom se

    reakija &gorenje' širi kroz masu eksploziva a izra(ava se u metrima po sekundi ms45. #a bi

    došlo do efekta detonaije ova brzina sagorijevanja ili dekompoziije eksplozivamora bit

    nadzvučna i tada dolazi do formiranja udarnog talasa koji mo(emo osjetitiodnosno čuti kao

    eksploziju. 2rzina detonaije za neke moderne eksplozive je jako velika i iznosi ido 56 666 m

    s45. )ksplozivi za komerijalnu upotrebu u industriji, gra-evinarstvu i sl. imajubrzinu

    dekompoziije znatno manju od vojnih eksploziva. #e3ageraija je proes kodkojeg

    eksplozivna materija sagorijeva jako brzo ali ne i nadzvučnom brzinom te se neformira udarni

    val. %aterije kao što je barut dovode do eksplozije zapravo zbog naglog razvijanja

    plinova koji

    se šire i vrše pritisak na okolinu koja se ne mo(e dovoljno brzo prilagoditi tojpromjeni. Fizika

    eksplozije je jako kompleksna oblast i samo navo-enje nekih osnovnih činjeniabi zauzelo

    prostor od više stotina strana tako da se moram zadovoljiti samo iznošenjemnekih pojmova i

    njihovih osnovnih objašnjenja. 2alans kisika u eksplozivima je vezan za prirodusame hemijske

    reakije. 7ećina hemijskih eksploziva podlije(e dekompoziiji kroz reakije redokstipa. 8isik koji

    reaguje u ovim reakijama mo(e biti sadr(an u samoj eksplozivnoj materiji udovoljnoj količini ili

    mo(e postojati njegov manjak pa se onda u reakiji troši kisik iz okolnog zraka.7ećinom

    eksplozivi sa pozitivnim bilansom kisika spadaju u grupu privrednih a oni sanegativnim

  • 8/17/2019 Fenomen eksplozije

    4/4

    bilansom u grupu vojnih eksploziva. 8od nekih eksploziva je bilans kisika gotovonula što

    pozitivno utiče na neke karakteristike ali isto tako degradira neke druge &reimoosjetljivost

    eksploziva.' koliko je bilans kisika pozitivan ili nula to znači da će sav prisutniugljik u

    eksplozivu preći u +O, vodik u 9O, a metali u njihove okside. 8od privredniheksploziva je

    bitno da imaju pozitivan bilans kisika zato što kod primjene u rudniima &najčešćaprimjena

    eksploziva u ivilne svrhe op. aut.' ne smije doći do sagorijevanja i onakode*itarnog kisika u

    dubokim oknima.

    $ostoji jako puno eksploziva koji mogu biti hemijske supstane ili njihove smjese.:ama snaga

    eksploziva je veoma različita a različita su i druga *zička svojstva. )ksploziviimaju ogromnu

    primjenu u savremenoj ivilizaiji iako na (alost većina iskustava vezana zaeksplozive potiče

    od onih ratnih ili onih televizijskih sa slikama fatalnih eksplozija i smrti. )ksplozivina(alost pored

    ivilne primjene gdje su se u nekim oblastima pokazali nezamjenjivim, imaju isvoju mračnu

    stranu jer bivaju upotrijebljeni u vojnim akijama, napadima terorista i u svrhurazličitih

    kriminalnih radnji. 7ećina istra(ivanja vezanih za eksplozive se obavlja pod

    vojnom patrona(omšto daje vojsi prednost da prvi iskoriste nove materijale ili novootkrive