Upload
milada-zahiragic-campara
View
214
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/17/2019 Fenomen eksplozije
1/4
Fenomen eksplozije, i ono što ga obično karakterizira mogu imati više različitihuzročnika. Obič
no eksploziju povezujemo sa bukom, vatrom i dimom. Iako se kod većineeksplozija susrećemo
sa ovim fenomenima oni nikako nisu svi prisutni kod svake eksplozije. Reimo daeksplodira
zatvorena konzerva koja je ostavljena na upaljenom šporetu, a uslijed nakupljanjapritiska u
zatvorenoj posudi, imat ćete zvučni efekt eksplozije ali bez dima i vatre. !utor"#anijel $otoki
%nogi materijali i objekti &poput konzerve' mogu eksplodirati ali ne spadaju ueksplozivne
materije. $linska boa je eksplozivna kao i reimo benzin ali ipak ne spadajueksplozive u u(em
smislu. $otrebno je na početku razjasniti da postoji nekoliko različitih tipovaeksplozija.
)ksplozije tako mogu biti uglavnom *zičke prirode kao u slučaju navedenekonzerve, ili boe
+O koja će eksplodirati ukoliko je značajno zagrijemo iako je sam +O
neeksplozivna
materija. Osim *zički izazvane eksplozije postoji i nuklearna eksplozija, ova vrstaeksplozije je
speijalna tema ali opet ne potpada pod eksplozive koji bi trebali biti obra-eni uovom tekstu.
Ono što nas ovdje zanima su tzv. hemijski eksplozivi.
)ksplozija kod hemijskih eksploziva je rezultat hemijske reakije prilikom koje se
osloba-aznatna količina energije i to u obliku toplotne energije. $otenijal za primjenu kaoeksplozivi
imaju dakle one materije, koje u odre-enim uslovima ulaze u hemijsku reakiju ipri tome
osloba-aju veliku toplotnu energiju. Osim toga da bi ova energija mogla da budeiskorištena
reakija se mora odvijati jako brzo. koliko posmatramo gorenje reimo benzina
vidimo da se
8/17/2019 Fenomen eksplozije
2/4
razvija velika količina toplote, me-utim benzin obično gori polako i ne eksplodira./apravo ono
što gori su benzinska isparenja. odre-enim uslovima konentraija ovihisparenja u zraku
mo(e dosegnuti izvjesni nivo kada zbog dobrog omjera para i kisika u zraku velikakoličina
benzina izgori u jako kratkom vremenu i toplotna energija oslobo-ena ovomreakijom proizvodi
efekt eksplozije. Ovakva eksplozija je moguća ali ne i jako praktična u primjeni.0aime potrebno
je da se ostvari previše pojedinačnih preduslova da bi došlo do eksplozije a i samoslobo-ena
energija nije tako velika kao kod nekih drugih eksplozija. 1este eksplozije sedoga-aju i u
rudniima te drugim zatvorenim prostorima &npr. silosi, skladišta i sl.' gdje dolazido nakupljanja
većih količina prašine organskog porijekla u zraku ili do nakupljanja različitihgasova &npr.
metan, zemni gas i sl.'. ovim situaijama stvara se idealna atmosfera za
razornu eksploziju
koja mo(e biti iniirana igaretom, iskrom od el. prekidača ili čak elektrostatičkimpra(njenjem.
Iako ponekad i ovakve vrste eksplozija nalaze svoju svrhu &speijalni efekti u*lmovima, rušenje
objekata od drveta ili monta(nih objekata sa benzinskim isparenjima i sl.', one seipak ne
koriste u većini slučajeva kada je neophodna upotreba eksploziva &naoru(anje,rušenje
objekata, rudarstvo itd.'.
)ksplozivi u u(em smislu su dakle one materije koje u relativno maloj količinimogu osloboditi
vrlo veliku toplotnu energiju u jako kratkom vremenskom intervalu. Običnoeksplozive dijelimo
prema namjeni na vojne ili jake i privredne ili slabe eksplozive. Ova razlika je
uglavnom
8/17/2019 Fenomen eksplozije
3/4
zasnovana na dva odlučujuća faktora. $rvi je brzina detonaije a drugi bilanskisika. 2rzina
detonaije ili ponekad de3ageraije &reimo kod baruta' predstavlja zapravobrzinu kojom se
reakija &gorenje' širi kroz masu eksploziva a izra(ava se u metrima po sekundi ms45. #a bi
došlo do efekta detonaije ova brzina sagorijevanja ili dekompoziije eksplozivamora bit
nadzvučna i tada dolazi do formiranja udarnog talasa koji mo(emo osjetitiodnosno čuti kao
eksploziju. 2rzina detonaije za neke moderne eksplozive je jako velika i iznosi ido 56 666 m
s45. )ksplozivi za komerijalnu upotrebu u industriji, gra-evinarstvu i sl. imajubrzinu
dekompoziije znatno manju od vojnih eksploziva. #e3ageraija je proes kodkojeg
eksplozivna materija sagorijeva jako brzo ali ne i nadzvučnom brzinom te se neformira udarni
val. %aterije kao što je barut dovode do eksplozije zapravo zbog naglog razvijanja
plinova koji
se šire i vrše pritisak na okolinu koja se ne mo(e dovoljno brzo prilagoditi tojpromjeni. Fizika
eksplozije je jako kompleksna oblast i samo navo-enje nekih osnovnih činjeniabi zauzelo
prostor od više stotina strana tako da se moram zadovoljiti samo iznošenjemnekih pojmova i
njihovih osnovnih objašnjenja. 2alans kisika u eksplozivima je vezan za prirodusame hemijske
reakije. 7ećina hemijskih eksploziva podlije(e dekompoziiji kroz reakije redokstipa. 8isik koji
reaguje u ovim reakijama mo(e biti sadr(an u samoj eksplozivnoj materiji udovoljnoj količini ili
mo(e postojati njegov manjak pa se onda u reakiji troši kisik iz okolnog zraka.7ećinom
eksplozivi sa pozitivnim bilansom kisika spadaju u grupu privrednih a oni sanegativnim
8/17/2019 Fenomen eksplozije
4/4
bilansom u grupu vojnih eksploziva. 8od nekih eksploziva je bilans kisika gotovonula što
pozitivno utiče na neke karakteristike ali isto tako degradira neke druge &reimoosjetljivost
eksploziva.' koliko je bilans kisika pozitivan ili nula to znači da će sav prisutniugljik u
eksplozivu preći u +O, vodik u 9O, a metali u njihove okside. 8od privredniheksploziva je
bitno da imaju pozitivan bilans kisika zato što kod primjene u rudniima &najčešćaprimjena
eksploziva u ivilne svrhe op. aut.' ne smije doći do sagorijevanja i onakode*itarnog kisika u
dubokim oknima.
$ostoji jako puno eksploziva koji mogu biti hemijske supstane ili njihove smjese.:ama snaga
eksploziva je veoma različita a različita su i druga *zička svojstva. )ksploziviimaju ogromnu
primjenu u savremenoj ivilizaiji iako na (alost većina iskustava vezana zaeksplozive potiče
od onih ratnih ili onih televizijskih sa slikama fatalnih eksplozija i smrti. )ksplozivina(alost pored
ivilne primjene gdje su se u nekim oblastima pokazali nezamjenjivim, imaju isvoju mračnu
stranu jer bivaju upotrijebljeni u vojnim akijama, napadima terorista i u svrhurazličitih
kriminalnih radnji. 7ećina istra(ivanja vezanih za eksplozive se obavlja pod
vojnom patrona(omšto daje vojsi prednost da prvi iskoriste nove materijale ili novootkrive