Glas Istre 24 6 2013

7,00 KUNASLO 1,20 EUR � 1,50 EUR nezavisni dnevnikPONEDJELJAK Pula, 24. lipnja 2013. � Broj 170 � GODINA LXX

GEN-I Zagreb d.o.o., Radnička cesta 47, 10000 Zagreb

Ponuda se odnosi na kućanstva i male poduzetnike koji potpišu ugovor o opskrbi električnom energijom s tvrtkom GEN-I Zagreb d.o.o. najkasnije do 31.7.2013. Do 30% niži troškovi električne energije izračunati su za razdoblje do 31.12.2013. Saznajte više na www.jeftinastruja.hr.

PRVI MJESEC STRUJA BESPLATNA!

0 GEN-I Zagreb d.o.o., R

PRVI MJESEC STRUJA BESPLATNA!WWW.JEFTINASTRUJA.HR

adnička cesta 47, 1000

0800 2558PRVI MJESEC STRUJA BESPLATNA!WWW.JEFTINASTRUJA.HRBEZ POSKUPLJENJA DO KRAJA 2015.ENJA DO KRAJA 2015

NIŽI TROŠKOVI STRUJE.BEZDO

Još 7do ulaska u EUDANA

ulaska u EUulaskauEUulaska u EUlaska u EU

GROBLJE U ŽMINJU BILO JE PREMALO ZA SVE KOJI SU ŽELJELI ISPRATITI PRERANO PREMINULOG NOGOMETAŠA ALENA PAMIĆA

Istra se oprostila od svog Alena

Dej

an Š

TIFA

NI�

ALENKA BRATUŠEK, PREMIJERKA REPUBLIKE SLOVENIJE, O ODNOSIMA DVIJU ZEMALJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU

I nas muči visoka nezaposlenostpa smo morali zatvoriti tržište za hrvatske radnike

NOĆNA KUPOVINA OBORILA REKORDE POSJEĆENOSTI

ŠOPING GROZNICA zatresla Pulu str. 8 i 9

str. 4 i 5

Skrhan tugom otac Igor poljubio je Alenov dres Istre 1961 s brojem 19 i oprostio se od sina. Emo-cije nisu mogli skriti ni Da-rio Šimić, Igor Cvitanović, Joe Šimunić, Krunoslav Jurčić, Zoran Mamić, no-gometaši Istre, Žminja …

str. 2 i 3

NAPISAO Krešimir TADIJIĆSNIMIO Dejan ŠTIFANIĆ

U tišini, s tužnim izrazi-ma lica i nerijetki sa suzama u očima, oku-

pili su se jučer u 17 sati na mjesnom groblju u Žminju brojni prijatelji, suigrači i po-znanici kako bi se posljednji put oprostili od mladog no-gometaša NK Istre 1961 Ale-na Pamića, koji je svoje oči sklopio u 24. godini života nakon srčanog udara koji ga je zadesio u petak navečer dok je igrao mali nogomet u Maružinima kraj Kanfanara.

Sućut nogometašaSućut u najtežim trenuci-

ma ocu Igoru, majci Davorki te braći Zvonku i Toniju izrazi-li su brojni nogometni djelat-nici, među kojima delegacija Hrvatskog nogometno saveza

na čelu sa Miroslavom Ulja-nom i Zorislavom Srebrićem, predstavnici klubova u kojima je Alen igrao, sportski direktor Dinama Zoran Mamić, tre-ner “modrih” Krunoslav Jurčić, reprezentativac Joe Šimunić, Dejan Lovren i Alen Halilović, bivši nogometaš Igor Cvitano-vić i predsjednik nogometnog sindikata Dario Šimić.

Iz političkih krugova pri-mijetili smo župana Istre Valtera Flega koji je vidno potresen izašao iz kapelice zajedno s gradonačelnikom Buzeta Sinišom Žulićem, a na ispraćaj Alena došao je i pulski gradonačelnik Boris Miletić. Od ostalih poznatih osoba primijetili smo pjeva-ča Alena Vitasovića.

Veliku tugu s Alenovom obi-telji dijelili su njegovi suigra-či iz Istre 1961, Rijeke i Žmi-nja, s kojima je proveo čitav

Tonč

i PLA

ZIB

AT/C

RO

PIX

Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture

ZAGREB - Sveu�ilišna škola hrvatskog jezika i kulture, koju dugi niz godina zajedni�ki organiziraju Sveu�ilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, danas se sve�a-no otvora u Rektoratu Sveu�ilišta u Zagrebu. Sveu�ilišna škola hrvatskog jezika i kulture završit �e 19. srpnja, kada �e polaznicima biti uru�ene diplome. Ove godine školu poha�aju 33 polaznika iz 14 europskih i prekooceanskih zemalja (Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luxembo-urg, Ma�arska, Njema�ka, Španjolska, Švedska, Švicar-ska, Australija, Brazil, Kanada, SAD). Kao i prethodnih godina, školu �e poha�ati i troje stipendista koji dolaze s partnerskih sveu�ilišta iz Trsta (Universita degli Studi di Trieste ) i Toronta (University of Toronto i York University) te sa Sveu�ilišta u Kopenhagenu. (H)

U turizmu prihodi veći nego laniZAGREB - U prva �etiri mjeseca ove godine prihodi u

djelatnostima u turizmu ve�i su za više od deset posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine, a ukupni prihodi iznosili su 4,6 milijarda kuna. Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pru�anja smještaja, pripreme i uslu�iva-nja hrane te u djelatnosti putni�kih agencija i organiza-tora putovanja u prva �etiri mjeseca 2013. godine izno-sili su �etiri milijarde i 600 milijuna kuna što predstavlja rast od 10,23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestilo je ju�er Ministarstvo turizma. Kako se navodi, rije� je o financijskim podacima koje je nedavno objavila Porezna uprava Ministarstva financija.

Gledaju�i po kategorijama, pravne i fizi�ke osobe ukupno su, primjerice, u djelatnosti pru�anja smješta-ja u hotelima i sli�nim objektima u prva �etiri ovogodiš-nja mjeseca ostvarile prihod od 1,47 milijarda kuna ili 2,4 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U isto su vrijeme kampovi ostvarili prihod od 37,96 milijuna kuna, odnosno 5,4 posto ve�e prihode nego lani u isto vrijeme, a turoperatori 72 milijuna kuna ili 19,2 posto više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine. (H)

U kampu Crvenog križa na Lošinju 60-ak djece

VELI LOŠINJ - U kampu Zajednice društva Crvenoga kri�a Primorsko-goranske �upanije, koji se zadnje dvi-je godine odr�ava u krugu Lje�ilišta Veli Lošinj u Park šumi Podjavori, ove godine boravi oko 60-oro djece u dvije skupine i to s podru�ja Primorsko-goranske �upa-nije i Topuskoga. Tijekom boravka u kampu djeca uvje�-bavaju spašavanje na vodi - brzinu izvla�enja i brzinu plivanja te druge aktivnosti i sportove na vodi. Troškove boravka djece u kampu podmiruje Hrvatski Crveni kri�, a kamp vode stru�na suradnica za programe Zajednice društava Crvenog kri�a PG�-a Vesna �avar i instruktor obuke spašavanja na vodi Nikola Mr�en. (H)

DUBROVNIK - Ja-panski princ Akishino sa suprugom prince-zom Kiko boravio je ju-�er u Dubrovniku gdje je za japanski prin�ev-ski par prijem u Kne-�evu dvoru priredio dubrova�ki gradona-�elnik Andro Vlahuši�, a sve�anost je uveli-�ao i nastup folklornog ansambla Lin�o.

Po obilasku Kne�e-va dvora, princ Akis-

hino sa suprugom pro-šetao je Stradunom, razgledao gradsku tr�nicu, a svo vrijeme pozdravljali su ih brojni japanski turisti koji bo-rave u Dubrovniku.

Ugledni gosti obiš-li su i druge kulturne znamenitosti Dubrov-nika, me�u kojima i franjeva�ki samostan Male bra�e, a prošetali su i gradskim zidina-ma. (Hina)

Japanski prinčevski par u Dubrovniku

[email protected]

*OSIJEK - Olujno nevrijeme s jakim vje-trom i kišom zahvatilo je sino� Osijek i okolicu te pojedine dijelove Baranje. Nevrijeme je najviše pogodilo zapadni dio Osijeka te prigradska naselja Josi-povac i Višnjevac. U više ulica ima sru-

šenih stabala, neki dijelovi grada osta-li su bez struje, a i nekoliko podruma je poplavljeno. Nevrijeme je trajalo 20 minuta, vatrogasci su intervenirali više puta, uklanjali stabla s ulica te ispum-pavali vodu iz podruma.(H)

U Osijeku i Baranji olujno nevrijeme

Tisuće suza za m

NA MJESNOM GROBLJU U ŽMINJU POKOPAN

Trener NK Istre 1961 Igor Pamić na poseban se način oprostio od sina, uzeo je njegov dres s lijesa, poljubio voljenu 19-icu i ispustio ju u grob. Veliku tugu s Alenovom obitelji dijelili su njegovi suigrači iz Istre 1961, Rijeke i Žminja, s kojima je proveo svoj kratki vijek, živeći za no-gomet, zbog kojeg je nažalost i preminuo

TUGA U CIJELOJ ISTRI

Trener Istre 1961 oprostio se od sina

Neutješnu majku Davorku pridržavali su suprug Igor i sinovi Zvonko i Toni

2 Glas Istre Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

svoj kratki život, živeći za no-gomet, a zbog kojeg je naža-lost i preminuo. Nakon kratke mise koju su predvodila tri sve-ćenika, krenula je put grobnog mjesta povorka s vijencima koje su nosili nogometaši Istre 1961 s jedne i žminjskog nogo-metnog kluba s druge strane.

Dres i bijela ružaNa lijes su bili položeni

neki dresovi klubova za koje je Alen nastupao, Karlov-ca, Rijeke i Istre, dok je brat Zvonko ondje postavio svoj Dinamov dres. Na ispraćaju je majka Davorka bila neu-tješna i nije se mogla rasta-

ti od sina, tješili su ju suprug i sin Zvonko nagovarajući ju da spusti bijelu ružu u grob, dok je Toni mirno stajao u bratovom žutom dresu.

Trener Istre 1961 na po-seban se način oprostio od sina, uzeo je njegov dres s li-jesa, poljubio voljenu 19-icu i spustio ju u grob.

Nakon pogreba, tužna po-vorka krenula je u obiteljsku kuću Pamićevih. Nema te ri-ječi koja bi opisala nesreću koju je doživjela obitelj mla-dog Alena, ali prijatelji i na tisuće ljudi željeli si barem malo podijeliti tugu s neu-tješnom obitelji.

novosti

**MOSTAR - Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli� �estitao je hrvatskim gra�anima skori ulazak u Europsku uniju kazavši u Trebinju da se raduje tome uspjehu te je izrazio o�ekivanje da �e njegova zemlja vrlo skoro dobiti datum za po�etak pre-

govora s EU. Na upit novinara ho�e li Sr-bija skoro dobiti status pregovara�a za �lanstvo, Nikoli� je odgovorio - “Dobit �e, nego što �e!” On o�ekuje i da �e gospo-darstva Hrvatske i Srbije oja�ati veze u istupanju prema tre�im tr�ištima. (H)

Nikolić se raduje ulasku Hrvatske u EU

mladog Alena Pamića

Otvorena knjiga žalosti na Gradskom stadionu “Aldo Drosina”Ju�er se u prostorijama Gradskog stadiona “Aldo Drosi-na” upisivalo u knjigu �alosti. Prvi koji su se oprostili od mladog Alena Pami�a bili su njegovi suigra�i iz NK Istre 1961, koji su ve� u subotu prekinuli pripreme na Rogli i vratili se u Pulu, kako bi mogli prisustvovati pogrebu svog suigra�a. Igra�i pulskog prvoligaša odmah su na-kon pogreba krenuli put Rogle gdje im se trener i otac nesretnog Alena, Igor Pami�, priklju�io kasno sino�.

Ju�er su se u knjigu �alosti upisali i najvjerniji navija�i “zeleno-�utih” Demoni, veliki broj nogometaša, prijate-lja, sportskih radnika… Stigli su igra�i i vodstvo Dinama, Rijeke, Karlovca, Hajduka, zapreši�kog Intera, Zadra, Hrvatskog dragovoljca…

Upisivanje u knjigu �alost bit �e uprili�eno i danas u raz-doblju od 10 do 18 sati.

Crna zastava na SjeveruSusret navija�a Demona i igra�a NK Istre 1961 u ne-djelju ujutro bio je posebno dirljiv. Nakon upisivanja u knjigu �alosti, Alenovi suigra�i okupili su kod gola na sjevernoj strani gdje su Demoni izvjesili crnu zasta-vu s klupskim grbom, dok su na gol-crtiliniji poslo�ili upaljene lampione.

Demoni su vrata podno sjeverne tribine ukrasili šalovi-ma Istre 1961 i zapalili lumine

D. M

EM

ED

OV

I�

ALEN PAMIĆ - NA SPROVOD, UZ NEUTJEŠNU OBITELJ, STIGLI I NJEGOVI PRIJATELJI NOGOMETAŠI IZ CIJELE ZEMLJE

Igor Cvitanović i Dario Šimić Istarski župan Valter Flego

Alen je živio za nogomet, ali srce nije izdržalo

Na groblju nije bilo mjesta za sve koji su željeli ispratiti Alena Vijence su nosili igrači NK Istre 1961 i NK Žminja

Joe Šimunić, Krunoslav Jurčić, Dejan Lovren i Zoran Mamić

Boris Miletić i zamjenik župana Miodrag Čerina

Dej

an Š

TIFA

NI�

D. Š

TIFA

NI�

Glas Istre 3Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

RAZGOVARAO Denis ROMAC

Slovenska premijerka Alenka Bratušek kod kuće proživljava teške trenut-

ke. Već danima je izložena izni-mno žestokim i dobro orkestri-ranim kritikama zbog prodaje Mercatora hrvatskom Agroko-ru. Kritike stižu kako od opozi-cijske desnice, tako i od ljevice, koja se žilavo opire privatiza-ciji velikih slovenskih kompa-nija. I lijevi politički komenta-tori aktualnoj slovenskoj vladi predbacuju “nepromišljenu” i “neodgovornu” privatizacij-sku politiku, primjećujući kako upravo Hrvatska, koja je dugo godina slovila kao slovenska učenica, danas radi sve ono što su slovenski ekonomisti i analitičari godinama planira-li kao jedinu razvojnu moguć-nost Slovenije.

U takvoj atmosferi subot-nji jednodnevni politički izlet i razgovor s hrvatskim premi-jerom Zoranom Milanovićem u Opatiji, gdje je i napravljen ovaj intervju, premijerki Bra-tušek vjerojatno se činio po-put odmora.

- Hrvatska za nekoliko dana ulazi u Europsku uniju. Uvijek ste tvrdili kako je ula-zak Hrvatske u EU geostra-teški interes Slovenije. Je li po vašem mišljenju pristupanje Hrvatske vrijeme i za reka-pitulaciju slovenske politike prema Hrvatskoj?

- Mislim da su odnosi iz-među naših dviju zemalja do-bri. Istina je da su otvorena još neka pitanja, no rekla bih da su to manji problemi. Utvrdi-li smo smjer kojim idemo, i taj je smjer dobar. Vjerujem da ćemo zajedno u EU takve od-nose još poboljšati, kako poli-tički, tako i gospodarski. Stoga doista mislim da je ulazak Hr-vatske u EU i geostrateški inte-res Slovenije.

Dijalog i dogovor- Vidite li mogućnost stra-

teškog partnerstva između Hrvatske i Slovenije unutar EU? Jeste li možda razgova-rali o tome s hrvatskim pre-mijerom?

- Svakako. Podržavam ta-kva razmišljanja. Mislim da u tom partnerstvu ima mje-sta i za još neku susjedu, jer bismo kao partneri bili moćniji nego svaka zemlja za sebe. O tome sam ovih dana razgovarala i s talijan-skim premijerom Enricom Lettom. Trebali bismo utvr-diti naše zajedničke točke,

kako bismo djelovali u korist sve tri zemlje.

- Plašite li se da će vam Hr-vatska preuzeti ulogu mosta između EU i Balkana?

- Mislim da bismo zajednič-kim nastupom mogli biti još snažniji most između Europe i Balkana. Slovenija podržava nastavak proširenja EU, sma-trajući kako je to jedina prava put za europeizaciju i demo-kratizaciju jugoistoka Europe. Zajedno ćemo biti još jači.

- Nije li opravdano zaklju-čiti da će sada, nakon ulaska

Hrvatske u EU, doći do za-stoja u proširenju EU, s obzi-rom na situaciju u EU, ali i na Balkanu?

- Ni put Hrvatske prema EU nije bio lagan. To što ste na tom putu morali napravi-ti vi, kao i ono što smo mora-li učiniti mi, moraju napraviti i drugi. I to je razlog da će za-stoj proširenja vjerojatno biti nešto dulji, jer valja imati na umu da su neke države nešto spremnije, druge malo manje spremne, no uvjeti za ulazak u EU moraju biti jednaki za sve.

Tu ne smije biti popuštanja.- No čini mi se da je upra-

vo Hrvatska prošla kroz naj-teže pregovore, a i uvjeti što ih je Hrvatska morala ispu-niti bili su stroži nego u svim ranijim proširenjima, i to ne samo zbog Slovenije i sloven-skih blokada.

- U trenutku dok pregova-raš, sve se čini teškim. Tako u Hrvatskoj gledate na svoje pregovore, ali ni naši pregovo-ri za nas nisu bili jednostavni. Stoga ne bih rekla da ste ima-li toliko teži put, no određene stvari jednostavno treba odra-diti kako bi se mogli priključi-ti velikoj europskoj obitelji. I to vrijedi za sve. Jer ako svi ne uredimo stvari na isti način kasnije ćemo imati probleme.

Mnogi nezadovoljni- Hrvatska i Slovenija pro-

teklih su godina prebrodile teške trenutke. Osjećate li po-sljedice ranijih političkih od-luka u sadašnjoj komunikaci-ji s hrvatskim dužnosnicima?

- I na jednoj i na drugoj stra-ni svjesni smo da su dobrosu-sjedski odnosi važni i da među-sobne probleme valja rješavati dijalogom i dogovorom. To je jedini ispravan put. Vjerujem da prošlost moramo prepusti-ti prošlosti, kako bismo mogli krenuti u budućnost.

- Jedan od problema su procesi protiv slovenskih ba-naka pred hrvatskim sudovi-ma. Slovenija još uvijek oče-kuje da Hrvatska dosljedno provede memorandum o Ljubljanskoj banci i da u pot-punosti obustavi sve postup-ke protiv slovenskih banaka. Ispunjava li Hrvatska preuze-te obveze? Hrvatski premijer kaže da su procesi zaustavlje-ni, ali ne i obustavljeni.

- To piše i u memorandu-mu, kao i to da će se taj pro-blem rješavati u okviru suk-cesije. Želim da to bude brzo riješeno, to je sve što još že-lim dodati. Ne plašim se da će Hrvatska kršiti svoje međuna-rodne obveze.

- Upravo se odvija hrvat-sko-slovenski “posao stolje-ća”: prodaja Mercatora koji prelazi u ruke Agrokora. U Sloveniji raste nezadovoljstvo zbog te transakcije, koja se već naziva “najvećom preva-rom” u povijesti neovisne Slo-venije, a vas optužuju za “ve-leizdaju”. Kako doživljavate te optužbe?

- Želim jasno reći da se ne uplićem u prodaju Mercato-ra. Tu je tvrtku na žalost pro-

dala jedna druga vlada, vlada Janeza Janše, a sada ga proda-ju gospodarska društva - naj-veća su Nova ljubljanska ban-ka i Pivovarna Laško - koja su po mojoj ocjeni i same u teš-koćama. Ta društva imaju svo-je uprave i nadzorne odbore koji moraju donositi odluke u korist svojih društava. I ako ta tijela odluče da je prodaja Mercatora Agrokoru ili bilo ko-jem drugom kupcu dobra za ta društva, to je njihova odlu-ka. A ne Alenke Bratušek.

Mislim da se politika ne tre-ba miješati u to i da tržišno gospodarstvo mora funkcio-nirati. Mnogi su nezadovoljni što će Mercator završiti u ru-kama stranaca, no problem je što nema plana B za spašava-nje poduzeća koja se moraju spasiti prodajom Mercatora. Samo intervencija države sa 400 ili 500 milijuna eura mož-da bi mogla biti taj plan B, no za to bismo morali dobiti su-glasnost Europske komisije, koje ne bismo dobili jer oči-to postoji kupac za Mercator. Plan C je najgori: stečaj kako Pivovarne Laško tako i Merca-tora, a to znači i gubitak 25 ti-

suća radnih mjesta. To bi bila prava nacionalna katastrofa. Žao mi je da ta društva za Mer-cator dobivaju dvostruko ma-nje nego prije godinu dana, ali ne znam što bi se moglo dogo-diti da još čekamo.

- Znamo kako je upravo zbog politike propalo osam pokušaja prodaje Mercatora. Odakle toliki animozitet Slo-venije prema stranim inve-stitorima?

- Ne shvaćam zašto je to tako, jer loših iskustava sa stra-nim investitorima zapravo i

nemamo. Strane investitore ne treba dijeliti s obzirom na to dolaze li iz Italije, Hrvatske ili drugih zemalja. Uvjeti mo-raju biti za sve jednaki. Svi se mogu natjecati, a ono što pro-dajemo moramo prodavati na potpuno transparentan na-čin. I kada su uvjeti ispunjeni ne smije biti predomišljanja i zaustavljanja prodaje. Upra-vo je to naš problem: proda-jemo Mercator već deveti put. To nije dobro i to baca sjenu na ugled Slovenije na financij-skim tržištima.

novosti

*ZAGREB - Naši�ka Nexe grupa izvije-stila je da je nizozemskom investitoru Carmeuse prodao 87,95 posto vlasni�-kog udjela u tvornici vapna i kamena Je-len Do u Srbiji. U obavijesti koju je Nexe dostavio Zagreba�koj burzi stoji kako je

19. lipnja dovršena transakcija prodaje 87,95 posto udjela u društvu Jelen Do, Srbija, investitoru Carmeuse, Nederland BV. Transakcija, navode iz Nexea, dio je dugoro�nog plana restrukturiranja Gru-pe, zapo�etog 2012. (H)

Nexe prodao tvrtku u Srbiji

RAZGOVOR ALENKA BRATUŠEK, PREMIJERKA REPUBLIKE SLOVENIJE, O ODNOSIMA

Zajedno bismo mogli bmost izme�u Europ

Mislim da su odnosi između naših zema-lja dobri. Istina je da su otvorena još neka pitanja, no to su manji problemi. Vjerujem da ćemo zajedno u EU-u odnose još po-boljšati, kako politički, tako i gospodarski

Nezaposlenost je u Sloveniji vi-soka i logično je da pokušavamo zaštititi svoje ljude

Kod korupcije uvijek mora postoja-ti onaj koji daje i onaj koji prima, no to ne mijenja na stvari

Potpuno je jasno čija je kranjska kobasica- �ija je kranjska koba-sica? - Mislim da je to u potpu-nosti jasno. Ne shva�am što bi Hrvatska imala s kranjskom kobasicom.- Vi ste iz Kranja, zar ne?- Tako je. Dakle, potpu-no mi je jasno �ija je kranjska kobasica.

Tea

Cim

as/C

RO

PIX

Pet

ar F

AB

IJA

N


** novosti

Kakav će vlasnik biti Agro-kor Mercatoru i kakva je nji-hova budućnost pokazat će tržište i kupci. Ako će se novi vlasnik loše postaviti prema zaposlenicima, dobavljačima, potrošačima, tržište će reagi-rati. Kao u slučaju svake kom-panije koja misli da je jača od potrošača.

- U Hrvatskoj dobro zna-mo o čemu govorite. Prije 10-tak godina Sunčani Hvar zamalo je otišao u stečaj jer su za tu kompaniju bile za-interesirane samo sloven-ske kompanije, a sada ste na slovenskoj strani izgubi-li nekoliko stotina milijuna eura samo zato što prije go-dinu i pol dana Mercator ni-ste htjeli prodati Hrvatima. Zašto smo toliko iracional-

ni? Zašto samima sebi radi-mo najveću štetu?

- Teško je odgovoriti na to pitanje. Vjerojatno je riječ o strahu od gubitka ranih mje-sta, strahu da će se strani vla-snici ponašati drukčije od domaćih. No činjenica je da današnja slovenska država ne može servisirati sva poduze-

ća koja ima u svom vlasništvu. Vlasnik poduzeću mora osi-gurati razvoj, dokapitalizaciju, ako je potrebna, no mi to da-nas ne možemo ostvariti. Zato ćemo dio državnog portfelja prodati, ali ne po svaku cije-nu ili ispod cijene. Još nismo u takvoj situaciji. Od investitora ćemo zahtijevati razvoj priva-tiziranih tvrtki kao i relativno visoku cijenu. I ne smijemo se neposredno prije kraja posla predomisliti.

Imamo problema- Kako mislite pomiriti su-

protstavljene interese vaših koalicijskih partnera: Gra-đanska lista inzistira na ra-sprodaji državnih poduze-ća, dok se socijaldemokrati tome protive?

- U koaliciji smo pomi-rili različita mišljenja. Pri-hvatili smo u parlamentu prvi privatizacijski paket od 15 poduzeća, a pripremili smo i strategiju upravljanja cjelokupnim državnim por-tfeljom, u kojoj ćemo defi-nirati koje su strateška po-duzeća koja uopće nećemo prodavati, kao i ona u koji-ma će država imati 50-po-stotni udjel.

- Kako je i hrvatska Vlada donijela sličnu strategiju, koja se podudara s vašom, mo-glo bi se pomisliti kao da vam je te strategije napisao net-ko treći, a da ih vi samo pro-vodite...

- Ne. Ništa od nikoga ne do-bivamo. Sami moramo naći odgovore na sva pitanja. Sami

moramo odlučiti što nam kao državi treba, a što možemo prodati.

- Tko je odgovoran za to što je Slovenija u dubokoj gos-podarskoj i financijskoj kri-zi, najvećoj od osamostalje-nja? U samo nekoliko godina vaša je zemlja prošla put od zemlje-uzora do zemlje-slu-čaja.

- Mislim da nas neopravda-no trpaju u koš s nekim dru-gim državama. Činjenica je da imamo problema, toga smo svjesni, no mislim da smo i dalje uzorna država na Balka-nu i da ćemo brzo stvari dove-sti u red.

U Sloveniji raspolažemo s puno znanja i vrijednim ljudima, a nešto smo nau-čili na proteklim greškama koje nećemo ponavljati. Si-gurna sam da Slovenija ima lijepu budućnost i da ćemo stvari dovesti u red za godi-nu ili dvije. Najveća je prijet-nja populizam, no najveća je prednost što su ljudi tu pri-jetnju već prepoznali. Znaju tko problem rješava a tko ih generira. Tko je odgovoran? Oni koji su u prošlosti dono-sili pogrešne odluke, ali ne bih o imenima.

- U čemu je Slovenija po-griješila?

- Ponajprije u tome da se u najboljim godinama, kada je gospodarska rast iznosila i sedam posto, dogodila tajku-nizacija, u kojoj su slovenska poduzeća privatizirana kredi-tima osiguranim dionicama tih poduzeća. I zato su danas banke vlasnice velikog dijela slovenskog gospodarstva. To je bila prva velika greška.

Druga je velika pogreška što smo i inače prenapregnu-to gospodarstvo dodatno op-teretili neumjerenom držav-nom potrošnjom, a treća je pogreška što odmah po izbi-janju krize, 2009., nismo sani-rali banke.

Nulta tolerancija- Ni Hrvatska ni Sloveni-

ja nisu uspjele zaustaviti pad gospodarstva. Znate li koji put vodi iz krize?

- Da ne znam, ne bih bila na ovoj dužnosti. Zatekli smo teško stanje, građani su bili potpuno nezadovoljni, a pro-račun je bio katastrofalan. No četiri mjere smatram ključni-ma za izlazak iz krize: zapo-šljavanje mladih, pokretanje gospodarstva, vraćanje povje-renja u pravnu državu i ure-đenje zdravstva. To nije sve, ali to je temelj.

- Bivši premijeri Sloveni-je i Hrvatske osuđeni su zbog korupcije. Što to govori o Hr-vatskoj i Sloveniji? I kako ko-mentirate činjenicu da su Slovenija i Hrvatska, prema nedavnom istraživanju agen-cije Ernst & Young, na europ-skom vrhu po korupciji?

- Mislim da stanje nije baš tako kao što te ankete sugeri-raju. No borba protiv korup-cije je pri vrhu prioriteta moje vlade. Unatoč pretjerivanjima,

mora postojati nulta toleranci-ja na korupciju. Upravo zbog toga je ugled politike u Slove-niji tako nizak.

Što se pak tiče bivših pre-mijera to je stvar sudova i oko toga se ne želim opre-djeljivati.

- Činjenica je i to da je u Sloveniju korupcija uveze-na iz Finske, a u Hrvatsku iz Mađarske...

- Kod korupcije uvijek mora postojati onaj koji daje i onaj koji prima. No to pre-više ne mijenja na stvari. Mo-ramo to promijeniti.

- Kakve će posljedice pre-suda bivšem premijeru Ja-nezu Janši imati za Sloveni-ju? Tu presudu već nazivaju prijelomnim događajem za Sloveniju.

- Ne smatram tu presu-du prijelomnom. Za mene je to samo jedna odluka suda, koju treba poštovati. Ako

funkcionira pravna država, ne smijemo govoriti o poli-tičkim procesima.

- Zašto ne dolazite u Za-greb na veliku proslavu hrvat-skog ulaska u EU?

- Predsjednik Borut Pahor predstavljat će Sloveniju. Osim toga, u Opatiji sam imala više prilike za razgovor s premi-jerom Milanovićem nego što bih ga imala u Zagrebu.

- Zbog čega je Slovenija za-tvorila svoje tržište za radnike iz Hrvatske?

- Nadam se da shvaćate da je to u potpunosti u skladu s europskim pravilima. Neza-poslenost je u Sloveniji visoka i logično je da pokušavamo za-štititi svoje ljude. I Slovenija je bila izložena takvim mjerama kada je ušla u EU.

DVIJU ZEMALJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU

biti još snažniji pe i Balkana

Današnja slovenska država ne može servisirati sva poduzeća koja ima u svom vlasništvu

Kakav će vla-snik biti Agro-kor Mercatoru i kakva je njiho-va budućnost, pokazat će tržište i kupci

Oni koji imaju više neka više i plate- Hrvatskom ministru financija Slavku Lini-ću nije pošlo za rukom uvesti porez na nekret-nine. A vama će, kako se čini, uspjeti.

- Prijedlog je na jav-noj raspravi. Po mom je mišljenju ispravno da oni koji više imaju više i plate. Mi koji ima-mo nekretnine �emo na njih morati platiti po-rez, a oni koji nekretni-ne nemaju ne�e ništa ni platiti. Mislim da se radi o opravdanom po-rezu, iako se trebamo dogovoriti oko kona�nih stopa, a razdijelili smo porezno optere�enje s obzirom na razvijenost.

- Plašite li se reakci-je Crkve? Vidio sam da planirate oporezivati i sakralne objekte.

- I to je stvar dogovo-ra i javne rasprave. No mislim da u ovoj krizi ne smije biti onih koji �e biti izuzeti. I Crkva treba biti optere�ena kao i svi osta-li: ništa više i ništa manje.

CRES - Ugovor o koncesiji za obavljanje lu�ke djelatnosti, kojim se planira ula-ganje više od 50 milijuna kuna, potpi-sali su u Cresu �upanijska lu�ka upra-va Cres i tvrtka “Sigurna uvala”. Ugovor su potpisali ravnatelj lu�ke uprave An-

�elko Petrini� i predstavnik ma�arske tvrtke koncesionara Zsolt Pentek uz na-zo�nost primorsko-goranskoga �upa-na Zlatka Komadine. Rok trajanja kon-cesije je 29 godina, a rok izgradnje 24 mjeseca. (H)

Koncesija za 50 milijuna

Ira C

upac

Mar

kovi

c


novosti ZLOČINI BEZ KAZNE: AKTIVISTI O NEPROCESUIRANJU BIVŠEG ŠEFA UDBA-e

HDZ-ova vlast Perkoviću progledala kroz prsteZoran Pusić, Vesna Teršelić i Mario Mar-žić misle da raspravu o spornom zakonu o europskom uhidbe-nom nalogu treba de-personalizirati, ali i da sve zločine, bez obzi-ra kada su se dogodili, treba kazniti

Samo “obična” ubojstvaZoran Pusi� ka�e da je od ubojstava prošlo više od 23 godine, te da nije jasno mo�e li se ljudima koji su to radili uop�e su-diti ili su te stvari otišle u zastaru.

- Kao što znate samo ratni zlo�ini ne zastarije-vaju, a ovdje je ma kako ona bila brutalna rije� o obi�nim ubojstvima, re-kao je Pusi�.

Slučaj Josipa Perkovića treba riješiti, ali on nije jedini

POZNATI U KAMPANJI ČIJA JE OKOSNICA WEB-STRANICA “SIGURNO MJESTO”

T. C

IMA

S/C

RO

PIX

U tri klika biraj život bez nasilnika

ZAGREB - Javnu akciju “U tri klika biraj �ivot bez nasilnika - Sportom protiv nasilja”, kojoj je cilj infor-mirati gra�ane o na�ini-ma uklju�ivanja u borbu protiv nasilja nad �enama i mogu�nostima zaštite, ju�er je na zagreba�kom jezeru Bundeku organizi-rala �enska soba - Centar za seksualna prava.

“Napravili smo va�ne promjene u Hrvatskoj po pitanju suzbijanja nasi-lja nad �enama, me�utim, predstoje nam još brojni drugi koraci, a jedan od njih je upozoriti gra�ane na taj problem i podi�i svijest o problemu”, rekla je ko-ordinatorica �enske sobe Maja Mamula. Zato, dodala je, i provodimo javnu kam-panju protiv nasilja nad �enama, �ija je okosnica web-stranica “Sigurno mje-sto” u koju su se uklju�ile brojne javne osobe.

U okviru javne akci-je na Bundeku odr�ana je simboli�na rukometna utakmica koju su odigra-le rukometašice i rukome-taši te javnosti poznate osobe. Na štandovima su gra�anima bili dostupni in-formativni materijali - letci, brošure, priru�nici protiv nasilja nad �enama te ru-kometne lopte s potpisima sportaša i sportašica te ostali rekviziti i promo ma-terijali Hrvatskog rukomet-nog saveza.

Ta je akcija nastavak jav-ne kampanje “U tri klika biraj �ivot bez nasilnika” koju �enska soba provo-di u suradnji sa zagreba�-kim Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, uz financij-sku podršku Ministarstva socijalne politike i mladih, Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. �enska soba kampanju provodi u suradnji s organizacijama civilnoga društva: S.O.S. telefon - poziv u pomo� Vi-rovitica, Centrom za �ene Adela iz Siska i Centrom za podršku i razvoj civilnog društva “Delfin” iz Pakraca.

Hrvatski rukometaši Bla�enko Lackovi�, Mar-ko Kopljar, Damir Bi�ani� i Lovro Šprem su za potre-be podrške kampanji otvo-reno progovorili o va�nosti prepoznavanja problema nasilja nad �enama u hr-vatskome društvu te ista-knuli va�nost te kampanje.

“U tri klika biraj �ivot bez nasilnika” velika je nacio-nalna, dvogodišnja kam-panja protiv nasilja nad �enama koju su ve� podr-�ale brojne javne osobe iz svijeta glazbe, umjetnosti i znanosti te predsjednik Re-publike Ivo Josipovi�.

Kampanju “Sigurno mje-sto” zajedno s Hrvatskom rukometnom reprezentaci-jom podr�alo je i vodstvo reprezentacije te Hrvatski rukometni savez. (H)

Mar

ko T

odor

ov /

CR

OP

IX

Simbolična rukometna utakmica u kojoj su sudjelovali poznati sportaši i druge osobe iz javnog života

PIŠE Zlatko CRNČEC

ZAGREB - Aktivisti za ljud-ska prava s kojima smo raz-govarali o slučaju Josipa Per-kovića kažu da je za njegovo neprocesuiranje kriva poli-tička odluka državnog vrha tijekom devedesetih. Manje su pak jasni odgovori nekih zašto je tu, za razliku od ne-kih drugih slučajeva, izostao pritisak nevladinog sektora na državu da se procesuira-ju bar neki slučajevi jugo-slavenskog državnog tero-rizma.

Tako predsjednik Građan-skog odbora za ljudska prava (GOLJP) Zoran Pusić kaže da sve demokratske države po-sežu za fizičkom likvidaci-jom onim koje smatra tero-ristima, te da je tako radila i Jugoslavija.

To je bila politička odluka

- Pogledajte samo što sve danas rade Sjedinjene Dr-žave i Izrael kada su u pi-tanju teroristi. Pogledajte što se dogodilo s Osamom bin Ladenom. Teroristi su bili i dobar dio onih koji su nastradali u sukobima s jugoslavenskim sigurno-snim službama. Riječ je bila o ljudima koju su na pri-mjer podmetali ekploziv-ne naprave u kina. Naravno neki od onih koji su ubije-

ni bili su ipak samo poli-tički protivnici. Na primjer Bruno Bušić koji je nastra-dao čini mi se samo zato jer je snimljen kako je na ne-kon filmu o emigrantskim teroristima. Takve su stvari nedopustive i treba ih ako ništa drugo moralno osudi-ti. Ali o tome treba govori-ti odgovorno, a ne bomba-stično s jakim ideološkim nabojem kao što se to radilo devedesetih, rekao je Pusić.

Ravnateljica Dokumente Vesna Teršelić izostanak pro-cesuiranja zločina koji su se dogodili prije devedesete vidi u političkoj odluci na naj-višoj razini da se tako nešto ne radi.

- Tijekom devedesetih nije bilo političke volje. Vjerojat-no zbog toga jer je puno ljudi iz jugoslavenskih sigurnosnih službi postalo dio apara-ta sigurnosno obavještajnih agencija u vrijeme Franje Tu-đmana. A nakon Tuđmanove smrti ispada da se tim ljudi-ma u tišini zapravo progleda-lo kroz prste, rekla je Teršelić.

Depersonalizirati zakon

S njom se slaže i predsjed-nik Inicijative mladih za ljud-ska prava Mario Maržić.

- Vjerojatno je bila riječ o nekoj vrsti političke odluke da se nadležne institucije time ne bave, rekao je Maržić.

Što se tiče konretnog slu-čaja Josipa Perkovića, Teršelić nema nikakve dvojbe kako bi ga trebalo riješiti, te da joj je žao da se o Zakonu rasprav-lja na politički način.

- Republika Njemačka je napravila ono što je bila obavezna. To je sada obve-zna napraviti i Hrvatska. Svi se zločini moraju istražiti. I zato smatram da nema ra-zloga da postoji vremen-sko ograničenje za izručiva-nje naših građana. Ono ne bi trebalo postojati, sma-tra Teršelić. I Maržić sma-

tra da bi Zakon trebao biti depersonaliziran, te da ne želi ulaziti u nagađanja je li uvođenjem ograničenja že-ljelo pogodovati Josipu Per-koviću

Maržić navodi i razloge zbog čega se na primjer nje-gova udruga ne bavi zločini-ma iz vremena komunizma.

- Mi smo se odlučili baviti zločinima koji su se dogodili nakon devedesete. Ne bavi-mo se onim što se događalo prije toga jer mi nismo or-ganizacija koja može pokriti sve. Da bi se bavili time tre-bali bi imati ili veći tim ili bi se onda svim time bavili bit-no manje profesionalno, re-kao je Maržić.

VIJEST O SMRTI ŽENE PRED ZATVORENIM VRATIMA HITNE POMOĆI U UMAGU UZNEMIRILA JE ŽITELJE BUJŠTINE

Tanja Vrbat: Tko će nas voziti u Izolu ako su vrata Hitne zaključana i vozila nema

UMAG - Vijest o tragičnoj smrti žene, koja je u petak navečer preminula pred za-tvorenim vratima Hitne po-moći u Umagu, a sve zbog lošeg sustava hitne pomo-ći koji je više puta zakazao, uznemirila je jučer žitelje Bujštine.

- Odmah sam obavijestila istarskog župana i ministra zdravlja. Od župana traži-mo da odmah razriješi rav-nateljicu županijskog Zavo-da za hitnu medicinu, jer je smatramo izravno odgovor-nom, te da se hitne pomoći ekipiraju liječnicima. Bilo je više ovakvih smrti, samo što naši sugrađani nisu umr-li pred vratima Hitne, nego u svojoj kući, jer Hitna nije došla. Umag od reforme hit-ne medicine na razini župa-

nije ima samo veće groblje! Da ne govorimo o turistima koji su po primitku ove vi-jesti razumljivo vrlo zabri-nuti. Neće htjeti dolaziti u grad u kojem ne mogu ima-ti elementarnu zdravstvenu njegu u trenucima potrebe, doznali smo od saborske zastupnice, Umažanke Ta-nje Vrbat.

Kaže da je nedopustivo da se vrata Hitne pomoći ikada nađu zaključanima, što se prije ove reforme ni-kad nije događalo.

- Mi smo u Umagu i na Bujštini najudaljeniji od hr-vatskih bolnica, a i sada - kada ćemo ugovoriti hitno-će s bolnicom u Izoli, što će grad Umag sam platiti nad-standardno za svoje građa-ne iz gradskog proračuna

- ostaje pitanje tko će nas voziti u Izolu ako su vra-ta hitne zaključana i vozi-la nema. Posebna pohvala djelatnicima umaške Hitne pomoći, jer u nemogućim uvjetima ipak čine čuda, no

jednostavno kada im dođe naredba da moraju u Poreč ili Buzet, oni moraju otići i zaključati vrata. Ranije, pri-je reforme, u slučaju da eki-pe odu na teren, u Hitnoj bi dežurao liječnik iz Doma

zdravlja ili stacionara. Sada to više nije moguće jer su oni “druga firma”, komenti-rala je Vrbat.

Dodala je da je resorni ministar kazao da je Hit-na pomoć u ingerenciji žu-panije te da će poslati in-spekciju.

- To je točno, ali Istarska županija se nalazi u RH i Ministarstvo zdravlja duž-no je pratiti učinkovitost rada zavoda po županija-ma. Očekujemo da se su-stav Hitne pomoći u Istri vrati na ono što je bilo ne-kad, prije reforme, veli SDP-ovka.

Navela je da je župan ka-zao da će već danas, u po-nedjeljak, o toj temi razgo-varati na kolegiju.

- U protivnom, spremni smo organizirati prosvjede, a sigurni smo da će se naši sugrađani na njih odazvati. Nadam se da će ovaj nemi-

li događaj ipak odgovorne osvijestiti problema koji je gorući. Liječnik i medicin-sko vozilo mora biti non- stop na raspolaganju građa-nima koji dođu po pomoć, kazala je Vrbat.

Podjetimo, nesretna žena iz sela Jeci kod Petrovije, 74-godišnja Margarita Klaj, u petak navečer oko 19.30 sati preminula je na podu ispred zaključanih vrata umaške Hitne pomoći. Nije bilo li-ječnika ni medicinskih se-stara jer su bili na interven-cijama, a njezin sin Đani Klaj trčao je po Domu zdrav-lja tražeći pomoć - od bilo koga.To nije prva žrtva reor-ganizacije Hitne pomoći, jer je prije nešto više od godinu i pol upravo u Umagu pre-minula žena iz sličnih razlo-ga, i to netom nakon što je na snagu stupio neprimje-reni i loše skrojen novi su-stav HMP-a. T.KOCIJANČIĆ

Vrbat za Hitnu prije reforme


novosti VINSKI RAT: NAKON OFENZIVE TALIJANA, NI HRVATSKI ČLANOVI EUROPSKOG PARLAMENTA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU

“Obespravljeni” prošek i teran ujedinili SDP i HDZ

Mi smo u ovom pita-nju svi na istoj stra-ni i nema problema za suradnju, kazala je Sandra Petrović Jako-vina, SDP-ovka koja postaje eurozastupni-ca. Na isti način raz-mišlja i HDZ-ov Andrej Plenković

ZAGREB - Zastupnici u Europskom parlamentu or-ganiziraju se, u pravilu, po stranačkom ključu, pa će tako, bez obzira iz koje ze-mlje dolaze, socijalisti su-rađivati unutar svog “za-stupničkog kluba”, pučani u okviru Europske pučke stranke i tako dalje. Povre-meno se ipak ujedine oko nacionalnih interesa, kao što je posljednjih tjedana slučaj s talijanskim europarlamen-tacima koji su se angažirali u sporu Hrvatske i Italije oko prošeka i prosecca.

Svi na istoj straniTrojici zastupnika iz dvije

europske stranačke frakcije, koji su se Europskoj komisiji već obratili zastupničkim pi-tanjima na tu temu, nedavno se priključila još jedna zastu-pnica, Mara Bizzotto, zatra-živši također da se Komisija izjasni što namjerava podu-zeti da bi zaštitila talijanski prosecco.

No, ako je suditi po stavo-vima hrvatskih eurozastupni-ka, koji će svoje punopravno mjesto u Europskom parla-mentu zauzeti od 1. srpnja, i

hrvatski proizvođači prošeka, ali i terana, mogu računati na parlamentarnu potporu. I to, kao i u slučaju Talijana, bez obzira na stranačku pripad-nost hrvatskih zastupnika.

- Ne znam kako će re-agirati HDZ, ali mi smo u ovom pitanju svi na istoj strani i nema nikakvih pro-blema za suradnju, kazala nam je Sandra Petrović Ja-kovina, SDP-ovka koja slje-dećeg ponedjeljka posta-je eurozastupnica. Na isti način razmišlja i HDZ-ov europarlamentarac Andrej Plenković.

- Siguran sam da može-mo surađivati jer je to u in-

teresu hrvatskih proizvođa-ča i izvoznika. Mislim da se na ovoj temi vrlo lako može postići suglasje, naglašava Plenković.

Ključna dokumentacijaPlenković - koji je trenut-

no promatrač u Europskom parlamentu, a uskoro tako-đer punopravni zastupnik u toj instituciji - podsjeća da su talijanski europarlamentarci jednostavno iskoristili instru-ment koji im stoji na raspo-laganju, zastupnička pitanja, što će od 1. srpnja moći činiti i hrvatski članovi EP-a.

- No, ključno je da Vlada pripremi svu dokumenta-

ciju vezano uz prošek. Mi s naše strane, u Europskom parlamentu, možemo pru-žiti potporu i učinit ćemo sve što možemo, najavlju-je Plenković koji je uvjeren da Hrvatska, ako slučaj na kraju dospije pred Europski sud, ima argumente na svo-joj strani.

I Sandra Petrović Jakovi-na najavljuje da će se hrvat-ski zastupnici, čim se za to otvori mogućnost, uključiti u slučaj, ne samo po pitanju prošeka, nego i terana, oko kojeg postoji spor sa Slove-nijom. Europska lista sa za-štićenim nazivima vina nije uklesana u kamen, dodaje

ona, “i mora se pristupiti re-viziji tog popisa, osobito kad je riječ o teranu”. SDP-ova europarlamentarka otkriva i da je nedavno u Bruxellesu održan okrugli stol na kojem su neki od sudionika pitali hrvatske zastupnike upravo o prošeku i teranu.

- Mi smo istaknuli da potpuno podržavamo na-pore naših vinara, kazala nam je Petrović Jakovina, dodavši da zasad nije u for-malnim kontaktima s hr-vatskim proizvođačima, ali ih namjerava kontaktirati nakon što preuzme novu dužnost.

Potpora Vlade I predsjednik hrvatske

Vlade Zoran Milanović je krajem tjedna u Svetom Iva-nu Zelini na manifestaci-ji vinara poručio da će im Vlada će im dati podršku od srca. “Mogu vam reći da vas čeka vrlo ozbiljna i na-porna utakmica. Naša vina neće preplaviti njemačke supermarkete, jer ih nema dovoljno i jedini način je da se ta vina prodaju u Hr-vatskoj, u kombinaciji s lo-kalnom gastro ponudom i da budu posebna i drukči-ja”, rekao premijer. Ponovio je kako od 1. srpnja padaju sve carine i ograničenja na europska vina.

“Dakle, bit će vaši kon-kurenti, bit će jeftiniji, bit će priuštiviji. Prema tome, morate biti i konkurentni ci-jenom i morate biti drukči-ji. Dakle, opstanak i napre-dak, ali važan je napredak ne samo opstanak, evolu-ciju, vidim u tome da se to prodaje ovdje zajedno s lo-kalnom ponudom hrane i svega onoga što nas čini ra-zličitima a opet Europljani-ma, a do toga je i formalno svega nekoliko dana”, poru-čio je u Zelini krajem tjedna premijer Zoran Milanović.

Irena FRLAN, Hina

Talijani ne očekuju problemeTalijanski proizvo�a�i su ve� u kontaktu sa svojim zastupnicima u EU. “Odlu�ili smo skre-nuti pozornost na ovo pitanje jer su proizvo-�a�i prosecca zabri-nuti trenutnom neiz-vjesnoš�u”, odgovorili su iz ureda dvojice ta-lijanskih zastupnika, Lorenza Fontane i Gi-ancarla Scotte, na naš upit jesu li zastupni�-ko pitanje Europskoj komisiji oko prošeka i prosecca postavili na inicijativu talijanskih vi-nara. U odgovoru još navode da ne mogu prihvatiti da hrvatski prošek postane tradici-onalni izraz po pravi-lima EU-a jer to ne bi bilo u redu prema pro-seccu koji ve� u�iva ta-kvu zaštitu. “Naš cilj je da potroša�i ne budu navedeni na krivi trag, zbog naziva vina”, isti-�u. No, talijanski euro-parlamentarci ne o�e-kuju da �e spor oko naziva vina postati oz-biljan problem u odno-sima Italije i Hrvatske.

“Uvjeren sam da Hrvat-ska, ako slučaj na kraju dospije pred europski sud, ima argumente na svojoj strani.” Andrej Plenković

“Europska lista s nazivi-ma vina nije uklesana u kamen i mora se revidi-rati popis, osobito kad je riječ o teranu.” Sandra Petrović Jakovina

Franc Arman imat će potporu hrvatskih eurozastupnika bez obzira na stranačke boje Talijanski proizvo�ači prosecca zabrinuti trenutnom neizvjesnošću

Jele

na P

RE

KA

LJ

Reu

ter

Gor

an M

EH

KE

K /

CR

OP

IX

Adm

ir B

ULJ

UB

AŠ

I�/C

RO

PIX


Gradska pisarnica radit će za vikendPULA - Grad obavještava gra�ane da �e gradska

pisarnica odlukom gradona�elnika Borisa Mileti�a raditi i u subotu 29. lipnja u vremenu od 8 do 14 sati i u nedjelju 30. lipnja u vremenu od 8 do 12 sati, a sve kako bi se omogu�ilo gra�anima da stignu pri-javit svoje objekte za legalizaciju. Gra�ane se pod-sje�a i da �e se uva�iti svi zahtjevi koji stignu pre-poru�enom poštom u roku, a budu�i da Grad Pula provodi projekt e-Poslovanje, zahtjeve gra�ani mogu poslati i na mail pisarnice: [email protected] do krajnjeg roka, odnosno pono�i 30. lipnja. Pozivaju se gra�ani da se Gradu u svakom trenutku obrate sa svojim pitanjima vezanima uz legalizaciju i mogu�no-sti prijave objekata, kao i za pomo� prilikom proce-dure. G. R.

Dežurstvo za hitne intervencijePULA - Do nedjelje u slu�ajevima hitne intervenci-

je na kanalizaciji nakon završetka redovnog radnog vremena Herculanee, odnosno nakon 15 sati (utor-kom, subotom i nedjeljom cijeli dan) o potrebi inter-vencije de�urne slu�be Herculanee gra�ani mogu obavijestiti na broj 098-980-7843. N. S.

Istječe rok za udomljavanje pasa PULA - U skloništu pasa Pula 1. srpnja isti�e rok

za eutanaziranje jednog psa, a potom 5. srpnja i za dvije kujice koje tra�e udomitelja. Obje su srednjeg rasta i socijalizirane. Svi zainteresirani mogu kon-taktirati voditelja skloništa na broj 098-981-2580 jer psima je jedina šansa pronalazk novog doma prije “isteka roka”. N. S.

U svibnju 134,5 tisuća kuna iz zalihaPULA - Gradona�elnik Boris Mileti� iz Prora�un-

skih zaliha u svibnju je isplatio raznim udrugama uku-pno 134,5 tisu�a kuna. Najve�i iznos, 50 tisu�a kuna, dodijeljen je Sveu�ilištu Jurja Dobrile zas opremanje u�ionice informati�ke namjene. Potom je ukupno 20 tisu�a kuna upla�eno nagra�enima posebnim grado-na�elnikovim priznajima za Dan Grada, a 12,5 tisu�a kuna Klubu umirovljenika Uljanik za provo�enje ak-tivnosti u ovoj godini. Deset tisu�a kuna ispla�eno je Centru za podvodne aktivnosti Pula, a 8,5 tisu�a kuna DSR-u Maraton-Uljanik kao pomo� ekološko-sportskoj akciji �iš�enja šumica Lungomare i Dreno-vica. Preostalim korisnicima dodijeljeno je od šest ti-su�a, pa do tristotinjak kuna. G. R.

PULA - Kao što se vidi iz prilo�ene fo-tografije koju nam je poslao �itatelj, voza� Volva zagreba�kih re-gistracija u subotu je oko 13 sati na parkin-gu pulskog Mercato-ra uistinu zaslu�io na-gradu u vidu kazne, i to trostruke. Naime, svoje je vozilo parki-rao, kao što fotogra-fija pokazuje, na �ak tri parkirna mjesta za invalide. Ovaj slu�aj nije izoliran, upravo na parkiralištu pul-skog Mercatora oso-be s invaliditetom

imaju naj�eš�e pri-mjerke na nesavjesne voza�e koji svojim vo-zilima okupiraju njima predvi�ena mjesta. U ovakvim slu�ajevima mo�e pomo�i samo policija koja rigoro-zno ka�njava ovakve voza�e. Za zagreba�-ko vozilo ne znamo da li je imao propisno istaknutu naljepnicu da vozilo slu�i osobi s invaliditetom, ali u svakom slu�aju zau-zeti tri parkirna mje-sta onima kojima je najpotrebnije zaslu�u-je svaku osudu. G. R.

Zauzeo tri mjesta za invalide

[email protected]

*PULA - Grad Pula daje u zakup 11 po-slovnih prostora od kojih mjese�no na-mjerava prihodovati najmanje 20 tisu�a kuna. Najvišu cijenu imaju prostori u Ulici Sergijevaca, na brojevima 25 i 43, površine 39,5, odnosno 38 kvadrata, �iji

je po�etni zakup 3.950 i 3.800 kuna. U natje�aju se još nude poslovni prosto-ri na Danteovom trgu 5, u Dalmatinovoj 5, Zagreba�koj 7 i 16, Istarskoj 18, Za-darskoj 4, Ulici Veruda 24, Jeretovoj 37 i Trgu 1. istarske brigade 10. G. R.

KUPCI I TRGOVCI ZADOVOLJNI: PULSKI LATE NIGHT

Noćni popustitisuće ljudi u

Gužva je bila neopisiva, trebalo je mnogo strpljenja i vje-štine da bi se pronašao i kupio komad željene odjeće, a k tome još i isprobao, jer ulazak u kabinu za presvlačenje bio je kao zgoditak na lutriji. Dodamo li tome nesnosnu vrući-nu koja je isijavala iz toplog asfalta i unutar krcatih trgovina, šoping groznica pravi je naziv za pulsku subotnju večer

Gužva je bila neopisiva. Bilo teš-ko odoljeti blještavim cipelicama, ljetnim haljinama i svim modnim dodacima, koji su vrištali iz izloga trgovina, dodatno mameći natpisi-ma o popustima

Zakup 11 poslovnih prostora

Šoping groznica u Puli

PIŠE Nera SOFTIĆSNIMIO Manuel ANGELINI

PULA - Da šoping nije samo strast žena pokazala je subot-nja manifestacija “Late night shopping” jer među tisućama ljudi koji su to večer došli u grad, teško je bilo razaznati je li bilo više žena ili njihovih jačih polovica. Šoping grozni-ca zahvatila je sve - od naj-mlađih do onih nešto starijih, djevojaka i mladića, bračnih parova, nona i nonića. Svi-ma njima zajednička je mi-sija bila šoping, pronalazak onog idealnog komada odje-će ili obuće, a sve to platiti za gotovo upola manje.

Kao zgoditak na lutriji

Upravo su popusti do 50 posto u čak 52 trgovine duž ci-jelog centra grada, bili mamac koji su privukli tisuće ljudi koji su neumorno šopingirali do ponoći kada su se zatvorila vrata trgovina. Dotad, zaista je bilo teško odoljeti blješta-vim cipelicama, ljetnim ha-ljinama, modnim dodacima koji su vrištali s izloga trgovina,

dodatno mameći velikim nat-pisima o popustima. Gužva je bila neopisiva, trebalo je mno-go strpljenja i vještine kako bi se pronašao, i kupio, komad željene odjeće, a k tome još i isprobao, jer ulazak u kabi-nu za presvlačenje bio je kao zgoditak na lutriji. Dodamo li k tome nesnosnu vrućinu koja je isijavala iz toplog as-

falta i unutar krcatih trgovina, šoping groznica pravi je naziv za pulsku subotnju večer. Ne-kima to nije nimalo smetalo i probijali su se kroz more ljudi s lakoćom, dok su neki gubili živce i teškom mukom prona-lazili način kako da se doko-paju primjerice toliko željenih cipela. No, sve u svemu, noć-ni šoping bio je pun pogodak

jer su profitirali svi, i kupci i tr-govci, a centar grada je oživio i pokazao da ovakve i slične manifestacije itekako nedo-staju građanima.

Cipele snimane već dugo

- Noćni šoping i dobri po-pusti su odlična ideja. Spoji-la sam ugodno s korisnim jer sam ionako planirala izaći i zabaviti se. Usput sam obavi-la šoping i kupila cipele koje “snimam” već dugo. Sad mi se pružila prilika da ih kupim za upola manje, veselo nam je rekla Slađana Mršić, ponosno nam pokazujući svoj “ulov”.

Doista se u subotnjoj noći moglo profitirati. Pomnim odabirom mogli su se prona-ći dobri komadi odjeće upola


pula

**

novi broj Butigena kioscima

u srijedu, 26.6.

PULA - Gradsko kupalište Stoja još je ovo ljeto dodijeljeno na brigu trgova�-kom društvu Pula parking. Na upravlja-nje kuplaištem daje se dio izuzev obal-nog pojasa, a Pula parkingu dozvoljava se na tom podru�ju naplata parkiranja

pa �e tako vozila pla�ati na dan de-set kuna, a motocikli i skuteri pet kuna. Kada je prošlo ljeto upravo kupalište Pula parking je doslovno obnovio sa-nitarne �vorove, koji su bili u derutnom stanju i izvor zaraze. N. S.

SHOPPING OBORIO REKORD POSJEĆENOSTI NAKON TRI MJESECA PRODANO ZEMLJIŠTE IPAK POTREBNO

i namamili u centar

Grad kupuje što je prodao

Grad Pula sklopio je nagodbu s tvrtkom Dilitus, koja je nedavno za tri milijuna eura kupila 19 hektara zemlji-šta na Kaštanjeru da bi gradila trgovački centar, o ot-kupu 1.366 četvornih metara tog istog zemljišta za pla-nirano kružno raskrižje u Ulici rimske centurijacije

PULA - Grad Pula sklopio je nagodbu s tvrtkom Dilitus d.o.o. koja je nedavno za tri milijuna eura kupila 19 hek-tara zemljišta na Kaštanje-ru kako bi izgradila trgovački centar, o “otkupu” 1.366 če-tvornih metara tog istog ze-mljišta na kojem je planirano kružno raskrižje u Ulici Rim-ske centurijacije. Utvrđena vrijednost kvadrata tog ze-mljišta iznosi 150 eura, jed-naka cijena kao i prilikom prodaje ovog proljeća.

Doduše, nagodbom je dogovoreno da će Grad umjesto “keša” Dilitusu u neposrednoj blizini vrijed-nost zamijeniti drugom nekretninom ukoliko bude najpovoljniji ponuditelj na javnoj licitaciji. Upravo stoga Grad je raspisao na-tječaj za prodaju ukupno 3.066 kvadrata kroz dvije parcele na Kaštanjeru za početnu cijenu od gotovo 460 tisuća eura, odnosno, 150 eura po četvornom

metru. Ispada da Grad ku-puje što je prodao, ali pri-tom i zarađuje 255 tisuća eura, odnosno, 1,9 miliju-na kuna koliko je razlika u vrijednosti zemljišta.

Može se pretpostaviti da je potreba za kružnim raskrižjem na kraju Ulice Rimske centurijacije nasta-la upravo zbog planirane izgradnje trgovačkog cen-tra na četiri etaže i budu-ćeg prometa prema centru. Ipak, uistinu je neobično da svega tri-četiri mjeseca nakon “rekordne” proda-je Grad otkupljuje zemlji-šte koje je imao u svom vla-sništvu. Pa makar i po istoj cijeni. G. ROJNIĆ

Predah uz glazbuUz no�ni šoping organizatori su se pobrinuli i za glazbe-ni dio programa pa su tako posjetitelji na Portarati i Tr�ni-ci mogli u�ivati u �ivoj glazbi. Bila im je to prigoda da se malo odmore izme�u obilaska trgovina, i grozni�ave po-trage za jeftinim artiklom pa su mnogi iskoristili predah.

Kupalište Stoja - Pula parkingu

M. A

.

M. A

NG

ELI

NI

Sla�ana Mršić i njezin odličan “ulov”

Ulice i trgovina bile su krcate do posljednje minute

Sportska odjeća i obuća bila je tražena roba

sniženi, tenisice do 30 posto, a uzme li se u obzir da za do-bre tenisice ipak treba izdvojiti malo više novaca, subotnji šo-ping bila je prava prilika. Bilo je međutim, komada odjeće i obuće koji nisu bili na popu-stima iako je na izlogu bio ista-knut natpis o popustu pa je ta činjenica mnoge zbunila i po-malo iznervirala, no ipak se većina kupaca nije dala sme-sti. Svidjela im se primjerice kombinacija popusta poput onih u trgovinama u Flanatik centru gdje se za jedan komad nudio popust od deset posto, za dva dvadeset posto, a za tri popust od 30 posto.

Tradicionalna manifestacija

Kako god, pulski Late night shopping koji su organizira-li pulska Turistička zajednica, Grada Pula, pulska HGK-a i pulsko udruženje obrtnika, oborio je sve rekorde posje-ćenosti i očito je da je noćni šoping postati tradicionalna manifestacija kojoj će se oda-zivati sve više ljudi, i kupaca i trgovaca. Iduća slična akcija planirana je u listopadu.


pula

MEĐUNARODNO NATJECANJE U UMJETNIČKOM KOTURALJKANJU “AMFORA”

Uljanikovke na tronu nakon pet godina

U POPULARNOJ PULSKOJ LUČICI PUČKA FEŠTA PRIVUKLA OŠ ŠIJANA NJEGUJE VEZE S GRADOVIMA IZ NJEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA

Obišli Trier i njegove šumePULA - Krajem školske

godine delegacija u�enika Osnovne škole Šijana po-novno je, nakon lanjskog posjeta Trieru i uzvratnog susreta u�enika iz Triera, boravila u ovom njema�-kom gradu.

- Uzvratni je posjet bio u obiteljima u�enika koje smo prošle jeseni ugosti-li u Puliovdje, a sudjelova-lo je devet u�enika, gdje su prevladavali sedmaši, ali je bilo i šestaša i osmaša. Program je bio jako bogat i raznolik. Drago mi je da smo ponovno uspostavi-li suradnju s Trierom te da u�enici iz tog njema�kog grada borave kod nas, a naši u�enici u njihovim obi-teljima, kazala je profeso-rica njema�kog jezika Rita Raspar, koja je i jedna od inicijatorica toga programa.

Uz nju, Trier su posjetile i profesorica Nevena Star-�evi� te ravnateljica OŠ Šijana Alma Tomljanovi�. Saznajemo da su obišli grad i sve njegove kultur-no-povijesne specifi�nosti, najva�nije gradske muzeje

te da su nau�ili ponešto o povijesti toga grada u raznim povijesnim razdo-bljima.

- Odr�ane su i raznoli-ke radionice upoznavanja grada, veli prof. Raspar isti�u�i da su u�enici mo-gli vidjeti i razlike izme�u rije�ke i morske luke.

U�enike je posebno veselila �injenica da ih je primio gradona�elnik Tri-era Klaus Jensen, koji je vrlo zadovoljan tom surad-njom, i koji je u povodu Dana grada Pule posjetio i naš grad te OŠ Šijana. No, da ne bude cjelokupan po-sjet isklju�ivo urbane na-ravi, odr�ana je i terenska nastava u šumi Quint-Mau-lenwald u organizaciji Ure-da šumarije iz Triera. To je bila prilika da se taj kraj upozna puno bolje i što se ti�e prirodnog ambijenta i okoliša, a ne samo grad-ske jezgre. U OŠ Šijana se ina�e velika pozornost daje u�enju njema�kog je-zika, pa ova škola, osim s Trierom, njeguje i veze s Grazom. V. B.

Morski okusi i mirisi privukli su u subotu nave-čer mnoštvo ljudi na Delfin, a u lučici će se ti-jekom ljetnih mjeseci organizirati još nekoliko ovakvih manifestacija na kojima će se kušati morski i domaći specijaliteti

PULA - Noć lučice Delfin održana je proteklog vikenda i u legendarnu lučicu, koja još uvijek odolijeva izazovima mo-dernog doba i koja je zadrža-la pravi lokalni štih, privukla je stotine njezinih ljubitelja i prijatelja, ali i gostiju. Povod “Noći Delfina”, koja će, bude li sve po planu, postati tradi-cionalna manifestacija, bilo je druženje i uživanje u mirisi-ma i okusima morskih delicija koji su pripremili članovi Po-morsko športsko-rekreativnog društva Delfin.

- Noć lučice Delfin dobra je prilika za druženje svih čla-nova društva i naših gostiju. Ujedno je to i poanta naše manifestacije, rekao nam je jedan od organizatora mani-festacije Rajko Stojadinović.

Bit će još feštiDodao je da je druženje i

uživanje u morskim specija-litetima ono što Noć Delfina čini posebnom. Najavio je ta-kođer, da će u lučici tijekom ljetnih mjeseci organizirati još nekoliko manifestacija na

Morske delicije na stolovima Delfina

PULA - Nakon pet godina amfora je ponovno stigla u ruke pulskog Koturaljkaškog kluba Uljanik. Koturaljkašice pulskog domaćina proteklog vikenda održanog međuna-rodnog natjecanja u umjet-ničkom koturaljkanju “Amfo-ra” u dvorani Doma sportova Mate Parlov, osim što su bile najbrojnije pokazale su se i najuspješnijima na 26. Am-fori. Natjecale su se u svim kategorijama, a do najvišeg postolja klub su dovele se-niorka Maja Celija s osvo-jenim zlatom te brončane Nina Županić, Ada Haben-šus i Tamara Tripković. Na

drugo i treće mjesto ukupnog poretka klubova plasirali su se slovenski Renče i talijan-ska Vipava.

Umjetnost koturaljka-nja ove je godine iskaza-lo više od stotinu kotu-raljkašica i koturaljkaša iz Slovenije, Italije, Velike Britanije i Hrvatske oku-pljenih u devet klubova. Pulska publika i ove je godina s užitkom pratila izvedbe višestruke svjet-ske prvakinje u inline se-niorskoj kategoriji Silvije Marangoni.

Nakon ceremonije pro-glašenja, uslijedio je gle-

dateljima zbog atraktiv-nosti najomiljeniji dio programa, revijalni. Uobi-čajeno, užarenu atmosfe-ru nakon dvodnevnog na-tjecanja uslijed nesnosne vrućine u dvorani Doma sportova Mate Parlov, na samom su kraju dodatno zagrijale Uljanikove ve-teranke, popularne “Sta-re koke”. Po taktu skladbe “We found love” u izvedbi 2Cellos i Rihanne, u do-mišljatnoj su bijelo crnoj kreaciji simulirajući diri-genta i tipke, “Koke” po-novno publiku podigle na noge. G. I.

Svi su ludi za srdelama

Na Delfinu se spremilo 50 kilograma raznih školjaka

Informatičari udruge gluhih i nagluhihPULA - Proteklog tjedna u prostorijama Udruge glu-

hih i nagluhih Istarske �upanije uprili�ena je sve�ana podjela svjedod�ba za završeni kratki te�aj informatike koji je dobilo deset �lanova udruge. U�ilo se osnove rada na kompjuteru te o internetu, a te�aj je namijenjen starijim osobama od kojih su neki po prvi put sjeli za ra�unalo. Svjedod�be je podijelio A. Halec predsjednik HSGN iz Zagreba u prisustvu predava�a Dejana Sto-jakovi�a iz “Algebre”, tajnice Vesne Kordi�-Popovski i ostalih �lanova udruge. G. R.


PULA - Malonogometnim prvenstvom petih i šestih ra-zreda završila su ovogodišnja sportska natjecanja osnovnih škola Grada Pule. Ove godine osnovci su se natjecali u uku-pno sedam sportova u muš-koj i ženskoj konkurenciji: ko-šarci, šahu, odbojci, atletici, stolnom tenisu, rukometu i malom nogometu za učeni-ke. U sportskim natjecanji-ma ukupno je sudjelovalo oko 1160 učenika i učenica, a natjecanja su se održavala na nekoliko sportskih lokacija u organizaciji Saveza sporto-va Grada Pule. Uspoređuju-ći postignute rezultate i uku-pni poredak najuspješnijom

se pokazala škola Vidikovac sa šest osvojenih naslova te jednim srebrnim i dva bron-čana mjesta. Drugu poziciju zauzeli su sportaši Verude s dva naslova i sedam drugih pozicija, dok su treće mjesto u ukupnom poretku osvojili učenici i učenice Kaštanjera s jednim naslovom, tri druga te pet trećih mjesta.

U malonogometnom pr-venstvu za sedme i osme ra-zrede najboljom se pokazala ekipa Stoje. Rukometno pr-venstvo za učenike okončano je pobjedom Šijane, dok je u konkurenciji učenica Vidiko-vac bio uspješniji od Stoje. U odbojkaškom prvenstvu uče-

nice i učenici Velog Vrha po-kazali su zavidno znanje i ta-lenat. Košarkaško prvenstvo drugu godinu uzastopno, osvojile su učenice Vidikov-ca. U konkurenciji učenika košarkaši Šijane dominantno su završili prvenstvo na prvo-me mjestu pobijedivši u fina-lu Verudu s 55 koševa razlike. Atletsko prvenstvo okončano je ekipnom pobjedom Stoje u konkurenciji učenika i Vidi-kovca u konkurenciji učenica. U šahovskom prvenstvu naj-boljima su se pokazale uče-nice Vidikovca i učenici Veru-de, dok su u stolnom tenisu najuspješnijima se pokaza-le muška ekipa Verude i žen-

ska momčad Šijane. U škol-skim sportskim natjecanjima za pete i šeste razrede učenici i učenice snage su odmjerili u tri sporta: nogometu i košarci za učenike te odbojci za uče-nice. Velovršanke su pokazale dominaciju u odbojkaškom prvenstvu i kod mlađih uzra-sta, dok su Kaštanjerci u na-petom finalu svladali Verudu i time postali košarkaški pr-vaci za uzrast šestih razreda. Malonogometno finale pe-tih i šestih razreda ponudi-lo je uzbudljivu igru i pregršt lijepih akcija, a u konačnici je Vidikovac slavio nad Veru-dom minimalnim rezultatom od 1:0.

Najveći uspjeh svakako su postigli košarkaši Šijane po-bijedivši u završnici držav-nog prvenstva u Poreču i time postali državni prvaci u ko-šarci. Također, atletičari Šija-ne osvojili su srebro na župa-nijskom natjecanju u atletici koje je održano u Puli. Na-dalje, košarkašice Vidikovca osvojile su prvo mjesto na žu-panijskom natjecanju i četvr-to mjesto na Poluzavršnici dr-žavnog prvenstva odigranog u Gospiću, a učenici i učeni-ce Velog Vrha osvojili su prvo mjesto na županijskom te druga mjesta na Međužupa-nijskim prvenstvima u bad-mintonu čime se zaokružuje jedna vrlo lijepa i uspješna se-zona školskog sporta za pul-ske osnovce. G. R.

pula ZAVRŠENA ŠKOLSKA SPORTSKA NATJECANJA OSNOVNIH ŠKOLA

Vidikovac ukupno najbolji BROJNE GRAĐANE

kojima će se kušati delicije iz mora, a bude li interesa, odr-žavat će se i pojedine sport-ske aktivnosti poput poteza-nja konopa ili pljočkanja.

Interes nije izostaoMorski okusi i mirisi privu-

kli su tako i u subotu navečer mnoštvo ljudi. Svježe srdele, školjke i brodet bio je dovo-ljan razlog i svi koji su kušali pomno spremljene specijali-tete bili su zadovoljni.

- Ovdje sam siguran da je svježe, a to je ono što je naj-

važnije kada su u pitanju mor-ski specijaliteti, rekao nam je jedan od brojnih posjetitelja Delfina. A organizatori su se dobro pripremili i pobrinuli da sve bude svježe. Sa stolova se tako šepurilo pet kašeta srde-la, 50 kilograma raznih školja-ka te brodet koji se lagano krč-kao. Cijena za uživanje u tim delicijama bila je simbolična stoga ni interes nije izostao pa ni ne čudi da su delicije “pla-nule” i zadovoljile mnogobroj-na nepca. N. SOFTIĆ

Snimio D. MEMEDOVIĆ

Brodet se počeo krčkati još po danu

Malonogometaši OŠ Vidikovac


Z. R

AD

I�

Sopci i kantaduori općine Cerovlje

CEROVLJE - Op�ina Cerovlje u povodu Dana op�i-ne organizira manifestaciju “Sopci i kantaduori op�i-ne Cerovlje”. Ovogodišnji program priredbe otvorile su Cerovljanske ma�oretkinje, a nakon njih na po-zornici su se izredali mladi izvo�a�i, uglavnom har-monikaši iz raznih krajeva Cerovljanštine. Pored njih, nastupilo je i nekoliko gostiju, zaljubljenika u tradi-cijsku glazbu koji su svojom svirkom i pjesmom uve-seljavali goste okupljene na trgu pred domom “Josip Daus” u Cerovlju. M. R.

Zoran Karlić i Noel Šuran u Bruxellesu

KRŠAN - Zoran Karli� i Noel Šuran, �lanovi KUD-a Ivan Fonovi� Zlatela, sudjelovat na sve�anom koncer-tu u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju koji se u ponedjeljak odr�ava u Bruxellesu. Manifestacija pod na-zivom “Hrvatske glazba Europi” prezentirat �e hrvatsku glazbenu baštinu, a Karli� i Šuran �e predstaviti dvogla-sje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja. Na tanko i debelo otpjevat �e “Tri su rani na srcu mojemu”, a na sopelama �e odsvirati “Kršonski balon”. Koncert se odr-�ava po pokroviteljstvom belgijskog kralja Alberta II. i hrvatskog predsjednika Ive Josipovi�a. R. S.

Danas počinje kamp “Sunce i avantura”

MEDULIN - Danas u autokampu Medulin po�inje kamp za djecu s cerebralnom paralizom pod nazivom “Sunce i avantura 2013”. Organizator kampa koji traje do 28. lipnja je Udruga cerebralne paralize Istarske �u-panije. M. Vu.

RABAC - Maškare u turisti�koj sezoni na jedan dan tradicional-no okupiraju raba�-ku šetnicu - to su, na radost brojnih gosti-ju i doma�e publike, u�inile i na jubilar-nom, desetom me�u-narodnom Ljetnom karnevalu. U re�iji La-binjonske kompani-je - domo�e folšarije, pod paskom meštra Darka Bateli�a Pipi-ce, od uvale Maslini-ca do rive prodefilira-li su ribari, zvon�ari, hipiji, ku�anice, Ško-ti…, odnosno goto-vo 500 krabulja iz 21

skupine s Labinšti-ne i rije�kog podru�-ja, iz Pule, Umaga, Moš�eni�ke Drage, Cresa, Verone, Izole, Kopra…

Pa�nju su plijeni-li mališani iz labinskih vrti�a Glorija i Pjerina Verbanac, a u foku-su se opet našao naj-mla�i sudionik, dvoi-polgodišnji zametski zvon�ar. Nastupile su Labinske ma�oretki-nje te Gradski orkestar Labina, a fešta je za-klju�ena maskenba-lom na Girandelli, gdje je veselu ekipu zabav-ljao duo Rial. I. R.

Maškarana rabačka šetnica

[email protected]

*LABINCI - Danas se u Labincima sla-vi blagdan sv. Ivana. U poslijepodnev-ni satima odr�at �e se memorijalni bo-�arski turnir “Marino Katarin�i�”, a u 18 sati u Zajednici Talijana nastupit �e ple-sna skupina te �e biti otvorena izlo�ba

“Pupace od štrace”. Nave�er �e na trgu nastupiti limena glazba, dje�ji zbor, vo-kalna skupina Nigrignanum i duo Koci-jan�i�. Organizatori su Op�ina Kaštelir-Labinci, Turisti�ka zajednica, Zajednica Talijana i bo�arski klub. V. H.

Proslava Sv. Ivana u Labincima

HLADNO PIVOULAZ SLOBODAN!

ĐIL, LABIN, 26.06. u 21h, predgrupa ŠAJETApowered by

VRHUNSKI UVJETI: UMAG TENNIS ACADEMY

Budući kraljevi i ksporta bruse tale

Ova se akademija naslanja na tradici-ju nekadašnjeg teniskog centra i bogatu tradiciju ovog sporta u Umagu, a za nju je iz temelja izgrađena nova infrastruktu-ra, najkompletnija u široj regiji. Prilagođe-na je za cjelogodišnji rad, a prostire se na 50 tisuća četvornih metara uz more. Pro-grami su prikladni svim uzrastima

NAPISALA Kristina FLEGARSNIMILA Jelena PREKALJ

UMAG - Tridesetak mladih tenisača, uglavnom iz Rusi-je i Ukrajine, a među njima i drugi najbolji ruski teni-sač u kategoriji do 10 go-dina, desetogodišnji Marat Sharipov, trenutno boravi i trenira u Umag Tennis Aca-

demyju, otvorenom u Istra-turistovom turističkom na-selju Katoro.

Za Umag Tennis Acade-my, koji se naslanja na tra-diciju nekadašnjeg teniskog centra i bogatu tradiciju ovog sporta u Umagu, iz temelja je izgrađena nova infrastruktura, najkom-pletnija u široj regiji. Prila-

TENISKA PRIJESTOLNICA

Trener Bruno Bilić: Uspijevaju uporni i marljiviGlavni trener s dugogo-dišnjim iskustvom Bru-no Bili� objašnjava da polaznici ovdje u�e sve, po�evši od pravilnog dr-�anja reketa, kretanja i ponašanja na terenu do tehnike igranja.

- To je zaista sport za sve. Nisu potrebne nika-kve posebne predispo-zicije. Talent se odmah vidi i on poma�e u po�et-ku, no kasnije mo�e biti smetnja, jer oni talentira-niji naj�eš�e nisu veliki radnici. U kona�nici upor-ni i marljivi igra�i najvi-še uspijevaju, objašnja-va Bili�. Bruno Bilić

J. P

RE

KA

LJ


istra

** ***Izvanredno prikupljanje krvi

U Svetvinčentu izbor najkoze

LABIN - Zbog pove�anih potreba za dragocjenom teku�inom, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba preksutra u Labinu organizira izvanrednu akciju prikupljanja krvi. Akcija �e se odr�ati od 10 do 13 te od 14 do 17.30 sati u školi u Katurama. Poziva-ju se svi darovatelji da se odazovu akciji. I. R.

SVETVINČENAT - U sklopu obilje�avanja Dana op-�ine i proslave Ivanje danas �e se u Svetvin�en-tu14. puta birati najkoza Istre. Izbor �e se tradicio-nalno odr�ati u �linji s po�etkom u 18 sati. Današnji program proslave Dana op�ine po�et �e u 15 sati 7. Memorijalnim turnirom “Vedran Macan”.

NA ADRESU KAMPA ULIKA STIGLO VRIJEDNO PRIZNANJE

Treći najbolji u Hrvatskoj

ROVINJ - Ovih je dana na adresu kampa Ulika, kon-kretno obitelj Zović u čijem je kamp vlasništvu od 2000. godine, stiglo još jedno vri-jedno priznanje. Naime, po ocijeni nizozemskih gosti-ju, koji uz Nijemce i Talijane čine najbrojnije posjetite-lje, kamp Ulika proglašen je trećim najboljim kampom u Hrvatskoj. To je priznanje oduševilo članove obitelji Zović, tim više jer je dvije godine ranije, to na Danima turizma 2011. njihov kamp osvojio treće mjesto u kate-goriji malih kampova.

- Naravno da priznanje godi, pogotovo kad o nje-mu odlučuju gosti. Naime, Nizozemci su naši i najbroj-niji kampisti, koji se baš kao Nijemci i Talijani, nakon što jednom kad dođu, u pravi-lu uvijek vraćaju, kaže nam Sandi Zović, predstavnik drugog naraštaja turističkih djelatnika u obitelji Zović.

Naime, njegov otac Da-nilo je u nekad poznatom

i renomiranom rovinj-skom Jadran-turistu radio od 1964. do 1996. godine, gdje je kako doznajemo, prošao sve poslove “od ko-nobara do direktora”. Ste-čeno iskustvo upotrijebio je da otvori i postavi na noge privatni kamp Uli-ka, u sklopu kojeg se na-lazi i istoimeni restoran s

odličnom domaćom ku-hinjom.

Na pitanje mlađem Zovi-ću koja je formula njihovog uspjeha kaže da je to prije svega iskren i pošten odnos prema svakog gostu. Obi-teljska atmosfera u kampu i krajnje domaćinski odnos prema svim posjetiteljima ono je što gosti prepozna-ju i cijene.

- Za nas gosti nikada nisu bili brojevi, kaže Sandi Zo-vić čija je velika želja da već sljedeće sezone Ulika bude veća za deset novih parce-la i obogaćena bazenom i kutkom za najmlađe. - Plan je da Ulika radi i zimi te da bude odmorište i za zimske kampiste, kaže nam pun optimizma Sandi Zović.

N. ORLOVIĆ RADIĆ

Takvim su ga ocije-nili nizozemski tu-risti, koji su pored Nijemaca i Talijana najbrojniji posjetite-lji rovinjskog kampa • Prije dvoje godine kamp Ulika je na Da-nima turizma dobio treću nagradu u kon-kurenciji malih kam-pova

“Naravno da priznanje godi, pogotovo kad o njemu odlu-čuju gosti.”

vlasnik Sandi Zović

J. P

RE

KA

LJ

J. P

RE

KA

LJ

Srdačna dobrodošlica goste će dočekati na reprezentativno ure�enoj recepciji autokampa

KAO PRIMJER USPJEŠNE SINERGIJE SPORTA I TURIZMA

kraljice bijelog ent u Katoru

gođena je za cjelogodišnji rad, a prostire se na 50 ti-suća četvornih metara uz more. Programi su priklad-ni svim uzrastima, od sed-me do osamnaeste godine, ali i odraslima te rekreativ-cima. Akademija je ujedno službeni regionalni centar Hrvatskog teniskog saveza, ispričao nam je njen vodi-telj Alen Greblo.

Na raspolaganju 26 terena

Igračima je na raspola-ganju 26 teniskih terena, od kojih 25 zemljanih i jedan s umjetnom travom, te 400-metarska atletska staza. Tu su i dvije zgrade - Tennis Center House s recepcijom, fitness dvoranom, saunama, svlači-onicama, prostorima za di-jagnostiku i masažu, tennis shopom, caffe barom, resto-ranom i terasom, te Academy House za odmor, druženje i predavanja, s dvoranom za sastanke i projekcije, velikim TV ekranom i PlayStationima. Specifičnost je i blizina niza smještajnih objekata katego-rije od pet do tri zvjezdice.

- U razvojnom planu Istraturista naglasak je na sinergiji sporta i turizma

pa je logičan iskorak, na-kon uspješne organizacije najdugovječnijeg i najcje-njenijeg ATP turnira u Hr-vatskoj Vegeta Croatia Ope-na, bio upravo pokretanje Umag Tennis Academyja, u kojem će polaznici trenirati i unapređivati svoju igru u vrhunskim uvjetima i mož-da se u skoroj budućnosti i sami nadmetati s ponaj-boljim svjetskim igračima, istaknuo je Greblo.

Terene akademije koristi i umaški teniski klub Istratu-rist, koji lokalno stanovniš-tvo animira besplatnim ško-lama tenisa dvaput godišnje. Ove je godine održana škola za umaške osnovce, polazni-ke nižih razreda, a nedavno je zaključena i ona namije-njena članovima kluba, dje-latnicima Istraturista i nji-hovim obiteljima. Na jesen starta nova promocija tenisa i nove besplatne škole za dje-cu i odrasle.

Davis Cup dodatna promocija

- Namjeravamo se na-staviti širiti na tržište Rusi-je, Ukrajine i istočne Euro-pe, ali i Austrije, Njemačke, Skandinavije i Velike Britani-je. Odlična prilika za kvalitet-nu promociju bit će gostova-nje Davis Cupa u Umagu u rujnu. Tijekom ove godine organizirat ćemo više među-narodnih ITF Futures i Te-nnis Europe turnira, kao i vikend turnira u ljetnim mje-secima. Naše polaznike mo-tivirat ćemo i posjetima igra-ča koji igraju na Touru. Želja nam je proširiti interes te da akademija vrvi djecom, za-ključio je Greblo.

što kažu polaznici

Marat Sharipov, 10 godina, Rusija

“Ve� sam sedmi put na pripremama u Umagu i jako mi se svi�a. Prven-stveno sam koncentriran na tenis, dajem sve od sebe u treninzima. Na-porno je, ali to svejedno volim. Da bih uspio u te-nisu moram biti uporan i vrijedan, i slušati trenero-ve upute. Volio bih postati profesionalac poput mog najdra�eg igra�a Rafaela Nadala.”

Maria Oliynyk, 13 godina, Ukrajina

“Tenisom se bavim ve� tri godine. Tri puta sam bila na pri-premama u Umagu po mjesec dana, sudjelujem na školskim turnirima i voljela bih posta-ti profesionalna igra�ica. Uzor mi je Marija Šarapova. Ovdje imamo jako dobre trenere i pa-�ljivo pratim njihove upute. Ov-dje sam stekla i super prijatelje. Svaki dan nakon treninga idem na more, a imam vremena i za druge aktivnosti. U�im engleski i slikam.”

Nastya Romanova, 17 godina, Rusija

“Dosad sam bila na pripremama u Španjol-skoj, a u Umagu sam prvi put i stvarno mi je lijepo. Tenisom sam se po�ela baviti kad sam vidjela igru Rafaela Na-dala. �eljela bih da tenis bude moj �ivotni poziv. Treniram šest dana u tjednu, naporno je, ali bez zalaganja nema ni ozbiljnih rezultata.”

Terene akade-mije koristi i umaški teniski klub Istraturist, koji lokalno stanovništvo animira be-splatnim škola-ma tenisa dvaput godiš-nje. Na jesen starta novi ciklus škole


istra

PROMETNA JEDINICA MLADEŽI BIT ĆE ISPOMOĆ POLICAJCIMA I PROMETNIM REDARIMA

“Bijele patrole” od danas na rovinjskim prometnicama

Ezio Barnaba predsjednik vijeća Brtonigle

BURAN POČETAK: PAZINSKO GRADSKO VIJEĆE IMALO JE DISONANTNU KONSTITUIRAJUĆU SJEDNICU

Predsjednik vijeća izabran je iz redova SDP-a, a potpredsjed-nice su Patricija An-tolović s liste grupe birača nositelja Valte-ra Milohanića i Vesna Ivančić iz IDS-a, koja je prethodno odbila kan-didaturu za predsjed-nicu Gradskog vijeća

PAZIN - Pazinski su vijećni-ci na konstituirajućoj sjedni-ci vijeća za predsjednika iza-brali Borisa Demarka (SDP), a za potpredsjednice Patriciju Antolović kandidatkinju s liste grupe birača nositelja Valtera Milohanića i Vesnu Ivančić iz IDS-a. No, nije to išlo glatko jer da bi konstituirali vijeće i izabrali vodstvo trebalo im je više od dva i pol sata.

Tko je većinaZaiskrilo je kod prijedloga

kandidata za predsjednika vi-jeća kojeg su predložili SDP-ovci Sandi Blagonić, Ivica Grži-nić, Boris Demark te nezavisni Patricija Antolović i Valter Mi-lohanić. Budući da je prijedlog podnijelo i pet vijećnika s liste grupe birača nositelja Renata Kalca, Kalca je zanimalo jesu li predlagači predstavnička veći-na u Vijeću Grada Pazina. “Ne, to nije prijedlog predstavnič-ke većine već prijedlog pet vi-jećnika, odgovorila mu je An-tolović koja se pritom pozvala na poslovnik pazinskog vijeća u kojem piše da prijedlog za izbor predsjednika i potpred-sjednika vijeća podnosi naj-manje pet vijećnika.

Međutim, Kalac je inzi-stirao da predsjednika vije-ća prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi treba predložiti predstavnička većina, a tako je pisalo i na obrascu za pri-jedlog kandidata za predsjed-nika vijeća. Kalac je pritom ustvrdio: “Budući da nema-mo većinu, odnosno osam vijećnika, ne možemo konsti-tuirati vijeće”. Stjepan Gabrić (HDZ) također je bio stava da predsjednika vijeća tre-ba predložiti većina pa je po-moć zatražio od nazočnog Ivana Alerića iz Ureda držav-

ne uprave u Istarskoj župani-ji. “Ovako izgleda kada se zlo-upotrebljava poslovnik. To je dozvoljeno izbornim gubit-nicima, ali predstavlja neod-govorno ponašanje”, rekao je Alerić, napomenuvši da vijeć-nici već krše netom danu pri-segu jer je, prema njegovom tumačenju, sve regularno.

Vijećnici HDZ-a i Kalac potom su predložili Vesnu Ivančić za predsjednicu vi-jeća, što je ona odbila, pa je za predsjednika s 12 glasova za i tri protiv izabran Boris Demark, novopečeni SDP-ovac, donedavni pročelnik gradskog odjela za samou-pravu, upravu i društvene djelatnosti te aktualni ravna-telj Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Brkaču.

Ivančić jednoglasnoZa izbor potpredsjednika

predane su kandidature Pa-tricije Antolović, Vesne Ivan-čić i Stjepana Gabrića, kojega su podržala samo četiri vijeć-nika HDZ-a i nezavisni Kalac. Nakon zasjedanja od gotovo sat vremena, Komisija za iz-bor i imenovanja zaključila je da Gabrićevu kandidatu-

ru ne podržava dovoljan broj vijećnika. Međutim, budući da mjesto jednog potpred-sjednika pripada manjini, Kalac je smatrao da upravo Gabriću pripada mjesto pot-predsjednika. Viktor Lako-seljac (HDZ) zatražit će tu-mačenje s “više instance”, a Kalac da se ispita regularnost ove sjednice.

Nakon rasprave Patricija Antolović je s 11 glasova za i četiri protiv izabrana za pot-predsjednicu vijeća, a Vesna Ivančić je dobila podršku svih 15 vijećnika. Budući da grado-načelniku Renatu Krulčiću vi-jećnički mandat miruje po sili zakona, zamijenio ga je Mla-den Sironić (IDS).

Pazinsko gradsko vijeće tako čine: Mladen Sironić, Ve-sna Ivančić, Mate Jurić, Dra-gutin Bravar, Martin Čotar Val-ter Žgrablić (IDS-HSU-HNS), Sandi Blagonić, Ivica Gržinić, Boris Demark (SDP), Stjepan Gabrić, Viktor Lakoseljac, Ivan Bubić (HDZ), Valter Miloha-nić, Patricija Antolović (Grupa birača, nositelj Valter Miloha-nić) i Renato Kalac (grupa bi-rača, nositelj Renato Kalac).

M. RIMANIĆ

Boris Demark na čelu Gradskog vijeća

Dolaskom ljepšeg vremena povećava se i broj postupa-nja prema nesavjesnim vo-začima • Od 1. siječnja do 20. lipnja u pješačkoj zoni u Rovinju sankcionirano je 17 počinitelja prekršaja, uglavnom vozača mopeda i motocikla

ROVINJ - Rovinjska pješač-ka zona, o kojoj smo nedav-no pisali, puna je automobi-la, motora i mopeda unatoč jasno određenim vremen-skim zabranama prome-tovanja. I dok je u zimskim mjesecima situacija podno-šljiva, ljeti je potpuno izvan kontrole. Od glasnogovorni-ce PU istarske saznajemo da

je od 1. siječnja do 20. lipnja ove godine u pješačkoj zoni sankcionirano 17 počinitelja prekršaja, uglavnom vozača mopeda i motocikla.

- Iz podataka je vidljivo da ta problematika nije toli-ko izražena u zimskim mje-secima, no dolaskom ljep-šeg vremena povećava se i broj postupanja prema ne-savjesnim vozačima. U ljet-nim mjesecima, osim hr-vatskih, na ovom području boravi i veliki broj stranih državljana, među kojima je i veliki broj mopedista i motociklista, navodi iz-među ostalog PU istarska. Suradnja između polici-je i prometnog i komunal-

nog redarstva Grada Rovi-nja izuzetno je dobra te se problemi i rad na terenu

dogovaraju i rješavaju sva-kodnevno. Ipak, u pješač-koj zoni će od 24. lipnja do

30. kolovoza uz policijske službenike biti angažirani i pripadnici prometne je-

dinice mladeži, saznajemo od Nataše Rogić Jukopila iz Odjela za odnose s javno-šću PU istarske.

Za nepoštivanje promet-nog znaka zabrane parki-ranja propisana je novča-na kazna u iznosu od 500 kuna, za nepostupanje su-kladno upozorenju ovlašte-ne osobe kazna je od 3.000 do 7.000 kuna, za vožnju u suprotnom smjeru od 2.000 do 5.000, dok je za vožnju pješačkom zonom ili nogo-stupom propisana novča-na kazna u iznosu od 300 kuna, koliko i iznosi “cije-na” za nepropisano zau-stavljanje ili parkiranje vo-zila.

Ivanja proslavljena uz sport i glazbuSVETI IVAN - Dan Mjesnog odbora Sveti Ivan, ujed-

no i Ivanja, tradicionalni pu�ki sajam i katoli�ki blagdan posve�en ro�enju Ivana Krstitelja, u Svetom Ivanu obi-lje�eni su zabavnim i sportskim programom.

Bo�arski turnir okupio je deset ekipa, uglavnom s buzetskog podru�ja, a me�u njima i dvije ekipe iz su-sjedne Slovenije. Prvo mjesto zauzela je ekipa Ro�a, drugo Selca, tre�e Osli�i, a �etvrto Sloga iz Sv. Martina. Najbolji koštador bo�arskog turnira bio je Manuel Bilo-slav, a najbolji izbija� Patrik Krivi�i�.

U tradicionalnom konopaškom turniru snagu je od-mjerilo pet ekipa iz Istarske i Primorsko-goranske �upa-nije. Prvo mjesto osvojila je ekipa Matulji, drugo ona iz Peroja, tre�e Svetog Ivana, a �etvrto Kršana. Za dobru zabavu u ve�ernjim satima pobrinula se slovenska gru-pa No�ni skok.D anas, na samu Ivanju, crkvici sv. Ivana Krstitelja odr�at �e se sv. misa. G. Č. Š

Produžen rok prijava za volontiranje na MFF-u

MOTOVUN - Zbog velikog broja zainteresiranih, Mo-tovun film festival produ�io je rok prijava za volontiranje do 25. lipnja, i to preko prijavnice na slu�benoj internet-skoj stranici festivala. Ovogodišnji Motovun Film Festi-val odr�at �e se od 27. do 31. srpnja. M. R.

BRTONIGLA - Ezio Barnaba iz IDS-a novi je predsjednik Op�inskog vije�a Brtonigle. Na kon-stituiraju�oj sjednici vi-je�a izabran je s devet glasova za i dva suzdr-�ana glasa oporbenjaka. Isti omjer glasova dobio je i Kristijan Beakovi�, tako�er iz IDS-a, koji je imenovan za potpred-sjednika vije�a. Doriano Labinjan (IDS) je odu-stao od vije�ni�kog man-

data jer je izabran za op-�inskog na�elnika, pa ga je s liste te stranke zami-jenio Aleks Druškovi�.

U novom sazivu vije�a �e uz Barnabu, Beakovi-�a i Druškovi�a vladaju�u ve�ini �initi i Marija Burši�, Olga Sabadin, Rino Radin i Bruno Ravalico. Iz SDP-a je prošao nositelj liste �eljko Ru�i�, te troje s liste grupe bira�a - nositeljica Elena Barnaba, Gino Paoleti� i Gianni Ravalico. T. K.

T. K

OC

IJA

NČ

I�

Arh

iva

Prometna mladež će u rovinjskoj pješačkoj zoni red uvoditi do 30. kolovoza

U novom sazivu sjedi 15 vijećnika

M. R

IMA

NI�


istra

Novasol i Croatia banka u zajednièkom projektu

Privatni smještaj jedna je od specifičnosti hrvat-skog turizma koji se raz-vio kao rezultat pozicije Hrvatske koja je auto-destinacija ponajvećih europskih zemalja s razvijenom kulturom odlaska na godišnji odmor. Ipak, većina hr-vatskih domaćina s oko 450 tisuća kreveta u tom smještajnom seg-mentu ne uspijevaju u potpunosti živjeti od najma. Razlog tomu je prekratka sezona najma i nedostatak sadržaja. Međutim, posljednjih godina preuređeno je i sadržajima obogaćeno mnogo starinskih vila i kuća koje svojom origi-nalnom mediteranskom arhitekturom privlače mnogobrojne putnike

Osim hotelskog smještaja i turističkih kampova hrvatski je turizam prepoznatljiv i po gostolju-bivim iznajmljivačima privatnog smještaja koji kontinuirano ulažu u kvalitetu svoje ponude. Croatia banka u suradnji s Novasol turističkom agencijom nudi iznajmljivačima agencije Nova-sol i ostalima prilagođen financijski model na-dopune sadržajima smještajnih jedinica.

iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Italije, Danske i drugih europ-skih zemalja.

Croatia banka je pre-poznala potencijal ovog segmenta i u suradnji s Novasolom pripremila kreditnu liniju za finan-ciranje izgradnje, adap-tacije i opremanja vila, kuća za odmor i apart-mana. Otplata ovih dugoročnih namjenskih ulaganja je rokovima i načinom u potpunosti prilagođena mogućno-stima i potrebama iznaj-mljivača.

Mladen Gobin, direktor Novasola za Hrvatsku smatra kako duljina se-zone najma velikim di-jelom ovisi o sadržajima koje kuće za odmor

mogu ponuditi. Bazeni s grijanom vodom, saune, sprave za tjelovježbu, prostorije za druženje opremljene stolovima za biljar, stolnim teni-som i nogometom, kval-itetan vrtni namještaj te igrala za djecu na uređenim okućnicama postaju uobičajen dio turističke ponude vila i kuća za najam, a Hrvat-ska se sve više potvrđuje kao poželjna destinac-ija korisnika privatnog smještaja.

Više informacija o mogućnostima finan-ciranja zainteresirani iz-najmljivači mogu dobiti u poslovnicama Croatia banke i agenciji Nova-sol.

PROMO

INVESTICIJA U OPĆINI TINJAN TEŠKA 650.000 KUNA

Kringa dobila društveni dom i igralište

GORNJI KAMENJAK DOBIVA OSJETILNO-DIDAKTIČKU ŠETNICU ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE

Dotakni, pomiriši i nauči!Staza za slijepe i slabovidne dugačka je 900 metara i duž nje će se postaviti tabele s po-dacima o tipičnim mediteranskim biljkama na Kamenjaku. Uz svaku tabelu će biti i biljka koju će slijepe i slabovidne osobe moći dota-knuti, pomirisati ili pak okusiti, primjerice ka-dulju. Tekstovi na pločama su na brajici i lati-ničnom pismu

PREMANTURA - Gornji Ka-menjak uskoro dobiva jedin-stvenu šetnicu namijenjenu slijepim i slabovidnim oso-bama. Riječ je o osjetilno-didaktičkoj šetnici Gradina koju je Javna ustanova Ka-menjak kandidirala na na-tječaj Ministarstva turizma u kategoriji inovativnog turiz-ma. Za šetnicu je JU dobila potporu od 115 tisuća kuna, a ostatak do 225 tisuća kuna, kolika je vrijednost projekta, JU Kamenjak je osigurala iz svojih sredstava.

Edukacijska svrha- Htjeli smo obogatiti sa-

držajima i Gornji Kamenjak pa smo došli na ideju šetnice za slijepe i slabovidne jer se u Premanturi nalazi Eduka-cijsko-rehabilitacijski kamp slijepih. Sad smo u završnoj fazi izrade. Staza je očišćena i poravnata te će se još do-

tjerati kad budu stavljeni svi rubnjaci, a potom će biti po-stavljene informativne plo-če. Cijelo vrijeme smo u kon-taktu sa Hrvatskim savezom slijepih jer su nas savjetovali kako prilagoditi tekstove na pločama i rubnjake slijepim osobama, kako im dati do znanja da se na tom dije-lu uopće na-lazi tabe-la na koju moraju obratiti pažnju, odno-sno da samo ne pro-đu po-red nje, pojašnjava Nina Skoko, edukatorica iz JU Kamenjak.

Staza za slijepe i slabovid-ne je dugačka 900 metara i duž nje će se postaviti tabele sa podacima o tipičnim me-diteranskim biljkama koje možemo naći na Kamenja-ku odnosno brnistra, mir-ta, smilje, kadulja, ružma-rin, hrast crnika, alepski bor, šmrika, bušin. Uz svaku ta-belu će biti i biljka koju će slijepe i slabovidne osobe moći dotaknuti, pomirisa-ti ili pak okusiti, primjerice kadulju. Tekstovi na ploča-ma su na brajici i latiničnom pismu.

Otvaranje u srpnju- Na ovu stazu se nado-

vezuje dio namijenjen svi-ma na kojem će biti tabele s informacijama o važnosti šuma, o šišmišima, o gma-zovima, o povijesnim činje-nicama važnim za ovo po-dručje, o špilji, o vojsci na Kamenjaku. Na jednom dije-lu će biti i park za djecu koji će biti edukativan. Ukupno će biti 17 tabela, a šetnica će biti otvorena tijekom srpnja.

Ustanova će izraditi i letke na brajici za Edukacijsko-re-habilitacijski kamp slijepih da se osobe mogu upozna-ti sa stazom, saznati na koji način doći do tabele, te kako će biti označene. T. GRBIĆ

KRINGA - Križanci su do-bili Društven dom Takala, a svečanim presijecanjem vrpce otvorio ga je najstariji Križa-nac, 93-godišnji godišnji Šime Turković. Tinjanski načelnik Goran Hrvatin podsjetio je da je ideja o gradnji doma i as-faltiranog igrališta tinjala još od njegova djetinjstva. Stoga veseli ga što je napokon do-šao dan kada je Kringa dobi-la društveni dom i asfaltirano malonogometno igralište.

Realizacija projekta započe-la je lani na poticaj lovaca, koji će također koristiti ovaj dom, namijenjen svim Križancima za razna društvena događanja i zabave. Uz dom je uređeno i asfaltirano malonogometno

igralište kojem se posebno ve-sele mlađi naraštaji, ali i rekre-ativci koji su do sada putovali u Tinjan ili Sveti Petar u Šumi.

Vrijednost izvedenih rado-va je oko 650 tisuća kuna, ista-knuo je načelnik Hrvatin, na-glasivši da su najveći dio posla odradili i financirali sponzo-ri, ljudi iz Kringe i okolice koji žive i rade u drugim krajevi-ma, a ovim su činom pokazali koliko vole i cijene rodni kraj. U proteklih pet-šest godina društveni domovi izgrađeni su u više mjesta na području Općine Tinjan, rekao je Hrva-tin. Mnogi od njih, a posebno ovaj u Kringi, dokazuju da se u relativno kratkom vremenu može napraviti veliki projekt

za lokalnu zajednicu. Među brojnim Križanci-

ma i njihovim gostima iz su-sjednih mjesta bili su saborski zastupnik Peđa Grbin, župa-nijski vijećnik Marino Roce, pročelnik županijskog Odje-la za poljoprivredu Tinjanac Milan Antolović, pazinski gra-donačelnik Renato Krulčić i drugi. Svi su čestitali Kringi i Općini na realizaciji ovog pro-jekta sa željom da dom i igra-lište budu što češće bude u funkciji.

Program otvaranja Doma Takala nogometnom utakmi-com zaključile su veteranske selekcije Grada Pazina i Krin-ge, a slavili su domaćini 4:3.

M. RIMANIĆ

T. G

RB

I�

Izgradnju su većim dijelom financirali sponzori

Najstariji Križanac Šme Turković i načelnik Općine Tinjan Goran Hrvatin na otvaranju

M. R

IMA

NI�

Staza je očišćena i poravnata te će se još dotjerati kad budu stavljeni svi rubnjaci

Informativne ploče s tekstom na latiničnom pismu i brajici


istra

Po prvi puta na ovim prostorima Garage vam predstavlja pravu

ZIMSKU IDILU USRED LJETAGarantiramo vam vrhunsku glazbu i odličnu zabavu

upotpunjenu grudanjem na snijegu i NEOGRANIČENOM konzumacijom svih pića!

Neće vam trebati jakne ni šalovi jer će se za grijanje pobrinuti naši DJ-i i naravno šank :)

Ulaz: 200,00 kn - u cijenu uključena konzumacija svih pića u neograničenim količinama tijekom cijele noći

Više informacija i rezervacije natel. 0914272431 ili [email protected]

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE U RAČICAMA OBILJEŽEN VELIKIM SKUPOM BORACA

SVEČANOM SJEDNICOM PROSLAVLJEN DAN OPĆINE CEROVLJE

Šansa Cerovljanštine u turizmuGRIMALDA - Običaj je da

se svake godine Dan općine Cerovlje proslavi u drugom mjestu pa je red sada došao na Grimaldu. Svečana sjedni-ca vijeća održana je u galeriji župnog stana u nazočnosti brojnih uzvanika iz politič-kog i društvenog života Istre, a započela je himnama koje su izveli klapa Novačanska kumpanija i minutom šut-nje u spomen na poginule u Domovinskom i Narodnoo-slobodilačkom ratu.

Grimaldu, njenu bogatu povijest i baštinu predsta-vila je Melita Gržić Pincin, a prisutnima se potom obra-tio predsjednik Općinskog vijeća Ivan Jurada. Uslijedi-la je videoprezentacija uči-njenog posljednjih godina, a načelnik Emil Daus je pri-tom istaknuo zasluge općin-ske uprave i samih žitelja.

- Vjerujem da će s ula-skom u Europsku uniju općina Cerovlje napravi-ti iskorak u pogledu poljo-privrede, industrije, ali po-najviše turizma, što osobno mislim da je najveća šansa jer su prave vrijednosti Istre sačuvane upravo ovdje, u unutrašnjoj Istri, kazao je načelnik Županijske upra-

ve Istarske županije Valerio Drandić.

Uslijedio je odličan na-stup pazinske Veje koja je razigranim pjesmama Anka i Špacakamin uvese-lila mnoštvo koje je imalo priliku i razgledati izložbu fotografija “Istra: stazom, cestom, oblakom, valom?”.

A. D.

A. D

AG

OS

TIN

Dan općine Cerovlje ove je godine proslavljen u Grimaldi

Europa je utemeljena na tekovinama antifašizmaNa skupu su obilje-žene četiri obljetnice: 70. obljetnice pripo-jenja Istre matici do-movini, 70. obljetnica Prve konferencije KPH za Istru i 70. obljetnica Prve oblasne konfe-rencije SKOJ-a za Istru, koje su održane u Ra-čicama, te 72. obljet-nica antifašističke bor-be naroda Hrvatske

Vijenac za žrtve fašističkog terora Predstavnici Grada Pazina na �elu s gradona�elnikom Re-natom Krul�i�em i Udruge antifašista na �elu s predsjedni-kom Miljenkom Ben�i�em polo�ili su vijenac na spomenik �rtvama fašizma u Parku narodnog ustanka. Njima su se pridru�ili predstavnici politi�kih stranaka, udruga branitelja Domovinskog rata te drugih udruga i institucija koje djeluju u Pazinu. Nakon polaganja vijenca sudionici su minutom šutnje odali po�ast poginulima u antifašisti�koj borbi i �r-tvama fašisti�kog terora. (M. R.)

Centralni skup na Božjem poljuCentralni skup boraca i gra�ana Poreštine za Dan antifašisti�ke borbe odr�an je u Vi�inadi, na Bo�jem polju. Na�elnik Marko Ferenac istaknuo je da se na poseban na-�in prisje�aju svih palih za slobodu. Predsjed-nik pore�ke Udruge an-tifašisti�kih boraca Bo�o Štifani� kazao da 22. lip-nja predstavlja jedan od najodlu�nijih datuma u povijesti hrvatskog naro-da, koji je imao smjelosti i hrabrosti suprotstaviti se onomad najmo�nijem neprijatelju.

- Pojavom fašizma Istra je pro�ivljavala naj-te�e trenutke, nastoja-lo se uništiti sve što je bilo narodno, hrvatsko, slavensko, jezik, kultur-na dobra, škole. Sve to bila je politika iredente koja je svoje krvave o�i uvijek upirala preko Ja-drana na našu obalu, na našu Istru porobljenu ali nikad pokorenu, kazao je Štifani�. (T. K.)

G. Č

ALI

� Š

VE

RK

O

RAČICE - Za svega nekoliko dana Hrvatska će postati 28. članica Europske unije, no mi antifašisti već smo odavno u Europi. Usudio bih se reći od prvog dana, upravo stoga što se Europa i svijet temelje na tekovinama antifašizma, po-ručio je predsjednik Udruge antifašista Buzeta Edo Jerman govoreći na skupu u Račica-ma kojim su obilježene četiri obljetnice: 70. obljetnice pri-pojenja Istre matici domovini, 70. obljetnica Prve konferen-cije KPH za Istru održane i 70. obljetnica Prve oblasne konfe-rencije SKOJ-a za Istru, koje su

također održana u Račicama, te 72. obljetnica antifašističke borbe naroda Hrvatske.

Tito najveća ličnost Treba li još ikome doka-

zivati da bez antifašističke borbe Hrvatske ne bi uop-

će bilo? Zar još uvijek treba dokazivati da bez Tita i na-rodnooslobodilačke vojske matici domovini ne bi bili vraćeni Istra, Rijeka, Zadar, Lastovo i drugi dijelovi Hr-vatske?, upitao se Jerman s govornice.

Predsjednik županijskog Saveza udruga antifašista i potpredsjednik republič-kog Saveza antifašista To-mislav Ravnić istaknuo je da je Tito najveća povijesna ličnost Hrvatske.

Dio identiteta- Upravo su Titovom poli-

tikom stvoreni preduvjeti na-rodnooslobodilačkoj borbi, a naš kraj riješio se stoljetnog ropstva pod tuđinskim vla-stima, rekao je Ravnić.

- S posebnim se pono-som sjećamo velikana hrvat-ske i istarske povijesti, koji su među prvima u Europi ustali protiv fašizma i nacizma, or-ganizirali najveći pokret ot-pora u pokorenoj Europi. S ponosom često ističemo da je značajan doprinos toj bor-bi dao i ustanak istarskog na-roda predvođen našim djedo-vima i sugrađanima upravo ovdje na sjeveru Istre, na Bu-zeštini, rekao je gradonačel-nik Buzeta Siniša Žulić.

- Poštivanje ljudskih prava i prava manjina, antifašizam, multietičnost i multikultural-nost, tolerancija i otvorenost, rodna i vjerska ravnopravnost, izražene su u jednoj riječi čije duboko značenje znaju svi u Istri - suživot, poručio je istar-ski župan Valter Flego. - Pono-san sam što je upravo antifaši-zam bio i ostao dio tog našeg identiteta.

Brojnim sudionicima sku-pa dobrodošlicu je zaželio predsjednik Mjesnog odbora Krušvari Miljenko Prodan. U Račicama su nastupili mje-šoviti pjevački zbor i limena glazba ŽKUD-a Renato Per-nić iz Roča, Ženska vokalna skupina Vetta iz Vrha, reci-tatorice Marija Ribarić i Sa-nja Ugrin te glazbenik Damir Ugrin, a antifašistički skup nastavljen je druženjem uz domjenak i plesnu zabavu.

G. ČALIĆ ŠVERKO


istra

16. HI

STRI

AE

ORGANUM

Orguljski

sajam

La

fiera

d’organo

Organ

fair

25. 6. BUJEŽupna crkva / Chiesa

parrochiale / Parish church, 21:00

BAROQUE ORGAN

Zdravko Pleše, violina / violino / violin

Snježana Pleše Žagar, orgulje / organo / organ

26. 6. PULAKatedrala / Cattedrale /

Cathedral, 21:00

DANCING ORGAN

Joe Kaplowitz, orgulje / organo / organ

Hrvoje Rup�i�, udaraljke / percussioni / percussion

Branko Sterpin, truba / tromba / trompet

www.organum-histriae.com

ZAVRŠEN SELPRAF, PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

Nezaposleni osposobljeni za vo�enje vlastite tvrtke

LABIN - Šesnaestero pola-znika programa samozapo-šljavanja SELPRAF primilo je certifikate o uspješno za-vršenom školovanju. Uručio im ih je ravnatelj Čedomir Ružić, ravnatelj Srednje ško-le Mate Blažina, u prisustvu voditelja programa Davori-na Majkusa iz ljubljanskog Centra za strukovno ospo-sobljavanje i obuku, i nje-govih suradnika, voditeljice ispostave Zavoda za zapo-šljavanje Đeni Pejčinović te nastavnika škole koji su u projektu sudjelovali u svoj-stvu mentora.

Nositelj Ljubljanski centar

SELPRAF je program Eu-ropske unije pod nazivom Leonardo da Vinci. Svrha mu je osposobljavanje ne-zaposlenih za stjecanje do-datnih znanja, vještina i sposobnosti kojima će po-većati svoje mogućnosti zapošljavanja. Ljubljanski centar bio je nositelj pro-grama.

Realizacija je počela u studenome 2011. nakon što je Zavod za zapošljavanje odabrao šezdesetak zainte-resiranih. Prvi dio progra-ma sastojao se od 48 sati obrazovanja putem inter-neta, tijekom kojih su po-

laznici učili njemački jezik, unapređivali svoju digital-nu pismenost i razvijali sa-moinicijativnost i poduzet-ništvo. Nakon vrednovanja njihovih rezultata odabrano je šesnaestero najuspješni-jih koji su sudjelovali u dru-

gom dijelu programa, radu virtualne tvrtke.

- Stekli smo potrebna znanja za pokretanje samo-stalnog posla na bilo ko-jem području. To su osnove računovodstva poduzeća, prezentacije, marketinga i

tržišnog nastupa, a k tome smo stekli i korisna po-znanstva, kaže fizioterape-ut Josip Budimir.

- Nedavno sam zatvo-rila računovodstveni biro, sada sam na Zavodu i vidjet ću što ću dalje. Ovo je lije-

po iskustvo i nadam se da ću ovo znanje uskoro moći negdje primijeniti, kazala nam je Sanja Farguna.

Učinkovitost timskog rada

- Odličan je ovaj timski rad. Stekli smo nova zna-nja, pogotovo ona koja se tiču poduzetništva, bilanci i obračuna plaća. Kada bismo to mogli pretočiti u praksu na radnom mjestu, bilo bi odlično, veli Katarina Šošta-rić Perković, po struci prav-nik-novinar. - Ovo je hva-levrijedan projekt koji daje dobru predodžbu o onome što je potrebno za pokreta-nje posla. Međutim, pitanje je što dalje. Osnivanje podu-zetničkog inkubatora bio bi dobar sljedeći korak, smatra inženjer zaštite na radu Vi-gor Kiršić.

Budući da je SŠ Mate Bla-žina koautor prvog, elek-tronskog dijela programa, zadržala je pravo njegovog korištenja u školskoj nasta-vi, a postoji i mogućnost da ga iskoristi za pokretanje lo-kalnog programa za neza-poslene. R. SELAN

OTKRIVENA SKULPTURA NA PORTIĆU U BANJOLAMA

Škatula od sardina podsjetnik na sretne dane u fabrici

BANJOLE - Na inicijativu mještana Banjola na Portiću je otkrivena skulptura koja pro-laznike podsjeća da se u obli-žnjoj zgradi nalazila tvornica za preradu sardina koja je bila od velikog ekonomskog i druš-tvenog značaja za stanovnike Banjola i okolnih mjesta.

Skulpturu u obliku kon-zerve za sardine zajednički su otkrili medulinski načelnik Goran Buić i Nela Žarković, 82-godišnja mještanka koja je 36 godina radila u tvornici i dva je puta proglašena udar-nikom, a za tvornicu ju vežu samo lijepa sjećanja. Buić je naveo da Portić i danas, uspr-kos tome što se tvornica za-tvorila, živi na pozitivan način te da su ljudi zadovoljni. Rekao je da je tvornica za preradu sardina, u kojoj je radila i nje-

gova baka, povezivala sve mje-štane Općine Medulin.

Na skulpturi prolaznici na hrvatskom, talijanskom, en-gleskom i njemačkom jeziku mogu pročitati tekst o najbo-ljim danima tvornice u susta-vu rovinjske Mirne, otvorene 1928. godine. Tvornica je za-tvorena 1989. godine, kada je

završila u stečaju. Zapošljavala je više od tristo radnica i 150 ri-bara, imala je desetak brodova te je bila društveni centar s ki-nom, salom za ples i ambulan-tom. Brojni mještani koji su se okupili na Portiću, nakon što su razgledali skulpturu, večer su proveli u druženje uz glaz-bu i pečene sardele. A. Š.

Medulinski načelnik Goran Buić i mještanka Nela Žarković

A. Š

IMI�

“Ovo je hvale-vrijedan projekt koji daje dobru predodžbu o onome što je potrebno za po-kretanje posla.” Vigor Kiršić

R. S

ELA

NR

. SE

LANSELPRAF je bespla-

tan program EU-a čija je svrha osposoblja-vanje nezaposlenih za stjecanje dodatnih znanja, vještina i spo-sobnosti kojima će po-većati svoje mogućno-sti zapošljavanja

Priliku da steknu SELPRAF certifikat imalo je 16 najboljih kandidata


istra

www.rima.com.hr

NAPISAO I SNIMIO Igor RADIĆ

SKITAČA - Josip Siljan iz Še-gotići imao je najbolju bijelu “kapljicu” - malvaziju, a Lea Martinić iz Čavli crnu - caber-net sauvignon, na osmoj Smo-tri vina istočne Istre održanoj na Skitači. Sudjelovalo je 35 proizvođača s Labinštine, iz Pule, Rijeke, Sutivanca, Med-veje, Kastva i Čavli. Među 32 bijela vina njih čak devet oki-ćeno je zlatnom medaljom, a od 27 crnih najsjajnije od-ličje dobilo je njih tri.

Pristojno brojna publika sva je vina mogla kušati za 40 kuna, koliko je koštala čaša za degustaciju, i to u plani-narskom domu te Čiketovoj kući. Jedinstven ugođaj stvo-rili su sopci RKUD-a Rudar iz Raše, organizatora smotre, uz čiju se podlogu čaša lakše na-

ginjala, a feštu je u noć pote-gnuo sastav Lungomare.

Kemija u vinogradu- Komisija za ocjenjivanje

predvođena sommelierom Sandijem Parisom potvrdila je da su vina, pogotovo bije-la, ove godine izuzetno kva-

litetna. Crna, istina, još nisu skroz sazrela s obzirom na sušnu 2012., kazao nam je Jo-sip Pino Knapić, glavni u or-ganizaciji.

Pobjednik Siljan bio je konkretan. “Nije problem raditi vino, problem je proi-zvesti pravo grožđe jer se 85

posto “kemije” događa u vi-nogradu. U podrumu možeš dignuti, ali i, bez odgovaraju-ćeg znanja, spustiti kvalitetu. Nema dobrog posla, napret-ka bez stalnih edukacija”.

Vino proizvodi desetak godina, počeo je iz znatiže-lje, praktički bez predznanja,

no uložio je u učenje pa je na Vinistri dosad imao naj-bolji merlot barrique, mal-vaziju barrique, te merlot. Preklani i lani, usto, na toj u nas vodećoj izložbi osvojio je zlata za malvaziju.

- Zalagao sam se za Smo-tru na skitači u želji da proi-

zvođači iz istočne Istre poka-žu da također mogu napraviti kvalitetna vina kao i oni s ostatka Poluotoka. Možda tu nije bilo interesa da se napu-sti tradicionalni način proi-zvodnje, no mlade generacije raskinule su s tim vidjevši da je nova tehnologija nužnost, dodao je Siljan.

Važna manifestacijaPriredba na Skitači izuzet-

no je važna za općinu Raša, ističe njena nova načelnica Glorija Paliska Bolterstein, jer se njome ne promovira samo proizvod, nego i potencijali ovog gorskog područja.

U Skitači trenutno živi samo jedan stanovnik, Đani Fonović, potvrdio nam je nje-gov brat Milijo, popularni Le-mešić. “Ova je izložba prilika da se nađemo s rodbinom i prijateljima. Skitačani su ra-seljeni po svijetu pa ne vjeru-jem da će se naše selo revita-lizirati”, veli Lemešić.

SKITAČOM POTEKLA DOBRA KAPLJICA - ODRŽANA OSMA SMOTRA VINA ISTOČNE ISTRE

Najbolji - malvazija Josipa Siljana i cabernet sauvignon Lee MartinićSudjelovalo je 35 pro-izvođača s Labinštine, iz Pule, Rijeke, Suti-vanca, Medveje, Ka-stva i Čavli. Među 32 bijela vina njih čak de-vet okićeno je zlat-nom medaljom, a od 27 crnih najsjajnije od-ličje dobilo je njih tri

Zlatna bijela i crna vinaZlatne medalje za bijela vina dobili su: Josip Siljan iz Šegoti�i (mal-vazija, 87 bodova; muškat 85,6; pinot 83,6), Marijeto Vozila iz Vo-zili�i (malvazija; 86,4), Sre�ko Kos iz Šumbera (malvazija, 85,4), Alen Mileti� iz Brgoda (malvazija, 85,4), Josip Mileti� iz Brgoda (malvazi-ja, 84,4), Denis Viškovi� iz Kršana (malvazija 84,2), Gianni Vla�i� iz Ru�i�i (muškat, 83,4). Me�u cr-nim vinima zlatna su, pak, ona Lee Martini� iz �avli (cabernet, 85,8), Denisa Viškovi�a iz Pule (crno cu-vee, 85,2) i Sre�ka Kosa iz Šum-bera (teran barrique, 84,8).

Komisija za ocjenjivanje potvrdila je da su vina, pogo-tovo bijela, ove godine izuzetno kvalitetna

Skitača je živnula barem na jedan dan - gužva pred planinarskim domom

Laureati smotre - Josip Siljan i Lea Martinić


istra

Ep0921

��

�� !"#$�! "�$�%&�&�'�$# !" �� $�#(�$$��#()��$ #()*��(+$� ("#(�( " ��%&�&�'�$# !" �� "#�#(�,��#�)��$ #()*�� !"#(�! "$!�%&�&�'�$# !" �� $�#(�$��#()��$ #()�

�� -�� !"#(�! "��%&�&�'�$# !" �� #�#(�$��# )��-��$ #()�

��

„��

��

�� .��-�� -��/�-��

��3�/��4��333)/��-��)5�6��-��7��4��8��/��'��-��-��:��:�;��-)�6��#:� !$"++��#+�:�

�� ,:( ��#$:( ��)

� �� <��/��=��/��4��.��>��

.��?�� !"#$�! "�$��)&��@&�;)��$# !" �� $�#(�$$��#(��$ #(*

.��?��(+$� ("#(�( " ��)&��@&�;)��$# !" �� "#�#(�,��#��$ #(*.��?�� !"#(�! "$!��)&��@&�;)��$# !" �� $�#(�$��#(��$ #(*��/��=��/��.��4��.��>��.��?�� !"#(�! "��)&��@&�;)��$# !" �� #�#(�$��# ��$ #(:�

/��4��

��

��

�� !<��.��4��7A��B��/��.��>��3�/�333)/��-��)5�

@��7��C��-��-��B��A4��.��>��:�>��:�@)CC��)�6��#:� !$"++��

#+�:��7��,:( ��#$:( )

Ep0919

D��%��:�%��C�� -

��;�� 6� �� D�� D�� %�� (F(� !"#(� ("� :�%&�&�'�� $# !" !� $�#(�$� �� #�)� �� $ #()� �� -�� C� �� -��5� ��-�G�� G��-�� D�� %�� $ #()� �� C��/�-��-�� )��/�� D��%��$�) F)$ #()��-��H,I��:��/�-��)

� �� )� F)� 6� �� C� �� -��H�)�)�/�)�#$!"##I:��)��)�� -��C� ��-��H��8/��-��D��@��/�)�("�+:�#"�,:�+"�,:�$"��:�!" $��# " (I:��-�C��)��,)�6� �� H��I��-�� H�)�)� /�)� ((" #:� F " #:� #$�" !:� # �" +:� #$!" ,:� (F" �:�#! "##:� #��"#$� �� #�" (� �� G�� I� �� D�� D�� @��:� �� (+$� #"#(� #"#,!:� %�/�� $#F," #� �� (� $� �##�#(�$:��#�) F)$ #()��:�%��-��C�� -��-��:��/�-��

��

�� &��-��C��-��C� ��-��5��@��:��-�4��/�)� $!:��-�4��/�)� �(:�=��-� ��/�)� !:�J)�=��/�)�!:�6��/�� /�)�+:�6��/�� /�)�#F:�<�� /�)�#,:�6�� /�)��)�H�-��-�� C� �� 4��I:�>��/�)�$�:�'��-��/�)�(+��;��<)�� /��/�)�# ��4��C��/�)� !)�� .��-�� -��4��-��-��:��/�-��%��-��C�� -� �� -��:�@��:�K��$"<<:� ��-�� 8��C-�G�� -� �� -�� ) � �� #$) � �� -�� ,��5��/�-��/�-��-�� 3�/��4��D��@��333)��)5�� !) +)$ #()��)� ��-��-��5��@��:��-�4��/�)�$!:��-�4��/�)� �(:� =��-� �� /�)� !:� J)� =�� /�)� !:� 6��/�� /�)� +:�6��/�� /�)� #F:� <�� /�)� #,� �� 6�� /�)� �)� H�-��-�� C� �� 4��I��/�-��$,) F)� $ #()� �� H�� /�-�I:� �� -��-��5��@��:�>��/�)�$�:�'��-��/�)�(+:��;��<)�� /��/�)�# ��4��C��/�)� !��/�-�� #) +)$ #()� �� H�� -�� /�-�I:� ��-��C��C��5)�� %�� -�� :��D�� -��4�:�K��/�)�#:��#$) +)$ #()�� #$) ��)� %-�� :� �� /�-�� 7��4�� :�� %��-�� C�� -� �� -��:��-� �� : ��#$: ��7��/��-��(+#�,�F:�(+#�,(#��(+#��,+�)

�� ?� �#+

MARKETINGGlasa Istre

Trg I. istarske brigade 10/III

tel. 591-537, 591-538591-541

http://www.glasistre.hr/ novosti

NAPISAO Mladen PILAT

KATUN - Desetogodišnja Stefani Mogorović i njen tri godine stariji susjed i prija-telj Ivan Berton iz Katuna pokraj Pazina u svoju su uo-bičajenu svakodnevnu ruti-nu ispunjenu ponajviše škol-skim obavezama ugurali i malo posebnog gušta, vo-žnju kartingom zahtjevnim pistama i skupljanje bodo-va za što bolji plasman. Na prvi pogled ništa neobič-no, no ne radi se ni o ka-kvom virtualnom svijetu vi-deo-igrica i simulaciji kakve poznate utrke, već o stvarnoj vožnji pravim malim bolidi-ma koji dosežu brzinu iznad 100 km/h, a u kojima dvoje mladih Katunjana čini prve đire u oktanskom svijetu.

Kažu da jabuka ne pada da-leko od stabla. Tako je i Stefa-nina sklonost vožnji na četi-ri kotača došla s očeve strane, koji se niz godina kao član AK Pula-Rovinj uspješno natjecao na brdskim autoutrkama, pa i ne čudi što Emanuel nesebič-no podržava šćer.

- Ja sam nekako sve preko-pirala od tate. Počela sam već s tri lita vozit po korti - rekla nam je simpatična Stefani. - Tata se

brine za sve, a mama je malo protiv, ali se privikava.

Prijatelj Ivan u toj se priči našao kad je jednoga dana u šetnji mjestom zavirio preko ograde i tamo vidio ostvarenje snova mnogih dječaka - pra-vu malu formulu. Nije proš-lo mnogo te je nakon kratkog uvjeravanja i on od svog oca Ivice isprosio vlastiti bolid.

Vatreno krštenje- Kad sam vidio karting

kod Stefani poželio sam i ja svoj, i tako je krenulo. Oduvi-jek se družimo, pa smo i po-čeli skupa voziti i trenirati, a i skupa idemo na utrke - ka-zao je Ivan.

Da bi sve bilo kako treba i po pravilima, najprije su Stefa-ni i Ivan uspješno zimus proš-li riječku školu kartinga i dobi-li potrebne licence. Redovno treniraju i posjećuju poznata karting središta diljem Hrvat-ske i Italije. Iza njih je i “vatre-

no krštenje” u natjecanju pr-venstva Hrvatske koje je bilo početkom mjeseca u Čakov-cu te nakon toga i utrka u Vi-rovitici prije nekih desetak dana. Utrke voze kao članovi Auto kluba Istra Racing Team iz Pazina, čime su mlade nade istarskog kartinga definitiv-no vratile i nastavile tradiciju koju pazinski klub ima u kar-tingu. Ona je počela još 70-ih godina prošlog stoljeća, dok je veća ekspanzija kartingaša

zabilježena i početkom 90-ih. Kao i onda, i današnje člano-ve klub nesebično podržava, prijavljuje, plaća startnine, a o ostalome brinu jednako tako zagriženi njihovi očevi. Ivan se natječe u klasi 3 KTF (125 ccm), dok je Stefani još u kla-si 2 (mini 60). Na natjecanju svatko u svojoj konkurenciji odvozi dvije zasebne utrke od 10 do 12 kilometara, koje po-sebno ulaze u bodovanje za poredak prvenstva. O poret-

ku u utrci odlučuju desetinke, stoga je bitno što preciznije i bez grešaka svladavati stazu.

Trema i strah- Na prvoj utrci u Čakovcu

imala sam veliku tremu, bilo je malo i strah, na kraju sam završila sedma od 15 vozača. Super - prisjetila se premijere Stefani. - Poslije je na drugoj u Virovitici bilo puno lakše, tamo sam bila osma, a mo-gla sam i bolje.

- Ja sam u prvoj utrci bio ci-jelo vrijeme četvrti, a onda sam imao mali sudar i zbog tehnič-kih problema nisam mogao nastaviti. Skoro isto sam na-pravio i u Virovitici, karting je brz, ali nije opasan jer ima do-bru zaštitu i staze su sigurne, pa nekad pretjeram - opisao je Ivan svoje utrke.

Kazat će nam mladi sugo-vornici i da im se prijatelji i vrš-njaci u isto vrijeme čude, dive i pomalo zavide. Nema sum-nje, energijom i voljom kojom zrače pred njima je svijetla bu-dućnost, no za koju treba, kao i dosad, puno rada, truda i odri-canja. Zato prije svega treba imati ciljeve i želje, pa se i pre-preke lakše svladavaju.

- Moja je želja da nakon kar-tinga vozim i autoutrke i da budem prvakinja - otkrila nam je Stefani.

- A ča da ja onda buden? - upitao je obazrivo Ivan, s ob-zirom da je Stefani već “rezer-virala” titulu.

- Pa budi i ti, može bit’ više prvaka - dobio je prijateljski odgovor kojim su na kraju oboje bili zadovoljni.

Put prema ostvarenju že-lja nastavljaju tijekom ljeta, u PH ima se za odvoziti još šest utrka. Isto tako rade na pro-mociji kartinga, a jedna će biti 29. ovog mjeseca kad će povo-dom ulaska Hrvatske u EU kao gosti sudjelovati na autoslalom utrci koja se održava na granič-nom prijelazu Plovanija-Ka-štel i tamo simbolično projuri-ti granicom bez rampi.

JURE STO NA URU: STEFANI MOGOROVIĆ I IVAN BERTON IZ KATUNA NASTAVLJAJU PAZINSKU TRADICIJU U KARTINGU

Stefani: Želim biti prvakinjaIvan: A ča da ja onda buden?

Pa budi i ti, može bit’ više prvaka - dobio je Ivan prijateljski odgovor kojim su na kraju oboje bili zadovoljni. Put prema ostvarenju že-lja nastavljaju tijekom ljeta, u Prvenstvu Hr-vatske ima se za odvoziti još šest utrka

Ivan se u priči našao nakon što je jednoga dana u šetnji mjestom zavirio preko ograde i tamo vidio pravu malu formulu

Stefanina sklonost vožnji na četiri kotača došla je s očeve strane, koji se niz godina uspješno natje-cao na brdskim autoutrkama

ISTARSKE NADE

Stefani Mogorović i Ivan Berton


N. O

. R.

U zatvor zbog prijetnji supruzi RIJEKA - Zbog prijetnji supruzi i otpora policajcima koji

su došli na intervenciju (pritom su i lakše ozlije�eni), u istra�nom zatvoru ju�er je završio 61-godišnjak iz Bakra. Iz �elije mo�e iza�i uz jamstvo od sto tisu�a kuna, kako je to odredilo vije�e rije�kog Op�inskog suda.

Slu�aj se za�eo u �etvrtak ujutro, oko pet sati, kada je muškarac prijetio supruzi da �e joj nauditi. Stigla je patrola, a 61-godišnjak je pru�ao otpor pri uhi�enju. Is-pitana je i njegova supruga te dva policajca koja su bila na intervenciji. Hitro postupaju�i, tu�iteljstvo je ju�er podignulo optu�nicu protiv Bakranina, zbog “prijetnji prema bliskoj osobi” i “prisile prema slu�benoj osobi”, predlo�ivši istra�ni zatvor, a sud je to prihvatio. F. V.

Udario u crkvu i poginuoPITOMAČA - Mladi voza� preminuo je nakon ju�e-

rašnje prometne nesre�e koja se dogodila oko 0.40 sati na Trgu kralja Tomislava u Pitoma�i. U desnom za-voju kod srednje škole 21-godišnjak je, zbog neprila-go�ene brzine, prešao na zelenu površinu na suprot-noj strani kolnika. Ondje je udario u metalni nosa� prometnih znakova, a zatim nastavio nekontrolirano kretanje. Na kraju je njegovo vozilo udarilo u betonsku ogradu crkve, gdje se i zaustavilo. U nesre�i je voza� zadobio teške ozlijede od kojih je u 1.10 sati preminuo u Op�oj bolnici u Virovitica. S. L.

Utopio se u Dravi BILJE - Kod baranjskoga mjesta Bilje u starome ko-

ritu Drave utopio se 49-godišnjak iz �epina, izvijestila je ju�er osje�ko-baranjska Policijska uprava. Muška-rac se utopio za poslijepodneva, a njegovo mrtvo tijelo pronašli su i iz rijeke izvadili pripadnici osje�ke jedinice Specijalne policije. O�evid na mjestu doga�aja obavili su policijski slu�benici policijske postaje Beli Manastir, izvijestila je policija. (H)

Pijan izazvao nesreću pa pobjegaoLABIN - U subotu ujutro oko 6 sati u labinskom na-

selju Katuri dogodila se prometna nesre�a koju je prouzro�io pijani dvadesetogodišnjak iz Labina, a po-tom pobjegao. Mladi� je upravljao Peugeotom 107 nerazvrstanim kolnikom te u jednom trenutku prešao na suprotnu stranu i svojim prednjim dijelom automo-bila udario u bo�nu stranu Renault Meganea kojim je upravljala 42-godišnja voza�ica i Svete Nedelje. U su-daru je lakše tjelesne ozljede zadobio voza�, što ga nije sprije�ilo da se udalji s mjesta nesre�e, no samo nakratko obzirom da su ga policijski djelatnici ubr-zo pronašli na ku�noj adresi. Alkotestiranjem mu je utvr�eno 1,74 promila alkohola u organizmu. Protiv voza�a biti �e podignut optu�ni prijedlog zbog prou-zrokovanja prometne nesre�e, vo�nje pod utjecajem alkohola te bijega s prometne nesre�e. Šteta na vozili-ma procjenjuje se na 18 tisu�a kuna. K. T.

BALE - Ju�er oko 13 sati, na �upanijskoj cesti Bale - Rovinj ne-koliko kilometara prije Bala u prometnoj ne-sre�i stradao je voza� iz Vodnjana. Do nesre-�e je došlo kada je vo-za� u Fiat Una pulskih registracijskih ozna-ka, kojim je upravljao 47godišnjak iz Vodnja-na, pretjecao dva vo-

zila, no nije se uspio vratiti u svoj traku te je sletio s ceste i udario u drve�e. Zbog sumnje na teške tjelesne ozlje-de voza� je prevezen u pulsku Op�u bolnicu u kojoj je i zadr�an na li-je�enju. �upanijska ce-sta Bale - Rovinj zbog o�evida bila je zatvore-na za promet do 15.20 sati. N. O. R.

Teško ozlije�en Vodnjanac

[email protected]

*ZAGREB - No� na nedjelju bila je nesret-na za dvojicu zagreba�kih taksista, oboji-cu zaposlenika Taxi Cammea. Njih su kli-jenti, nakon što su uredno dovezeni na odredište, oplja�kali. Oko dva sata u no�i dvojica su muškaraca taksistu prilikom

pla�anja ra�una ukrali nov�anik. Dva sata kasnije, oko �etiri ujutro, sli�no se dogo-dilo drugom taksistu. U njegov automobil ukrcala su se dva klijenta na Jarunskom jezeru, a kad ih je on dovezao u Dubravu oni su mu ukrali nov�anik. (T. P.)

Opljačkali taksiste

OPASNO LJETO: SPASIOCI GORSKE SLUŽBE IMALI SU PROTEKLOG

Mladi Slovak a planinar sp

Mladom Slovaku (26) koji je sudjelovao u utrci Velebitom srce nažalost nije izdrža-lo. Dok su spasioci kretali u potragu i po-kušavali locirati njegov mobitel, stigla je dojava - beživotno tijelo našao je planinar

Dramatična borba za život 63-godišnjeg planinara na Velebitu završi-la je sretnijim ishodom u riječ-kom KBC-u gdje se oporavlja

Potraga kod Daruvara�lanovi HGSS-a pro-teklog su vikenda ima-li potra�nu akciju i na podru�ju Daruvara. Osmero pripadnika HGSS Stanice Bjelo-var i dva psa traga�a tragali su za nestalom 42-godišnjom �enom, koja je posljednji put vi�ena u �etvrtak ka-sno nave�er kod ben-zinske postaje, udalje-ne stotinjak metara od njene ku�e. Pretra�e-ni su putovi kojima je znala i�i, šumarci i bu-nari, ali nije joj bilo tra-ga. Akcija je zbog no�i prekinuta i nastavljena rano ujutro, forsirana je potraga s psima, zbog povoljnijeg vjetra. I �la-novi Zrakoplovnog klu-ba Bjelovar dali su se u potragu letjelicom ko-jom su nadlijetali polja i vinograde, u nadi da �e nestala biti locira-na iz zraka, ali ni to nije dalo rezultata.

Lički GSS-ovci uspjeli su na vrijeme doći do planinara i spasiti mu život

PIŠE Fiore VEŽNAVERRIJEKA - Činjenice da je ljet-

na turistička sezona u zama-hu i da je u Hrvatskoj sve više turista imaju odraza i u sve ve-ćem angažmanu Hrvatske gor-ske službe spašavanja; samo proteklog vikenda zabilježene su dvije njihove značajnije in-tervencije i potrage na Velebi-tu. Nažalost, prvi slučaj imao je tragičan ishod, jer je smrt-no stradao jedan od sudioni-ka međunarodne treking utr-ke, dok je u drugoj intervenciji spašen život planinaru kojem je pozlilo nakon uspona.

Poziv upomoćSlovački državljanin (26)

nije, nažalost, uspio živ stići do cilja treking utrke Velebit Ultra Trail koja se u subotu odvijala na Velebitu. Spasilačka akcija pokrenuta je nakon što je oko 19.30 sati HGSS Stanica Zadar dobila dojavu da treba pomo-ći sudioniku utrke. Natjecatelj se putem mobitela javio svo-joj obitelji da odustaje od utr-ke te da se vraća kroz Malu Pa-klenicu. Međutim, kako se u očekivano vrijeme nije vratio i nije odgovarao na pozive svoje

obitelji, počelo se strahovati da mu se nešto loše dogodilo.

Ubrzo je organizator utrke uputio poziv za pomoć gor-skih spašavatelja koji su od-mah krenuli u potragu. Dok je još bila u tijeku procedura lo-ciranja mobitela nestalog na-tjecatelja, putem Županijskog

centra 112 stigla je dojava pla-ninara koji je naišao na čovje-ka koji više nije davao zna-kove života. Mladog Slovaka pronašao je 50-godišnji plani-nar, nakon čega su alarmirani i policija i hitna pomoć.

Oko 20 sati gorski spaša-vatelji su stigli do nesretnog trekera; nažalost, više se ništa nije dalo učiniti za spas nje-govog života. Potom je uslije-dio transport tijela nesretnika do parkirališta gdje je preda-no mrtvozorniku. Spasilačka akcija, u kojoj je sudjelovalo ukupno 13 članova HGSS-a (iz Požege, Ogulina i Zadra), završila je u 21.30 sati.

Policijska uprava zadarska izvijestila je jučer da na tije-lu Slovaka nisu uočeni trago-vi nasilja. Uzrok smrti još nije poznat, ali se pretpostavlja da se radi o srčanom udaru, na-vodi policija.


HRVATSKI NOGMETAŠI VRIJEDNOM POBJEDOM NAD GLAVNIM FAVORITOM SKUPINE F OTVORILI SVJETSKO PRVENSTVO IGRAČA DO 20 GODINA

Ante Rebić srušio UrugvajceSjajnim napadač-kim tandemom Li-vaja - Rebić koji je u prvih 45 minuta bio nerješiva enigma za suparničku obranu, Hrvatska je zasluže-no na odmor otiš-la s golom prednosti i u nastavku grčevi-to branila i obranila prednost. Livaja za-pucao jedanaesterac

BURSA - Nogometaši Hr-vatske teškom su mukom došli do vrlo vrijedne star-tne pobjede nad prvim favori-tom skupine F Urugvajem na u-20 Svjetskom prvenstvu u Turskoj. Sjajnim napadačkim tandemom Livaja - Rebić koji je u prvih 45 minuta bio ner-ješiva enigma za suparničku obranu, Hrvatska je zasluže-no na odmor otišla s golom prednosti. Strijelac je bio Ante Rebić, ali je prethodno Liva-ja propustio realizirati jeda-naesterac. U nastavku druga priča. Urugvaj koji je južno-američke kvalifikacije zavr-šio ispred Brazila i Argentine i u čijim redovima igra neko-liko igrača renomiranih eu-ropskih klubova, dominirao je terenom, ali su izabranici Dinka Jeličića uspješno saču-vali netaknutu svoju mrežu i na kraju zasluženo proslaviti veliku pobjedu.

Pravi trenutakProšlo je tek 30 sekundi su-

sreta kad je Livaja nepotreb-no oštrim startom na Cristo-foru, na centru, zaradio žuti karton. Prvi udarac, koji je završio pored gola, uputio je glavom Šimunović u 11. mi-nuti nakon kornera Pjace s desne strane. U idućih su pet minuta Rebić s lijeve i Pjaca s desne strane dolazili u si-tuaciju da odigraju kvalite-tan pas pred gol De Amoresa, ali u tome nisu uspjeli, a po-tom je na drugoj strani Gime-nez glavom pucao pored lije-ve vratnice. Zaigrali su i jedni drugi napadački od starta. U 22. minuti sudac je pokazao na bijelu točku za Hrvatsku. Čanađija je jurnuo u kazneni prostor Urugvaja nakon jed-ne dubinske lopte, a neopre-zni Silva ga je sapleo s leđa. No, Livaja je s 11 metara po-

godio vratnicu od koje se lop-ta odbila u leđa golmana De Amorosa i otišla van. Pred odlazak na odmor “kockasti” su poveli. Livaja je započo ak-ciju, a Rebić ušao s loptom u kazneni prostor i onda sjajno prevario suparničkog golma-na - 1:0. Urugvaj je u 45. mi-nuti pokušao udarcem gla-vom Rolana izjednačiti, ali je Zelenika bio spreman.

Nestalo gorivaSjajnom reakcijom Zele-

nika je u 50. minuti sačuvao svoju mrežu nakon udarca glavom Rolana, jedinog na-čina na koji su Urugvajci us-pijevali zaprijetiti obrani Hr-vatske. Nastojali su Urugvajci doći do izjednačenja u na-stavku pa su zagospodarili travnjakom, dok se Hrvatska odlučila za brze napade pre-

ko Livaje i Rebića koji su kre-tanjem i brzinom “mučili” suparničku obranu. Silni na-padi urugvajskih igrača sko-ro su dali ploda u 72. minuti kad je Lopez s desetak me-tara pogodio vratnicu. Bu-dući da je neposredno prije te prilike Livaja zbog ozlje-de napustio travnjak, “koc-kasti” su sve manje uspije-vali zadržavati loptu u svom posjedu i sve teže zaustav-ljali brojne napade suparni-ka. Izabranicima Dinka Je-ličića kao da je u nastavku susretu “nestalo goriva”. U 80. minuti Lopez je ponov-no pokušao s lijeve strane iznenaditi Zeleniku, ali je hr-vatski golman opet bio na mjestu. U 87. minuti Perica je glavom pucao pored gola nakon ubačaja iz kuta, a po-tom se Hrvatska uspješno obranila do posljednjeg su-dačkog zvižduka. R. CAR

Hrvatska - Urugvaj 1:0Susret 1. kola skupine F. Stadion Ataturk. Sudac:

Neant Aloum (Kamerun). Strijelac: 1:0 Rebi� (41’). �uti kartoni: Livaja, Datkovi�, Mrzljak, Aleksi�, Goru-pec (Hrvatska).

HRVATSKA: Zelenika, Gorupec, Datkovi�, Šimunovi�, Aleksi�, Mrzljak, �ana�ija, Mili�evi� (od 64. Brlek), Pja-ca, Rebi� (od 83. Perica), Livaja (od 71. Ivan�i�).

URUGVAJ: De Amores, Silva, Varela, Cristoforo, Ro-lan (od 78. Bueno), De Arrascaeta, Laxalt, Gino (od 66. Pais), Rodriguez, Gimenez, Avenatti (od 66. Lopez).

SEMAFORRezultati 1. kolaSkupina A �

Francuska - Gana 3:1SAD - Španjolska 1:4

Skupina B �

Kuba - Ju�na Koreja 1:2Nigerija - Portugal 2:3

Skupina C �

Kolumbija - Australija 1:1Turska - Salvador 3:0

Skupina D �

Meksiko - Gr�ka 1:2Paragvaj - Mali 1:1

Skupina E �

�ile - Egipat 2:1

Uzbekistan - Novi Zeland 3:0U prvom susretu skupi-ne F Uzbekistan je svla-dao Novi Zeland s 3:0. Sljede�i susret na ovom prvenstvu Hrvatska igra u srijedu u 20 sati protiv Uzbekistana.

PROMAŠAJ BEZ POSLJEDICA - Marko Livaja

ww

w.fi

fa.c

om

ww

w.fi

fa.c

om

BRAVO, MAJSTORE - Ante Rebić u zagrljaju svojih suigrača

OTVARANJE IZ SNOVA

NEPRIJATELJSKA UTAKMICA

sport INCIDENT UOČI PRIJATELJSKOG OGLEDA IZMEĐU OLIMPIJE I RIJEKE U KRANJSKOJ GORI

ŽDRIJEB LIGE PRVAKA I EUROPSKE LIGE

RUDAR: SINOŽIĆ PODNOSI OSTAVKU

Modrušan ponovo predsjednik?LABIN - Ve�eras u 21 sat bit �e spušten zastor na ovogo-

dišnju sezonu Nogometnog kluba Rudar, jer je na rasporedu redovna sjednica Skupštine kluba na kojoj �e biti podnijeta izvješ�a vezana za proteklo jednogodišnje razdoblje. S ob-zirom da u samom gradu vlada veliko nezadovoljstvo ostva-renim, pogotovo u seniorskom pogonu, više je nego izvje-sno da bi ova skupština mogla otvoriti novo poglavlje u radu Rudara. Kako neslu�beno doznajemo, o�ekuje se ostavka predsjednika Sandija Sino�i�a, �ime bi se otvorilo mjesto za vo�enje kluba nekom drugom. Sino�i� je predsjedni�ku du�-nost obavljao od posljednje izborne sjednice Skupštine odr-�ane prije dvije godine. Ukoliko stvarno podnese ostavku, bit �e zanimljiv nastavak rada Skupštine, jer se mo�e o�eki-vati da bi nakon ove redovne odmah mogla biti odra�ena i izvanredna izborna sjednica Skupštine koja bi dala ime no-vog predsjednika. Nema baš puno imena u igri, ali je svaka-ko najzanimljivije ono bivšeg predsjednika Jakova Modruša-na koji sigurno ima potporu ve�eg dijela skupštinara i samo je pitanje ho�e li on prihvatiti ponovno funkciju predsjednika. O�ito nas o�ekuje burna labinska ve�er. (R. F.)

KUP KONFEDERACIJA

Brazil - Italija 4:2RIO DE JANEIRO - U susretu posljednjeg kola skupine

A Kupa konfederacija u gradu Salvadoru nogometaši Bra-zila su pobijedili Italiju s 4:2. Strijelci za Brazil bili su Dan-te (45’), Neymar (55’) i Fred (66’ i 89’), a za Italiju su zabili Emanuele Giaccherini (51’) i Giorgio Chiellini (71’).

Bio je to susret bez natjecateljskog zna�aja budu�i da su obje reprezentacije ve� ranije osigurale plasman u polufina-le, ali su zato gledatelji mogli u�ivati u lijepom nogometu.

U drugom susretu skupine A, koji je tako�er bio dvoboj za presti�, u Belo Horizonteu je Meksiko pobijedio Japan s 2:1. Dvostruki strijelac za Meksiko bio je Javier Hernan-dez (54’ i 66’), a za Japan je zabio Shinji Okazaki (86’).

NOGOMET

Almeria opet u PrimeriMADRID - Nogometaši Almerije plasirali su se u prvu

španjolsku ligu nakon što su na doma�em terenu u uz-vratu finala doigravanja pobijedili Gironu s 3:0. Prvu uta-kmicu u gostima mom�ad iz Andaluzije dobila je rezulta-tom 1:0, a pogotke za slavlje i povratak Almerije u elitnu konkurenciju, odakle je ispala u sezoni 2010/11, postigli su Vidal u 17. i Charles u 52. i 70. minuti.

Izravan plasman u Primeru izborili su najbolji klubovi španjolske Druge lige Elche i Villarreal.

Messi spreman platiti dugBARCELONA - Lionel Messi spreman je u cijelosti ispla-

titi porezni dug, priop�io je odvjetni�ki ured koji zastupa interese nogometaša Barcelone.

“Vjerujemo da je naš klijent ispunio sve svoje nov�ane obveze, a ako bude potrebno platit �e i zaostatak za iznose koji mu se stavljaju na teret”, priop�ili su iz odvjetni�kog ure-da. Time bi Messi izbjegao optu�bu za utaju poreza. Messi je spreman platiti dug iako odbija optu�be da je zajedno sa svo-jim ocem navodno utajio porez u visini od �etiri milijuna eura.

EUROPSKA LIGA ODBOJKAŠA

Hrvatska - Turska 3:1RAANANA - U posljednjem kolu drugog turnira skupine C

Europske lige, koji se odr�ava u izraelskom Raananu, odbojka-ši Hrvatske pobijedili su Tursku 3:1 (19:21, 21:14, 21:13, 21:10). To je prva pobjeda Hrvatske na turniru u Raananu, nakon što su neo�ekivano izgubili od Izraela 2:3 te od Bjelorusije 1:3.

HRVATSKA: �ukovski 4, Sabljak 12, Noji� 18, Š�erba-kov, Rai� 12, Šar�evi� (L), Sedla�ek 1 �osi� 10, Jur�evi�, Peterlin, Išek 6, Prli�.

TURSKA: Bozan, Gokgoz 13, Karaagac 5, Tanik, Cin 1, Elgaz 6, Cihan, Tekeli, Demirciler (L), Gungor 14, Sahin 4, Yenipazar 5.

EP KOŠARKAŠICA

Hrvatska - V. Britanija 79:85VENDESPACE - U susretu posljednjeg kola drugog kru-

ga EP-a košarkašica Hrvatska je pora�ena od Velike Brita-nije 79:85 (13:19, 21:25, 20:20, 25:21).

U susretu koji za Hrvatsku nije imao nikakav zna�aj, jer je ve� izgubila šanse za �etvrtfinale, najbolja u našoj reprezenta-ciji bila je Ana Lelas sa 17 koševa i 15 skokova, a Britanke je predvodila Johannah Leedham s 26 poena. Hrvatska je tako EP zaklju�ila s jednom pobjedom, na startu turnira protiv Litve, te porazima od Bjelorusije, �eške, Francuske, Srbije i Britanije.

Foto

Reu

ters

Brazilci slave pobjedu nad Italijom

Juričić: Svejedno koga ćemo izvućiRIJEKA - Danas točno u 13

sati u UEFA-inom sjedištu u Nyonu zakazan je ždrijeb pr-voga pretkola Europske lige u kojem će se naći Rijeka, Haj-duk i Lokomotiva, a protivni-ka u trećem pretkolu Lige pr-vaka saznat će i Dinamo. Sat i pol kasnije predviđen je ždri-jeb drugog pretkola što zna-či da će negdje između 14.30 i 15 sati nogometaši Rijeke saznati svog prvog suparni-ka nakon četiri godine apsti-nencije od europske scene. Rijeka će ždrijeb dočekati u svojstvu nositelja, što znači da ima dobre šanse naletje-

ti na nekog suparnika iz no-gometno egzotičnijih zema-lja, ali i klubova iz okruženja (Olimpija, Celje, Domžale, Sa-rajevo, Metalurg Skoplje, Mla-dost Podgorica...). Što priželj-kuje Srećko Juričić?

- Nemam nekih posebnih želja, jer nismo ni upoznati s pravim stanjem stvari - go-vori sportski direktor Rijeke. - Dugo nas nije bilo u Euro-pi. Mislim da nam je ovoga puta svejedno.

Ako prođu drugo pretko-lo, “bijeli” u ždrijebu trećeg pretkola sigurno neće uži-vati povlašteni status nosi-

telja, što znači da će vrlo vje-rojatno naletjeti na neku od momčadi koje svoje europ-sko natjecanje počinju u tre-ćem pretkolu poput Udine-sea, Stuttgarta, Seville... U slučaju da Riječani prirede svojevrsno iznenađenje i us-piju se ugurati u “play off”, odnosno stignu do zadnje prepreke uoči skupina Eu-ropske lige, tu ih mogu če-kati još atraktivniji suparnici poput Tottenhama, Dinama Kijev, Fiorentine...

Izravno plasirani u tre-će pretkolo: Stuttgart, Sevi-lla, Udinese, Club Brugge, St.

Etienne, Zürich, Bursaspor, Swansea City, Rapid, Metalurg Donjeck,Estoril Praia, Vitesse, Kuban Krasnodar, Asteras Tri-polis, Randers, Motherwell, Ja-blonec i Hapoel Ramat Gan.

Izravno plasirani u “play off”: Tottenham, Dinamo Ki-jev, Braga, Fiorentina, Spartak Moskva, AZ Alkmaar, Bešiktaš, Genk, Dnjipro, Betis, Eintracht Frankfurt, Feyenoord, Nica, Atromitos, Apollon Limassol, St. Gallen, Esbjerg i Pasching.

Direktno u skupinama: Valencia, Bordeaux, Lazio, Anži, Wigan, Freiburg i Vi-toria. I. VOLARIĆ

MUČNE SCENE - Najteže je stradao mladić na kojega su nasrnuli pred autobusom, a prvu pomoć pružila mu je liječnička služba Rijeke

Brojčano krajnje ne-ravnopravni sukob s terena se preselio na parking ispred igrališta, lakše je stradao klupski kombi, ali i trojica, četvorica pripadni-ka riječke Armade

KRANJSKA GORA - U tre-nucima dok su igrači Rije-ke izlazili na travnjak lokal-nog igrališta u Kranjskoj Gori uoči utakmice s Olimpijom, s improvizirane tribine sruči-la se skupina od 20 huligana, vjerojatno ljubljanskih “Green Dragonsa” (pripadnici Armade uvjeravaju da su u pitanju slo-venske Delije). Ugledali su na suprotnoj strani igrališta dvoji-cu, trojicu pripadnika Armade koji su stizali iza igrača. Ubrzo su prema njima poletjele ba-klje, a na točno devetoricu go-stujućih navijača sručilo se iz drugoga smjera dodatnih de-setak huligana naoružanih pa-licama. Brojčano krajnje ne-ravnopravni sukob preselio se ubrzo na parking ispred igra-

lišta, lakše je stradao klupski kombi, ali i trojica, četvorica pripadnika Armade.

Nekoliko uglavnom mla-đahnih navijača (većina jed-va punoljetnih) izvuklo se na užas lokalnog stanovništva iz sukoba krvavih glava. “Napa-dači” su na spomen policije, koje nije bilo blizu, posjedali u aute i pobjegli u nepozna-tom smjeru. Ozlijeđenim na-vijačima u pomoć je prisko-čila Rijekina liječnička služba

na čelu s dr. Bobanom Dan-gubićem, a nakon 20 minu-ta stigla je i slovenska policija. Lokalno sportsko društvo, or-ganizator utakmice “branilo” se da nije osiguralo nazočnost policije jer nisu imali najavu organiziranog dolaska navi-jača!? Iako, nije bilo teško za-ključiti da će u pitoreskno slo-vensko mjesto stići pripadnici obiju navijačkih skupina.

- Napali su nas teleskop-skim palicama i daskama.

Trojica na jednog! Ma kakvi navijači Olimpije. Sve su to slovenske Delije! - glasno je objašnjavao jedan od mla-đahnih navijača Rijeke na-kon što je završio petomi-nutni “kaos” ispred igrališta.

Ozlijeđenim navijačima ubrzo su u pomoć pritekli i dopredsjednik kluba Dean Šćulac i trener Matjaž Kek koji je jasno rekao da neće igrati utakmicu ako policija ne osigura utakmicu, a na-vijačima Rijeke se ne omo-gući da ju gledaju s improvi-ziranih tribina. Zbog toga je sve zajedno kasnilo gotovo pola sata. Utakmica je na kra-ju odigrana, mnogi će je, na žalost, pamtiti isključivo po krvavim glavama i huligan-skom obračunu za koje valjda jedino Michel Platini valjda misli da su hrvatska poseb-nost. Teško je i pomisliti što bi se nakon ovoga moglo dogo-diti u slučaju da ždrijeb pret-kola Europske lige u ponedje-ljak spoji Rijeku i Olimpiju ili da je Armada pohodila Kranj-sku Goru u brojnijem i malo “iskusnijem” sastavu.

Ivan VOLARIĆSnimio Vedran KARUZA

Slovenski huligani palicama i daskama izudarali Riječane!

POČETAK SUKOBA - Slovenski huligani kreću u krvavi napad


RIJEKA - Donna Vekić i Ma-rin Čilić najveći su hrvatski aduti Wimbledona, trećeg Grand Slam turnira što po-činje danas na svetoj travi “All England Cluba”. Njihova fi-nala Birminghama, odnosno londonskog Queen’s Cluba, daju nadu da na najugled-nijem teniskom turniru hr-vatski predstavnici neće biti samo prolaznici. Marin Čilić kreće danas, nalazi se u do-njem dijelu ždrijeba, gdje su branitelj naslova, sedmero-struki pobjednik Wimbledona Roger Federer, “friški” osme-rostruki pobjednik Roland Garrosa Rafael Nadal te Andy Murray, velika nada Otočana koji nisu imali pobjednika od 1936. godine i Freda Perryja. Drugim riječima, Novak Đo-ković praktički se može pro-šetati do finala...

Marin Čilić u prvom je kolu “peškao” hrvatskog zeta Mar-cosa Baghdatisa. Suprug Karo-line Šprem je u seriji od deset poraza na turnirima, posljed-nji uspjeh ostvario još sredi-nom veljače u Rotterdamu!

- Baghdatis nije predo-bar ždrijeb za prvo kolo. Iako nije imao puno pobjeda ove sezone, uvijek je neugodan protivnik i veoma motiviran za Grand Slamove. Kao i svi igrači koji uđu u malu krizu, definitivno će tražiti izlaz iz nje, još većom željom - poru-čuje iz Londona Marin Čilić.

Kampiranje za ulaznice, šetnja sa Southfieldsa, jago-de sa šlagom, svaki teniski te-ren kao prekrasan travnjak... Tradicija je ipak malo ustu-

knula pred funkcionalnošću, zaključno s pomičnim kro-vom na centralnom terenu, ali neke stvari neće se promi-jeniti. Zato je Wimbledon po-seban i za igrače.

Motiviran i spreman- Uoči početka ovogodiš-

njeg Wimbledona imam više samopouzdanja. Imao sam

nekoliko odličnih pobjeda u Queensu, igrao sam odličan tenis. Veoma sam motiviran i spreman napraviti veći isko-rak. Nadam se da će se sve poklopiti i na travi, na kojoj se osjećam sve bolje i bolje.

Marin sutra otvara četvr-ti tjedan u Londonu. Bilo bi sjajno dočekati i - peti tjedan. Drugi Wimbledona.

- Za vrije-me Queen’sa zbog kiše i parova nisam imao previ-še slobodnog vremena. Kroz protekli tjedan sam iskoristio za odmor. Išli smo do grada u nekoliko jako do-brih restorana, ali u Londonu nemam neko specijalno mje-sto koje volim posje-ćivati iz godine u godinu. Nadam se da ću ga pronaći ove godine, da mi ostanu u lijepoj uspomeni. Igrao sam i ekshibiciju u Stoke Parku,

tako da nije bilo previše slo-bodnog vremena. Uza sve to, proveo sam dosta vremena na oporavku i maloj rehabilitaci-ji nakon Queen’sa zbog malih bolova u trbušnim mišićima.

Bob Brett je zatvoreno po-glavlje. Dugo, predugo je tra-jala suradnja Međugorca s australskim trenerom.

Goran- Sa mnom više nema

Boba Bretta, ali polako oko sebe stvaram pravu, profe-sionalnu ekipu gdje će svat-ko biti zadužen za svoj dio posla. PR i medijski dio, uz još dosta drugih stvari, ra-dit će mi čovjek s jako puno iskustva, koji je bio s Justi-ne Henin četiri i pol godine i zna što je potrebno ima-ti oko igrača da bi se došlo do samog vrha. Vjerujem da će mi i u tome pomo-

ći. Glavna stvar bit će da se maksimal-

no koncentri-

ram na tenis i da sve svoje misli usmjerim u to.

U Marinovoj loži kao tre-ner u “All England Clubu” bit će Goran Ivanišević, pobjed-nik 2001. godine.

- Goran je ljubazno prihva-tio da će mi pomoći tijekom Wimbledona. Surađivali smo zajedno prije i siguran sam da mi svojim savjetima može puno pomoći. On je veliki ka-pacitet i ima strašno veliko znanje o tenisu. Nakon Wim-bledona ću ozbiljno razmisli-ti o opciji trenera, imat ću više slobodnog vremena do Uma-ga i vjerujem da ću pronaći najbolje moguće rješenje.

Novak Đoković (2.10), Andy Murray (4.33), Rafael Nadal (5.00), Roger Federer (8.50) prednjače kao favoriti na kla-dionicama. Omjer petog fa-vorita Jo-Wilfrieda Tsonge je

26.00, Marin Čilić je na diobi devetog mjesta (201.00).

Omjer Donne Vekić za osvajanje naslo-

va je 1/301.- R e ć i ću samo

jednog koji

me se dojmio ove se-zone i mislim da će napraviti odličan re-

zultat, a to je - Andy Murray. Naravno, puno je tu igrača

koji konkuriraju za naslov. Teško

je nekoga iz-dvojiti. Ovaj Wimbledon definitivno će biti sja-

jan!Zlatko

HORVAT

iskustva, koji je bio s Justi-ne Henin četiri i pol godine i zna što je potrebno ima-ti oko igrača da bi se došlo do samog vrha. Vjerujem da će mi i u tome pomo-

ći. Glavna stvar bit će da se maksimal-

no koncentri-

zajedno prije i siguran sam da mi svojim savjetima može puno pomoći. On je veliki ka-pacitet i ima strašno veliko znanje o tenisu. Nakon Wim-bledona ću ozbiljno razmisli-ti o opciji trenera, imat ću više slobodnog vremena do Uma-ga i vjerujem da ću pronaći najbolje moguće rješenje.

Novak Đoković (2.10), Andy Murray (4.33), Rafael Nadal (5.00), Roger Federer (8.50) prednjače kao favoriti na kla-dionicama. Omjer petog fa-vorita Jo-Wilfrieda Tsonge je

26.00, Marin Čilić je na diobi g j

devetog mjesta (201.00). Omjer Donne Vekić

za osvajanje naslo-va je 1/301.

- R e ć i ću samo

jednog koji

me se dojmio ove se-zone i mislim da će napraviti odličan re-

zultat, a to je - Andy Murray. Naravno, puno je tu igrača

koji konkuriraju za naslov. Teško

je nekoga iz-dvojiti. Ovaj Wimbledon definitivno će biti sja-

jan!Zlatko

HORVAT

m i-og oz an tio Išli

da u o do-na, ali

nemam no mje-m posje-ne u godinu.

da ću ga pronaći da mi ostanu u

meni. Igrao sam u Stoke Parku,

sport

NA TERENIMA “ALL ENGLAND CLUBA” POČINJE NAJUGLEDNIJI TENISKI TURNIR

Dočekati ro�endan u turniru

Najbolji UmagS obzirom na listu prija-va, ne�e biti lako obrani-ti naslov u Umagu?

- Ovo �e biti najbo-lji Umag ikad. Dolaze vrhunski igra�i i ovu �e godinu u Umagu obilje-�iti sjajan tenis. Siguran sam da �e do�i golemi broj ljudi jer takvi igra-�i koji �e nastupiti ne vi�aju se svaki dan, a i organizacija je uvijek na visokoj razini tako da �e biti za svakoga po-nešto. Iš�ekujem svoj ponovni nastup u Uma-gu i nadam se obrani ti-tule - ka�e Marin.

Donna Vekić u petak će proslaviti 17. rođendan.

Bilo bi sjajno kad bi ga doče-kala u turniru, jer to bi zna-čilo da je u trećem kolu.

- Idealno, bar da se dogo-di. Trener mi je obećao ako budem unutra za rođendan mogu navečer izaći i prosla-viti kako želim, ha, ha... - kaže Donna Vekić. - No, i dalje sam najmlađa na turniru, ovo mi

je prvi nastup u seniorskom Wimbledonu i ne treba oče-kivati čuda. Bila bih zadovolj-na ako prođem prvo kolo. Ovo je sveto tenisko mjesto, jedva čekam izaći na teren. Odmorila sam se, leđa su OK, spremna sam za All England Club. Nastup na Wimbledo-nu je nešto posebno, samo da takva bude i moja igra.

Birmingham i drugo

WTA finale u karijeri još jednom su pokazali da je - zvijezda rođena.

- Nije lako kad izgubiš meč, posebno finale, ali na-ravno da smo svi jako zado-voljni. Bio je to dobar tjedan. Bilo je i suza, ali ne na tere-nu, u svlačionici. Bio je to moj prvi WTA turnir na travi, inače mojoj najdražoj pod-lozi. Nitko nije znao koliko i

dokle mogu. Igrala sam od-lično, doduše neke susrete sam dobila i da nisam prika-zala svoju najbolju igru, što je bio slučaj protiv Rybariko-ve, ali nakon onakvog tjed-na mogu biti samo zadovolj-na. Neke stvari se događaju prebrzo, ponekad zaborav-ljam da mi je 16 godina i da jednostavno nisam potpuno spremna za neke stvari.

Inače, na otvaranju turni-ra Ivan Dodig igrat će protiv 16. nositelja Nijemca Philip-pa Kohlschreibera. Donnu

Vekić čeka češka kvalifikan-tica Petra Cetkovska. Drugo kolo Osječanki donosi bivšu prvu tenisačicu svijeta Caro-line Wozniacki i prigodu za podvig... Šveđanka Sofia Ar-vidsonn suparnica je Mirjane Lučić-Baroni koja je prije 14 godina igrala polufinale Wim-bledona... Petra Martić će u prvom kolu igrati protiv Gru-zijke Ane Tatašvili, dok se u pr-vom nastupu u glavnom tur-niru Grand Slam turnira Ajla Tomljanović sastaje sa Srpki-njom Bojanom Jovanovski.

DanasCentralni teren, 14 sati: Federer - Hanescu, Mla-denovi� - Šarapova, Murray - Becker. Teren 2 (12.30): Razzano - Ivano-vi�, �ili� - Baghdatis. Te-ren 7 (4. me� od 12.30): Veki� - Cetkovska.

Marin Čilić: Ovo će biti sjajan Wimbledon

Uoči početka ovo-godišnjeg Wimble-dona imam više sa-mopouzdanja. Imao sam nekoliko odlič-nih pobjeda u Qu-eensu, igrao sam od-ličan tenis. Veoma sam motiviran i spre-man napraviti veći iskorak - kaže Čilić

KLADIONICAĐoković (2.10), Murray (4.33), Na-dal (5.00), Federer (8.50) prednjače kao favoriti na kladionicama. Čilić je na diobi devetog mjesta (201.00)

SVETA TRAVA

NEPOVOLJAN ŽDRIJEB - Marin Čilić

Foto

Reu

ters

Foto

Reu

ters

NAJMLA�A IGRAČICA NA TURNIRU - Donna Vekić

ij


PULSKI KOŠARKAŠ VRATIO SE OVE POLUSEZONE U CIBONU NAKON 12 GODINA I U SMIRAJU KARIJERE PRVI PUT OSVOJIO DUPLU KRUNU

SANDRO NICEVIĆStrah? Ne, nije bilo straha u tom trenut-ku i ne znam zašto me to svi pitaju. Pucao sam tijekom karijere nekoliko milijuna lop-ti s te pozicije, tako da je to bio dobar iz-bor. Imao sam i prije pobjedničkih šutova, ali nijedan nije bio ovako značajan. Nije-dan nije donio trofej. To mi je bio jedan od ljepših trenutaka u karijeri, kaže Nicević

RAZGOVARAO Roberto CAR

Trenutno, ali i već godina-ma najbolji pulski košar-kaš Sandro Nicević, bivši

reprezentativac koji je između ostalog nastupio i na Olimpij-skim igrama u Pekingu, iza sebe je ostavio jednu od najkraćih, ali i najuspješnijih sezona duge ka-rijere. U 37. godini pomogao je Ciboni da preokrene loš ulazak u sezonu i na kraju osvoji oba do-maća trofeja, Kup i prvenstvo.

Kako ocjenjujete netom završenu sezonu?

- Ova epizoda u Ciboni, u koju sam se vratio nakon 12 godina igranja u inozemstvu, bila je obostrano jako lijepa. Za mene jer sam se na pravi način vratio igranju nakon oz-ljede tetive s kojom sam se bo-rio od prošlog ljeta, ali i za klub nakon svih brodoloma koje je imao u prvom dijelu sezonu zbog krivog skautiranja igrača - rekao je Sandro Nicević. - Na kraju je sve ispalo super.

Što ste vi stigavši kao cen-tar koji će odmoriti Žižića po-nudili novoga Ciboni?

- Ja sam od početka znao što im mogu donijeti. Iskustvo, mir-noću, ozbiljnost. Možda im je baš to nedostajalo dotad. Uloga drugog centra mi je u početku bila nova, jer sam jedino rano tijekom karijere u Ciboni bio u toj ulozi igrača koji će ulaziti na 15 do 20 minuta u igru. No, nije mi bio problem adaptirati se na tu ulogu s obzirom na su-igrače koje sam imao i koje sam poznavao. I trenera naravno. Iako je Lutz tri godine mlađi od mene, uvijek sam ga respektirao i bez problema provodio njego-ve ideje. Uvijek sam respektirao trenera, tko god on bio.

PobjedniciCibonin uzlet počeo je osva-

janjem Kupa, a upravo ste vi postigli pobjednički koš u fina-lu. I jedini. Kako je lopta uopće došla do vas u tom trenutku?

- Akcija je bila zamišljena za Blassingamea, da ju on zavr-ši. Međutim, kad je lopta doš-la do njega, moj se čuvar ne-potrebno odvojio od mene i išao udvojiti na njemu. Kako je Blassingame odličan play, to je odmah vidio i dodao mi lop-tu koju sam ja odmah uputio prema košu, jer nije bilo vre-mena za razmišljanje. Strah? Ne, nije bilo straha u tom tre-nutku i ne znam zašto me to

svi pitaju. Pucao sam tijekom karijere nekoliko milijuna lop-ti s te pozicije, tako da je to bio dobar izbor. Imao sam i prije pobjedničkih šutova, ali nije-dan nije bio ovako značajan. Nijedan nije donio trofej. To je bio jedan od ljepših trenutaka u karijeri. Zabiti pobjednički koš u drugoj utakmici za Ci-bonu nije mala stvar.

Ovaj ste koš vrlo emotivno proslavili sa suigračima. Je li bilo nekog posebnog razloga?

- Nije. Normalna je to reak-cija. Pobijedili smo u susretu u kojem smo gubili 11 poena ra-zlike svega tri minute prije kra-ja. Normalno je da smo se ve-selili nakon susreta i da smo to zajednički proslavili. Ja sam tek stigao, ali suigrači su to puno emotivnije doživljavali zbog svega što im se do tog trenutka dogodilo u sezoni. Tada mi je prošlo kroz glavu da sam stigao u momčad koja ima poten-cijala da napravi dobre stva-ri u budućnosti. Mislim da je

to bila prijelomna utakmica. S ova dva trofeja sam povećao i osobnu riznicu pehara. Dotad sam osvojio kup u Francuskoj, te pet naslova s Cibonom i je-dan u Španjolskoj, ali nikad ni-sam osvojio duplu krunu.

U Ciboni su sve oči ti-jekom sezone bile uprte u novu hrvatsku košarkašku nadu, Darija Šarića. Kako ste ga vi doživjeli?

- Dario je definitivno igrač koji će imati veliku karijeru. No, trenutno je to dečko koji je dosta shrvan događajima od prošlog ljeta. Dečko koji igra pod velikim pritiskom da do-kaže da je vrijedan cijele pažnje koja ga okružuje. Da se razumi-jemo, veliki dio tog pritiska si je sam nametnuo, jer stalno ima

osjećaj da nije dovoljno dobro napravio, što god je napravio. S jedne strane je to dobro, jer je izražena želja za učenjem, za napredovanjem, jer teži savr-šenstvu, ali sad zbog toga iska-zuje nervozu. Ukoliko to riješi definitivno će biti pravi. Rođe-ni je pobjednik.

PlanoviUgovor s Cibonom vam

je istekao. Kakvi su vam sad planovi?

- Trenutno nemam kon-kretnih planova. Na tržištu sam i čekam odgovarajuću ponudu. Volio bih nastaviti igrati jer se fizički osjećam od-lično, ali brojka, 37 mi je go-dina, je ta koja smanjuje po-tražnju. Ljude je strah jer ne

znaju koliko ja u tim godina-ma mogu pružiti.

Pored aktivnog igranja ko-šarke vi ste i član uprave Sto-je. Kako ocjenjujete rad u tom klubu i vašu ulogu u tome?

- Rad u Stoji ocjenjujem vrlo pozitivno. Zato sam se i uklju-čio u rad uprave koji je dosad, istini za volju, bio više pasivan, jer sam bio zauzet igranjem. Puli treba ozbiljan košarkaš-ki klub u kojem će djeca doći i učiti igrati košarku. Da bi se

to ostvarilo prvo mora po-stojati dobra organizacija unutar kluba. Tu na Sto-

ji ona postoji i drago mi je da vidim veliku že-lju za napredovanjem. Organizacija kluba je tek u začecima, ali po-stoji želja da se ide na

puno višu razinu. Da u Puli košarka opet bude na

visokom nivou kako bi se dje-ca mogla identificirati s vrhun-skim igračima i potom i sama doprinijeti pulskoj košarci. Mi-slim da treba dati priliku mladi-ma, jer koliko sam dosad vidio, potencijala ima. Ima sve više mladih koji se žele nečim bavi-ti u životu i zašto im ne pružiti priliku da to bude košarka.

Stoja se upravo priprema za organizaciju svog tradicional-nog ljetnog kampa, odnosno škole košarke. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?

- Da sad na Stoji imamo otvo-renih igrališta na kojima se može jako puno napraviti tijekom lje-

ta. Evo, nedavno je bila akcija čišćenja tih vanjskih terena. Na sam spomen ljetnog kampa vra-ćaju mi se slike iz djetinjstva. To mi je bio najljepši dio. To je prili-ka da se poboljšaš kao igrač, da upoznaš nove prijatelje, možda nove suigrače. U Stoji su tek u začecima s tim ljetnim kampo-vima, ali treba težiti većim stva-rima. To je ono što sad nedosta-je u Puli. Nekad smo ovdje imali košarkašku akademiju koja je dovodila brojne igrače i trenere iz Amerike i Europe. Bilo bi lije-po kad bi se opet moglo organi-zirati nešto slično. Možda sam sad otišao predaleko u buduć-nost, ali uvijek treba težiti tome da se ide na višu razinu.

TreneriS obzirom na način razmi-

šljanja i godine, jeste li raz-mišljali o trenerskoj karijeri?

- Iskreno, jesam. Zasad se i dalje vidim u košarci i kad za-ključim igračku karijeru. Imam i želje i volje za trenerskim po-slom. Cijeli život učim košarku i sve to bih želio prenijeti, po-nuditi mladima da se afirmi-raju. Imao sam prilike učiti od velikog broja trenera i od sva-kog se može ponešto naučiti. Svaki je, bilo pozitivno ili nega-tivno, utjecao na mene. Ime-na? Bilo ih je puno koji su pri-donijeli mom razvoju i ne bih ih želio nabrajati, pa da neko-ga preskočim. Ipak, mogu po-četi od Berčeka koji je napravio “bum” u razvoju mladih igrača u Puli, preko Vujoševića s ko-jim sam sezonu i pol bio u Ita-liji. Tu su i Spahija, Repeša, pa Sašo Filipovski u Olimpiji. Uz njega i Zmagu Sagadina sam bio samo kratko, tek tri mjese-ca, ali sam jako puno naučio. Odrastao sam i uz Katsikarisa u AEK-u, a imao sam odličnu se-zonu i sa Scariolom u Malagi.

Na klupe Cibone i Cedevi-te sad su zasjeli Neven Spahi-ja i Jasmin Repeša. Koji je bo-lji trener po vama?

- Obojica su vrhunski trene-ri, imaju odlične rezultate za sobom. Razlika je u tome što je Repeša studiozniji, više je posvećen detaljima. Kod njega baš svaka sitnica mora biti do-vedena do savršenstva. Spahi-ja ne ide toliko u detalje.

Zabiti pobjednički koš u drugoj utakmici za Cibonu nije mala stvar

Samostalne pripremeVi ste jedan od sportaša koji se ljeti samostalno pripre-mao za nastupe. Je li to tajna dugog igranja?

- Ja sam još negdje od svoje 20. godine sam vodio ra�una o svom tijelu, jer ne vjerujem da bih bez toga izdr�ao sve ove godine igranja bez te�ih ozljeda i teško da bih se u 37. godini ovako dobro osje�ao. To su posljedice baznih priprema koje sam uvijek odra�ivao ljeti. Nekad sam imao mjesec, nekad dva mjeseca stanke i to bih razdoblje iskoristio da se samo-stalno pripremim za napore sezone. Kad bih se oslonio samo na one klupske pripreme, ne bih dobio onu tjelesnu spremu koju �elim imati kroz cijelu sezonu. Zato ve� godinama kad ljeti do�em u Pulu treniram s osobnim trenerom, Sinišom Ivankovi�em. Mislim da ve� 12 godina zajedno radimo i moji nastupi su plod takvog rada. Ranije sam trenirao s trenerima u Zagrebu, ali više mi odgovara da treniram ovdje.

Konkurencija tjera naprijedTijekom razgovora stalno spominjete volju za u�enjem i na-predovanjem. Odnosi li se to i na konkurenciju u mom�adi?

- Pokazalo se da sam najbolje igrao kad sam imao kon-kurenciju u klubu na poziciji “petice”. Kad nisam bio jedi-ni centar. Kad nisam imao prave konkurencije davao sam manje. U Unicaji sam, primjerice, imao Daniela Santiaga koji je poslije otišao u NBA i koji je tada bio prvi centar mom�adi i s njim sam se znao �estoko potu�i na treninzi-ma. Kad sam igrao u Gr�koj pored mene su bili mladi do-ma�i centri koji su pokušavali sve da bi me izgurali s po-zicije prvog centra i to me tako�er tjeralo na dodatni rad. U Francuskoj mi je bilo puno lakše kad sam u klubu imao Aš�eri�a ili Skelina. Konkurencija tjera naprijed.

OSOBNA ISKAZNICADatum ro�enja: �16. lipnja 1976. godineMjesto: Pula �

Visina: 210 cm �

Reprezentacija: �

EP 2003 Švedska - �9. mjestoEP 2009 Poljska - �6. mjestoOI 2008 Peking - �6. mjesto

IMPRESIVAN NIZ KLUBOVA

Gradine (1994-1995) �

Franck (1995-1996) �

Benston (1996-1997) �

Cibona (1997-2001) �

Olimpija (2001) �

Le Mans (2001-2004) �

AEK Atena (2004-2005) �

Unicaja Malaga �(2005-2006)Le Mans (2006-2007) �

Bešiktaš (2007-2008) �

Benetton (2008-2011) �

Montegranaro �(2011-2012)Treviso (2013) �

Cibona (2013) �

Najbolje sezoneKada ste igrali najbolju košarku karijere? - Dobro pitanje. Moram razmisliti. Mislim da je to bilo raz-doblje nakon Malage. S Unicajom sam osvojio naslov, ali sam dio sezone propustio zbog ozljede. Mislim da sam naj-bolje igrao u sezonama nakon te. Dakle u Le Mansu, Bešik-tašu i Benettonu. Tada sam igrao dosta zrelo i dosta dobro.

O reprezentaciji�esto ste bili na popisu reprezentativaca, ali ste na koncu išli na dva europska prvenstva i na OI u Pekingu. Mislite li da ste mogli i više?

- Ne volim se vra�ati u prošlost, ali kad razmišljam o repre-zentaciji najve�a �al ostaje što nisam išao na EP 1997. godine u Barcelonu. Bilo je to zbog nekih “igara” oko reprezentaci-je i to me bilo ohladilo. Ipak, na kraju sam otišao u Peking i to smatram vrhuncem karijere. San svakog sportaša je da nastu-pi na Olimpijskim igrama i meni se taj san ostvario. Taj nastup mi je bio i satisfakcija za onaj propušteni odlazak u Barcelonu.

U Stoji postoji želja da se ide na puno višu razinu kako bi se djeca mogla identificirati s vrhunskim igra-čima i potom i sama doprinijeti pulskoj košarci

S ova dva trofeja sam povećao i osobnu rizni-cu pehara. Dotad sam osvojio kup u Francu-skoj, te pet naslova s Cibonom i jedan u Špa-njolskoj, ali nikad nisam osvojio duplu krunu

znaju koliko ja u timma mogu pružiti.

Pored aktivnog igšarke vi ste i član upje. Kako ocjenjujete rklubu i vašu ulogu u

- Rad u Stoji ocjenjpozitivno. Zato sam čio u rad uprave kojiistini za volju, bio višjer sam bio zauzet iPuli treba ozbiljan kki klub u kojem će di učiti igrati košarku

to ostvarilo prvo stojati dobra orgunutar kluba. T

ji ona postoji ije da vidim lju za napredOrganizacijatek u začecimstoji želja da

puno višu razPuli košarka ope

visokom nivou kako ca mogla identificiratskim igračima i potodoprinijeti pulskoj koslim da treba dati prilima, jer koliko sam dopotencijala ima. Imamladih koji se žele neti u životu i zašto im priliku da to bude koš

Stoja se upravo priorganizaciju svog tranog ljetnog kampa, škole košarke. Kakviskustva po tom pita

- Da sad na Stoji imrenih igrališta na kojimjako puno napraviti ti

o bilo raz-aslov, ali a sam naj-su, Bešik-

sta dobrosta dobrosta ro.sta dobrosta ro.

na koncu . Mislite li

pm o repre-m o re-97. godine zentaci-eking i to

e da nastu-Taj nastup BarcelonuBarcelonuBar nu.

S ova dva trofeja sam povećao i osobnu jcu pehara. Dotad sam osvojio kup u Francjskoj, te pet naslova s Cibonom i jedan u j, jnjolskoj, ali nikad nisam osvojio duplu kruj j j

R. G

OR

ŠI�

/CR

OP

IX

N. D

UG

I/CR

OP

IX

Pulskim klincima trebaju idoli

D. M

AR

I�/C

RO

PIX

sport

GIMNASTIKA: SVJETSKI KUP

Tomislav Marković petiANADII - Hrvatski gimnasti�ar Tomislav Markovi� za-

uzeo je peto mjesto u finalu Svjetskog kupa u portugal-skoj Anadii. Osje�anin je na parteru odvje�bao za ocjenu 14.600.

Zlato je osvojio Brazilac Diego Hypolito s 15.375, ispred srebrnog Nijemca Mathiasa Fähriga (15.175) i bron�anog Amerikanca Samuela Mikulaka (15,100).

KANDIDATURA ZA OI 2020.

Madridski kolektivni sanMADRID - Oko 50.000 ljudi iskazalo je potporu kandi-

daturi Madrida za organizaciju Olimpijskih igara 2020. na razli�itim sportskim doga�anjima koja su odr�ana u glav-nom španjolskom gradu.

- Zaslu�ujemo Igre i to je kolektivni san ne samo za Ma-drid, nego za cijelu Španjolsku. To je stvarnost! - izjavila je gradona�elnica Ana Botella.

U slavnom parku Retiro igrale su se utakmice odbojke na pijesku dok su na stadionu Reala, Santiago Bernabeu, odr�ane vje�be aerobika i kardiovaskularni trening. Me�e-vi stolnog tenisa, utakmice malog nogometa, košarke i gi-mnasti�ke vje�be odr�avane su po cijelom gradu.

Vrhunac ovog sportskog doga�aja bila je utrka na osam kilometara s 30.000 sudionika koja je startala u 22.30 sati po lokalnom vremenu.

Madrid je kandidat za OI 2020. zajedno s Tokijom i Ista-nbulom.

Prema rije�ima predsjednika Odbora za kandidaturu Alejandra Blanca, “više od 80 posto Španjolaca podr�ava kandidaturu Madrida”.

- Dovoljno je pogledati ulice Madrida da shvatite koliko ovaj grad �eli Igre. To je najbolje ispitivanje javnog mišlje-nja koje smo mogli imati - rekao je Blanco.

Prema rezultatima pravog ispitivanja javnog mišljenja, 81 posto Madri�ana podr�ava kandidaturu svog grada unato� ekonomskoj krizi u kojoj se zemlja nalazi. (Hina)

BOĆANJE: TURNIR ZAJEDNICE TALIJANA

Umageži obranili tituluPAZIN - Bo�ari Umaga podigli su pobjedni�ki pehar

tradicionalnog turnira trojki “Pazin-Pisino 2013” koji je u organizaciji sportske sekcije Zajednice Talijana Pazin sed-mi put odigran u bo�arskoj dvorani i na gradskom bo�ali-štu Pod lipom. Time su obranili titulu kojom su lani preki-nuli petogodišnju vladavinu doma�ina, prve ekipe Pisina. Ovoga su puta nastupili u nešto izmijenjenom sastavu, no dovoljno jakom da ve� u razigravanju dobrim igrama na-jave da bi se era Umage�a mogla nastaviti, što su kasnije i potvrdili kad su redom “padali” Laurana (7:4) u �etvrtfi-nalu, Babi�i (8:7) u polufinalu i na kraju Materada u finalu (11:9). Najviše problema imali su protiv prvih susjeda Ba-bi�a koji su se, pak, pokazali kao najugodnije iznena�e-nje turnira i pomalo iz drugog plana došli u borbu za tre�e mjesto. Tu su ipak bolji bili nekadašnji prvaci Pisino I i sla-vili rezultatom 13:5.

Na otvaranju turnira u novoure�enim prostorijama pa-zinskih Talijana me�u okupljenim ekipama, predstavni-cima talijanskih zajednica Rijeke, Slovenskog primorja i Istre, gradona�elnik Pazina Renato Krul�i� po drugi je put dobrodošlicu za�elio i bo�arima Zajednice Talijana Ilok koji su u svom drugom pojavljivanju došli i do prve pobje-de, nakon što su bili bolji od Savudrije 13:6.

Na kraju, pored tradicionalnih nagrada i priznanja, predsjednica Pazinjana Gracijela Paulovi� uru�ila je i na-gradu za najboljeg igra�a turnira koju je primio Bo�o Šor-go iz pora�enih finalista, Materade.

Rezultati, �etvrtfinale: Pisino II - Matterada 8:13, Uma-go - Laurana 7:4, Momiano - Babi�i 9:10, Monpaderno - Pisino I 0:13; polufinale: Matterada - Pisino I 13:3, Uma-go -Babi�i 8:7; za 3. mjesto: Pisino I - Babi�i 13:5; finale: Umago - Matterada 11:9. (M. P.)

ČASTAN OPROŠTAJ FUNTANJANA, PRVAK SE “BLAMIRAO” U MARČELJIMADRUGA HBL SJEVER

Istra Aluminij ostala drugoligaš

Oba ugrožena klu-ba, Istra Aluminij i Kastav na doma-ćim terenima upisali pobjede, pa je mom-čad iz Ročkog Polja zadržala dva boda prednosti pred kon-kurentom i ostala drugoligaš

POREČ - U Ročkom Polju će se i sljedeće sezone igrati drugoligaško boćanje, a Istra Aluminij je zadržala svoj sta-tus u Drugoj HBL sjever kao jedan od njegovih najdugo-vječnijih članova. Epilog je to posljednjeg kola lige koje je dalo odgovor na još samo jedno pitanje, hoće li uz već ranije otpisanu Funtanu is-pasti Istra Aluminij ili Ka-stav. S obzirom da su oba ugrožena kluba na domaćim terenima upisala pobjede, bilo je to dovoljno momča-di iz Ročkog Polja da zadr-ži dva boda prednosti pred konkurentom i ostane dru-goligaš.

Nikakve neizvjesnosti na oproštaju od sezone ustva-ri nije ni bilo, s obzirom da je Istra Aluminij u susretu s Lovranom prije zadnje se-

rije klasičnih igara vodila 11:3, što znači da je već u tom trenutku imala osigu-ran remi koji joj je bio do-statan za ostanak. Svi su boćari iz Ročkog Polja u najvažnijem susretu sezo-ne bili na visini zadatka, u ključnom trenutku susreta, odmah na početku kad su se skupljali presudni poe-ni, svi su bližanje i izbijanje u krug odigrali vrlo dobro, a potom je Robi Ilić pogodio i odličnu 31 boću u brzin-skom izbijanju.

U derbiju vodećih klu-bova koji se igrao za pre-stiž, Marčelji su svladali već okrunjenog prvaka i povrat-

nika u Prvu HBL Pulu te na kraju prvenstva zaostatak za njom sveli na svega tri boda. Puljani su aktivan re-zultat držali do pred ulazak u zadnju seriju igara kad su zaostajali s minimalnih 6:8, no onda su izgubili sve če-tiri klasične igre, što im se dogodilo i prije dva tjedna na gostovanju u Zagrebu kad su poraženi od Dubra-ve. Petar Barlian je upisao u pulskom sastavu dvije po-bjede s vrlo dobra 24 punta u krugovima.

Funtana se časno opro-stila od drugoligaškog društva domaćom pobje-dom nad jakom riječkom Brajdom. Premda su Rije-čani nakon brzinskog iz-bijanja vodili 6:4, Funta-njani su dobili sve igre do kraja i slavili uvjerljivu po-bjedu. Najbolji funtanjan-ski boćar cijele sezone Ne-ven Laković dobio je sve tri igre, Nikola Marić i Sandro Ladavac dodali su po dvije pobjede. K. KLARIĆ

18. KOLO

Marčelji - Pula16:6Rezultati, krug (6:2): Bradi�i� - Iki� 22:20, Kova�evi�

- Percan 25:15, Peloza - Zemunovi� 24:20, Vlah - Barli-an 23:24; brzinsko izbijanje (0:2): Pikovi� - Klari� 17:27; precizno izbijanje (2:0): Vlah - Zemunovi� 22:12; štafetno izbijanje (0:2): Kova�evi�, Bradi�i� - Iki�, Barlian 36:39; pojedina�no (2:0): Kova�evi� - Zemunovi� 13:12; par (4:0): Vlah, Benaš - Iki�, Paškvali� 13:2, Santoro, Bradi�i� - Lencovi�, Percan 13:3; trojka (2:0): Peloza, Maras, Sko-�i� - Barlian, Klari�, Perai� 13:1.

Istra Aluminij - Lovran 17:5Rezultati, krug (7:1): Ili� - Oli� 23:21, Gr�ini� - �iguli�

22:17, Baši� - Bu�evi� 22:22, Brnobi� - Lazari� 23:15; br-zinsko izbijanje (2:0): Ili� - Dretvi� 31:10; precizno izbijanje (0:2): Baši� - Mio�i� 13:19; štafetno izbijanje (2:0): V. Gla-vi�, Grbac - Mrak, �iguli� 31:30; pojedina�no (2:0): Gr�ini� - nema protivnika 6:0; par (2:2): Nuzica, T. Glavi� - Mrak, Bu�evi� 12:9, �uli�, Brnobi� (Ili�) - Lazri�, Dretvi� 11:13; trojka (2:0): Baši�, Grbac, V. Glavi� (Nemarnik) - Oli�, Mio-�i�, �iguli� 13:6.

Funtana - Brajda 16:6Rezultati, krug (4:4): Sardelin - Šarac 13:18, Mari� - Bariši�

17:15, Lakovi� - Smokvina 16:13, Kova�ek - Mori� 16:20; brzin-sko izbijanje (0:2): Liovi� - Smokvina 25:29, precizno izbijanje (2:0): Ladavac - Šarac 12:7; štafetno izbijanje (2:0): Lakovi�, Mari� - Bariši�, Štefanec 32:30; pojedina�no (2:0): Lakovi� - Šarac 11:9; par (4:0): Sardelin, Ladavac - Bariši�, Lerga 13:5, Marinovi�, Legovi� - Mrši�, Smokvina 13:1; trojka (2:0): Liovi�, Kova�ek, Grgeta - Mori�, Štefanec, Dokozi� 13:8.

Rezultati 18. kola: Sv. Luka - Sloga 16:6, Istra Aluminij - Lovran 17:5, Funtana - Brajda 16:6, Mar�elji - Pula 16:6, Ka-stav - Dubrava 12:10.

Pula 18 13 1 4 257:139 27Marčelji 18 12 0 6 236:160 24Brajda 18 10 2 6 215:181 22Sv. Luka 18 9 1 8 190:206 19Dubrava 18 8 0 10 199:197 16Sloga 18 7 2 9 194:202 16Lovran 18 8 0 10 181:215 16Istra Aluminij 18 7 2 9 177:219 16Kastav 18 6 2 10 175:221 14Funtana 18 4 2 12 156:240 10

Ekipa Umaga, pobjednici turnira

ODLIČAN U BRZINSKOM - Robi Ilić (Istra Aluminij) izbio je 31 boću BLISTAO U PORAZU - Petar Barlian, Pula

D. M

EM

ED

OV

I�


oglasi

igraj tenisu prvom redu do mora!

www.umagtennisacademy.com

PRO

GRAMI AKADEM

IJE

•fun•intensive•individualni satovi•tenis kamp

Službeni regionalni centar

Hrvatskog teniskog saveza

Partneri


sport

vijesti � IZ auto-moto industrijehrvatska � PREMIJERA: “KIA pro ceedvijesti: � IZ auto-moto industrijehrvatska � PREMIJERA: “KIA pro ceedvijesti: � IZ auto-moto industrije

SUTRA u Glasu Istre utoa motoVOZILI SMO: � Novi Citroen C4 PicassoPREDSTAVLJAMO: � Fiat 500 LivingTEST: � Volkswagen Golf 1,2 TSIPIKES PEAK: � Loeb napada brdo pod oblacimaVIJESTI IZ AUTO-MOTO INDUSTRIJE �

MERSIN - Hrvatski mačeva-lac Bojan Jovanović poražen je u 1. kolu floreta na Medi-teranskim igrama u Mersinu od Talijana Giorgia Avole 7:15. Bojan je odlično otvorio bor-bu povevši 4:1, no tada je stao. Bivši europski prvak i svjet-ski viceprvak nanizao je se-dam bodova stigavši do vod-stva 8:4. Ubrzo je bilo 10:5, pa 12:6 i Avola je potom mirno priveo borbu kraju.

- Razočaran sam ovim re-

zultatom. Nadao sam se bo-ljem plasmanu, premda ni-sam niti na 50 posto svojih snaga - kazao je Jovanović. Protiv Talijana se borio na posljednjem EP-u gdje ga je pobijedio zbog čega Avo-la nije nastupio na Olimpij-skim igrama.

- Sad mi je vratio - dodao je Jovanović.

Iza njega je neuspjeh na europskom prvenstvu u Za-grebu gdje je osvojio skro-

mno 59. mjesto, a sad je ispao i na startu mediteranskog tur-nira. Uskoro slijedi i svjetsko prvenstvo, no 33-godišnji Za-grepčanin nije siguran koće li nastupiti u Budimpešti.

- Nisam siguran ima li uop-će smisla putovati na SP da se tamo sramotim. To je pita-nje koje je još uvijek otvoreno, možda se i oprostim od karije-re - dodao je Jovanović koji je nedavno promijenio klub i sad je član porečke Špade. (Hina)

MAČEVANJE: JOVANOVIĆ ISPAO U OSMINI FINALA

Novi član Špade završava karijeru?

17. MEDITERANSKE IGRE, MERSIN, TURSKA, OD 20. DO 30. LIPNJA

VATERPOLO: HRVATSKA - ITALIJA 7:5

Barakude u prvom mediteranskom finaluMERSIN - Hrvatska vaterpolska reprezenta-

cija plasirala se u finale Mediteranaskih igara nakon što je u polufinalu pobijedila Italiju 7:5 (2:2, 2:2, 0:1, 3:0). Bio je to dramati�an susret s mnogo isklju�enja i grubosti, a presudila je posljednja dionica koju je Hrvatska dobila 3:0. Hrvatsku su do plasmana u prvo finale na MI predvodili Andro Bušlje i Paulo Obradovi� s po dva gola, dok su po jedan pogodak postigli Sandro Sukno, An�elo Šetka i Maro Jokovi�.

Hrvatska �e u finalu igrati protiv Španjolske koja je u polufinalu pobijedila Gr�ku 10:7. Fi-nale je na rasporedu u srijedu.

RUKOMET (Ž): HRVATSKA - ŠPANJOLSKA 25:24

Druga pobjedaMERSIN - Uspješne su bile rukometaši-

ce koje su upisale i drugu pobjedu u sku-pini. Nakon pobjede protiv Makedonije, odabranice izbornika Vladimira Canjuge pobijedile su Španjolsku 25:24. Najbo-lje igra�ice u hrvatskim redovima bile su Sonja Baši� s devet te Lara Frankovi� sa sedam golova, dok je Ivana Mili� dodala �etiri gola. Kod Španjolki najuspješnije su bile Alexandrina Cabral sa sedam, te Naiara Egozkue sa šest golova.

Rukometašice danas imaju slobodan dan, a potom ih u utorak o�ekuje ogled protiv Slovenki.

NEVEN ŽUGAJ OSVOJIO SREBRO, PA SE KOMPLETNA HRVAČKA REPREZENTACIJA OKITILA ODLIČJIMA

Očekivali barem jedno zlato

Sva trojica imaju kapacitet za zlatnu medalju, nije posve zadovoljan trener Jakubek. Vesla-čica Marcela Milošević brončana u samcu

SEDAM MEDALJA

HRVATI NA MI

STRELJAŠTVO (9): Giovanni Cernogoraz, trap, 4. i 5. serija (finale od 13.00), Bojan Ðurkovi�, zra�na puška 10 m, kvalifi-kacije (finale od 12.30), (11.15): Snje�ana Pej�i�, zra�na puš-ka 10 m, kvalifikacije (finale od 14.30)GIMNASTIKA (10.30): Robert Seligman, finale, konj s hvataljkama, (14): Marijo Mo�nik, finale, pre�aRUKOMET, m (13): Hrvatska - TunisODBOJKA, � (14.30): Hrvatska - ItalijaBOKS (19.30): Josip Bepo Filipi (do 91kg), polufinale

Špirelja i Marović bez finalaHrvatski strijelci Saša Špirelja i Marija Marovi� nisu se uspjeli plasirati u finale discipline 10 metara zra�ni pi-štolj. Marovi� je u kvalifikacijama bila deveta s pogo�e-nih 377 krugova. Špirelja je bio jedan od kandidata za odli�je, me�utim na koncu je osvojio deseto mjesto s 568 pogo�enih krugova.

Mužić korak do medaljeHrvatski skijaš na vodi Feruccio Mu�i� osvojio je �etvrto mjesto u disciplini slalom na Mediteranskim igrama, što je najve�i uspjeh u povijesti ovog sporta od proglašenja hrvatske neovisnosti.

Cernogoraz četvrti nakon tri serijeZlatni olimpijac Giovanni Cernogoraz nalazi se na �etvrtom mjestu nakon prve tri serije discipline trap. Danas su na ras-poredu još dvije serije, nakon �ega �e najboljih šest u�i u finale. Cernogoraz je �etvrti sa 74 pogo�ene mete, a ispred njega su Španjolac Jesus Serreno Lara (74), te Slovenac Boštjan Macek (75) i Manuel Mancini (75) iz San Marina.

Talijan Massimo Fabbrizi kojeg je Giovanni pobijedio na OI u dodatnom raspucavanju nalazi se na sedmoj poziciji.

OTKAZALE RUKE I NOGE - Neven ŽugajPREZADOVOLJNA - Marcela Milošević

D. K

RA

JAČ

/CR

OP

IX

MERSIN - Dvije medalje osvojili su jučer hrvatski spor-taši na 17. Mediteranskim igra-ma u turskom Mersinu.

Nakon što je prekjučer Ne-nad Žugaj osvojio broncu, ju-čer je njegov tri minute stariji brat Neven osvojio srebrno od-ličje u hrvanju grčko-rimskim stilom. Neven Žugaj je u fina-lu kategorije do 74 kilograma izgubio od domaćeg hrvača Emraha Kusa. Bila je to sedma hrvatska medalja u Mersinu, prva srebrna nakon dva zlata i četiri bronce.

Kiselo fi nale- Zadovoljan sam i nisam

zadovoljan. Trebao sam borbu odraditi daleko bolje, no osvo-jio sam srebro što je napredak u odnosu na posljednje MI u Pescari kad sam bio treći - ka-zao je 30-godišnji Žugaj.

Na putu do finala pobijedio je afričkog prvaka Tunižanina Zieda Aya Okrama, zatim u če-tvrtfinalu Alžirca Abdelkrima Ouakalija te u polufinalu olim-pijskog pobjednika iz Pekinga

i brončanog s OI u Londonu Francuza Steevea Guenota.

- Nažalost, u finalu sam se “ukiselio”. Presjeklo me sre-dinom borbe i ruke i noge su otkazale. Kus je posve za-služeno slavio - dodao je hr-vatski časnik i diplomirani kineziolog.

Finale je održano uz gotovo nogometno navijanje turskih navijača koji su do vrha ispu-nili Yenisehir Expo Centar koji prima oko 1.000 gledatelja.

- Turčin je imao borbu ma-nje i lakši ždrijeb, tako da je odmorniji stigao do finala, no ne želim se na to vaditi.

Braća Žugaj su osvojila

medalje i na Mediteranskim igrama u Pescari 2009. godi-ne. Tada je zlato pripalo Ne-nadu, a bronca Nevenu. Na-dali smo se da bi ovoga puta mogli biti obrnuto, no Turčin Kus je pokvario planove.

- Moram priznati da sam iznenađen što je Neven izgu-bio. Morat ćemo hladne glave proanalizirati borbu - kazao je trener hrvatske reprezentacije Davor Jakubek.

Izjednačena utrkaPremda su sva tri hrvatska

hrvača osvojila medalju na MI, Neven srebro, a njegov brat Nenad i Dominik Etlin-

ger bronce, Jakubek je kazao da nije posve zadovoljan.

- Očekivao sam barem jed-no zlato, jer sva trojica imaju kapacitet za zlatnu medalju.

Jakubek je naglasio da nisu uspjeli posve odraditi plan priprema, jer su “dečki mo-rali uzimati godišnje odmore i slobodne dane” za završne pripreme i odlazak na Medi-teranske igre.

Veslačica Marcela Miloše-vić osvojila je brončanu me-dalju u samcu.

- Nadala sam se medalji i uspjela sam ju osvojiti. Utr-ka je bila vrlo izjednačena, posebno borba za srebro. Na koncu je Talijanka Giada Co-lombo bila brža za svega 20-ak stotinki sekunde - kazala je 23-godišnja Karlovčanka.

Zlato je osvojila srpska veslačica Iva Obradović s rezultatom 7:30:04, Colom-bo je bila druga s pet sekun-di zaostatka, dok je Marcela uzela broncu s 5.21 sekun-dom zaostatka za pobjedni-com. (Hina)


crna kronika

**ZAGREB - Provalnik profinjenog i istan-�anog likovnog ukusa je u no�i sa su-bote na nedjelju provalio u ku�u vlasni-ka Lj. K. u Lov�enskoj ulici u zagrebu. Ljubitelj umjetnosti ukrao je sliku Cele-stina Medovi�a, jednog od najve�ih hr-

vatskih slikara, ali i slikara �ija platna posti�u najviše, gotovo vrtoglave cije-ne. Provalnik, koji o�ioto ima i ima ne-što šire interese i nije fokusiran samo na likovnu umjetnost, nesretnom LJ. K. Ukrao je i prijenosno ra�unalo. (T. P. )

Provalnik ukrao sliku

VIKENDA PUNE RUKE POSLA IPAK ĆE NA SUD: SLOVENCU IMRANU DURMIŠIJU SUDIT ĆE SE ZA SLUČAJ VIŠEMILIJUNSKE PRIJEVARE ULAGAČA NA SJEVERU ISTRE

GLOBALNA GLAD ZA SIROVINAMA: EKSPLOZIVOM NA PLOČU U GORNJOJ PLOČI

Čiča minirao kuću pa ukrao tračnice

umro, pašen

Mladi Slovak se mobitelom javio svojoj obitelji da odu-staje od utrke te da se vraća kroz Malu Pa-klenicu u koju nažalost nikada nije stigao

Uživanje u prirodi često krije zamke opasne po život

Optužnica za “forex prijevare”

PAZIN - Slučaj višemilijun-ske prevare koji se godinama spominje na području Buja i Umaga, ali i šire napokon je počeo dobivati svoj pravni put, podizanjem optužnice protiv 36-godišnjeg Imrana Durmišija iz Kopra zbog pri-jevare teške više od 3,6 mili-juna kuna.

Sjedište u PanamiPazinsko Općinsko držav-

no odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv 36-go-dišnjeg slovenskog držav-ljanina zbog prevare većeg broja osoba, odnosno njih više od stotinu za milijunski iznos putem programa ula-ganja u trgovanje devizama

na međunarodnom tržištu valuta ili javnosti poznati-jem kao forex tržište. Osum-njičeni Slovenac je od siječ-nja 2008. do ožujka 2009. godine predstavljajući se kao internacionalni direk-tor tvrtke sa sjedištem u Re-publici Panami i kao glavna osoba za ulaganja preko te tvrtke za područje Republi-ke Hrvatske, u Bujama odr-žavao prezentacije i nudio program investiranja nema-lom broju potencijalnih ula-gača. Obećavao im je veliku novčanu dobit te im lažno predočavao da će njihova novčana sredstva biti ulo-žena u trgovanje devizama na forex tržištu. Za potrebe

pronalaska ulagača u pro-gram je uveo promotore koji su od novih ulagača primali uplate i davali ih njemu. No, uloženi novac nije investirao u trgovanje devizama već je zadržao za sebe čime je sto-tinjak ulagača prevario za milijunske iznose.

Lakovjerni ulagačiSlučaj je nakon 2009. go-

dine počeo izlaziti na vi-djelo, a oštećeni su poje-dinačno počeli prijavljivati slučajeve policiji. Prijave su policiji, prema neslužbenim informacijama, stizale sa područja od Poreča do Buja i Umaga. Modus operandi je poznat od ranijih slučajeva

raznih forex prijevara. Orga-nizator putem neke pozna-te osobe sazove prezentaci-ju na koju se uvijek pojavi veći broj ljudi jer je u pita-nju mogućnost velike zara-de. Uvijek ima i lakovjernih osoba koje vjeruju da će pre-ko noći, legalnim putem ste-ći bogatstvo. Pored samog organizatora potrebni su i pomoćnici, u ovom slučaju se oni zovu promotori koji ljude nagovaraju na dolazak na prezentacije, ali i novča-na ulaganja. Postoji sistem da promotori, koji su uglav-nom iz redova lokalnog sta-novništva, nakon nekoliko primljenih uplata onim pr-vima isplate manje novčane iznose kako bi održali privid ponuđene brze i dobre zara-de, a time i vjerodostojnosti cijelog posla.

Ušte�evina i kreditiBrze isplate manjeg nov-

čanog iznosa najbolji su mamac za proširenje bro-ja ulagača iz redova prija-telja i rodbine. Prema ono-me što smo od čuli od nekih ulagača koji su željeli osta-ti anonimni, u vrijeme kad su krenule prijave ima oso-ba koje su ulagale više de-setaka tisuća eura, vlasti-te ušteđevine, a neki su čak podizali i kredit kako bi ulo-žili sredstva taj program. No sada su uglavnom u dugo-vima i prisiljeni su podiza-ti nove kredite radi ispla-te starih. Naravno, vjerovali su da će kredite vraćati re-dovitim isplatama dobiti i u konačnici izići sa pode-bljanom glavnicom, odno-snom zaradom.

Nakon podizanja optuž-nice valja pričekati suđenje kada će biti jasnije tko je po-red optuženog Durmišija bio još u igri, a najvažnije od svega što oštećene zanima je kada će doći do uloženog novca i tko će im ga vratiti.

Mateo SARDELIN

Neki su ulagači podizali kredit da bi investirali na forex tržište

P. P

AU

NO

VI�

/ C

RO

PIX

GOSPIĆ - Eksplozivom je srušio armiranu ploču na izgorjeloj i devastira-noj kući 69-godišnjaka iz Gornje Ploče, kako bi ukrao - dvije željezničke tračni-ce što su bile ugrađene u ploču (!).

Dio je to inkriminacija protiv 80-godišnjaka iz Op-ćine Lovinac, nad kojim su službenici Policijske uprave ličko-senjske dovršili krimi-nalističko istraživanje, zbog sumnji da je počinio dvije krađe. Ova, u kojoj je pri-mijenio metodu kao iz ka-kvog priručnika za diver-zante, okvalificirana je kao “teška krađa”.

Osamdesetogodišnjak se sumnjiči da je - po izvedbi

- neobične delikte počinio u ovom mjesecu, u razdo-blju od 10. do 18. lipnja, u mjestu Gornja Ploča, nase-

lju u Općini Lovinac, u Lič-kom polju. Osim iz kuće, u kojoj je uporabio minerske metode, utvrđeno je i da je iz druge, nenastanjene obi-teljske kuće u Gornjoj Plo-či, u vlasništvu 77-godiš-njaka iz tog mjesta, otuđio tri željezničke tračnice koje

su bile postavljene kao po-prečne grede poda.

Policija nije izvijestila za-što se 80-godišnjak toliko namjerio na tračnice, no za pretpostaviti je da je na njima htio zaraditi proda-jući ih kao sekundarne si-rovine. F. V.

Lopovi odnijeli prozoreNepoznati po�initelji provalili su u ku�u u izgradnji zlosretnog Z. B. na širem podru�ju Zapreši�a. Provalnici su ušli kroz sporedna vrata ku�e u izgradnji, koja su obili, a iz ku�e su ukrali petnaestak PVC prozora koje je Z. B. namjeravao monti-rati na svojoj ku�i. Šte-ta je izme�u 70.000 i 100.000 kuna. (T. P.)

M. A

.

Pazinsko Općinsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv 36-godišnjeg slovenskog državljanina zbog prijevare više od stotinu osoba za 3,6 milijuna kuna putem programa ulaganja u trgovanje devizama na međunarodnom tržištu valuta ili javno-sti poznatijem kao forex tržište

Članovi gospićke postaje HGSS-a spasili su pak pla-ninara kojem je pozlilo za uspona na Krajačev kuk na Velebitu.

Spasonosni signalSpasilačka akcija uslijedi-

la je nakon što je u subotu oko 11.30 sati Županijski cen-tar 112 iz Gospića proslijedio HGSS-u poziv uznemirenog planinara koji traži pomoć za kolegu kojem je loše. Situaci-ja se doimala vrlo ozbiljnom; sat i pol hoda od planinarskog doma Alan u smjeru Zavižana

pozlilo je 63-godišnjem plani-naru, a svi simptomi upućiva-li su na predinfarktno stanje. Nešto ranije planinar se htio popeti na Krajačev kuk.

Njegov iskusni kolega pla-ninar se, srećom, snašao, brzo popeo na obližnji vrh, uhva-tio signal i mobitelom zatra-žio pomoć, povjerivši unesre-ćenog brizi planinara koji su prolazili i ponudili pomoć.

Članovi HGSS Stanice Gospić već su nakon nekoli-ko minuta krenuli prema sje-vernom Velebitu. Stigli su na vrijeme, pregledali su une-srećenog planinara te mu pomogli s kisikom. Spasioci su tijekom akcije bili u stal-nom kontaktu s timom hit-ne medicinske pomoći iz Se-nja koja ih je čekala na Alanu, kod planinarskog doma.

Planinara su transportira-li specijalnim nosilima, “ma-rineru”, te ga uskoro predali timu hitne medicinske po-moći. No, planinaru se ubr-zo naglo pogoršalo stanje pa je, umjesto u Senj, hitno tran-sportiran u riječki KBC. Ipak, nekoliko sati kasnije stigla je vijest da je planinaru stanje stabilno i da se oporavlja.


kolumne

skih prava i život bez gra-nica. Hrvatski građani sada će i u Beču biti kod kuće, a umjesto straha od Europe doživjet ćemo europeizaci-ju svakog kutka Lijepe naše. Otrcano je govoriti kako se Hrvatska vraća kući - pre-pustimo tu frazu Pantovča-ku - no promjene svakod-nevnog života su počele.

Proteklih mjeseci medi-ji su, bez želje za ironizaci-jom, neprekidno najavlji-vali “povoljniji roaming” kada uđemo u Uniju, iako građane na rubu finan-cijskog sloma daleko više zanimaju cijene od kojih se živi. Možda Unija jest “carstvo roaminga”, mož-da je neobično važno da s osobnim iskaznicama možemo u Finsku (ali ne i na Island), te da se uki-daju carine kad kupimo neki predmet na njemač-kom Ebayu, ali doima se kako se javnost najviše razveselila propagandi koju nije poduzela Vlada ili sama Unija.

Trgovački lanci koji u posljednje vrijeme rekla-miraju svoje “europske ci-jene” i “trajna EU-sniženja” načinili su na populariza-ciji Unije među Hrvatima više nego Banski dvori i Pantovčak zajedno. Umje-

sto prednosti pojedinih birokratskih “akcija”, du-ćandžije su objavili akcije jeftinog sladoleda i vina, a bude li i jeftinijeg piva, EU će “okupirati” Hrvatsku u dobrom raspoloženju.

Drugim riječima, građa-ne ne zanimaju velike ide-je, nego male uštede. Ne zanimaju ih povijesne us-poredbe Jugoslavije i Unije (koje su u zoološkom smi-slu kao da pored slona sta-vite lisicu), nego može li im dijete studirati u Padovi, mogu li kupiti hladnjak u Trstu ili bezbrižno navratiti u Sloveniju po nove zimske gume. Zanima ih konku-rencija u energetici i hoće li struja biti jeftinija 12 ili 15 posto kod novih eletro-distributera.

Zanimaju ih i građan-ske slobode, u Uniju mogu pjevati Vilu Velebita koliko god hoće (a u SFRJ uglav-nom nisu mogli), ali ne mogu vrijeđati crnce i Ži-dove (što im za Juge nije padalo na pamet). Unija pojednostavljuje (možda i pojeftinjuje) život građani-ma, da bi ga pomalo kom-plicirala političkoj eliti.

Zapamtimo li 1. srpanj kao Dan europske Repu-blike, možda nećemo po-griješiti.

pljih) obilaznih pravaca, jedan od žešćih takvih slu-čajeva zbio se baš u opći-ni Cerovlje. Svakakvih je iskustava sa zemljištima i izgradnjama bilo, no je li iz izvučena pokoja po-uka kako postupati da se nesporazumi pa i bloka-de potencijalnih projekata za koje je nedvojbeno da bi donijeli više dobrobiti nego štete? Svaku štetu izazva-nu institucionalnim dje-lovanjem ljudske zajedni-ce treba kompenzirati; zato mi je čudno da otprije nije bilo poznato kakvu će šte-tu izazvati izgradnja dva-ju planiranih akumulaci-ja u općini Cerovlje, i da se puno ranije netko nije po zadatku pozabavio “ispiti-vanjem javnog mnijenja” u toj općini kod ljudi koji će biti najviše pogođeni, da se na vrijeme i u pristoj-noj komunikaciji poraz-misli i izdogovara o na-činu i iznosu obeštećenja. Jer ovako kako je ispalo - nakon tog prvog javnog skupa - i mještani i tijela vlasti općine Cerovlje tra-že potpuno brisanje dva-ju planiranih akumulacija iz cjelovitog istarskog pla-na navodnjavanja. Cerov-lje ne želi biti njegov dio, tako je ispalo.

A nije logično, pogle-damo li na zemljopisnu kartu, ili provozamo li se barem dijelom ove opći-ne. Ona je jedna od naj-brdovitijih, reljefno naj-razvedenijih, ali i vodama najbogatijih u Istri. Kroz njenu sredinu teče Pazin-čica, ne baš moćna voda, ali kad zatreba, njeno ko-rito uspijeva progutati sve što donosi desetak njenih pritoka. Potoci sjevernog dijela općine dio su sli-va rijeke Mirne, a Cerov-ljanština se s jugoistočne strane naslanja i na jeze-ro Butoniga, dok na kraj-njem istoku vodama gra-vitira prema Boljunčici. U središtu su općine pak tzv. Cerovljanske bare, na-stale punjenjem negdaš-njih iskopišta gline za po-trebe tamošnje ciglane, a danas su te bare omiljeno sportsko-ribolovno odredi-šte. Da laika pitate gdje bi smjestio neku novu aku-mulaciju, saznavši za sve navedeno sigurno bi oda-brao Cerovljanštinu, logi-ka i ekonomika vode pre-ma tome. Nije međutim dovoljno odrediti i naredi-ti, treba se k tome pristoj-no i civilizirano, na pravi način i u pravo vrijeme i dogovoriti.

Dan ulaska u EU mož-da će biti obilježavan kao dan obilja za

narod i kao nova stega za političku elitu, za državu i njezinu birokraciju koja će nakon 23 godine opet do-bivati obavezne direktive i unaprijed napisane zako-ne iz jednog središta poli-tičke moći. Novog “Dana Republike” plaše se oni koji ne vole nadzor nad tim što rade i kakvu politiku pro-vode, među kojima su sva-kako i oni koji su, nakon presuda za privredni kri-minal, postajali “politički” zatvorenici.

Poželi li politička eli-ta početak ljeta obilježi-ti još jednim praznikom, iako ih u tridesetak dana već ima tri, ulazak u Uni-ju može prozvati Danom (europske) Republike. Iz-među dana državnosti i dana neovisnosti sklad-no bi se uklopila promo-cija europske Hrvatske, u kojoj bi se slavile prilike što ih građanima pruža budućnost.

Posljednje tjedne “na slobodi” Hrvatsku su za-marale rasprave o tome

ulazimo li u još jednu Ju-goslaviju, odnosno poli-tičku zajednicu naroda (i narodnosti) koja će nas skupo stajati, da bi se na kraju raspala. Riječ je, u biti, o teoretskom nakla-panju kakva je voda u ri-jeci, vođenom na visokom mostu s kojeg se rijeka sla-bo i vidi. Čitaju se tvrdnje kako ulazimo u EUrosla-viju, iako se dodirne toč-ke Uniju i Jugoslavije vide podjednako mutno kao i rijeka Sava kad je gledaš s vrha Zagrebačke gore. Izjednačavanje pokojne SFRJ i još uvijek bogate i dobrodržeće EU možda je zgodna dosjetka, u nedo-statku drugih, za dežurna medijska gunđala u caj-tnotu.

No, razvidnije je kako EU nije YU i to je tako više na našu štetu nego u korist. Hrvatska u Europskoj uni-ji neće nalaziti u tako do-brom položaju u kakvom se nalazila u nekadašnjoj, socijalističkoj Jugoslavi-ji. Ali, hrvatski građani ipak imaju šansu za bolji i kvalitetniji život, iako ne u kratkom roku.

Hrvatska je u Jugosla-viji bila privredno sredi-šte i jedna od dvije naj-razvijenije republike. Zajedničku državu, Ju-goslaviju, vodio je Hrvat, niti jedna bitna “savezna” odluka nije se mogla do-nijeti bez hrvatskog glasa, a kad su Miloševićevi Srbi to pokušali promijeniti, država se raspala.

U Uniji će Hrvatska biti jedna od najmanjih i naj-siromašnijih članica, in-dustrijski zaostala zemlja koja živi od prodaje sun-ca i mora, čiji će povjere-nik-birokrat biti nevažan u središtu političke moći, Bruxellesu.

Primjer Slovenije, koja je iz dobre pozicije u YU postala malena i nevažna EU-zemljica može se uze-ti kao dokaz što nas čeka. Isto tako, očito je kako su slovenski građani zadovolj-ni skoro decenijskim član-stvom u Uniji, a kroz dese-tak godina to bismo mogli i mi postati.

Svojim građanima Uni-ja nudi liberalizam, konku-renciju, tržišno natjecanje, mobilnost, očuvanje ljud-

Lagano sam razočaran debaklom nedavnog predstavljanja župa-

nijskog sustava za navod-njavanje u općini Cerovlje. Tako totalno i dobro argu-mentirano odbijanje jedne ideje “odozgo” na našem po-dručju odavno nismo čuli, ni kad se radilo o Plominu III, ni o Kaštijunu, ni o Roc-kwoolu… Međutim, nije ono što najviše čudi činje-nica da su svaku pomisao na izgradnju dviju akumu-lacija na području općine Cerovlje građani odbili jer bi im se u slučaju izgradnje tih jezeraca pod vodom naš-le kuće i najplodnija zemlja. Najviše čudi da se još nismo naučili civiliziranom pro-cesu dogovaranja, pregova-ranja i pripremanja velikih projekta, a navodnjavanje desetaka tisuća hektara u Istri je velik projekt, vrije-dan pola milijarde eura. S akumulacijskim jezerima se ne može postupati kao s an-tenama za mobitelsku mre-žu. Ako jedna lokacija pro-padne, antena se premjesti na susjedno brdo ili zvonik. Jezerce se baš i ne može pre-mještati, za umjetnu aku-

mulaciju vode potrebni su neki uvjeti glede reljefa, visina i dubina, kompak-tnosti ili propusnosti tla, ali i postojanje vodotoka iz kojih će se akumulacija puniti; kao što treba imati uvjete i za dio infrastruktu-re kojim će se voda iz aku-mulacije odvoditi do njiva koje će natapati. Ne sum-njam da su inženjeri koji su još prije nekoliko desetljeća počeli osmišljavati istarski sustav za navodnjavanje sve to imali na umu kad su na razini idejnih rješenja odabrali desetak lokacija u cijeloj Istri kao najpogod-nije za buduće akumulaci-je. No, inženjer nije osoba koja u nekom kraju, pa bio taj kraj i objektom njegova duljega stručnog rada, stal-no živi, koja osjeća puls tog krajobraza, koja razumije značenje prirodnih mijena na svakoj padini, udolini ili vršiću… Takvo što mogu osjetiti mještani koji u tom krajoliku žive generacija-ma, koji predajom s uče i koje biljke na kojoj zemlji i položajima najbolje us-pijevaju, i koje se životinje na kojim lokacijama kriju,

gdje zahvaća mraz a gdje ga se nikad nije vidjelo, koje su parcele jalove a koje vri-jedne dugotrajnog suđenja sa susjedima. Sustav odno-sa i osjećaja čovjeka prema zemlji i krajoliku gradi se stoljećima, i svaki pokušaj njegova narušavanja nije samo ekonomski i gospo-darski čin, već je i emocio-nalni.

Ne vjerujem da su Kine-zi pri izgradnji Kineskog zida, ili Egipćani (odnosno Englezi) pri ispravljanju Nila i gradnji Asuanske brane išta pitali mještane i vlasnike parcela. I u nas su zemljišna pitanja rješava-na po relativno brzim po-stupcima, zato recimo za zemljište poplavljeno je-zerom Butoniga još uvijek ima bivših vlasnika koji nisu obeštećeni, no istovre-meno se nitko nije bunio stavljajući u džep nemale novce kad se otkupljivalo zemljište za izgradnju Ipsi-lona. Bilježili smo neke ze-mljišne nesporazume kad su se gradile lokalne vodo-vodne mreže, zbog čega je bivalo i višegodišnjih kaš-njenja i nelogičnih (sku-

Dubravko Grakalić

Davor Šišović

EU (ni)je YU

Emocionalne akumulacije

Zemlja čuda

Šćika na šćiku

Prvi srpnja do-ista je povijesni datum za naciju koja je navikla na “povijesne datume” pa ih obilježava toliko da najveći broj građana ne zna što se točno slavi, primjerice, na sutrašnji utorak

Inženjer nije osoba koja u nekom kra-ju, pa bio taj kraj i objektom njegova duljega stručnog rada, stalno živi, koja osjeća puls tog krajobraza. Takvo što mogu osjetiti mještani koji u tom krajoliku žive generacijama


RE

UTE

RS

Jaka eksplozija u Damasku BEJRUT - Najmanje su tri osobe ubijene, a deset ih

je ranjeno u napadu koji se u nedjelju dogodio u �etvr-ti Ruknedin u Damasku, izvijestio je sirijski Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu.

Javna sirijska televizija objavila je da u “samoubila�-kom teroristi�kom napadu koji se dogodio ispred pe-karnice u �etvrti Ruknedin ima civilnih �rtava. Re�im Bašara al-Asada pobunjenike naziva teroristima. Kako prenosi pobunjeni�ka mre�a koja djeluje protiv re�ima pod nazivom Op�e povjerenstvo sirijske revolucije, u Ruknedinu su odjeknule dvije eksplozije. �etvrt Rukne-din nalazi se blizu �etvrti Barze, poprišta �estokih suko-ba izme�u pripadnika sirijske vojske i pobunjenika. Niz napada potresa Damask u posljednjih nekoliko mjeseci, a cilj ve�ine njih su uporišta snaga sigurnosti i vojske te zgrade u kojima su smještene vladine ustanove. (H)

Berlin zabrinut zbog špijuniranjaFRANKFURT - Berlin je poru�io da “jako ozbiljno”

shva�a optu�be ameri�kog zvi�da�a Edwarda Snow-dena o britanskom špijuniranju elektroni�kih komuni-kacija u svijetu, iznesene u listu The Guardianu, rekao je glasnogovornik njema�ke vlade George Streiter za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung. Budu li raz-mjeri nadziranja podataka potvr�eni, to ne bi bilo pri-hvatljivo, ocijenio je Volker Kauder, predsjednik Kluba zastupnika CDU-a za Die Welt od nedjelje. Te optu�-be zabrinjavaju i oporbu. Thomas Oppermann, viso-ki du�nosnik SPD-a, kazao je da ga to podsje�a na roman Georgea Orwella “1984.” o op�em dr�avnom nadzoru. Po Snowdenu, britanske obavještajne slu�-be imaju pristup opti�kim kablovima što im omogu�u-je nadzor svjetskih komunikacija. Britanci su po tome gori od ameri�kih kolega, kazao je. (H)

Osuda napada na crkvu Pija XII.VATIKAN - Vatikanski list L’Osservatore Romano

objavio je da je odluka znanstvenika da proglase Tali-jana Giovannija Palatuccija, katolika koji je u Drugom svjetskom ratu spašavao �idove, kolaboracionistom, dio pokušaja da se ocrni Katoli�ku crkvu za vrijeme pape Pija XII. U �lanku pod naslovom “Napad na crkvu Pija XII.” povjesni�arke Anne Foe ka�e se da je ta od-luka u najmanju ruku nepromišljena te da slu�aj treba bolje istra�iti. Palatuccija se do sada smatralo zaslu�nim za spašavanje gotovo 5.000 �idova dok je bio policajac u Rijeci. The New York Times je prošli tjedan objavio da Muzej holokausta u Washingtonu briše njegovo ime iz jedne izlo�be nakon što su navodno prona�eni novi do-kazi da je zapravo bio nacisti�ki kolaboracionist.(H)

RAMALLAH - Pale-stinski predsjednik Ma-hmud Abas prihvatio je u nedjelju ostavku pre-mijera Ramija Hamdale koji je takav svoj potez najavio još u �etvrtak. Predsjednik je prihva-tio premijerovu ostav-ku i odredio ga da vodi prijelaznu vladu, rekao je glasnogovornik pa-lestinskog predsjed-nika Nabil Abu Rdai-na. Reuters navodi da je do ostavke, koja je uslijedila samo dva tjedna nakon preuzi-manja du�nosti, prema

palestinskim izvori-ma došlo zbog “spo-ra oko ovlasti” s pot-predsjednikom vlade za gospodarstvom Muhamedom Musta-fom. Mustafa, koji vodi i Palestinski investicij-ski fond i bivši ministar vanjskih poslova Ziad Abu Zamr su bliski Abasu i Fatahu pa su i vjerojatni kandidati za Hamdalinog nasljed-nika nakon što pro�e rok od tri tjedna koji palestinski zakon pro-pisuje u slu�aju smje-ne premijera. (H)

Palestinski premijer podnio ostavku

*BEJRUT - Trojica libanonskih vojnika ubije-na su u priobalnom gradu Sidonu u suko-bima s pristašama sunitskog islamskog klerika koji �estoko kritizira vojnu inter-venciju Hezbollaha u Siriji. Sukobi su na-stavljeni borbama izme�u �lanova Hez-

bollaha sa sjedištem u ovom uglavnom sunitskom gradu i pristaša Assira. Hez-bollah, šijitska militantna skupina koju po-ma�e Iran, bori se za sirijskog predsjed-nika al-Assada protiv ve�inom sunitskih pobunjenika koji ga nastoje zbaciti. (H)

Ubijeni libanonski vojnici

SIGURNA RUTA: KINA SE OGLUŠILA NA ZAHTJEV AMERIKE DA IZRUČI BIVŠEG SAVJETNIKA AGENCIJE ZA NACIONALNU SIGURNOST

Snowden traži azil u Ekvadoru

Samo dan nakon što je SAD protiv nje-ga podigao optužni-cu, Edward Snowden otputovao je iz Hong Konga u Moskvu, a zatim zatražio zaštitu zemlje koja već štiti i osnivača WikiLeaksa

PIŠU Andrea VUKELIĆ i Slavica BAKIĆ

HONG KONG - Američki zviždač Edward Snowden, optužen za špijunažu jer je razotkrio američki program za nadzor elektroničkih ko-munikacija u svijetu, otpu-tovao je jučer iz Hong Kon-ga komercijalnim letom i oko 17 sati po lokalnom vreme-nu stigao u Moskvu. Najvje-rojatnije će prenoćiti u hote-lu unutar moskovske zračne luke i danas nastaviti puto-vanje prema Kubi, ali njego-vo krajnje odredište moglo bi biti Ekvador, zemlja u čijem se londonskom veleposlanstvu već više od godinu dana skri-va i Julian Assange, osnivač WikiLeaksa. Dva sata nakon dolaska Snowdena u Moskvu, ekvadorski ministar vanjskih poslova Ricardo Patino, koji je u službenom posjetu Vijetna-mu, objavio je na Twitteru da je Vlada dobila njegov zahtjev za azil, a informaciju da je za-htjev poslan potvrdio je i gla-snogovornik WikiLeaksa.

Treća zemljaOd trenutka kada je u

11.04 ujutro Aeroflotovim letom SU213 Snowden kre-nuo iz Hong Konga, počela su nagađanja kamo je zapra-vo krenuo. WikiLeaks je “tvit-nuo” da je Snowden u pratnji njihovih pravnih savjetnika i “preko sigurne rute” na putu za demokratsku zemlju od koje će zatražiti politički azil.

Mediji su već ranije objavili

da će Snowden u bijegu pred američkim pravosuđem dalje nastaviti za Ekvador ili Island gdje će zatražiti politički azil. Nakon što je iz ruske avionske kompanije Aeroflot procurila informacija o rezervaciji kar-te na ime američkog državlja-nina za let Moskva - Havana, ruski Interfax objavio je priču prema kojoj će se skloniti na Kubu. Ubrzo se pokazalo da ni to nije njegova krajnja de-stinacija, već, navodno, Vene-zuela, točnije glavni grad Ca-racas. No, neposredno prije slijetanja aviona u Moskvu, pred zračnom lukom pojavi-lo se službeno vozilo ekvador-

skog veleposlanstva i postalo je sve izvjesnije da će se upra-vo toj zemlji američki zviždač obratiti za zaštitu. Ekvador-ski veleposlanik je u trenut-ku dolaska zrakoplova bio na aerodromu, ali je novinarima rekao da nije upoznao Snow-dena i nije bio posve siguran gdje je. Novinari su putnicima s ovoga leta pokazivali Snow-denovu fotografiju i raspitiva-li se jesu li ga vidjeli.

Usporedo s nagađanjima o mogućem konačnom odre-dištu, krenula su i nagađa-nja kako će se ova događanja odraziti na političke odnose među velikim silama, prije

svega SAD-a i Kine. Washin-gton je, naime, u subotu za-tražio izručenje i nimalo im se nije svidjelo to što je Snow-den samo dan kasnije, kako su izvijestile vlasti Hong Kon-ga, otputovao “dobrovoljno u treću državu zakonitim i uo-bičajenim kanalima”.

Američka optužnicaKinezi su o Snowdenovom

odlasku izvijestili SAD, prav-dajući se da nisu imali zakon-ske osnove u tome ga spri-ječiti, niti ga izručiti. Rusko veleposlanstvo u Pekingu nije željelo komentirati tu infor-maciju, a ništa rječitija nije bila ni ruska Vlada. Tako je Dmitry Peskov, glasnogovor-nik predsjednika Vladimira Putina, tijekom dana izjavlji-vao da Snowdenova lokacija nije poznata, a nije htio govo-riti ni o tome očekuju li ga u Moskvi. Kada se konačno po-javio, pojavila se i informaci-ja da je Amerika još u subo-tu ukinula njegovu putovnicu te se postavilo pitanje kako je uopće mogao putovati. No, za Rusiju, objašnjeno je, to uop-će nije problem ako Snow-den bude samo u tranzitu i ne bude napuštao zračnu luku.

Američke vlasti itekako se žele dočepati svog bivšeg sa-vjetnika u Agenciji za nacio-nalnu sigurnost (NSA) jer su protiv njega u međuvreme-nu podignule i optužnicu.

Snowden se u Hong Kongu skrivao od 20. svibnja i za one koji su smatrali da će se od tamo boriti za pravdu njegova odluka došla je kao iznenađe-nje budući da mu je Kina, uz podršku Rusije, na posredan način dala zaštitu te ga nije namjeravala predati Americi.

Antiimperijalistički blokEkvador, Venezuela i Kuba �alnice su ALBA bloka, save-za lijevih vlada u Latinskoj Americi, koji se ponose svojim “anti-imperijalisti�kim” stavovima. Ekvador je relativno mala zemlja, ali ima jake regionalne saveznike i ekonom-sku potporu iz Kine. Predsjednik Rafael Correa ne boji se ni SAD-a ni Europske unije, ali �esto je kritiziran za po-kušaje gušenja slobode medija, što se navodi kao jedan od argumenata protiv odabira ove zemlje za bijeg. Osim toga, za �etiri godine u Ekvadoru se odr�avaju novi pred-sjedni�ki izbori na kojima bi mogao pobijediti i lider koji je manje spreman dati azil stranim zvi�da�ima.

Automobil ekvadorskog veleposlanstva pred aerodromom u Moskvi

RE

UTE

RS

ZVIŽDAČ U BIJEGU

Jeste li ga vidjeli, ispitivali su novinari putnike s leta iz Hong Konga

RE

UTE

RS


*

Minifestival hrvatskog filma u L.A.-uFilmom Vlatke Vorkapi� “Sonja i bik” prekju�er je u

Los Angelesu po�eti minifestival posve�en najnovijim hrvatskim filmskim ostvarenjima, u organizaciji ameri�-ke kinoteke American Cinematheque zadu�ene za pro-mid�bu filma. Festival je nastavljen u Santa Moniki pro-jekcijom filma “No�ni brodovi” (2012.) Igora Mirkovi�a.

Na programu su i “Ljudo�der vegetarijanac” Bran-ka Schmidta te “Zagonetni dje�ak” Dra�ena �ar-kovi�a i “Kotlovina Tomislava Radi�a, a nakon svih projekcija bio je i razgovor s redateljima, o �emu iz-vješ�uje i Los Angeles Times. M. Ć.

ROVINJ - U Zavi�ajnom muzeju grada Rovinja otvo-rena je izlo�ba “�i�kovina” autorice Josipe Štefanec. Rije� o prostornoj instalaciji, koju umjetnica dobiva napi-njanjem �i�ka umjesto plat-na na blindrame.

Naime, kako u predgo-voru autori�inog kataloga piše Fe�a Gavrilovi�, “Šte-fanec varira tradicionalni oblik slike i stvara slojevite crne plohe koje se mogu lijepiti jedna na drugu. Ma-terijali iz odjevne industri-je ve� su dugo izvorište inspiracije za nju, a i u do-sadašnjim radovima po-kušavala je na vizualnom i taktilnom planu spojiti doj-move mekanog i krutog, odnosno �vrstog i raspa-daju�eg. Zato ove ‘slike’ koje se pridr�avaju jedna za drugu, katkad i minimal-nom površinom, (što poka-zuje izrazitu snagu �i�ka) djeluju kao zaustavljene eksplozije, piše, izme�u ostalog u katalogu.

I sama umjetnica, koja je samostalnu izlo�bu u Mu-

zeju zaslu�ila prošlogodiš-njom nagradom na Likovnoj koloniji, ka�e da je uporaba tekstilnog �i�ka kao umjet-ni�kog alata bila spontana. Naime, isti je dvije godine neiskorišten le�ao u ormaru pa ga je ona, kako doznaje-mo, više intuitivno upotrijebi-la daju�i mu novi oblik i na-mjenu, dokazavši i da nema granica u umjetni�kom radu i izra�avanju.

Josipa Štefanec ro�ena je 1978. godine u Dussel-dorfu, a od 2007. asistenti-ca je na Zavodu za tekstilni i modni dizajn pri Tekstil-no-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Godine 2008. diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjet-nosti u Zagrebu u klasi prof. Peruška Bogdani�a, a dvije godine ranije i na Tekstilno-tehnološkom fa-kultetu modni dizajn u Za-grebu pod mentorstvom profesora A. T. Vladislavi�a. Prostorna instalacija mlade umjetnice mo�e se razgle-dati do 7. srpnja.

N. ORLOVIĆ RADIĆ

U ZAVIČAJNOM MUZEJU GRADA ROVINJA POSTAVLJENA PROSTORNA INSTALACIJA JOSIPE ŠTEFANEC

Čičkovina postala umjetnički alat

[email protected]

kultura DUBROVNIK - U Dubrovniku je po�eo deveti “Le Petit Festival du Theatre” - mali kazališni festival. Rije� je o festiva-lu koji je prepoznat i koji se referira na najsuvremenije estetske domete iz svi-jeta kazališta, glazbe, likovne umjetnosti

i dizajna. Ovogodišnji deveti po redu fe-stival posve�en je �eni. Tijekom sedam festivalskih dana umjetnici iz brojnih ze-malja svijeta prikazat �e nekoliko pred-stava, predavanja, predstavljanja knjiga, plesnih izvedbi, koncerata i drugo. (H)

Mali kazališni festival

PULA - Španjolski umjet-nik Xavier Gonzalez D’Egara predstavio se samostalnom izložbom slika realiziranom u vrlo zanimljivoj tehnici - vatrom po drvenoj podlozi u pulskoj galeriji Makina, gdje će pulska publika moći ra-zgledati njegove radove sve do 18. srpnja.

U razgovoru s umjetnikom saznajemo da je prvi put u Puli i da je odlučio da ovdje pred-stavi svoje radove nakon raz-govora s umjetnikom Nickom Wallom te da namjerava sada neko vrijeme provesti u Puli.

- Nomad sam, lutam svije-tom, nemam sada neko fiksno prebivalište, volim putovati, upoznavati ljude, kulture, civi-

lizacije, a smatram da će Pula biti idealno mjesto za moje stvaralaštvo. Kako vidim, u ljet-nim mjesecima ovdje je vreva, mnoštvo događanja, a zimi ću imati dovoljno mira da se po-svetim slikarstvu i da me ni-šta ne dekoncentrira. Za sada plan je takav, kazao je ovaj sim-patičan umjetnik prije samoga otvorenja izložbe.

Hassan Abdelghani, otva-rajući izložbu kazao je da, premda se u Makini u veli-koj većini organiziraju izlož-be fotografija, ne nedostaju niti one slikarske, jer su otvo-reni prema svima umjetnici-ma i umjetnosti, budući da u umjetnosti ne postoje granice niti ograničavanja.

Abdelghani je također

naglasio da je riječ o vrlo zanimljivim radovima, o nečem posve novom i ori-ginalnom, jer tehnika vatre po drvenoj podlozi nije baš svakodnevna.

Xavier Gonzalez D’Egara je samouki umjetnik mlađe ge-neracije, koji izlaže već dese-tak godina i koji je svoju prvu izložbu imao u rodnoj Barce-loni. Izlagao je i diljem svjet-skih metropola.

- Iznimno sam zadovo-ljan pulskom izložbom, ova galerija ima predivan izlož-beni prostor i tu su svi tako srdačni. Raznim se jezici-ma sporazumijevam s lju-dima, kazao je ovaj španjol-ski slikar. V. BEGIĆ

Izložba fotografija o razmjeni estetike izme�u Berlina i Rijeke

Iz filma “Sonja i bik”

Josipa Štefanec

N. O

. R.

RIJEKA - Izložba “Na-puštene zgrade - razmje-na estetike između Berli-na i Rijeke” postavljena je u Molekuli. Izložba je pro-izašla iz fotografske ekspe-dicije u sastavu koje je osam mladih fotografa iz Rijeke i Berlina početkom svibnja istraživalo napuštene zgra-de u Rijeci, koje su svjedoci društvenih promjena te pre-puštene zaboravu: industrij-ski kompleks “Rikard Ben-čić”, Tvornica papira, Teatro Fenice, noćni klub “Opera”, Vodovodna ulica, bazen na Školjiću te mlinovi na Rje-čini. Na izložbi sudjeluju: Mario Pućić, Marin Me-

šter, Marina Jončić, Step-han Bögel, Sibylle Hössler, Ivan Vranjić, Elena Capra i Jakob Ganslmeier, a kusto-sica je Lea Čeč.

U srijedu, 26. lipnja, u 19 sati bit će održan razgovor s riječkim autorom Velidom Đekićem, a 28. lipnja izlož-ba se zatvara uz swing glaz-bu. Nakon toga izložba seli u Zagreb (Goethe Institut Kro-atien, 3.-13. srpnja) i Berlin (o.T. Projektraum, 16.-26. ko-lovoza). Izložbu i projekt su-financirali Robert Bosch Stif-tung i Grad Rijeka - Odjel za kulturu, uz potporu Goethe Institut Kroatien i Kroatien Kreativ 2013. K. C.

M. M

ES

TER

ŠPANJOLSKI UMJETNIK XAVIER GONZALEZ D’EGARA IZLAŽE U PULSKOJ MAKINI

Slikanje plamenom po drvenoj podlozi

Nomad sam, lutam svijetom, nemam sada neko fiksno prebivalište, volim putovati, upoznava-ti ljude, kulture, civilizacije, a smatram da će Pula biti idealno mjesto za moje stvaralaštvo. Kako vidim, u ljetnim mjesecima ovdje je vreva, mnoštvo doga�anja, a zimi ću imati dovoljno mira da se posvetim slikarstvu

Autor pored svojih radova

Man

uel A

NG

ELI

NI


UMAG - Ovogodišnje 16. po redu izdanje Međunarodnog festivala Organum Histriae, otvoreno preksinoć u umaš-koj Župnoj crkvi, uz soprani-sticu Zrinku Posavec i mladog orguljaša Hrvoja Trinkija obo-gatio je zagrebački ženski vo-kalni ansambl Zwizde. Kon-cert otvorenja zvao se “Ethno organ”. Glasovno darovite dje-vojke su koncert osvježile po-malo zaboravljenim marijan-skim pjesmama iz istočnog dijela Hrvatske. Svi napje-vi su izvođeni u izvornom

obliku u formi pjevanja na bas, gdje dionicu prvog pra-ti drugi glas za tercu niže, pri čemu im se pridružuje i treći glas koji čini duboku tonsku pratnju. Tako se mogao čuti sasvim novi oblik interpreta-cije i osobiti glasovni kolorit uz zvuk orgulja, kako je to bio tradicijski običaj. S obzirom na inovativni harmonijski opus i umijeće orguljskog virtuo-za Trinkija napjevi su zvuča-li svježe i moderno bez da se vrijednost i osnova melodije napjeva mijenja.

Tako nastaju suvremene in-terpretacije tradicijskih mari-janskih pjesama od kojih se većina nalazi na listi zaštićene nematerijalne baštine hrvat-ske kulture.

Rođena Đakovčanaka, Po-savec je prije deset godina di-plomirala studij glazbene kul-ture na osječkom Filozofskom fakultetu, a potom studij pje-vanja na zagrebačkoj Muzič-koj akademiji, u klasi prof. Li-dije Horvat-Dunjko. Nastupa kao koncertna pjevačica istan-čanog ukusa za ranu glazbu,

baveći se reinterpretacijom te glazbene vrste u suvremenim aranžmanima. Uz posao pro-fesorice pjevanja u velikogorič-koj Umjetničkoj školi, Zrinka vodi nekoliko folklornih skupi-na, među ostalima i zagrebač-

ke Zwizdice s ciljem očuvanja hrvatske tradicijske glazbe.

Umašku nezaboravnu glaz-benu večer uveličao je i 22-go-dišnji orguljaš Hrvoje Trinki koji se nakon studija na Mu-zičkoj akademiji usavršavao

pod vodstvom maestra Pavla Mašića. Za kratko je vrijeme osvojio nekoliko prestižnih na-grada u zemlji i inozemstvu.

- Ovaj rijetki repertoar smo kao novost pripremili za ovo-godišnji orguljski festival i osje-tila sam da se dopalo publici. Riječ je o marijanskim napje-vima koji su kroz više stoljeća živjeli u ruralnim dijelovima Slavonije, Baranje, Bačke i Sri-jema. Ljubav prema toj građi kod mene je prisutna odma-lena i zato se u mojoj obitelji i čuvala, zapisivala i sada sam eto u prilici da oživim(o) to bogatstvo pučkih napjeva šo-kačke kulture, kazala je nakon koncerta Zrinka Posavec.

Napisao i snimio Mijat GAVRAN

** kultura

UMAG - Grand prix ovogo-dišnjeg, 14. izdanja Međuna-rodnog festivala komornog teatra Zlatni lav pripao je pred-stavi “Do tu sega gozd/Šuma završava ovdje” Drame Slo-venskog narodnog gledali-šča iz Maribora, a koja je au-torski projekt Nataše Matjašec Rošker, Branka Jordana i Da-vora Herge, koji su u njemu i glumili.

Lakoća glumačke igreZlatnog lava dobila je slo-

venska glumica Vesna Per-narčič za ulogu Marlene Dietriech u istoimenoj pred-stavi autora Nebojše Popa-

Tasića, nastala u koproduk-ciji Prešernovega gledališča iz Kranja, kazališta Škuc i Za-voda Imaginarni. Nagradu Zlatni lav osvojio je i hrvat-ski glumac Ljubomir Kere-keš za rolu Trpimira Oršuša u komediji “Skupština”, koja je ujedno osvojila i nagradu publike, dobivši najvišu ocje-nu od čak 4,93.

Žiri u sastavu Dražen Fe-renčina kao predsjednik, Jasna Ornela Bery i Helena Minić za pobjedničku su predstavu istaknuli da se radi o visoko estetiziranim izvedbama i la-koći glumačke igre, promišlje-noj režiji, dramaturgiji i sceno-grafiji, pomno oblikovanom svjetlu i projekciji u kojoj su do izražaja naglašeno došli funkcionalni kostimi, čime je stvoren cjelovit okvir artističke atmosfere. Kazali su da je naj-bolja i najcjelovitija predstava zbog povezanosti svih kazališ-nih elemenata.

- Koreografija plesnih ele-menata uspješno je stilizirala snagu dramskog izraza. Tako stvorenu predstavu nabije-nu emocijama potencirala je i glazba. “Do tu sega gozd” na izuzetno komunikativan način progovara o složenim tema-ma današnjice - ljudskoj osa-mljenosti, otuđenosti, vječnoj potrazi za ljubavlju, stalnom propitivanju i traženju ljudske sreće koji upravo u današnjem vremenu i načinu življenja bli-jede i nestaju, piše u njihovom obrazloženju.

Glumačka rješenjaŽiri je za Kerekeša istaknuo

da je širokim rasponom glu-mačkih sredstava jasno i preci-zno izgradio lik Roma Oršuša.

- Vrhunskom interpretaci-jom s izuzetnim glumačkim rješenjima, finim osjećajem za komiku koja ne podilazi, već komunicira s publikom, stvo-rio je ležernu atmosferu kroz

koju je progovorio o gorkim situacijama hrvatske realno-sti na duhovit i kreativan na-čin. Kerekeš ujedno gradi par-tnerski suodnos s kolegama na sceni kroz koji se iščitava međusobno poticanje radosti glumačke igre. Najzaslužniji je za stvaranje pozitivnog ozrač-ja koje sa scene prelazi na pu-bliku. Lako je zaključiti - Ke-rekeš voli publiku, a i publika voli njega.

Glumačkim pristupom pje-vačkoj interpretaciji Pernarčič je kroz početni, “kazališni” dio izgradila i pripremila lik, mak-simalno koristeći zadani reda-teljski i tekstualni prostor.

- Minimalnim glumačkim izričajem glumica karizma-tično oblikuje lik prikazujući istovremeno snagu i ranjivost Marlene Dietrich. Na šarman-tan način, gradirano prema drugom, koncertno-pjevač-kom dijelu, suptilno ostvaru-je vezu s publikom i prenosi

emocije i slojevite “svjetove” lika koji igra. Njeno tumače-nje očituje se i u preciznoj gesti koja sukobljava nepomičnost i tendenciju kretnje, udružujući je s glazbeno-scenskom inter-pretacijom. Kao rezultat pu-blika je dobila potpun estetsko poetski doživljaj, ocijenio je žiri izvedbu slovenske glumice.

Svečano zatvaranjePrema programu, sveča-

ni ceremonijal zatvaranja na Trgu slobode, gdje su se pred-stavile i uručile ove nagrade, uveličali su u nedjelju navečer veličanstveni vatromet i oper-ne arije koje je izvela soprani-stica Olga Kaminska iz Kijeva. A posljednja predstava u kon-kurenciji za Grand prix, odi-grana u subotu navečer, bila je treća vlastita Kerekešova pro-dukcija koji je na ovogodiš-njem Zlatnom lavu predstavio čak tri svoja autorska projekta, odnosno komedije - “Skup-

štinu”, “Povratak ratnika” i na kraju “Debitante”.

U njoj su, ponovno uz Kere-keša, koji glumi u svakoj pred-stavi, a ujedno potpisuje i reži-ju i scenografiju, igrali Draško Zidar i Mijo Pavelko. Bila je to kajkavska ljubavno-erotska ko-medija za čiji je nastanak Kere-keša nadahnulo poznato djelo “Decameron” Giovannija Bo-ccaccia iz 14. stoljeća. Rađena je u maniri srednjovjekovnih pučkih teatara, u vrijeme kada su i ženske uloge igrali muš-karci, a glumci su i sami bili re-datelji. Predstava se bavi vječ-nom temom, muško-ženskim odnosima i, budući da je krei-rana za današnju publiku, po-kazala je da se tijekom stoljeća nisu bitno promijenile nega-tivnosti međuljudskih odnosa od položaja žene u društvu i nasilja u braku do potkupljivo-sti i načina funkcioniranja vla-sti ili onih željnih vlasti.

Tanja KOCIJANČIĆ

PREKJUČER U UMAŠKOJ ŽUPNOJ CRKVI OTVOREN FESTIVAL ORGANUM HISTRIAE

Osebujan glazbeni kolorit

PULA - Ogranak Matice hrvatske Pula organizira ve�eras u 20 sati u svojim prostorijama (Kandlerova 42) dru�enje s Igorom Grbi�em. Tom prigodom bit �e predstavljena njegova najnovija knji-ga “Izlazak u svijet”, koja je nedavno

izašla u izdanju Matice hrvatske. O knji-zi i autoru �e govoriti: akademik Ton-ko Maroevi�, Omer Rak te Daniel Mi-kulaco, ujedno i predsjednik pulskog ogranka, a predstavit �e se i sam Gr-bi�, autor ve� brojnih knjiga. M. Ć.

Nova knjiga Igora Grbića

Ženski vokalni ansambl Zwizde

ZAVRŠILO 14. IZDANJE ME�UNARODNOG FESTIVALA KOMORNOG TEATRA ZLATNI LAV

Grand prix predstavi “Šuma završava ovdje”

Zlatnog lava dobila je slovenska glumica Vesna Pernarčič za ulogu Marlene Dietri-ch u istoimenoj pred-stavi autora Nebojše Popa-Tasića

Pobjednička predstava “Šuma završava ovdje” Iz predstave “Debitanti”


RAZGOVOR

* kultura

Izme�u �etrdeset dva romana prijavlje-na za tportalovu knji�evnu nagradu [email protected] �iri je odabrao pet koji su ušli u finale izbora za nagradu vri-jednu sto tisu�a kuna. Me�u finalistima je roman Tamare Groma�e “Bo�anska

dje�ica”, za koji je dobila nagradu “Vla-dimir Nazor”, te romani “Budi Hamlet, pane Hamlete!” Tahira Muji�i�a, “Muzej revolucije” Pavla Pavli�i�a, “Planet Fri-edman” Josipa Mlaki�a i “Detektor isti-ne” Igora Rajkija, odlu�io je �iri. (H)

Finalisti književne nagrade

��

�� !

��

��

��

��

��

��

"#$# �� %&'("%) %*% +#+*"#''','' ++*#"'',''

+#*# �� %&'("&' &"' +#"+-#+)','' +"+#-+),''

$# �� %&'("&" %.* +#'&*#+)','' +'&#*+),''

*# �� %&'("." -*+ "#-&)#+)','' +'&#)+),''

)# �� %&'("&% -*+ "#-&)#+)','' "-&#)+),''

-# �� %&'("&* -** "#-.'#)'','' "-.#')',''

%#"'# ��

�� $&*()"+��/0 ��/��&"(/0 #,�� /0 ��

12$

��3 �� 4��

$.,�� 4��

"'&,++

--+#&"-,-% --#+&",--

&# ��# #%&'(+& ��

5� 6� ��3�/��# #%&'()*

1� 4��/�7��"$* "*&#)$.,'' "*#&)$,.'

.# ��# #%&'(+& ��

5� 6� ��3�/��# #%&'())

1� 4��/�7��"+% "*'#%%.,)' "*#'%%,.)

"'#""# �� +*$(&�+*$(&+ 8��

)"* )-.#%-.,'' )-#.%-,.'

""# �� +($��.+&("'. "%* &)#%+*,'' &#)%+,*'

"+# �� .+-("" +'' "'$#*-','' "'#$*-,''

"$#"+# �� .+-() "*% %-#'*$,"" %#-'*,$"

"*#"$# �� &)%(" $+*. +#'%"#+$%,)' +'%#"+$,%)

�� 6�� 6� �� , *$# �� /�� # &, � �� !�� "� #�� 1 ��/��6��6��,��6��3��6��6�� ,/�� 6�� 0��6��#

$%&'$ ()$�%*)�) � +,�%-.'$, �% ./�)0-�%( () .1-)'(.� -.*, .2,(% 3)4)() 51�)6, '�%6,7$) .2,(% 3)4)() � �� 8�� .�9�� 3�:�� 888�;�<��=��9��5� 6�3��6�0��6�� 6��#$&+:"'%#

��'.+$

�� .�9�� 3�:��

S JAKOVOM JELINČIĆEM U POVODU ME�UNARODNOG DANA ARHIVA

Ništa ne može zamijeniti dodir s arhivskom gra�omKompjuter je u svakom slučaju dobro i važ-no pomagalo, ali mladi često puta misle da im je to jedini izvor informacija. Zato često puta pitaju: imate li to kompjuterizirano?

RAZGOVARAO Mirjan RIMANIĆ

PAZIN - Hrvatski arhivi obi-lježili su 9. lipnja Međunarod-ni dan arhiva. Ovim je povo-dom u Državnom arhivu u Pazinu mr. Jakov Jelinčić, ar-hivski savjetnik i njegov du-gogodišnji ravnatelj održao predavanje o “Knjigama zapi-snika vijeća labinske komune iz vremena Venecije od 1566. do 1789”. Ovo je ujedno bila i prigoda da s mr. Jelinčićem porazgovaramo o arhivu i nje-govoj ulozi u današnje vrije-me, kada je mnogima, pa i stručnjacima jednostavnije surfati internetom.

- Kada sam pred 46 go-dina počeo raditi u Arhivu onda su nam jedina sred-

stva za rad bile, danas za-boravljene, pisaće mašine. Međutim, brže nego sam se nadao, došlo je vrijeme kom-pjuterizacije. Kompjuter je u svakom važno pomagalo, ali mladi često puta misle da je to jedini izvor informacija. Zato pitaju: imate li to kom-pjuterizirano? U vrijeme Ju-goslavije bio sam nekoliko puta u arhivu u Veneciji gdje su već 1988. počeli kompju-terizirati građu. Kompjuter je kao krava, treba ga nahraniti, inače neće dati mlijeka.

Krivi podaciUočavao sam da se u li-

teraturi pojavi neki krivi po-datak koji se onda redovi-to ponavljao. Više puta sam bio na simpozijima gdje su

ljudi držali predavanja, a da prije toga nisu bili u arhivi-ma u kojima se uvijek nešto novo može naći. Vidio sam, a i osobno u arhivima pro-našao podatke koji su posve različiti od onih u literaturi. Smatram da je informatiza-cija bitna, ali ništa ne može zamijeniti dodir s arhivskom građom. Arhiv je meni dru-gi dom i smatram da tko jed-nom proguta malo arhiv-ske prašine od nje se više ne oporavlja.

Bilježničke knjige- Koji je značaj Državnog

arhiva u Pazinu za Istru i šire?

- Ovdje je pohranjena gra-đa koja je nastala za vrijeme mletačke, austrijske, fran-cuske i talijanske uprave u Istri, zatim uprave Jugoslavi-je i sada Hrvatske. Normal-no je da se tu radi o građi čiji značaj prelazi granice današ-nje hrvatske Istre. Upravo zbog toga danas ovdje dola-ze ljudi iz mnogih europskih zemalja, a neki čak iz Čilea i Argentine da bi došli do po-dataka o svom podrijetlu ili nečem drugom što ih zani-ma. Uz matične knjige koje su među najstarijima u svije-tu tu je pohranjeno gotovo tri tisuće bilježničkih knjiga, što je više nego u svim hrvatskim arhivima zajedno. Imamo go-tovo potpuno sačuvanu do-kumentaciju iz vremena mle-tačke uprave u Novigradu i Labinu. Našao sam podatak da su Englezi 1804. u Umagu spalili gradsku arhivu.

- U povodu Međunarod-nog dana arhiva govorili ste

o knjigama zapisnika iz La-bina u 16., 17. i 18. stoljeću?

- O Labinu postoji rela-tivno bogata stručna i znan-stvena literatura, a život se na tom području može pra-titi od brončanog doba. U prvom tisućljeću prije Krista ondje žive Liburni. Dolaskom Rimljana Labin postaje mu-nicipij. Nakon 476. Labinom vladaju Goti, Bizant, Lango-bardi, a prve vijesti o Slaveni-ma bilježimo u 6. i 7. stoljeću. Grad pod franačku vlast do-lazi 788., pod vlast Oglejskih patrijarha 1208., a pod vlast Venecije 1420. Iz labinskog mletačkog razdoblja u pazin-skom se Arhivu nalaze 702 bilježničke knjige zapisane rukama 70 bilježnika u vre-menskom rasponu od 1525. do 1818. Neki od labinskih bilježnika djelovali su nakon pada Venecije u austrijskom i francuskom razdoblju počet-kom 19. stoljeća. Iz tog razdo-blja sačuvana su 584 zapisni-ka sjednica labinskog vijeća.

Najviše umrlih u kolovozu

Vijeće Labinske komune činilo je, prema zapisniku od 26. svibnja 1658. godine 26 punoljetnih muškaraca koji su sudjelovali na sjednica-ma. Polovica, dakle 13 člano-va, članova dolazilo je iz obi-telji Luciani, zatim po tri iz obitelji Ferri, Negri i Scampi-cchio, po dva iz obitelji Man-zin i po jedan iz obitelji Dra-gonja i Lupetina.

- Što se može naći u tim zapisnicima?

- Mnogo toga. Vijeće je raspravljalo o najrazličitijim

pitanjima, praktično o sve-mu o čemu je ovisilo funk-cioniranje Komune, o svim segmentima života u Labi-nu. O izboru kancelara, su-daca koji su sudili uz po-destata, o izboru liječnika, učitelja, orguljaša, kovača, kontrolora mjera i ostalih javnih djelatnika i službi. U njima nalazimo odluke o cijenama pšenice i drugih žitarica, zatim vina, ulja i ostalih proizvoda. Među-tim, podaci o stanovništvu su prilično šturi, ali nala-zimo da je Labin s pripa-dajućim teritorijem 1477. imao između 2.850 i 3.500 stanovnika ili, primjerice 1579. oko 2.000 stanovnika. Ljudi su živjeli skromno. Suše su bile česte koliko i poplave, hladnoće velike, ljetine nikakve, a komunal-na blagajna često prazna. U gradu su kuće bile čvrsto građene, a kako se živjelo u okolici može ilustrirati za-htjev Dominika Brešca od 2. kolovoza 1765. koji od Vi-jeća moli kameniti teren u kontradi Kunj da si konač-no sagradi kući i da se, kako piše, “oslobodi šume i da ne gleda svoju jadnu obi-telj na cesti izloženu neda-ćama vremena”.

Zbog nedostatka vode higijena je bila na niskim granama, pa su ljudi često umirali od raznih bolesti, a najviše je umrlih bilo u ko-lovozu, rujnu i listopadu. U zapisnicima se kao prvi lje-karnik spominje Pietro Zen-til iz Rijeke koji je u službu primljen početkom 1578., a odlukom vijeća lijekove je prodavao po cijenama koje su vrijedile u Kopru. Zani-mljiva je i rasprava o orgu-ljašu. U zapisniku sjednice održane 2. kolovoza 1664. zapisano je: “Budući da su se prihodi Komune pove-ćali, svi slojevi stanovništva traže da se angažira jedan dobar orguljaš, skladatelj i dirigent, kao pokojni Ga-briele Puliti. Godišnja plaća bila bi mu 105 dukata, a bio bi primljen na tri godine”.

- Ima li i zanimljivosti koje se mogu smatrati ne-običnima?

- U zapisnicima nastalima koncem 16. i onima iz 17. stoljeća nalazimo podatke o zaštiti grada od upada Tu-raka. Nalazimo i da su zbog velike hladnoće 1709. stra-dali mnogi usjevi i uginu-le mnoge životinje. Glad je Labinštinu zahvatila 1766., a poplave 1763. Među za-nimljivosti svakako treba ubrojiti odluku od 2. veljače 1684. kojom se daje nagrada od jednog dukata nalazniku vučjeg legla. Nagrada je ras-pisana zbog velike štete koju su vukovi nanosili stadima. Vijeće je odlučilo da će vuči-ći biti ubijeni na trgu, a onaj koji ih je našao mora prise-gnuti da ih je uništio i to zato da netko drugi ne donese vučića i kaže da ga je našao u drugom leglu.

M. R

IMA

NI�

Jakov Jelinčić: Arhiv je meni drugi dom


Vlado Kreslin gost Massima u AreniPULA - Massimo Savi� najavio je prvog gosta kon-

certa kojeg �e 17. kolovoza odr�ati u pulskoj Areni, a to je legendarni slovenski kantautor Vlado Kreslin.

- Napokon nakon dugo vremena kontaktiranja i raz-govora o umjetni�koj suradnji došao je trenutak da Kreslin i ja sura�ujemo na moju veliku radost. Gledao sam Kreslina u Zagrebu po�etkom 80-ih kada je nastu-pao s bendom Martin Krpan i ve� tada sam bio fascini-ran njegovim autorskim izrazom, kazao je Massimo.

Kreslin se pak sjetio kako se oduševio kada je osam-desetih �uo obradu pjesme “The Sun Ain’t Gonna Shine (Anymore)” koju je Massimo kao pjeva� grupe Dorian Gray otpjevao pod nazivom “Sjaj u tami”. “Bit �e super u Areni, jedva �ekam”, kazao je Vlado Kreslin. M. Ra.

Sla�ana Bukovac na Monte Libriću

[email protected]

*ZAGREB - Na prvim Danima LUX filma u Hrvatskoj, koji �e se odr�ati u zagreba�-kom Kulturno-informativnom centru (KIC) od 27. do 30. lipnja, bit �e prikazano šest filmova, dobitnika nagrade LUX koju do-djeljuju zastupnici Europskoga parlamen-

ta. “Velika nam je �ast u najstarijem zagre-ba�kom kulturnom centru ugostiti projekt na kojemu �e prvi put biti predstavljeni fil-movi koje biraju europski zastupnici”, re-kla je ravnateljica KIC-a Gabrijela Krmpo-ti� Kos predstavljaju�i program. (H)

Uskoro prvi Dani LUX filma

Ime i prezime:

----------------------------------------------------------------------

Adresa:

----------------------------------------------------------------------�

i

vode vasna koncert ��

MEDUNJANINNagrađujemo 10 čitatelja po jednom ulaznicom za koncert AMIRE MEDUNJANIN.Potrebno je sakupiti tri kupona koje objavljujemo 24. lipnja, 25. i 26. lipnja, poslati ih ili donijeti na adresu Glasa Istre (Riva 10, Pula) sa naznakom za koncert „AMIRE MEDUN-JANIN“, najkasnije do 4. srpnja u 13 sati, kada će biti izvlačenje. Imena dobitnika bit će objavljena 5. srpnja, a sretni dobitnici mogu ulaznice uz predočenje osobne iskaznice preuzeti na ulazu.

��

NA 10. EX TEMPOREU NOVIGRAD - CITTANOVA OKUPILO SE 60-ak UMJETNIKA

PULA - Kako je to biti novinarka i knji�evnica u petak je djeci na radionici Pustolovno ljeto na Monte Libri�u koji se u prostoru Udruge Sa(n)jam knjige u Istri odr�ao u sklopu pro-grama “�itam Pulu” obja-snila Sla�ana Bukovac. Pri�ala je s prili�no raspo-lo�enom djecom, no kazala je da još nije napisala nijed-nu knjigu za djecu. Ve� 15 godina radi kao novinar-ka, a danas je njena radna baza studio HTV-a u Puli, no kao mala je �eljela raditi

na brodu jer je htjela nositi onu lijepu uniformu i spa-šavati putnike kada se brod na�e u oluji. Kako je tema ovogodišnjeg Pustolovnog ljeta film i kazalište, ispri-�ala je da je kao mala naj-više voljela gledati “Jelen-ka”, ali i crti�e poput “Toma i Jerryja”. Unato� onom �emu se bavi i što je do sada napravila, nije bogata, kako su djeca pretpostavi-la. No, bogata je iskustvom kako su zaklju�ile voditelji-ce ove radionice, Rea Ko-rani i Iris Mošnja. M. Ra.

“Šašave balonkice” MedulinArta

MEDULIN - U galeriji Lo�a ovih je dana bila otvorena izlo�ba rukotvorina “Šašave balonkice” u organizaciji udru-ge MedulinArt. Osim rukotvo-rina �lanica udruge na izlo�bi su izlo�ena djela dje�je sekcije pod vodstvom Doris Na� koja je i sama izlo�ila svoje torbe i lutke. Igra�ke od tkanine za bebe, torte od pelena, mašto-vito preure�en mali stol i stoli-ce djelo su ruku Hane Zidari�, dok je Daniela Bolkovi� izlo�i-la odje�u za djecu ukrašenu

ru�no izra�enim i prišivenim likovima iz vlastite mašte te iz crti�a. Ivana Demarin ukrasi-la je Lo�u svojim ogledalima dekoriranim country painting tehnikom te sve goste iznena-dila prekrasnom tortom, dok je Maja �erljenko pridonijela oslikanim tanjurima i serijom malenih knjiga-ogrlica od poli-merne gline. V. B.

Nagra�eni na novigradskom ex temporeu

ZA VIKEND ODRŽAN BLACK POINT BIKERS PARTY 2013.

Dobra bikerska fešta na šišanskoj Svetici

ŠIŠAN - Proteklog je vi-kenda na Svetici u Šiša-nu održan deveti po redu Black Point Bikers Party, koji je u petak i subotu privu-kao brojne motoriste, lju-bitelje motora i dobre za-bave iz Hrvatske i okolnih zemalja. Na subotnjem su večernjem repertoaru bili Punkrock Maniacs, koji su publiku zabavljali najvećim hitovima zlatnog doba pun-ka sedamdesetih i osamde-

setih godina prošlog stolje-ća, ali i brojnim vicevima i komentarima današnjeg po-litičkog i društvenog života. Slijedili su pazinski bend Li-ght Lighters te riječka rock grupa Keops. Bikersko je poslijepodne također bilo puno sadržaja. Posjetitelji su mogli otići u razgledavanje podzemnog kompleksa Sve-tica uz pratnju, kupiti kožne modne dodatke, a prvi su se put održale i moto igre. U

petak su okupljene zabav-ljali bendovi Whiskey Train i Clean Isfoor, a oba dana ulaz i kamp za sve posjeti-telje bili su besplatni.

- Zadovoljni smo dobrim odazivom gostiju, posebi-ce onih iz Slovenije i cijele Hrvatske. Također, moram reći da je veliki interes bio za razgledavanjem komplek-sa Svetica, zaključio je Val-ter Mauša, predsjednik MK Black Point. A. Š.

Prva nagrada Nedi Morović Dugina

Drugu nagradu od če-tiri tisuće kuna novi-gradskog TZ-a osvojio je rovinjski slikar Niko-la Ražov, a treća, od tri tisuće, iz gradskog ko-munalnog poduzeća Neapolis otišla je Livi-ju Zoppolatu iz Trsta

NOVIGRAD - Jubilarni 10. Slikarski ex tempore Novigrad - Cittanova održan je nedavno u organizaciji Turističke zajed-nice. Mjesto događanja bio je Park Irme Benčić, koji se po-kazao odličnom lokacijom za ovu manifestaciju pokrenutu s idejom razvijanja kulturnog turizma. Ove se godine okupilo i pod vedrim nebom stvaralo 60-ak umjetnika i kreativaca iz Istre, riječkog primorja, Slove-nije i Italije. Pulskoj umjetni-ci Nedi Morović Dugina odlu-kom žirija je dodijeljena prva nagrada od pet tisuća kuna, čiji je pokrovitelj Grad Novigrad, a uručila ju je zamjenica grado-načelnika Sonja Šikanić.

Drugu nagradu od četi-ri tisuće kuna novigradske

TZ osvojio je rovinjski sli-kar Nikola Ražov, a treća od tri tisuće iz gradskog komu-nalnog poduzeća Neapolis otišla je Liviju Zoppolatu iz Trsta. Ove je dvije nagrade dobitnicima predala direk-torica TZ-a Vesna Ferenac.

Radove je ocjenjivao žiri u čijem su sastavu bili: novi-gradska akademska slikarica Dragana Sapanjoš, ovdašnji profesor likovne kulture Ro-

bert Cimador i njegov kolega Andi Bančić iz Svetvinčen-ta. Osim s radovima nasta-lim na licu mjesta, sudionici su imali prigodu nadmeta-ti se za nagrade i ostvarenji-ma na temu “More” iz pro-tekle dvije godine. U toj je kategoriji slavila Neva Pizzul koja je dobila otkupnu spon-zorsku nagradu od dvije ti-suće kuna od tvrtke Laguna Novigrad. Organizatori su se

u ovoj prigodi prisjetili i po-sebno zahvalili utemeljitelji-ma ex temporea, umjetniku Ronnyju Jušiću iz Baredina Donjih i pokojnom Eliju Po-ropatu, nekadašnjem direk-toru TZ-a s izraženim afini-tetom za likovnu umjetnost.

Zahvalnost autorima, oso-bito onima koji se svake go-dine vraćaju u Novigrad, iskazali su malom feštom i druženjem. K. FLEGAR

Ana

ŠIM

I�

Punkrock Maniacs


* mozaik

LOS ANGELES - Justin Bieber više nije izvo�a� s najviše pregleda na YouTubeu, navedeno je u priop�enju magazina Bill-board. Na tom ga je tronu svrgnula r&b/pop-pjeva�ica s Barbadosa Rihanna, �iji su videospotovi do 18. lipnja pregledani

ukupno 3.784 milijardi puta, što je za oko dva milijuna pregleda više od Bieberovih. Na tre�e mjesto s 3.1 milijardi pregleda pozicionirao se Psy, dok Top 5 zatvaraju Eminem (2.4 milijarde pregleda) i Lady GaGa (2.25 milijardi pregleda). T. Kv.

Srušila s trona Justina Biebera

DRUGU VEČER OPATIJSKA PUBLIKA JOŠ JEDNOM POKAZALA DA MIK SMATRA SVOJIM FESTIVALOM

Slavila “mala z Merike” Gina Picinić

PIŠE Slavica MRKIĆ MODRIĆSNIMIO Sergej DRECHSLER

OPATIJA - Prepuna opatij-ska Ljetna pozornica i izuzet-no vesela atmosfera glavna su obilježja preksinoć održa-ne druge večeri Festivala Me-lodije Istre i Kvarnera nakon koje je titulu Opatiji najdra-že kompozicije MIK-a 2013. ponijela kompozicija “Ši te ki ča za me pita”, za koju je glazbu, tekst i aranžman na-pisao Andrej Baša. Skladbu, koju su Opatijci nagradili sa 171 glasom izvela je Gina Pi-cinić, ili kako to mikovci vole reći “mala z Merike”.

Grad festivala i glazbe

Drugoplasirana sa 126 glasova bila je pjesma “Naj-lipši dani moga života” (Ro-bert Pilepić/Robert Pilepić/Robert Grubišić) u izvedbi Tamare Brusić, dok je treće mjesto i 119 glasova pripalo Alenu Poliću praćenom Sun-shine bandom i kompozici-

ji “Paprena Roza” (Ines Pra-jo-trad./Ariana Kunštek-Ines Prajo/Tihomir Preradović).

Zbrojivši glasove ostvare-ne tijekom prve festivalske večeri u Puntu te ove opatij-ske došli smo do poretka ka-kav je ovaj opatijski, odno-sno nakon dvije festivalske večeri s 52 boda (267 glaso-va) vodi Gina Picinić. Drugo mjesto s 48 bodova (222 gla-sa) drži Tamara Brusić, a tre-ćeplasirani s 38 bodova (210

glasova) su Alen Polić i nje-govi “sanšajnovci”.

Toliko što se tiče reda, po-retka, glasova i bodova na ovogodišnjem MIK-u, a ono onome što je na ovom festi-valu oduvijek važnije od spo-menutog - dočeci, ispraća-ji i druženja, možemo samo reći da su se mikovci u Opa-tiji osjećali kao doma, a opa-tijska publika još jednom do-kazala da, iako grad festivala i glazbe, ipak samo pred jed-

nim “iz prve” stavlja po-svojnu zamjenicu - naš. Nije da i ostali nisu njezini, ali ovaj joj je, sudeći po brzinskoj an-keti među punim gledalištem ipak nekako najviše njezin.

Na svojevrstan način po-tvrdio je to i prvi čovjek Opatije, gradonačelnik Ivo Dujmić koji je, otvorivši fe-stivalsku večer kazao:

- Opatija je grad muzike, grad festivala. Kako bi to bilo da nimamo MIK, festival do-

maćega melosa i domaće be-sedi. Nadan se da će ova lju-bav trajat i trajat.

Andrej Baša, direktor Fe-stivala zahvalio je na to-

ploj dobrodošlici i rekao da je mikovcima oduvi-jek poseban gušt doći u Opatiju te nastupati pred predivnom opa-tijskom publikom, na isto tako divnoj Ljet-noj pozornici.

Glazbena uvertira EU-u

Mikovcima i Opa-tiji čak je i vrijeme išlo “na ruku”, pa se dru-ga festivalska večer može okarakterizi-rati i kao prekrasna ljetna opatijska ve-čer čiju je glazbenu

uzavrelost rashla-đivao ugodan povjetarac. Druženje je po-trajalo do dugo u noć, a možda bi i duže da mi-

kovce nije očeki-vao povijesni trenutak - pre-lazak granice i prvi inozemni nastup. Čekala ih je publika slovenske Občine Kostel. Kako je prošla mikovska glazbena uvertira ulasku Hrvatske u

EU, čitajte sutra, kad će kara-vana već pjevati u Vižinadi.

Nakon dvije festival-ske večeri vodi Gina Pi-cinić, drugo mjesto drži Tamara Brusić, a treće-plasirani su Alen Polić i njegovi sanšajnovci

Opatiji je najdraža bila Gina Picinić

Odlična atmosfera u backsta-geu - Nevia Rigutto i Vesna Ne-žić-Ružić

Ljubav Opatije i MIK-a traje i traje

Duško Jeličić Dule i njegova Silvana ove godine u publici

Ki to tamo kanta?


** mozaik

Na trgu Vaclavske namesti u Pragu po-pularni pjeva� Zlatan Stipiši� Gibonni je pjevao u povodu ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju. Osim Hrvata koji �ive on-dje, pjeva�a su došli poslušati i brojni �esi. - Prošetao sam se malo gradom

prije koncerta i bio sam u šoku koliko me ljudi prepoznalo i zaustavilo na uli-ci, a album je tek danas izašao ondje, rekao je Zlatan Stipiši� Gibonni, koji se vra�ao �ak na dva bisa. Publika je bila oduševljena njegovim nastupom. (GS)

Gibonni u Pragu

U DNEVNOM BORAVKU ROJCA IZVEDENA PREDSTAVA “GRINJE”

Ro�endan AB OriginalaU subotu nave�er pred brojnom publikom na pulskom

Forumu pulski je breakdance klub AB Original proslavio svoju petu obljetnicu djelovanja. Da su iz godine u godinu sve bolji, uigraniji i maštovitiji, pokazali su još jednom prek-sino�njim nastupom, a sve pohvale idu svim plesa�ima ovoga klupa te njihovim trenerima. (V. B.)

Predstavljen Mali besidarnik medulinskog govora

PULA - U petak na-ve�er je u knji�nici Veruda predstavljen projekt Mali Medulin, odnosno Mali besi-darnik medulinskoga govora koji je netom objavljen u izdanju Kreativno-istra�iva�kog tima Gradske radioni-ce mladih (KIT GRM).

Kako je prilikom predstavljanje rekla Ivana Peri� urednica ovog malog besidar-nika, na osam strani-ca formata A4, tim su besidarnikom htjeli posti�i da djeca pre-poznaju i upoznaju rije�i medulinskoga govora te da prošire i obogate svoje znanje.

Armeron, bi�ikleta, crikva, �entrin, �iku-lata, domino, �irašol, elika, fu�i, grozje, hli-bi�, infermjera, jari�, ka�un, lumbrija, lju-bica, ma�inin, nohti, njora, o�ale, pirun, ro-�enice, saku�, šajeta, tovar, ulika, vitar, ziv-ka i �veljarin pojmovi su koji su predstav-ljeni u tom malom sli-kovnom rje�niku.

U izradi su sudje-lovale odgajateljice Dje�jih vrti�a Medulin Melita Ben�i�, Alenka Hrvatin, Lena Beleti� i Manuela Livi�, a cr-te�e su izradila djeca iz skupina Zvjezdice i P�elice. V. B.

A. K

AN

CE

LAR

Nihilizam po domaćuPredstavu su iznje-drile nove pulske kazališne snage, Dramska radioni-ca eksperimental-nog kazališta Plavi oblik u režiji Frane Medena i na tekst Dušanke Babić

PULA - Predstava “Grinje” se dvije večeri održavala u Dnev-nom boravku Rojca, a iznje-drile su je nove pulske kazališ-ne snage, Dramska radionica eksperimentalnog kazališta Plavi oblik, u režiji Frane Me-dena i na tekst Dušanke Ba-bić. Ovo im je bila prva pred-stava i jako je zabavna. Babić je napisala odličan, pametan tekst, a Meden to fino poslo-žio tako da kulminacija i ra-splet dolaze u pravom trenut-ku, odašiljući jasnu poruku, dok su glumci s velikim entu-zijazmom ušli u likove i uči-nili ih vrlo uvjerljivima.

Ovo je super, iako ne kužim pola k....

Sve te likove vidjeli smo negdje u stvarnosti, na pje-sničkim večerima, izložba-ma, predstavljanjima knjiga i sličnim događajima. “Gri-nje” je svojevrsna parodija koja se sprda s ego tripovi-ma koji kroz javne nastupe,

u ovom slučaju pjesničku ve-čer, dokazuju svoju veličinu iako nije jasno po čemu su ti likovi značajni. Na pjesničku večer osim pjesnika doći će i Petar Kremenić, otac istar-ske književnosti, književni kritičar i dvije prijateljice, a tu je i siva eminencija kul-turnih događanja, organiza-torica večeri Biserka Pandur koja na početku nešto bijesni na čistačicu Almu koju ne vi-dimo. Ta će ekipa uglavnom nizati panegirike pjesnicima iako njihove pjesme nema-

ju “veze s mozgom”. I jedne i druge igraju isti glumci - Du-šanka Babić, Iva Gajić, Ana Fornažar, David Lesjak i Jura Kristofić. Ronald Donald Ga-zivoda je buntovni pjesnik koji je uvjeren da je velika faca dok Zdenko Mrvelj Za-tezalo štije “češem lakat, no kiša pada” ili “hlače su se po-derale, na polju”.

Ekscentrična Izabela Ma-tilda Oetker Koch ima pje-sme o Hamletu hipohon-dru ili pak “Hidrocefalus” u kojoj spominje “amplitu-

de anksioznosti” koje “pul-siraju sve frekvencije” (ili tako nekako) na što dobi-va komentar “ovo je super, iako ne kužim pola k...”

Udarac u srce književnosti

Naomi Buršić predstav-lja se zavičajnom poezijom a prva se pjesma zove prigod-no “Gnu” i ide “San ga vidila prije lito dan kad san išla na Brijune”, dok će pjesničku ve-čer zaokružiti podsjećanjem na Nietzschea te izrecitirati

pjesmu “Nihilizam po doma-ću” u kojoj se spominju tići i psi. Nakon što se nazdrav-ljanjem poeziji večer okon-ča, Biserka Pandur doznat će da je nagradu za književnost dobila čistačica Alma što će ionako nervoznu i autorita-tivnu Biserku do kraja razja-riti te će konstatirati da je to “udarac u srce književnosti” i predložiti potpisivanje peti-cije jer tu su svi koje ta tema zanima, ali će na kraju p(r)ogledati i zapitati se “Ali gdje su svi?” Mladen RADIĆ

M. R

AD

I�

“Zaspaj Pave” - novi singl ŠćikaPULA - Svoj debitantski album “Istriana Jones” etno sku-

pina Š�ike najavljuje singlom “Zaspaj Pave”, koji se mo�e poslušati na YouTubeu. Ova pjesma ostvarena je u suradnji s KUD-om Zlatela iz Kršana, a u tijeku je izrada spota za pje-smu “Zaspaj Pave”. Ina�e, Š�ike vrijedno rade i na snimanju spota po Istri za još jednu pjesmu koja �e se na�i na njiho-vom albumu “Istriana Jones”. Ovaj etno folk sastav, koji je poznat i pod imenom The Wedges, osnovali su 2007. godi-ne mladi glazbenici okupljeni u KUD-u “Ivan Fonovi� Zlate-la” iz Kršana. Skupili su glazbeni sastav s te�njom da istar-sku tradicijsku glazbu predstave na nešto druk�iji na�in, te su ubrzo kroz svoj rad iskristalizirali prepoznatljiv glazbeni stil i potpis kojim skladno dobro poznate tradicijske napjeve aran�manski “odijevaju” u suvremeno glazbeno ruho. T. T.


* mozaik

LOS ANGELES - Britanski glumac Russel Brand najavio je namjeru da se razvede od Katy Perry SMS porukom, kazala je pop zvijezda u intervjuu jednom �asopi-su i dodala da otad nema više vijesti od njega. Russell Brand je izdao priop�enje

u prosincu 2011. najavivši da je pokre-nuo postupak za razvod 14 mjeseci na-kon vjen�anja u Indiji, ustvrdivši: “Obo-�avat �u je zauvijek i znam da �emo ostati prijatelji”. Par koji se vjen�ao u li-stopadu 2010. nema djece. (H)

Razveo se SMS porukom

ODLIČNA ATMOSFERA NA PRVOM VINTAGE FESTIVALU “DOLCE VITA” ODRŽANOG U HOTELU LONE

Trebalo je proći dosta godina da vintage i retro komadi izađu iz bakinih ormara i škrinja i ponovno zagospodare ulicama te postanu sastavnim dijelom modne scene

NAPISALA I SNIMILA Nina ORLOVIĆ RADIĆ

ROVINJ - Prvi vintage Festi-val u zemlji, simboličnog imena “Dolce vita”, koji se odvijao proš-log vikenda u Rovinju, doista se pokazao pravim pogotkom jer je u različitim segmentima, bilo da je riječ o glazbi, dizajnu, hra-ni ili modi pokazao svu raskoš iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Posjetitelji su tijekom trodnevnog hepeninga koji se odvijao u hotelu Lone i većim dijelom na prostoru ba-

zenskih kompleksa dobili pri-liku svim svojim čulima uživati u onom najboljem iz tog jedin-stvenog doba. Bilo je to doba otkačenih kokotica ili visokih konjskih repova, uskog struka i naglašenih bokova, brzih ju-rilica te filmova i glazbe koji su pokretali svemir.

Povratak u prošlostNe čudi stoga što je žal za

tim vremenima uvijek prisut-na, danas možda i više nego ranije. Trebalo je proći dosta godina da vintage i retro nosi-

vi komadi izađu iz bakinih or-mara i škrinja i ponovno za-gospodare ulicama i postanu sastavnim dijelom modne sce-ne poznatijom pod nazivom vintage.

Prvi je festival posvećen vin-tageu, kojeg je osmislio zagre-bački Pepermint u suradnji s Maistrom, donio toliko želje-ni dašak retra. Tijekom dana

većina je posjetitelja uživala u pogledu na oldtimere parkira-ne uz hotelski kompleks, ali i čudesno lijepe crno-bijele fo-tografije akademskog slikara Saše Šekoranje, koji je svojom izložbom “Double identity” oduševio kulturnjake. Večer-nji su sati bili vrijeme opušta-nja, smijeha, dobre glazbe, ple-sa i ukusnih delicija koje su

pripremili zagrebački i istar-ski ugostitelji te domaći vinari. Našlo se tu za svakog ponešto - pa čak i mogućnost da se pod spretnim rukama vizažistica i frizerki pretvorite u pravu pin-up djevojku.

Hitra preobrazbaOnima kojima ta preobraz-

ba nije bila dovoljna mogli su u posebno pripremljenom vin-tage marketu nabaviti i origi-nalnu odjeću, obuću ili kakav drugi retro detalj, komotno sje-diti u nekoj od fotelja ili trosjeda atraktivnog vintage kutka gdje je najposjećenija bila frizerska stolica s haubom, a najgledani-ji je uporabni predmet bio, da-kako uz ženske torbice, starin-ski hladnjak. Upravo u frizerskoj smo stolici okom kamere uhva-tili i vrlo atraktivnu bivšu mane-kenku, danas trostruku mamu

i odnedavno kolumnisticu Iris Androšević Pinjuh, koja je imala same superlative za Dolce vitu.

- Rovinj je jednostavno pre-lijep, a uz ovakve evente pre-tvara se u čudesno mjesto koje neizostavno morate posjetiti, kratko je odgovorila Androšević-Pinjuh, u čijem smo društvu za-tekli i Ivu Balaban, bivšu Kraljicu Hrvatske, a danas uspješnu po-slovnu ženu i suvlasnicu mod-nog portala Büro 24/7.

- Odlična atmosfera i po-gođen festival. S obzirom da i sama rado nosim vin-tage, na Dolce viti osjećam se baš kao ribica u moru, re-kla je Balaban, jedna od rijet-kih dama koja je, na zamol-bu novinara bez problema i nećkanja pozirala ni manje ni više nego ženama najo-mraženijoj stvari na svije-tu - vagi.

Dašak retra u Rovinju

Vintage torbe u rukama posjetiteljica

Iris Androšević Pinjuh i Iva Balaban

Iris se oduševila frizerskom stolicom

Ivi Balaban vaga nije bila mrska

Zabave nije nedostajalo

Neizostavne cipelice


*ZAGREB - Moliereova predstava “Tartuffe” u re�iji Jerneja Lorencija i izvedbi ansam-bla Zagreba�kog kazališta mladih (ZKM) osvojila je Veliku nagradu Ve�ernjeg lista za najbolju predstavu 37. dana satire Fa-dila Had�i�a, koji su završili preksino� sve-

�anom dodjelom nagrada u Kerempuhu. Nagradu za najbolju re�iju dobio je Dalibor Matani� za “Fine mrtve djevojke” u izvedbi GDK Gavella, a nagradu za najbolji tekst Borivoj Radakovi� za “Grupu” u re�iji Mari-ja Kova�a i izvedbi Kazališta KNAP. (H)

“Tartuffe” najbolja predstava

svijet umjetnosti

TAMARA OBROVAC, UMJETNIČKA DIREKTORICA VALAMAR JAZZ FESTIVALA

OD 26. LIPNJA DO 1. SRPNJA U POLJSKOJ SE ODRŽAVA PETI GAVRANFEST

U šest dana - šest Gavranovih predstava

INTERVJU

Atraktivan i umjetnički vrijedan program

Veseli me sve veća prisutnost europskog jazz izričaja kojI karak-terizira drukčiji glaz-beni pristup od onog američkog, kao i če-sto korištenje etničkih elemenata

RAZGOVARAO Davor HRVOJ

Kao i za prethodna tri Valamar Jazz Festiva-la, njegova umjetnička

direktorica Tamara Obrovac je za novo izdanje pripremi-la atraktivan i umjetnički vri-jedan program. Naime, na Festivalu, koji će se od 25. do 29. lipnja održati u Poreču, nastupit će stilski raznoliki glazbenici iz raznih zemalja s četiri kontinenta.

Simbioza kulturnog i turističkog

- Koji su vaši kriteriji u odabiru umjetnika za Vala-mar Jazz Festival?

- Što se glavnog programa tiče to je žanrovski raznoli-ka, vrhunska jazz glazba pr-venstveno poznatih svjetskih imena, ali i onih koji tek do-laze, a u sklopu pratećeg pro-grama - promenadni koncer-ti, jam sessioni, after party - nastojimo uključiti mlađe domaće jazz snage. Osobno nastojim uključiti bar jednu žensku glazbenu osobnost ukoliko je moguće u funkciji vođe sastava...

- Može li se rad na orga-nizaciji festivala usporediti s radom na novoj pjesmi ili albumu?

- Možda djelomice i može, po nekim nazovimo ih tako racionalnim parametrima. Na albumu se radi o slič-

nom osmišljavanju određe-ne glazbene dramaturgije. Program festivala mora biti dovoljno žanrovski raznolik, a da istovremeno zadovo-ljava kriterije vrhunske glaz-bene izvedbe koja u našem slučaju s obzirom na festi-val turističke orijentacije tre-ba ostati u okvirima kvalitet-nog ali ne prekompleksnog jazz izričaja.

- Po čemu je Valamar jazz festival specifičan, i koliko je ambijent u kojem se održa-va festival važan za održava-nje koncerata?

- Rekla bih da je osim po visokoj razini izvođača kojeg naš program manager Želj-ko Žarak pomno bira, te op-ćoj jazz atmosferi koja vla-da tijekom festivala, upravo ambijent u kojem se koncer-ti odvijaju izuzetno važan. Kombinacija vrhunskog glaz-benog doživljaja na prekra-snim povijesnim, kulturološ-kim i prirodnim lokacijama je jedno od osnovnih obiljež-ja, a svakako i prednosti na-šeg festivala. Nije isto ukoliko slušate Dianne Reeves ili Da-vea Hollanda u zatvorenom ambijentu koncertne dvora-ne ili na pozornici na otoči-ću Sveti Nikola tik do mora, uz šum valova i zvuk cvrčaka s borovih stabala…

- Što će obilježiti ovogo-dišnje izdanje festivala?

- Poslovično visoka kva-liteta glazbe, a u odnosu na prošlu godinu kada smo u Atriju Eufrazijeve bazilike imali jedan koncert, ove go-dine će biti dva; 25. lipnja nastupit će turska pijanisti-ca Ayshe Tutuncu, a 26. lip-nja francuski virtuoz na kon-trabasu Renaud Garcia Fons. Na otočiću Sveti Nikola imat ćemo tri dana po dva vrhun-ska koncerta. Između ostalih

nastupit će Trilok Gurtu, Bi-lly Childs i Buster Williams, a ove ćemo godine umjesto u funky maniri Festival zatvo-riti latin spektaklom Eddie Palmieri Afro Carribean All Stars Banda.

- Koliko je taj Festival va-žan za lokalnu zajednicu, ali i za Hrvatsku općenito - za razvoj kulture, ali i ekono-mije, turizma?

- U današnje vrijeme je već općepoznata činjenica da je

obogaćivanje turističke ponu-de kulturnim manifestacija-ma postalo neophodno. Uto-liko je doprinos Valamar Jazz Festivala važan, jer radi se o jakom regionalnom festivalu koji polagano postaje tradici-onalna manifestacija koja pri-donosi prepoznatljivosti Istre kao destinacije. Osim toga, tu se radi o partnerstvu i simbi-ozi između kulturnog i turi-stičkog sektora ostvarenom na pravi način, o partnerstvu između profesionalnog tima pod mojim vodstvom koji se bavi organizacijom i produk-cijom same manifestacije, i jake turističke firme koja iza projekta osim financijski sto-ji izvrsnom ugostiteljskom, gastro i eno ponudom, kao i posebnim “Jazz odmor” pa-ketima kreiranim upravo za Jazz festival, u kojima su osim smještaja i prehrane uključe-ne i ulaznice za sva festivalska događanja.

Svježina europskog jazza

- Kako biste usporedili Va-lamar Jazz Festival s drugi-ma? Pri tome mislim na one najpoznatije.

- Još smo mali u usporedbi, primjerice s Umbria Jazzom ili Montreux Jazz Festivalom koji su prave institucije, no nadamo se da ćemo kroz go-dine rasti i uz visoku kvalite-tu i širenje programa sve više valorizirati naše prednosti izvrsnog ambijenta; kultur-no povijesnih lokacija, mora, sunca i vrhunske usluge, kao i gostoljubivost naših doma-ćina - Riviera Adrie iz Pore-ča.

- Kako ste predstavili Hr-vatsku na nedugo održanom sajmu jazza u Bremenu?

- Dostojno! Kao Tama-ra Obrovac Quartet u sasta-

vu: Tamara Obrovac, Matija Dedić, Žiga Golob i Kruno-slav Levačić, nastupili smo u sklopu European Jazz Mee-tinga, gdje smo bili izabrani među 16 od nekoliko stoti-na bendova, što već samo po sebi govori.

Dodatnu težinu dala je i najava jednog od članova profesionalnog žirija Tonnyja Duddleyja Evansa, Umjet-ničkog savjetnika Jazzlines i Cheltenham jazz festivala, koji je rekao da izbor među sastavima nije bio lak, ali da se Tamara Obrovac Quartet isticao među ostalima.

Opušteno i slobodno sviranje

- Bila je to prilika da us-poredite hrvatsko jazz stva-ralaštvo s onim iz drugih ze-malja, ne samo Europe. Do kakvih ste spoznaja došli?

- Na osnovu onih kon-cerata koje smo slušali, naš band ukoliko već nije bo-lji, a onda sigurno nije ni-šta lošiji od ostalih. Naša je prednost osim u strukturi kompozicija koje imaju sta-novitu originalnost, u pot-puno opuštenom i komplet-no otvorenom i slobodnom načinu sviranja ovih zaista izvanrednih glazbenika ka-kvi se, nakon 20 godina me-đunarodne karijere - dozvolit ću si ovu neskromnost - ipak ne susreću često.

- Koja su osnovna obilježja današnjeg svjetskog jazza?

- Veseli me sve veća pri-sutnost europskog jazz izri-čaja kojeg karakterizira druk-čiji glazbeni pristup od onog američkog, kao i često ko-rištenje etničkih elemena-ta. Upravo je ta svježina koju novi glazbeni elementi uno-se u jazz više nego potreb-na.

Valamar je jak regi-onalni festival koji postaje tradicionalan - Tamara Obrovac

D. H

RV

OJ

KRAKOV - Od 26. lipnja do 1. srpnja u Poljskoj će se odr-žati peti “Gavranfest”, kazališ-ni festival na kome se izvode djela suvremenog hrvatskog književnika Mire Gavrana. Or-ganizator je glasoviti Teatar LUDOWY iz Krakova, na čijoj će se sceni u središtu grada

(Scena Pod Ratuszem) održati festival čiji su selektori Jacek Strama, umjetnički ravnatelj Teatra LUDOWY i Anna Wier-zchowska Wozniak, dramatur-ginja Teatra LUDOWY.

“Gavranfest” je pokre-nut 2003. godine u Slovač-koj u gradu Trnava u Teatru

Jana Palarika, a od ove godi-ne održavat će se svake godi-ne potkraj lipnja u Krakovu. Ovogodišnji Gavranfest će u šest dana prikazati šest pred-stava nastalih prema teksto-vima Mire Gavrana.

Miro Gavran je jedini živu-ći dramatičar u Europi kome

je posvećen čitav festival, a koji djeluje izvan njegove do-movine. Njegova su djela do sada prevedena na 35 jezika, njegove drame i komedije su imale više od dvije stotine ka-zališnih premijernih izvedbi diljem svijeta, a vidjelo ih je više od dva milijuna gledate-lja. Proteklih dvadesetak go-dina Miro Gavran je uvjer-ljivo najizvođeniji hrvatski kazališni pisac u zemlji i ino-zemstvu. Njegove predstave su premijerno izvođene od Washingtona, Los Angelesa, Buenos Airesa, Rio de Janei-roa, Mumbaia pa sve do Mo-skve, Pariza, Atene… M. K.Iz predstave “Pacijent doktora Freuda”


*WELLINGTON - Samoa Air, mala zrako-plovna kompanija Samoe objavila je uvo-�enje klase XL za debele putnike kojima �e se ponuditi udobnija sjedala i pristu-pne rampe. Tvrtka je ve� krajem 2012. po-krenula originalnu inicijativu tarife u funk-

ciji te�ine putnika namijenjene borbi protiv debljine i pove�anja cijene goriva. Redovi u klasi XL bit �e širi za oko 30 centimeta-ra. Prema podacima Svjetske zdravstve-ne organizacije, dr�avljani Samoe me�u najdebljima su na svijetu. (H)

Samoa Air uvodi klasu XL za debele

reportaža

Che za sretan put u kapitalizam

PIŠE Ana BRAŠKIĆSNIMILA Morana JANDREK

Kad netko spomene Kubu svima na pamet pad-ne ona poznata rečeni-

ca kako ju valja posjetiti prije nego umre Fidel Castro. Ko-liko u tome ima istine i što je prava Kuba, ona skrivena od očiju turista, odlučila je tije-kom 56 dana u društvu deč-ka istražiti Zagrepčanka Mo-rana Jandrek, koja inače radi kao turistički pratitelj, a to ju je zadovoljstvo koštalo 20 tisuća kuna po osobi.

Krajem godine o svojim će iskustvima izdati knjigu “Pravi život na Kubi” koja će govoriti o Kubi kroz stvar-ne priče raznih ljudi koje je upoznala tijekom putova-nja i koji su je vodili na mje-sta na koja zalaze samo Ku-banci. Na putovanje dugo 2.900 kilometara ona i njen partner krenuli su iz Hava-ne krećući se cik-cak prema istoku, da bi stigli do Bara-koe. Nakon toga su krenuli

natrag prema Havani posje-ćujući mjesta koja na putu prema istoku nisu vidjeli, a posljednja etapa bio je za-padni dio otoka.

- Želim ljude zaintrigirati Kubom i navesti ih da je po-sjete dok se nije zauvijek pro-mijenila. Nakon dva mjeseca na Kubi i svakodnevnih spo-znaja vezanih uz ovu krajnje neobičnu zemlju mogu reći da sam spoznala što nije pravi ži-vot na Kubi, a to je upravo ono što se generalno servira kao turistička ponuda Kube i kao “highlightsi”. “Prava” Kuba je veći misterij no što se na prvu doima. Bez agencije

Bez agencijeUpravo to je i čini jedinstve-

nom avanturom. I dečko i ja volimo putovati i putujemo često. Kuba nam se činila kao dobra destinacija jer je na di-jelu svijeta koji nismo posjetili, što smo znali prije puta čini-lo nam se zanimljivo, a i obo-je smo se složili da Kubu treba vidjeti dok se politička situa-

cija ne promijeni jer tada će Kuba postati svojevrsno ma-sovno američko ljetovalište, govori Jandrek.

Klasično turističko puto-vanje s agencijom nije dola-zilo u obzir.

- Ne bih voljela da mi netko drugi odredi kada ću gdje ići i što vidjeti. Uostalom, obo-je smo takvi da volimo slobo-du da bismo voljeli ići negdje drugdje, a to je u agencijski or-ganiziranom putovanju kom-plicirano ili nemoguće. Uz to, agencije ne nude u svojim tu-rama zabačena mjesta koja su nam najdraža, veli.

Novčanica od tri kubanska pesosa s likom Chea Guevare prodaje se za sreću, ali Ku-banci o kapitalizmu poslije Castra govore svakodnevno, priča Morana Jandrek. Ku-banci nagađaju i misle da znaju što kapita-lizam nosi. Mlađe generacije sve više nagi-nju modernizaciji koja polako, ali sigurno prodire u kubansku svakodnevicu

Prvi dojam o mjestu na koje se dolazi može se steći već u zračnoj luci, a ona na Kubi nije tipična.

- Iz zraka sam primijetila kako je sve zeleno i nenase-ljeno, a izlazak na glavni me-đunarodni aerodrom u Hava-ni malo me iznenadio. Mislila sam da će biti barem malo mo-derniji. Već me prvi kontakt s domaćima razveselio, carinica mi je s velikim osmjehom re-kla “Welcome to Cuba”, a dje-latnica aerodroma odmah me pitala jesam li donijela čokola-de i da li bi joj dala bilo što za jesti jer je gladna. Stari američ-ki auti na cesti oduševili su me na prvu, a miris pekare u našoj ulici bio je toliko intenzivan da sam samo to osjećala danima, prisjeća se Jandrek.

Camion i “El tren lechero”

- “Case particular” su naj-bolji način za upoznati na-čin života kubanske obitelji, a Kubanci su generalno div-ni domaćini. Vrlo su otvoreni, opušteni i znatiželjni. Pružit će vam što god imaju i pričat vam o svom životu, ali se i in-teresirati za vaš, priča nam Jan-drek.

- Najjeftinije se na Kubi de-finitivno kosi s najjednostav-nije, ali je definitivno najza-bavnije. Putovali smo busom za turiste (Viazul), autima iz 50-ih, vlakovima, kamionima, stopom, pješice… Ono najjef-tinije je lokalni prijevoz - cami-on, tj. stara željezna olupina u

“Casa particular” - Spavali smo u obiteljskim domovima, tj. u sobama koje su oni prenamijenili za iznajmljivanje turistima. Takav smještaj poznat je pod imenom “casa particu-lar”, ozna�en je plavim naopakim sidrom, vrlo je do-bro organiziran i u potpunosti siguran. Mora se odmah pokazati putovnica i potpisati “plava knjiga” koju do-ma�ini u roku 24 sata nose u policiju na prijavu, pla�a se oko 20 CUC-a (vrijednost sli�na USD) a cijenu uvi-jek treba spustiti za pet CUC-a . Dru�enje i stjecanje prijatelja u casama uobi�ajeno je. Neki to rade strogo poslovno, dok kod nekih obitelji sudjelujete u zabava-ma, dru�ite se s njihovim gostima, gledate s njima TV, kuhate s njima, pri�ate satima na jeziku kojega mo�da i ne govorite, a lijepo ih je i odvesti na ru�ak ili pivo jer si oni to rijetko mogu priuštiti.

ŽELJELI SMO UPOZNATI CASTROV OTOK PUTUJUĆI IZVAN TURISTIČKIH RUTA, RAZGOVARAJUĆI

Kubanke s kubankama i Morana JandrekChe je svugdje

Pozdrav revoluciji


reportaža

**Nakon što je londonski Guardian nedav-no otkrio dotad dobro šti�enu tajnu da ameri�ka tajna slu�ba NSA nadzire cijeli world wide web, prodaja distopijskog kla-sika Georgea Orwella “1984” je na Ama-zonu u roku od 24 sata sko�ila za enor-

mnih 6.000 posto. Time je prodaja romana koji opisuje totalitarno društvo budu�nosti u kojemu su svi gra�ani pod sveobuhvat-nom kontrolom dr�ave odjednom sko�ila na 213. mjesto s obzirom na iznenadno ogroman broj narud�bi. (L. B.)

Opet aktualan Orwell

koju se uvijek nagura dvostru-ko više ljudi no što stane i stari “tren lechero” - koji je isto tako sama hrpa željeza i lima, gla-san je i trese se do te mjere da svo vrijeme mislite da će ispa-sti iz tračnica. Malo turista ko-risti ta vozila, pa su svi s nama htjeli pričati, uvijek su inzisti-rali da mi sjedimo jer smo go-sti u njihovoj zemlji, poklanja-li nam voće koje su cijeli dan brali na polju, borili se za nas kada nas je vozač htio prevari-ti za neke sitne novce… Osim toga, tu se vidi kako se oni od-nose jedni spram drugih. Muš-karci i dječaci se uvijek dižu že-nama, daju im ruku pri izlazu iz visokih kamiona i vlakova, prenesu im torbu. Žene koje sjede bez riječi primaju u na-ručje bebe ljudi koji stoje, lju-di međusobno pričaju i cije-lo se vrijeme smiju, prisjeća se Morana.

Mamac za turiste- Slika Che Guevare, ali ne

samo njega nego i Fidela i Ra-ula Castra, te pet kubanskih špijuna zarobljenih u Americi nalaze se na svakom koraku. Revolucionarne parole jedna-ko su česte, a sve se može vi-djeti na panelima, fasadama, krovovima, izrađeno od raznih materijala… Kubanci su u isto vrijeme ponosni i ogorčeni na revoluciju, ali Che im je pozi-tivac u svakom smislu. Che je zapravo umro dovoljno rano da se mišljenje o njemu nije stiglo promijeniti ili pokvari-ti. On u većini Kubanaca budi

osjećaj ponosa i sjete, ali se na neki način njegov lik pretvo-rio i u mamac za turiste. Nov-čanica od tri kubanska peso-sa s njegovom slikom prodaje se za sreću, a ja sam svoju do-bila kao poklon od domaći-na iz Havane, privjesci, upalja-či, novčanici s njegovim likom uvijek su malo skuplji, a pje-sma “Comandante Che Gue-vare” čuje se iz svakog ugla.

O kapitalizmu i što kad Ca-stro umre govori se svakod-nevno. Kubanci nagađaju i mi-sle da znaju što kapitalizam nosi, no jedino što oni vide od

kapitalizma smo mi - “bogati” turisti koji imaju toliko nova-ca da mogu doći na drugi kraj svijeta, piti pivo svaki dan, jesti jastoga, plaćati suvenir u vri-jednosti njihove mjesečne pla-će… Nadaju se da će im kapi-talizam donijeti slobodu koju trenutno nemaju. Castro je na vlasti pedesetak godina, tako da se zapravo samo sa 70-o-godišnjacima može pričati o tome kako su živjeli prije.

Liječnici kao taksistiMlađe generacije sve više

naginju modernizaciji koja po-lako, ali sigurno prodire u ku-bansku svakodnevicu. Mobi-teli, rijedak, loš, ali postojeći internet, komunikacija s turi-stima…, sve to mijenja razmi-šljanje mladih - traže veću slo-bodu prije svega.

- Dijelovi Kube koji vrve tu-ristima nemaju taj štih, barem ne onako iskreno, istinski. Po-nekad znaju biti i prenaporni u nastojanju da vas nagovore da nešto kupite i da vas poku-šaju preveslati. Međutim, čim se odmaknete od turističkih zamki, druga priča. Istina je da se dosta žale, nisu baš presret-ni s ekonomskim i političkim stanjem u kojem se nalaze, ali muzika, ples, smijeh i druženje njima su lijek za sve. Nažalost, većina njih radi dva posla. Pa tako liječnici rade kao taksisti

da bi preživjeli. Plaća doktora je od 15 do 35 USD mjesečno, a taksist može toliko zaraditi u danu. Inače, sustav obrazova-nja je besplatan i odličan. Ku-banci su iznimno obrazova-ni. Pismenost iznosi 99 posto, škola se nalazi i u najmanjem selu, svi stupnjevi obrazovanja su besplatni, kvalitetni i dobro organizirani. To će Kubanci uvijek pohvaliti, ali uz razoča-ravajući zaključak - za što im svo to znanje kada znaju ko-liko “vani” ljudi zarađuju na-kon dobrog školovanja, priča Morana.

- Najviše me se dojmio kraj-nji istok - Baracoa i okolica s beskrajnim palminim šuma-ma, obiljem tropskog voća i mističnošću koja proizlazi iz činjenice da se do Baracoe do prije pedesetak godina moglo doći samo brodom. Uz kraj-nji istok oduševio me i kraj-nji zapad s predivnim Vinale-som u kojem se uzgaja duhan za najbolje cigare svijeta. Ku-šala sam sve cigare, od onih izvoznih, skupljih, preko onih što su nam farmeri radili pred nama, do jeftinih verzija s uli-ce (24 cigare za 1 USD). Gu-štala sam u njima iako nisam pušač, ali to opuštanje uz ci-garu i mojito baš me bacilo u “kubanski” stil života. Iako Kubanci, zapravo, ne puše ku-banke.

Meni za strance - što jedu Kubanci?Piletina, svinjetina, riba, škampi ili jastog uz koje idu ri�a s grahom, pr-�ene banane i salata, to je kubanski meni za strance. Kubanci rje�e jedu meso, jedu puno ri�e, graha, masnih uli�-nih pizza, i jako jeftino napravljenih torti s koji-ma �ete vidjeti Kuban-ce kako še�u po ulici u svako doba dana.

Sve im trebaŠto bi ponijeti sa sobom da bi jednog doma�ina razveselio?

- Odje�u i obu�u, kva-litetne sapune i šam-pone i kemijske! To �e vas svi na cesti tra�iti jer toga nemaju, a ako i imaju jako je nekvalitet-no i ne baš jeftino. Mi to nismo znali pa smo do kraja puta ostali na mi-nimumu svega. Podijelili smo sve što smo imali - parfeme, make-up, ku-pa�e kostime, kape, pi-sa�e blokove i olovke.

S LJUDIMA KOJI VOLE REVOLUCIJU, ALI I NAGAĐAJU O SUTRAŠNJICI

“El tren lechero”

Masna pizza je omiljena

Kubanci jedu vrlo malo mesa

Igra se domino

Mesnica na otvorenom

Prastari američki automobili na praznim cestama

Ponedjeljak, 24. lipnja 2013. PonedjeljaGlas Istre 41

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati

OBAVIJESTI O SMRTI

U dubokoj boli, rodbini, prijatelji-ma i znancima javljamo tužnu vijest da nas je 22.6.2013., u 54. godini života, nakon duge i teške bolesti, napustio naš voljeni

ANTON PERIŠIÆPosljednji ispraćaj dragog nam pokojnika obavit će se u kru-gu najuže obitelji na mjesnom groblju u Kanfanaru.

Molimo za tihu sućut.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj

U dubokoj boli javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima tužnu vijest da nas je 22.6.2013., u 53. godini života nakon duge i teške bolesti napustila naša voljena

MIRJANA MILETIÆ - RADOLOVIÆ

Posljednji ispraćaj drage nam pokojnice bit će u ponedjeljak, 24.6.2013., u 16 sati na mjesnom groblju Pomer.

Ožalošćeni: roditelji EDI i ROŽA, djeca PETRA, FILIP i IVA s MILANOM, unuk JOSIP i os-tala tugujuća rodbina

U dubokoj boli javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima tužnu vijest da nas je naš dragi

ATTILIO RADOLOVIÆnapustio 22.6.2013., u 89. godini života.

Sahrana dragog nam pokojni-ka obavit će se u ponedjeljak, 24.6.2013., u 11 sati na Grad-skom groblju u Puli.

Ožalošćeni: kćerka ONDINA i sin EDI s familijama, sestra ERSILIA s familijom i ostala tugujuća rodbina

Tužnim srcem javljamo svoj rodbini, prijateljima i znan-cima da nas je 22.6.2013., u 61. godini života zauvijek napustio naš voljeni

IVAN VICELPosljednji ispraćaj voljenog nam pokojnika bio je u nedjelju, 23.6.2013., na mjesnom groblju Sveti Petar u Šumi.

Ožalošćeni: brat SREĆKO, ses-tre MARIJA, LUČANA s obitelji i JOLANDA s obitelji, tete VITOR-IJA i ÐIÐA te ostala tugujuća rodbina

S tugom u srcu javljamo rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je 21.6.2013., u 75. godini života zauvijek napustila naša voljena

MARGARITA KLAJPosljednji ispraćaj voljene nam pokojnice obavit će se u poned-jeljak, 24.6.2013., u 18,30 sati na mjesnom groblju u Petroviji.

Ožalošćeni: kćerke VEDRANA i NADA, sinovi VALTER i ÐANI, zeti NINO i DARIO, nevjeste JADRANKA i ORIJETA, unu-ci KRISTINA, NINA, GORAN, IGOR, TEO, VEDRAN, NIKOLA, MIKELA, MATIJA, sestre TON-KA i NEDELJKA, braća BRUNO, KUZMA, TONKO, LUKA i IVAN te ostala tugujuća rodbina i pri-jatelji

U dubokoj boli javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima da nas je 21.6.2013., u 73. godini života napustio naš dragi su-prug, tata, nono, brat i kunjado

ANGELO SMOLIZZAPosljednji ispraćaj dragog nam pokojnika obavit će se u poned-jeljak, 24.6.2013. u 17 sati na mjesnom groblju u Višnjanu.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga JOVANKA, kćerke KLARA i BRUNA, un-uke DAJANA i VIVIANA, ses-tre MARIA, RINA i MARČELA s obiteljima, kunjadi NINI i REN-ATO te ostala tugujuća rodbina

POZDRAVI

Posljednji pozdrav dragom pri-jatelju

ALENU

STIPE PETROVIĆ s obitelji

Posljednji pozdrav dragom

ALENU PAMIÆU

od djelatnika Industrijsko - obrtničke škole Pula i školskih kolega, generacija 2006./’07. s razrednikom Petrom Gavrićem


ALENUIgrači i uprava NK “Pula ICI”

Posljednji pozdrav

ALENUupućuju članovi navijačkog (neslužbenog) foruma NK Is-tre 1961.

Počivao u miru.

Posljednji pozdrav

ALENUObitelji RAIĆ SUDAR i IVKOVIĆ

Posljednji pozdrav

ALENUPosebni ljudi žive u našim srci-ma i kada nisu pored nas!

Prijatelji: BENČO, ORBANIĆ, BEBA, BULE, FACONJA, MAU-RO i KARLA, FRČO, DONI, KRIŽO, MILIČIĆ, ŠTEF, ELVIN i PERCE


ALENU PAMIÆUObitelj MATIKA

Dragom prijatelju Igoru i cijeloj obitelji Pamić najiskrenija sućut povodom nenadoknadivog gu-bitka

ALENASuigrači iz NK Istra, generacija 1991.

Posljednji pozdrav dragemu pr-ijatelju i suigraču

ALENU PAMIÆUČago

Prijatel naš, teško se mirit s činjenicon da te više ni mrež nami, tebe ki si vajk bija nas-mijan i tira druge oko sebe na smih...

ali živit ćeš i ti i tvoj osmijeh za-vajk snami...

Neka te dragi Bog primi u svoje kraljevstvo kadi si i zaslužija da budeš!

Počivaj u miru!

GORAN ROCE i SANDRA ZI-MOLO

Posljednji pozdrav dragom pri-jatelju i suigraču

ALENUupućuju suigrači MNK “Cirkus”

Posljednji pozdrav Tonijevom bratu

ALENU PAMIÆU7.a ra zred s ra zrednicom Elenom Debeljuh

Posljednji pozdrav

ALENU PAMIÆUNogometni savez Županije is-tarske i Zbor nogometnih tren-era Istarske županije

Posljednji pozdrav

ALENU PAMIÆUSavez sportova Istarske županije

Posljednji pozdrav dragom pri-jatelju

ALENUFalit ćeš nam.

DEJAN PAMIĆ s obitelji

Posljednji pozdrav dragom sus-jedu

ALENUNeka te dragi Bog čuva.

MILAN i DENIS PAMIĆ s fa-milijama

Posljednji pozdrav

ALENU PAMIÆUod generacije 1983./’84., VIII a i VIII b s razrednicima

ALENESve mag lov ite želje, sve neizrečene tajne, svi nedosanja-ni snovi, cijeli jedan neispričani život...

U minuti oduzeti i otrgnuti, bez pitanja, bez odgovora. Nijemi u ovoj boli.

DAVOR ŠIMEGI s obitelji

Posljednji pozdrav dragom pri-jatelju i suigraču

ALENU PAMIÆUVajka ću te se spametit.

VALENTINO STEPČIĆ s obitelji


ALENUOsoblje i vlasnik caffe bara “Merikane”

Posljednji pozdrav našem sportskom prijatelju

ALENU PAMIÆUNogometni klub Jadran Poreč

Posljednji tužni pozdrav

ALENU PAMIÆUKRISTIJAN FRAJ s obitelji

ALENE

Jesu li polja nebeska dovoljno velika za tvoj stadion, jesu li anđeli dovoljno dobri suigrači za tebe?

Bog je odlučio i uzeo te.

Bez ugovora, bez uvijeta i bez potpisa.

Nije smio.

Osoblje hotela “Koral” Medulin

Posljednji pozdrav

ALENU PAMIÆU

Uprava i igrači NK Potpićan Učka 72

Posljednji pozdrav voljenom tati

ANGELU

Kćerka KLARA

Posljednji pozdrav voljenom su-prugu

ANGELUSupruga JOVANKA

Posljednji pozdrav voljenom bratu

ANGELU

Sestra RINA i kunjado NINI


osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati


ANGELUSestra MARČELA, kunjado RE-NATO i nevodi DANIELA i SER-GIO s obiteljima


ANGELUSestra MARIA s obitelji

Posljednji pozdrav dragom sus-jedu

ANTONU PERIŠIÆUupućuju stanari zgrade Veruda 15, Pula

Posljednji pozdrav

ATTILIO RADOLOVIÆMi hai insegnato che la vita e’ una canzone che ha un inizio corto e un ritornello forte.

Si canta solo il ritornello per il resto c’e’ ne fregiamo.

Grazie che esistevi proprio cosi com’eri.

Sarai sempre il mio caro papi, il migliore. Anche’io cantero ai miei ragazzi La Tua canzone.

La Tua Bambi

Dragi nono

ATTILIOPočivaj u miru!

Tvoja EGI

Posljednji pozdrav ocu naše kume Ondine

ATTILIU RADOLOVIÆULOJZO i MARIJA sa sinom SIL-VANOM s familijom i kćerkom KRISTINOM s familijom

Posljednji pozdrav dragoj

RITI KLAJod PRODAN ALDA sa svom obitelji

Posljednji pozdrav mami našeg prijatelja

MARGARITI KLAJod EDIJA sa osobljem

Posljednji pozdrav dragoj zr-mani i fioci

MIRJANIFamilije MILETIĆ i BERTUZ-ZI: SILVANO, MARICA, MARIA, GIORGIO, KARLO, ANNCHRIS-TIN, DOLORES, UMBERTO, JO-HAN, JESIKA, MONICA, TO-MAS, SANDI, ROCCO

Posljednji pozdrav dragoj šefici

MIRJANI MILETIÆ - RADOLOVIÆ

od kolegica iz FIP-a:

MARINELA, IVA i DOLORES s obiteljima

Posljednje tu žno zbogom dragoj

MIRJANIod BORE i VESNE s familijom

Posljednji pozdrav dragoj nećakinji i zrmani

MIRJANI MILETIÆ - RAD-OLOVIÆ

Zauvijek ćeš ostati u našim sr-cima.

Teta MARIJA, zrmani MARINE-LA i MARKO s obiteljima

Posljednji tužni pozdrav mojoj dragoj prijateljici

MIRJANIFalit ćeš mi.

VESNA s JOSIPOM i obitelj ŠKATAR

Posljednji pozdrav našoj dragoj nećakinji i zrmani


od ujca MIRKA, ujne ANE, te zrmani DRAGANA, MARIJE i DARKA s obiteljima

Sva lijepa sjećanja ostat će u našim srcima.

Posljednji pozdrav teti


HELGA s obitelji

Posljednji pozdrav dragoj

MIRJANIKunjada ONDINA s familijom

Posljednji pozdrav dragoj zr-mani


Zauvijek ćeš ostati u našim sr-cima.

Tvoj zrman NIKO s GORDANOM, IVANOM i MATEJOM

SJEÆANJA

Tužno sjećanje na dragog brata

MILJENKA GOBINA24.6.2012. - 24.6.2013.

Tvoj brat SERÐO s familijom

Tužno sjećanje na voljenog su-pruga i oca

MILJENKA GOBINA24.6.2012. - 24.6.2013.

S ljubavlju i tugom nosimo te u našim srcima.

Supruga SONJA, sin MARKO, kćerke SANJA i IVA

Sjećanje na moje voljene roditelje

ANU VLAÈIÆ24.6.2010. - 24.6.2013.

i

JOSIPA VLAÈIÆA17.8.2006. - 24.6.2013.

Uvijek voljeni, nikad zaborav-ljeni.

Voli Vas vaša kći ANITA s fa-milijom

Tužno sjećanje

BAZILIO FRANKOVIÆBožo

25.6.2003. - 25.6.2013.S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tv oj i : s upr u g a M A R I J A , MILENKO i SILVA s familijama

Tužno sjećanje na drage roditelje

KATA PLIŠKO24.6.1993. - 24.6.2013.

ANTON PLIŠKO7.4.1994. - 24.6.2013.

U našim srcima i mislima vajk s nas.

Vaša dica s famejami

Tužno sjećanje na

�� 24.6.2004. - 24.6.2013.

S ljubavlju i tugom čuvamo te u našim srcima.

Tvoji najmiliji

In memoriam

dr. MIRKO LUKETA25.6.2011. - 25.6.2013.

Najmiliji!

Mi smo uvijek s tobom u ljubavi, čežnji, nostalgiji i molitvi.

Tvoji: supruga JASNA, djeca, braća i šogorice

Sjećanje na voljenog

VALTERA JELENACU24.6.2011. - 24.6.2013.

Neopisivo boli praznina zbog tužnog odlaska tvog, u naručju Isusa Krista čuvao te dobri Bog.

Mama, tata, sestra ANA i kun-jado ÐANI

Tužno sjećanje na dragog su-pruga, oca, svekra, dida i pra-dida

IVANA BENÈIÆA24.6.1988. - 24.6.2013.

Prošlo je tužnih dvadeset pet godina otkako nisi s nama.

Vječno ćeš ostati u našim mis-lima i srcima.

Hvala svima koji te se sjećaju i posjećuju tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji: supruga MAR-IJA, sinovi MILAN i MARIO s obiteljima

Sjećanje na voljenog

PETRA TURKOVIÆA25.6.2012. - 25.6.2013.

Prošla je tužna godina otkad nisi s nama.

I dalje živiš u našim srcima i sjećanjima.

Hvala svima koji te posjećuju.

Tvoji: supruga MARIJA i sin IVAN

Oglasna služba Glasa Istre novine d.o.o.Portarata 4, tel. 052/591-543, fax. 052/388-471.

Radno vrijeme Oglasne službe za praznike:ponedjeljak, 24.6.2013. ......... 8 - 18 satiutorak, 25.6.2013. ............... 11 - 15 sati

O��Portarata 4tel: 052/591-543fax: 052/388-471

��

posljednji pozdravi� ��


Glas Istre 45Ponedjeljak, 24. lipnja 2013. vodič kroz istru

Pula �

DANAS - KINO VALLI - u 19.50 i u 22 sata projekcija akcijskog horora Svjetski rat Z, glume Brad Pitt, Mireille Enos i David Morse, režija Marc ForsterFORUM - od 10 sati pro-gram Festivala Kazališta potlačenogOGRANAK MATICE GR-VATSKE U PULI (Kandlero-va 42) - u 20 sati predstav-ljanje knjige Izlazak u cvijet autora Igora Grbi�a

IZLOŽBE - STUDIO MUZE-JA SUVREMENE UMJETNO-STI ISTRE - me�unarodna izložba stripova neovisne produkcije pod nazivom co-miXconnection, svakodnevno osim ponedjeljka od 10 do 14 i od 18 do 21 sat, do 1. rujnaMMC LUKA - izbor radova Predraga Spasojevi�a u organizaciji HDLU-a Istre, do 24. lipnjaMUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI - samostalna izložba fotografija pulskog fotografa i grafičkog dizajnera Igora Zirojevića: Entropijski pejzaži, svakodnevno osim ponedjeljka od 10 do 14 sati i od 18 do 21 sat, do 7. srpnjaGRADSKA GALERIJA, Kan-dlerova 8 - Antun Motika: Izbor iz donacije XII., lipanj-prosinac 2013., radno vrijeme od 10 do 13 i od 18 do 21 sat, subotom od 10 do 13 sati, www.zbirka-antun-motika.comČITAONICA KLUBA UMI-ROVLJENIKA - Izložba foto-grafija Priroda (i čovjek), autor Stjepan Kavedžija, do 29. lip-nja • Izložba Istra na razgled-nicama od 1899. do 1947. autor Giancarlo Moscarda, do 12. kolovozaMUZEJSKO-GALERIJSKI PROSTOR SVETA SRCA - izložba Arheološkog muzeja Istre “Histri u Istri”, do 15. rujnaPOVIJESNI I POMORSKI MUZEJ ISTRE - stalni postav muzeja i postav o ljekarništvu u Istri te postava austrijskih brodskih topova, izložba Szent Istvan - o austrougar-skom bojnom brodu, sva-kodnevno od 8 do 21 sat • izložba Istra Istria Memento, izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica, radno vrijeme od 8 do 21 sat, do 31. kolovozaGALERIJA LIKOVNOG FUN-DUSA, Laginjina 5, INK III. kat, Zbirka istarskih autora, Umjet-nička zbirka, galerije u INK otvorene utorkom i četvrtkom od 10.30 do 13.30 sati, osta-lim radnim danima uz najavu na tel. 052/222-662, sve info na: http://www.zbirka-antun-motika.com/

MUZEJI - AMFITEATAR - svakodnevno od 9 do 21 sat, za najave van radnog vreme-na informacije na 351-318, fax 351-333, mail [email protected] PROSTOR SVETA SRCA - radno vrijeme svakodnevno od 9 do 23 sata, za najave van radnog vremena infor-macije na 351-318, fax 351-333, mail [email protected] HRAM - od ponedjeljka do petka od 9 do 21 sat, subotom, nedjeljom od 9 do 15 satiARHEOLOŠKI PARK NE-

ZAKCIJ - svakodnevno od 9 do 12 i od 16 do 20 sati, za najave van radnog vremena informacije na 351-318, fax 351-333, mail [email protected]ŠKI MUZEJ ISTRE - zatvoren zbog radova

OSTALO - TRG NIMFEJ - manifestacija Izvorni sjaj pul-ske Arene 2013., do 30. rujnaAKTIVNOSTI LIGE PROTIV RAKA PULA: Savjetovalište Kluba laringektomiranih: ponedjeljkom od 10 do 12 sati, prostor Lige, Nobileova 1; Psihološko savjetovali-šte: utorak - četvrtak od 10 do 12 sati, prostor Onkološ-ke ambulante, Op�a bolnica Pula, Negrijeva 6; Savje-tovalište Lige protiv raka: srijedom od 10 do 12 sati, prostor Lige, Nobileova 1; Savjetovalište Stoma Klu-ba: četvrtkom od 10 do 12 sati, prostor Lige, Nobileova 1. Kontakti tijekom dežurstva na tel: 540 - 592 ili dežurni telefon 091/951 32 42SAVJETOVALIŠTE CENTRA POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIME-ROVE DEMENCIJE I DE-MENCIJA (Mažurani�eva 10) - stručna pomo� oboljelima, članovima obitelji, zbrinjava-teljima, srijedom od 17 do 19 sati uz prethodnu najavu i dogovor, tel./fax: 211 - 695SOS - TELEFON U NEVOLJI, radnim danom od 16 do 20 sati mogu�e je obratiti se na SOS telefon Istarske župani-je 0800- 84 84U svim slučajevima kada vam je potrebna podrška i prijateljska pomo�OBITELJSKI CENTAR IŽ - Obiteljsko savjetovalište, individualno, partnersko i obiteljsko savjetovanje, sva-kodnevno od 8 do 16 sati, utorkom do 19 sati, uz pre-poruku prethodne najave na tel. 391-425 • Logopedsko savjetovalište, svakog utorka od 15 do 19 sati, uz prethod-nu najavu na tel. 391-425

LJEKARNE - CENTAR, Giardini 14, dežura svakod-nevno od 20 do 7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544

VETERINARI - Veterinar-ska stanica Andar - Pre-manturska cesta 205, tel. 573-128, radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 12 sati; Dinka Trinajstića 1, radnim danima od 7 do 19, subotom od 8 do 12, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 541 - 100 i 540 - 077; dežur-ni veterinar 098/9811-666; Info centar skloništa za životinje 098/9812 - 583, 098/9812 - 580, svi upiti na [email protected]; veterinarska inspekcija 098/9812 - 582; Veterinar d.o.o. Krševanova stancija 2, radnim danom od 8 do 12 i 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 sati, nedjeljom i praznikom zatvoreno, tel. 540 - 391, dežurni veterinar i veterinarska inspekcija, 098/440 - 188; Veterinarska ambulanta Franco, Fažan-ska cesta 2, radnim danima od 8 do 15, subotom i nedjeljom od 8 do 10 sati, dežurstvo 0-24 na 098/255 - 616; Veterinarska am-bulanta za male životinje Hajster, Jakova Puljanina

1, tel. 500 - 501, za hitne intervencije 0-24, 098/1801 - 999, radno vrijeme radnim danima od 8 do 12.30 i od 17 do 20, subotom od 8 do 13, a nedjeljom od 8 do 10 sati

SUDOVI - Kranjčevi�eva 8, tel. 377 - 600 - uredovno vrijeme ZK Pisarnice soba 6, zaprimanje podnesaka za uknjižbu u zemljišne knjige i izdavanje gotovih ZK izvadaka od ponedjeljka

do petka od 08.30 do 11 sati; uredovno vrijeme ZK odsjeka, soba broj 8, pone-djeljkom, srijedom i petkom od 8 do 11 sati, utorkom i četvrtkom od 8 do 9.30 sati; za odvjetnike i javne bilježnike ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 13.30 sati, utorkom i četvrt-kom od 9.30 do 10.30 sati; sve ostale pisarnice, osim kaznene, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 08.30 do 11 sati

Rovinj �

IZLOŽBE - GALERIJA CVU BATANA - izložba Lice oba-sjano mjesečinom autora Ivana Posavca, do 30.lipnjaGALERIJA ADRIS - izložba “Braća Brkan: Ostvarenje neostvarivog - fotografije iz Zbirke MSU-a”, u sklopu Rovinjskih foto dana, do 24. lipnja

MUZEJI - KUĆA O BA-TANI (Obala P. Budicin 2) - Izložba o tradicionalnom rovinjskom plovilu ravnog dna Batani i ribarstvu, (po potrebi uz prethodnu najavu 7 dana), broj telefona 812 - 593 i 091/1546 - 598PRIVATNI MUZEJ TRANI - svakodnevno u večernjim satima

VETERINARI - Laste 4, rad-nim danima od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 i nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 813 - 214, dežurni veterinar 098/33 40 92; Vete-rinarska ambulanta za male

životinje Rex, Laco Sercio 5, radnim danima od 9 do 13 i od 17 do 19 sati, tel. 813 - 368, hitne intervencije od 0 do 24 na 099 876 4004

OSTALO - MMC/CMM - počinje Hrvatski ljetni salsa festival, a traje do 01. srpnja

Novigrad �

DANAS - GRADSKA KNJIŽ-NICA - u 12 sati trudnički tečaj Majka i dijete, voditelj

Petar Kureljak, patronažni tehničar

KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA - radno vrijeme: ponedjeljkom od 8 do 14 sati, utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 10 do 19 te subotom od 8 do 14 sati, tel. 729-040, e-mail [email protected]

Umag �

IZLOŽBE - HOTEL KEM-PINSKI ADRIATIC - stalni postav samostalne izložbe fotografija autora Nerija Be-lića i me�unarodne izložbe povijesnih vozila

KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA - otvorena od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati, tel. 721-561, e-mail [email protected], www.gku-bcu.hr

VETERINARI - Ambulanta za male životinje (6. svibnja 7.), tel. 753 - 454

Buje �

KNJIŽNICE - KNJIŽNICA PRI PUČKOM UČILIŠTU - otvorena ponedjeljkom, sri-jedom i petkom od 15.30 do 19.30 sati; utorkom i četvrt-kom od 11 do 15 sati, prvu i tre�u subotu u mjesecu od 8 do 14 sati

OSTALO - SAVJETOVALI-ŠTE ZA DJECU, MLADE I OBITELJ (Trg Josipa Broza Tita 6), radno vrijeme srije-

dom od 17 do 19 sati i pet-kom od 13.30 do 15 sati

VETERINARI - Digitronska 8, radnim danima od 7 do 14, subotom i nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 772 - 110; Granična veterinarska stani-ca, Kaštel, tel. 777 - 030

Buzet �

IZLOŽBE - STARI GRAD, MALA VRATA - Oružarnica, stalni postav “Hladno i vatre-no oružje iz zbirke Slavomira Cerovca”, radnim danom od 9 do 15.30 sati uz prethodnu najavu u MuzejuGALERIJA AURORA - stalni postav Antikviteti i izložba slika autora vezanih uz Istru, svakodnevno od 9 do 19 satiGALERIJA SIBYLLA (Konti 28) - stalni postav, radno vrijeme svaki dan, mob. 091 72 42 589

KNJIŽNICE - KNJIŽNICA PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA - otvorena radnim danima od 9 do 15.30 sati

VETERINARI - Sv. Ivan 5, radnim danima od 7 do 14 i od 17 do 18 sati, subotom od 7 do 10 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 662 - 801

Po Istri �

BALE - EKO-ART CENTAR EIA (izme�u Bala i Krme-da) - po najavi na 098/9160 - 650MEMORIJALNA GALERIJA ALEKSANDRA RUKAVINE - subotom i nedjeljom od 16 do 18 sati

FUNTANA - GALERIJA ZGOR MURVE - izložba Čempresi Marina Jugovca, do 27. lipnja

FAŽANA - ŽUPNI TRG - izložba Fažana ispod pločni-ka, svakodnevno od 9 do 13 sati i od 17 do 23 sata

GROŽNJAN - GRADSKA LOŽA - u 21 sat Crnogorski gitaristički duo: Goran Krivo-kapi� & Danijel Cerovi�

SVETVINČENAT - u 15 sati Ivanja 2013 i 14. Naj koza

VRSAR - RIVA - u 21 sat The Bristol Big Band

Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti radnim danom od 10 do 13 sati na tel. 591-511, fax. 591-555

e-mail: [email protected]

OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE

Poštovani čitatelji, stranica Vodiča krozIstru otvorena je i vama. Da bi bila objavljena, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s fotografije, datum kada je sni-mljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre na-gra�uje besplatnom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na [email protected] (s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU).

PULA, 20.00

Nova knjiga Igora GrbićaOgranak Matice hrvatske Pula organizira večeras s početkom u 20 sati u svojim prostorijama (Kandle-rova 42) druženje s književnikom Igorom Grbićem. Tom će prigodom biti predstavljena njegova najnovija knjiga “Izlazak u cvijet”, koja je nedavno izašla u izdanju Matice hrvatske. O knjizi i autoru će govo-riti: akademik Tonko Maroe-vić, Omer Rak te Daniel Mi-kulaco, ujedno i predsjednik pulskog ogran-ka Matice hrvatske, te dakako i sam autor.

ROVINJ

Hrvatski ljetni salsa festivalVeć devetu godinu zaredom Rovinj je domaćin Hrvatskog ljetnog festivala na kojem sudjeluju elitni plesni instruktori, kubanski ben-dovi, umjetnici, koreografi i brojni zaljubljenici u ples. Me�unarodni je festival i kruna razvoja salse u Hrvatskoj koja se u organizaciji plesnog kluba Los Mamberos i Sal-sa Adria Produkcije, te uz podršku Grada Rovinja, Turističke zajedni-ce Rovinj i hotelijersko- turističke kuće Maistra od 2005. godine održava u gradu sv. Eufemije. Plesne radionice i partyje salse vode svjetski poznati instruktori, a program počinje danas u Multime-dijalnom centru.

ROVINJ, 8.00

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi Danas će se u prostorijama Kluba umirovljenika u Omladinskoj 10 održati akcija dobrovoljnog dariva-nja krvi koju organizira rovinjski Crveni križ. Svi potencijalni darivatelji krvi u Klub se mogu javiti od 8 do 13 sati. Inače, kako saznajemo, riječ je o trećoj akciji ove godine na kojoj se očekuje da će se prikupiti 70-ak doza krvi. do

ga�a

ji

Stradali u prometu �

Stradali u prometu - be-splatni telefon za pomo� obiteljima žrtava u prometu te psihološka, pravna, duhovna pomo� i savjeti - 0800/444-449

Halo, niste sami �

Halo, niste sami - 24-satni nadzor starijih osoba. Prija-ve za dobivanje socijalnog alarma na telefone Doma za starije i nemo�ne “Alfredo Štigli�” 223-233, 222-956 i 099/675-2386.

Sigurna kuća Istra �

Sigurna kuća Istra - pomo� ženama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a pone-djeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati.

Usamljeni ljepotan, Pazin, lipanj 2013., autorica Mirjana Šišović

Adam ponudi Sari priprav-

nički posao u T&S Footwearu.

Kristina pomaže Suze Lessing

(Amanda Foreman) koja se

rastaje i čuva Noela (Nicholas

Lobue). Julia za Sydney do-

govori igru koja ugrožava nje-

zina druga prijateljstva. Jas-

mine i Crosby raspravljaju

gdje bi Jabbar trebao živjeti

kad Jasmine ode na novi po-

Stotinama kilometara prostiru se tamne borove šume

divljinom središnje Finske, isprekidane bezbrojnim jezeri-

ma. Jezero Saimaa najveće je finsko jezero i četvrto po

veličini u Europi. Tu se još primjenjuje transport riječnom strujom, čega u Europi više gotovo i

nema. Trupce, vezane u snopove u dužini i od po nekoliko stotina metara, tegljač polagano

vuče kroz vodu. Duž finsko-ruske granice proteže se Nacionalni park Ruunaa. Usred osame

smjestilo se posve osobito selo, filmska kulisa. Uz finski tango proba se drama Markkua Pölö-

nena, jednog od najpoznatijih finskih filmskih i televizijskih redatelja. Samo dva kilometra od

ruske granice nalazi se Arolantila, kamp u divljini. Obitelj Seppänen tu organizira safarije pri

kojima posjetitelji mogu promatrati smeđe medvjede iz neposredne blizine.

��Ć� ��

06.45 TV Kalendar

07.00 Dobro jutro, Hrvatska

09.04 Gorski liječnik (1), serija

09.50 Vijesti iz kulture

10.00 Tajanstvena Hrvatska:

Vrana, dok. serija

10.23 Daleki europski sjever:

Središnja Finska i

Karelija, dok. serija

11.07 Mjesto pod suncem –

Ostati ili otići (6), serija

12.00 Dnevnik 1

12.15 Sport

12.18 Vrijeme

12.20 TV Kalendar

12.36 Nasljednica s Vendavala,

telenovela

13.23 Dr: Oz 3, talk-show

14.04 Jelovnici izgubljenog

vremena: Sipa

gospodarica noći (R)

14.24 Navrh jezika: Svjetiljka

14.30 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik

14.39 Vrijeme sutra

14.42 Treća dob, emisija za

umirovljenike (R)

15.15 Glas domovine (R)

15.42 Navrh jezika: Vikinzi

15.46 Vrtovi svijeta: Vrtovi

Firence, dok. serija

16.31 Slatki svijet Charlyjevih

anđela 1, dok. serija

17.00 Vijesti

17.15 Hrvatska uživo

18.00 HAK – promet info

18.03 Navrh jezika: Pismo

prosjaka (R)

18.05 Miris kiše na Balkanu

18.57 Podravka – Okusi za sve

jezike (EPP)

19.10 Tema dana

19.30 Dnevnik

19.52 Sport

19.57 Vrijeme

20.00 Poslanica predsjednika

RH, Ive Josipovića

20.10 Večeras...

20.11 ZABA EU (EPP)

20.14 TV Bingo

20.37 Turistička klasa

21.09 Nulta točka, politički

talk-show

22.15 Dnevnik 3

22.35 Vijesti iz kulture

22.43 Sport

22.46 Vrijeme sutra

22.48 HAK – promet info

22.51 Na rubu znanosti:

Parapsihologoja i

spiritizam (R)

23.52 Ludnica u Clevelandu 3,

humoristična serija

00.12

FILM

Raj prije smrti, američki

film (R)

06.21 Nasljednica s Vendavala

07.06 Mala TV (R)

07.35 Hotel Zombi, serija

07.59 Teletubbies, serija

08.23 Papreni detektivi 1,

serija za djecu (2/26)

08.50 H2O Uz malo vode! 2,

serija za djecu (6/26)

09.15 Lažeš, Melita!, serija

09.45 Abeceda EU: Slovo O

09.57 Dolina sunca, serija

10.39 Brannigan, američki film

12.27 Glazba, glazba...

InMusicFestival

12.45 Globalno sijelo

13.13

FILM

Raj prije smrti, američki

film (R)

14.50 Degrassi 4, serija

15.13 Život s cvijećem: Ruže

15.37 Lijepe kuće: Kramar

15.46 Ružiona Specijal:

Kinoklub

16.00 Regionalni dnevnik

16.31 Dolina sunca, serija

17.17 Međunarodni dječji

festival Šibenik – snimka

otvorenja

18.28 Generacija Y:

Neugodnosti (R)

18.57 Mala TV

19.28 Jednostavne večere s

Nigelom Slaterom (2),

dok. serija (3/8)

19.57 Večeras..: + najava

20.00 Cyber nasilje, dok. film

20.31 Rekonstrukcija: Hladno

pivo (R)

21.02

FILM

Što muškarci žele,

američki film (12)

22.35 Roditelji i djeca (2),

serija (2/22)

23.19 Ubi me dosada 3,


23.41 Fringe – Na rubu (2),

serija (12) (8/22)

00.23 Retrovizor

09.02 Dubrovnik – Grad

svjetske baštine, dok.

film (1997.)

09.32 Jadranski tsunami, dok.

10.02

FILM

Sponzoruša, francuski

film (R)

11.44 Simfonijski orkestar

HRT-a – Djela O.

Respighija (R)

12.54 Skica za portret: Zlatan

Dumanić (R)

13.09 More endema, dok. film

(2007.)

14.00 Henry John Heinz – Kralj

kečapa, dok. serija (4/5)

14.52 Ekvador – Zemlja i ljudi,

dok. film (2006.)

15.19 Muzej za umjetnost i

obrt: Od gotike do

empira (1999.)

15.49 Balonom na Sjeverni i

Južni pol, dok. emisija

16.16 Fotografija u Hrvatskoj:

Pavo Urban (1968.-

1991.) (R)

16.29 Glazbeni specijal: My

Bloody Valentine – Od

Ljubljane do Šibenika

16.59 Ivanjski krijes, emisija

pučke i predajne kulture

(R)

17.27 Skitnje – Od Zagreba do

Siska, dok. film

17.55 Odabrani trenutak:

Vivace (I.Maček) – Valter

Dešpalj i Ivo Maček (R)

18.00 Kojak 3, serija (21/24)


Ante Brkan (1918.-

2004.) (R)

18.59 Vrijeme je za jazz: The

Butchers (1998.)

19.57 TV izložba: Julije Knifer

20.07

FILM

Gospođica mamica,

američki film

21.30 Oko otoka Krka, dok.

film (2011.) (R)

22.00 Emisija – Istine i laži o

kultu: Žmegač o

Wagneru


Stjepan Erdody (1848.-

1922.) (R)

22.52 Klasici crtanog filma:

Majka Hubbard

23.00

FILM

Svi ostali, njemački film

(12)

01.00 Klasici crtanog filma:

Majka Hubbard

17.00 Infokanal + HRA:

Aktualno u 17

17.25 Videoblog

17.30 Vijesti

17.32 Vrijeme RH

17.33 HAK – stanje na

cestama

17.34 Vrijeme EU

17.35 Best of DJH

17.45 Županijska panorama –

Bjelovar

18.00 Vijesti


Split


Osijek


Rijeka


Čakovec


Šibenik

19.25 Vijesti na engleskom

jeziku

19.30 Iz naše arhive: Poljska –

život bez granica, dok.

film (R)

20.00 Vijesti

20.02 Putem europskih

fondova (R)

20.20 Govornica

20.40 TV student (R)

21.00 Vijesti

21.15 Vrijeme RH

21.16 HAK – stanje na

cestama

21.17 Vrijeme EU

21.18 Filmski pregled (R)

21.25 Videoblog

21.30 DW: World Stories


Kronika dana

22.30 Regionalni dnevnik

23.00 Vijesti

23.02 Govornica

23.22 dok. reportaža (R)


Eurofokus

7.05 Moji džepni ljubimci,

crtana serija

7.25 Virus attack, animirana

serija

7.45 TV prodaja

8.00

FILM

Alvin i vjeverice 2,

obiteljska komedija/

animirani (R)

9.50 TV prodaja

10.05 Divlja ruža, telenovela

11.00 Obitelj Rey, telenovela

12.00 TV prodaja

12.15 Nebo i zemlja, dramska

serija

13.30 Avenida Brasil, dramska

serija (R)

15.00 Heroji iz strasti, dramska

serija

15.50 RTL Extra Magazin,

showbiz emisija

16.00 Heroji iz strasti, dramska

serija

16.40 Ben 10: Ultimate Alien,

animirana serija

16.55 RTL 5 do 5,

Informativna emisija

17.10 Galileo, zabavna/

obrazovna emisija

18.05 Exkluziv Tabloid,

magazin

18.30 RTL Danas, informativna

emisija

19.05 RTL Vrijeme,

informativna emisija

19.10 Krv nije voda, serija

20.00 Avenida Brasil, dramska

serija

21.30

FILM

Dvostruki udar, akcijski

23.35 RTL Vijesti, informativna

emisija

0.00 Vratit će se rode,

humorna drama (12)

1.00 CSI: Miami,

kriminalistička serija

2.50 Astro show, emisija

uživo (18)

6.15 Paklena kuhinja, reality

show (R)

7.05 U dobroj formi s

Renatom Sopek, lifestyle

emisija (R)

7.35 InDizajn s Mirjanom

Mikulec, lifestyle emisija

8.10 Braća koala, animirani

film

8.30 Učilica, kviz za djecu

9.20 Zabranjena ljubav,

sapunica (R)

10.20 TV prodaja

10.35 Ne daj se, Nina!,

humorna drama (R)

12.20 TV prodaja

12.35 Punom parom, kulinarski

izazov

13.35 TV prodaja

13.50 Studio 45, talk show

14.30 Vatreno nebo, telenovela

15.30 Zabranjena ljubav,

sapunica

16.16 Ne daj se, Nina!,

humorna drama

18.15 Raymond, serija (R)

19.05 Teorija velikog praska,

humoristična serija(R)

19.55 Dva i pol muškarca,

humoristična serija (R)

20.45 Raymond, serija

21.35 Teorija velikog praska,


22.25 Dva i pol muškarca,


23.15 Studio 45, talk show

23.45 Reži me, dramska serija

06.15 Inspektor Rex, serija R

07.05 Pinky i Mozgalo, serija R

07.30 Pinky i Mozgalo, serija

07.55 TV izlog

08.10 Kako vrijeme prolazi

09.25 Da sam oblak, serija R

11.25 Larin izbor, serija R

12.15 Ninja ratnici, serija

12.45 Zauvijek susjedi, serija

13.50 In magazin vikend R

14.30 Inspektor Rex, serija

15.20 Ninja ratnici, serija

15.50 Zauvijek susjedi, serija

17.00 Vijesti Nove TV

17.25 In magazin

18.05 Kako vrijeme prolazi

19.15 Dnevnik Nove TV

20.05 Lud, zbunjen, normalan

20.45 Da sam oblak, serija

21.05 LIDL - Minuta do Europe

21.06 Da sam oblak, serija –

nastavak

21.45 Da sam oblak, serija

22.35 Larin izbor, serija

23.30 Večernje vijesti

23.50 Djevojke na zadatku

00.45

FILM

Sedam duša, igrani film

02.55 Muškarci u krizi, serija

03.40 Djevojke na zadatku

04.25 Ezo TV, tarot show

05.25 Dnevnik Nove TV R

06.15 Kraj programa

06.30 Naši najbolji dani

07.10 Ukleta Marijana, serija

08.00 Zauvijek zaljubljeni

08.45 TV izlog

09.00 Flash vijesti

09.01 Zauvijek zaljubljeni

09.45 Animanijaci, serija R

10.25 TV izlog

10.40 Puna kuća, serija 1/24

11.10 Mala nevjesta, serija R

12.20 TV izlog

12.35 Naša mala klinika

14.00 Flash vijesti

14.01 Naša mala klinika, serija

R - nast.

14.15 TV izlog

14.30 Bumerang, serija R

15.10 TV izlog

15.25 Pobjeda ljubavi, serija

17.10 Rubi, serija

18.45 Mala nevjesta, serija

20.00 Naša mala klinika

21.40 Bumerang, serija

22.25

FILM

Cura na zadatku, igrani

film

00.15 Prijatelji, serija 25/25

00.45 Klub otpisanih, serija

01.10 Puna kuća, serija R

01.35 Prijatelji, serija R

02.00 Gilmorice, serija R

02.45 Kraj programa

��

06:00 Sport

06:30 Servisne informacije

07:00 Jutarnja kronika HR


08:00 Najava događaja

08:15 Puntapet

08:30 Kamo danas

08:45 Vrijeme za vrijeme

09:00 Vijesti

09:30 Pod stijenama Kantride

09:40 Sportarije

10:00 Vijesti

10:10 Život je lijep iako je

ponedjeljak

10:30 Notiziario

10:40 Calcio

11:00 Vijesti

11:10 Dobre vibracije

11:15 Lektira

11:45 Čitamo

12:00 Vijesti

12:30 Notiziario

12:35 Pressing

13:00 Vijesti

13:30 Županijska pitanja

14:00 Vijesti

14:30 Notiziario

14:45 Vrijeme za vrijeme

15:00 Danas aktualno

15:30 Tri zmaja

16:00 Giornale radio

16:30 Kamo danas 2

17:00 Vijesti

17:10 Leksikon

18:00 Krokodil (glazbena

emisija: top lista domaće

glazbe)


19:35 Akademskih kvarat ure

20:00 Vijesti

20:15 Pomorska večer

22:00 Kronika dana HR

22:30 Pomorska večer

00:05 Radio Sova

03:00 – 06:00 Glazba Radio

Sove

�� š��

Randy, bivši konobar u baru McCool's, priča na par-

tiji tombole slučajnom poznaniku, g. Burmasteiru, po-

vijest vlastite nesreće sa suprugom Jewel. Jedne noći,

Randy joj je pokušao pomoći kad ju je napao tadašnji nasilni partner Utah. Ispostavilo se da joj

dotični nije samo ljubavni nego i kriminalni sudrug, te da je sve bio trik koji su mu podvalili kako

bi ga opljačkali. U trenutku dok Randy, pod prijetnjom Utahovog pištolja, otvara sef u McCool'su,

Jewel ubije partnera hicem s leđa, što Randyja prenerazi. No Jewel ga brzo uvjeri da je to učinila

u strahu za njegov život i da je najbolje da on preuzme odgovornost za ubojstvo. Jewel je žena či-

jim čarima nije moguće odoljeti i Randy pristaje na sve. Ona se odmah useli u njegovu kuću i

počne je uređivati po svojem, kupujući pri tom skupe stvari koje nadmašuju Randyjeve prihode.

Š��š �� ž��

Ne postoji samo jedan

Promatrač! Kad jedan od ta-

janstvenih Promatrača otme

ženu, Odjel za rubne slučaje-

ve istražuje slučaj. Otkrivaju

privatni život Promatrača i

pritom doznaju za tajnu vezu

između njih i Waltera prije

mnogo godina - tajnu koju

on očajnički želi sakriti od svog sina Petera. Dok se sudbina

nepovratno mijenja i vrijeme istječe, odmetnuti Promatrač, na

veliko iznenađenje, traži Walterovu pomoć.

��

Naše žene slave svoj »rođendan«. Elka misli da joj je

partner za izlazak Djed Mraz, Victoria se ponovno spoji s

naizgled savršenim kapetanom Lebeauom. Melaniein par-

tner za spoj ima jako piskutav glas, a Joy izađe s tipom

kojemu je ona prva nakon napuštanja svećeničkog poziva.

��

� �� !"

��#��Č�� HRT 2 21.02

ONE NIGHT AT McCOOL'S, 2001. Redatelj: Harald

Zwart Uloge: Matt Dillon, Liv Tyler, Paul Reiser,

Michael Douglas, John Goodman, Reba McEntire

�� !�!!� HRT 2 22.35

�� %�!!� �� ! !" &�

�� '�!&� HRT 1 23.52

tv program

Digitalno: 29 kanal (538 Mhz)MaxTv: 812 kanal

B.net: C-10OptiTv: kanal 52

www.tvistra.hrTv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;

[email protected]: T: 052 624 624; F: 052 638 846;

[email protected]


tv program

”Glas Istre” je počeo izlaziti u narodno-oslobodilačkom pokretu

kolovoza 1943. godine kao antifašističko glasilo naroda Istre.

Kao dnevnik izlazi neprekidno od 1. studenog 1969.

Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.Pula, Riva 10

Albert FAGGIAN Dražen ŽMAK Slaven ŽMAK

Savjetnik Uprave: Željko ŽMAK

REDAKCIJA

DOPISNIŠTVA

MARKETING

Glavni urednikRanko BOROVEČKI

Zamjenik glavnog urednikaDražen DOBRILA

Izvršni urednici:Vesna ČAMDŽIĆ

Tanja ŠTAMBUK (Zoom) Leonid SLIJEPČEVIĆ

Srećko PERŠIĆ (Novosti)

Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula) Tea TIDIĆ, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)

Marina VUKŠIĆ (Portal)Bojana ĆUSTIĆ JURAGA

(Kultura i Mozaik)Nenad JANKOVIĆ (Sport)

Gordana JEZDIĆ (Crna, Svijet, zadnja) Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)

Nataša KRESO (grafika) Milivoj MIJOŠEK (fotografija)

centrala (052) 591-500direktor i tajništvo 300-630

glavni urednik 591-504urednici:

591-505, 591-583 (Novosti) 591-515 (Pula) 591-518 (Istra)

591-529 (Kultura, Mozaik) 591-521 (Crna)591-513 (Sport)

uredništvo faks 591-555dopisna služba 591-509

e-mail: [email protected]

BUZET: tel./faks 662-522 694-140, 694-141

LABIN: tel. 885-057 faks 885-059

PAZIN: tel. 625-036, 616-270

faks 621-738POREČ:

tel. 431-924, 427-246, 427-247,427-248, 427-249

faks 452-863ROVINJ:

tel. 840-694, 840-695 faks 811-143

TRST: faks 0039/040/9381245

ZAGREB: mob. 099/2167977

Trg I. istarske brigade 10/III, Pulatel. 591-539, faks 591-544 e-mail: [email protected]

Oglasni odjel(mali oglasi, osmrtnice,

posljednji pozdravi,sjećanja i zahvale)

tel. 388-470 i 591-543 faks 388-471

Trg I. istarske brigade 10/III, Pula, tel. 300-639

faks 501-949e-mail: [email protected]

mjesečna 168 kn tromjesečna 480 knpolugodišnja 960 kn godišnja 1.920 kn

Mjesečna pretplata za inozemstvo40 USD, avionom 75 USD

Maloprodaja tel. 451-287Računovodstvo tel. 300-636

Žiro račun 2360000-1102157321 Devizni račun HR

5523600001102157321kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb

OIB 89054078461

PRETPLATA

UREDNIŠTVO

UPRAVA

List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula. Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

��

��

��

��

�� Š��

Prilikom ljetnih praznika na Sardiniji mladi njemački par,

Chris (L. Eidinger) i Gitti (B. Minichmayr), provode naoko

prekrasne trenutke i lijepo se zabavljaju. No nisu baš načisto

što uistinu očekuju od vlastite veze. Sve to izađe na vidjelo

kad se zbliže s drugim parom koji također ovdje ljetuje. Nai-

me, Sana (N. Marischka) i Hans (H-J. Wagner), kojega Chris

poznaje iz studentskih dana, uspješni su mladi ljudi, ona če-

ka dijete i izgleda da imaju jasno raspodijeljene uloge u vezi.

Tako uređena veza imponira Chrisu koji shvati da i on to že-

li. Stoga se počne drugačije odnositi prema Gitti, izigravati

dominaciju i isticati svoju muževnost. Ovakva promjena po-

našanja zbunjuje Gitti, koja ne zna kako mu uzvratiti...

05.00 RI2 – glazbeni program

05.30 Tv prodaja

06.00 Kronika Grobnišćine – informativni

magazin /R

06.30 Tv prodaja

07.00 Dječji program /R

08.00 Dokumentarni program

08.30 Tv prodaja

09.05 Sve 5(STO)/R

09.30 RI2 –glazbeni program

10.20 Putomanija

11.20 Hrana i vino – kulinarski show/R

12.00 Dječji program

13.00 Tv Revija – mozaična emisija /R

13.45 Živa istina/R


16.00 Kronika Grobnišćine - informativni

magazin /R

16.35 Hrana i vino – kulinarski show

17.00 Dječji program/R

17.30 Kronika Gorskog kotara – informativni

magazin

18.00 Tv Revija – mozaična emisija

18.50 DNEVNIK RITV-A

19.20 Dječji program/R

20.00 Ri kult

20.50 Vijesti

21.00 Sport nedjeljom 1. dio

22.00 Večernji dnevnik RITV-a

22.30 Sport nedjeljom 2 .dio

23.00 Astro show (18)


Videostranice Kanala RI

15.30 TV prodaja

15.55 IKB Ča skalica, čakavska glazbena

emisija (r)

16.40 TV prodaja

16.50 U zdrav mozak - summer 5, ep.5 (r)

17.15 TV prodaja

17.30 Auto moto nautic vision (r)

18.00 TV prodaja

18.20 Guštiona, emisija o kulinarstvu (r)

19.00 VIJESTI

… Vremenska prognoza za Kvarner

… Servisne informacije

19.20 Kanal Ri classic, glazbena emisija

20.00 IZ ARHIVE KANALA RI. U tuđem

dresu, sportska emisija

20.30 PLANET RI – mozaična emisija

21.05 Orlando, sportski talk show (r)

22.00 VIJESTI

… Vremenska prognoza za Kvarner

… Servisne informacije

22.20 U zdrav mozak – summer 5, ep.6

23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show

(18)

00.30 U zdrav mozak – summer 5, ep.6 (r)

01.00 Videostranice Kanala Ri

Videostranice

15.00 Tv prodaja

16.00 Butižin

16.50 Tv prodaja

17.10 Regionalac (r)

17.40 Tv prodaja

18.00 Pressica (r)

19.00 Tv prodaja

19.30 Info Istra

20.05 Vijesti

... sport

... vrijeme

20.30 Koncert pulske Srednje glazbene

škole, snimka

21.35 Vijesti

... sport

... vrijeme

22.00 Druga strana, emisija o

ravnopravnosti spolova

22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom

jeziku

23.00 Koncert pulske Srednje glazbene

škole (r)

00.00 Odjavna špica

Videostranice

10.05 TV Prodaja

11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi

12.15 Kratke Vijesti

12.20 TV Prodaja

13.20 Hrana i vino (R)

13.50 Tjedni pregled regionalnih vijesti (R)


14.25 Mali svijet (R)

14.45 Comunita' (R)

115.10 Rovinjska Kronika (R)

15.35 Hrana i vino


16.15 Life Style TV (R)

17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)

18.00 Vijesti TVN

18.30 TV Prodaja

19.15 Pošalji SMS, Istarski i kvarnerski

izvođači,glazbena emisija

20.00 Vijesti Istre i Kvarnera

20.20 Turistički magazin

20.30 Zapadna strana, mozaična emisija

uživo

21.00 Novigradska Kronika

21.30 Turizam OK

22.00 Potraga za izgubljenim

civilizacijama,dokumentarna serija

22.30 Večernje vijesti Istre i Kvarnera

/Turistički magazin

23.00 Alen;Bioterapeut -

Kristaloterapeut,emisija uživo

00.15 TV Telop

11.00 I Z L O G

11.29 Info

11.30 Želje i pozdravi, glazbena emisija (R)

13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)

13.30 I Z L O G

13.45 Kaj, ča, što, emisija o narječjima (R)

14.15 Čovjek i zdravstvena kultura, kontakt

emisija (R)

15.15 Katolička duhovna obnova, duhovni

program (R)

16.15 I Z L O G

16.30 Manje je više, emisija o nacionalnim

manjinama

17.00 Moja županija, kontakt emisija

17.30 Hrana i vino, kulinarski show

17.55 Serbus Zagreb, informativna emisija

18.15 Županijska kronika Vrbovec,

informativna emisija

18.45 Ritam cesta, magazin

19.05 Zagrebancija, info show

19.30 Dječja TV , dječja emisija

20.05 Veto, talk show

20.50 Dokumentarni film, dokumentarni film

20.55 Na kraju dana, informativna emisija

21.00 2 u 9, talk show

22.30 Auto moto nautic vision, nautički

magazin (R)

23.00 Arka (18), alternativni kutak

01.00 Dolls4you (18), erotski program

11.00 1x 2, emisija o klađenju

12.00 Pregled programa

12.01 Zg info, vremenska prognoza,

informativni program

12.03 Tv prodaja, pp

12.30 Extravagant, emisija o stilu života (R)

13.00 Zoom Zagreb, informativni program


14.45 Život piše priče, dokumentarni

program

15.15 Glazbena zona

15.30 Grupon, akcije i popusti

16.28 Vremenska prognoza


16.30 Zoom, informativni program


18.45 Glazbena zona


19.00 Vijesti,informativni program


19.40 Glazbena zona


20.00 Zoom dana, informativni program

21.30 Vremenska prognoza


21.32 Putomania, putopisna reportaža

22.00 Dali B. Show, najzabavnija emisija

23.00 Zodijak, astro show (18)

01.00 Nera i suradnici (18)

12.40 G.E.T. Report, emisija

13.40 Privredni.hr, emisija

14.25 MI, Odbojka (Ž): Hrvatska – Italija,

prijenos

16.30 Mediteranske vijesti

16.45 Reli Sardinija, sažetak

17.55 MI, Boks, polufinale, prijenos

20.30 MI, Plivanje

21.25 Reli Sardinija, sažetak

22.20 Vijesti

22.40 Svijet automoto nautike, magazin

23.10 TV automagazin

00.05 MI, snimka

��

06.00 Kao ludi 07.30 Filmovi i zvijezde V, ep. 25

07.55 Ponoć u Parizu 09.30 Odgoj za početnike III,

ep. 21 09.55 Dvanaest muškaraca za Božić 11.20

Velike face 12.50 Neobičan život Timothyja Greenea

14.35 Green Lantern 16.30 Pogođen gromom 17.55

Potpredsjednica II, ep. 9 18.20 Zaraza 20.05

Svršetak parade, ep. 3 21.05 Mamurluk 2 22.45

Kuća laži II, ep. 3 23.15 Freddy protiv Jasona 00.50

Zrcala 2 02.20 Naoružani propovjednik 04.30

Agentice

��

10.00 Moderna obitelj IV, ep. 3 10.20 Monte

Carlo 12.05 Hollywood. Na snimanju X, ep. 19

12.30 Mačak u čizmama 14.00 Da, premijeru, ep.

4 14.30 Da, premijeru, ep. 5 15.00 Da,

premijeru, ep. 6 15.30 Tulum koji jedva čekam

17.10 Mačak u čizmama 18.40 Moderna obitelj

IV, ep. 3 19.00 Bijesni momci, ep. 3 19.30

Bijesni momci, ep. 4 20.00 Muška srca 2 21.50

Diktator 23.10 Dva dana u New Yorku 00.45

Ceremonija 02.10 Bijesni momci, ep. 3 02.35

Bijesni momci, ep. 4

� ��

06.00 Slatka sloboda 07.45 Maurice 10.00 Dobro došli

natrag, g. McDonald 11.45 Nakon bitke 13.45 Charlie St.

Cloud 15.25 Blizanke 17.40 Maurice 20.00 Nijemi grad

21.30 Čovjek na krovu 23.20 Progonjena, ep. 8 00.20

Izgubljena cesta 02.35 Mučeni 04.00 Cafe de Flore

�� !��!��

08.40 Osamdesete: Desetljeće koje nas je obilježilo:

Supermoć 09.35 Vodič kroz planet za ljubitelje hrane:

Dolazak u Italiju 10.00 Je li to istina?: Nadljudska snaga

10.30 Posljednji ratni junaci: Bitka za Caen 11.20 Priče

o olujama: Cunami na Šri Lanki 11.55 Natprirodna

priroda: Proricanja sudnjeg dana Poslijepodne 12.50

Krokodilske kronike: Krokodilska životna škola 13.20

Krokodilske kronike: Povratak u krokodilski rajski vrt

13.50 Šaptač psima: Harley, Annabelle i Memphis 14.45

Je li to istina?: Primat sa Sumatre 15.15 Generali u ratu:

El Alamein 16.10 Grad prijevara: Marakeš 17.05 Vitezovi

kaosa: Mnogo novca, mnogo boli 18.00 Zlatni tuljani

Obale kostura Navečer 19.00 Plosnati somić: Velika

nevolja 20.00 Opaka tuna: Napad morske psine 20.55

Plosnati somić: Krš i lom 21.55 Opaka tuna: Slatki okus

osvete 22.55 Zatočeni u inozemstvu: Crna palača užasa

� �� "

09.00 Terapija 10.30 Majstori iluzije-dok. 10.38 Brzi i

žestoki 6 -Dok. 10.47 Filmske vijesti 11.00 Žena po

narudžbi 12.34 Čovjek od čelika-dok. 12.46 3096 dana-dok

13.00 Slučajni predsjednik 14.57 Čuvari šume. Tajanstvemi

svijet-dok 14.58 Filmske vijesti 15.14 Djelatnik mjeseca.

17.15 Lomeći srce 18.56 3096 dana-dok 19.01 Filmske

vijesti 19.15 Ima li koga? 20.59 Mladi buntovnik 22.32

Čovjek od čelika-dok. 22.44 Filmske vijesti 22.59

Nepodnošljivi Boudu 00.46 3096 dana-dok 01.01 Davež

� ��

08.00 Deathstalker i ratnici iz pakla 09.30 Čovjek od

čelika-dok. 09.43 3096 dana-dok 10.00 Legenda o

Suriyothai 12.22 Čuvari šume. Tajanstvemi svijet-dok

12.23 Majstori iluzije-dok. 12.45 Posljednji svjedok

14.21 Čovjek od čelika-dok. 14.44 Pukotina 16.45 Tajna

meta 18.30 Projekt Lazarus 20.11 Majstori iluzije-dok.

20.29 Uzmi i bježi 22.14 Prisiljen ubiti 23.59 Potjera

01.38 Majstori iluzije-dok. 01.59 Igra preko ruba

�� "

6.00 Pogon B, drama 8.00 Rani radovi, drama 9.30

Dječja TV, glazbeno – animirani program 10.15

Besmrtna mladost, ratni 12.00 Uzavreli grad, drama

14.00 Dvoje, drama 16.00 Varljivo leto '68, komedija

18.00 Slučajni život, drama 20.05 Pad u raj, komedija

22.00 60 godina Pula film festivala. Vlak u snijegu,

dječji 0.00 Čovek nije tica, ljubavni 2.00 Slučajni život,

drama (R) 4.00 60 godina Pula film festivala. Vlak u

snijegu, dječji (R)

�#��

08.30 MOTORSPORTS 08.45 Nogomet. FIFA U-20 SP,

Turska. Čile-Egipat 09.45 Nogomet. FIFA U-20 SP,

Turska. Engleska - Irak 11.00 Atletika 12.30 Snooker

14.00 Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska. Urugvaj -

Hrvatska 15.00 Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska.

Engleska - Irak 16.15 Biciklizam 16.30 Biciklizam

16.45 Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska (live).

Francuska - SAD 19.00 Nogomet. FIFA U-20 SP,

Turska. Kuba - Nigerija 20.00 Nogomet. FIFA U-20

SP, Turska (live). Španjolska - Gana 22.00

Biciklizam 22.15 Biciklizam 22.30 Eurosport Top 10

23.00 Konjički sportovi 23.15 WATTS 23.30

Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska. Francuska - SAD

00.30 Biciklizam 00.45 Biciklizam 01.00 Eurosport

Top 10

�� $

6.00 Prima pagina 6.45 Unomattina 11.11 Road Italy,

rubrica 11.20 Don Matteo 7, serie 13.30 Telegiornale

14.00 TG1 economia 14.10 Ho sposato uno sbirro, serie

tv 15.10 La casa sul lago, film 16.50 Rai parlamento

17.00 TG1 17.15 Estate in diretta 18.50 Reazione a

catena, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Techetecheté

21.15 Un anno da ricordare, film 23.30 Porta a porta,

talk show 1.05 TG1

��

6.20 La strada per la felicitá 7.00 Sorgente di vita 7.30

Cartoni animati 9.00 Le sorelle McLeod, telefilm 10.25

TG2 insieme 11.25 Il nostro amico Charly, telefilm 12.10

La nostra amica Robbie, telefilm 13.00 TG2 13.30

Costume e societá 13.50 Medicina 33 14.00 Divieto di

sosta 15.25 Blue Bloods, telefilm 16.10 Vendetta, telefilm

16.55 Guardia costiera, telefilm 17.45 TG2 17.50 Rai tg

sport 18.15 TG2 18.45 Senza traccia, telefilm 19.35

Castle, telefilm 20.30 TG2 21.05 LOL, sketch 21.10

Criminal minds, telefilm 23.30 TG2 23.45 Made in sud

summer, show 1.10 Rai parlamento 1.20 Protestantesimo

��

7.00 Buongiorno Italia 7.30 Buongiorno regione 8.00

Agorá 10.15 Rai 150 anni 11.05 TG3 11.10 Buongiorno

elisir, rubrica 12.00 TG3 12.45 Diario italiano 13.10

Lena, soap 14.00 TG regione 14.50 Piazza affari 14.55

TG3 15.00 Ponderosa, serie 15.45 Una notte con il re,

film 17.40 Geomagazine 2013. 19.00 TG3 20.00 Blob

20.10 Celi, mio marito!, show 20.35 Un posto al sole,

serie 21.05 Il viaggio, film 23.10 TG regione 23.15 TG3

linea notte 23.50 I dieci comandamenti 0.50 Fuori orario

�� %

6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 8.40 Il mammo, serie 9.10

Alisa, telenovela 11.00 Forum 13.00 TG5 13.40 Beautiful,

serie 14.10 Centovetrine, serie 14.45 Il segreto, telenovela

15.50 Pomeriggio cinque 18.50 Avanti un altro!, gioco

20.00 Tg5 20.40 Paperissima sprint, show 21.10 Ti

presento un amico, film 23.10 Punto notte 0.55 TG5

�� $

7.00 Tutto in famiglia 7.50 I maghi di Waverly, serie

8.40 Kyle XY, telefilm 9.35 Gossip girl, telefilm 11.30

Pretty little liars, telefilm 12.25 Studio aperto 13.00

Sport mediaset 13.40 CleveIand show 14.05 I Simpson,

an. 14.30 Dragon ball, an. 15.00 Naruto Shippuden, an.

15.30 Il diario dei vampiri, serie 16.20 Smalville,

telefilm 17.15 Top one, gioco 18.30 Studio aperto 19.20

C.S.I. New York, telefilm 21.10 C.S.I. scena del crimine,

telefilm 23.00 Covert affairs, telefilm 23.55 Buon

compleanno Maurizio! 0.50 Knight rider, telefilm 1.40

Sport mediaset

�� &

6.20 Media shopping 6.50 Chips, telefilm 7.45 Charlie' s

angels, telefilm 8.40 Pacific blue, telefilm 9.50

Carabinieri, serie tv 10.50 Ricette all' italiana, rubrica

11.30 Tg4 12.00 Siska, telefilm 13.00 Renegade,

telefilm 14.00 TG4 14.45 Lo sportello di Forum 15.30

Flikken, coppia in giallo, telefilm 16.35 Segreti e

passioni, serie 17.00 Suor Therese, telefilm 18.55 TG4

19.35 Tempesta d' amore, serie tv 20.30 Quinta

colonna-il quotidiano, rubrica 21.10 Un piedipiatti a

Beverly Hills 2, film 23.25 Istinto primordiale, film 1.45

TG4 2.10 Modamania 2.50 La donna nel mondo, doc.

��

��

�� ALLE ANDEREN, 2009.

� Scenarist i redatelj: Maren Ade

� Uloge: Birgit Minichmayr, Lars Ei-

dinger, Hans-Jochen Wagner

(Hans), Nicole Marischka, Paula

Hartmann ��


LOTO 6/4525. kolo3,13,19,31,32,37, (44)Joker broj: 239731

Ime i prezime:

Adresa:

OD 21. LIPNJA DO 17. SRPNJA 2013.

4kupon

CIB COMMERCE d.o.o.Buzet, Sv. Ivan 1tel: +385 (0) 52 692 180

1. nagrada: CITROËN C3 + polica obveznog osiguranja

Propuštene brojeve Glasa Istremožete kupiti u našoj Oglasnoj službi

u Puli, Portarata 4, tel. 052/591-543, 052/388-470

ZRĆE I OVE GODINE PRIVLAČI BROJNE DOMAĆE I STRANE TURISTE

Brad Pitt otkazao promociju filma u Brazilu

LOS ANGELES - Slavni glumac Brad Pitt zbog prosvjeda u Brazilu ot-kazao je dolazak u Rio de Janeiro gdje je tre-bao promovirati svoj film “Svjetski rat Z”, priop-�io je Paramount. “Cije-la ekipa filma izra�ava poštovanje i obzir pre-ma narodu Brazila u ovo krizno vrijeme”, navodi se u priop�enju Para-mounta o otkazivanju promocije koja je treba-

la biti odr�ana u pone-djeljak. Brazil potresaju veliki socijalni prosvjedi koje, po rezultatima naj-novijih anketa, podr�ava 75 posto stanovnika te ju�noameri�ke zemlje. Brazilci prosvjeduju zbog lošeg stanja javnih usluga, posebno jav-nog prijevoza, dok vlada troši 11 milijardi dolara na pripremu svjetskog prvenstva u nogometu 2014. godine. (H)

RE

UTE

RS

Lijepo vrijeme, zgodne cure, skupi kokteli i dobra glazba recept su za uspjeh koji već godinama privlači ekipu željnu zabave kojoj se ne nazire kraj

NOVALJA - Zrće je već više od de-setljeća hrvatski turistički fenomen i to sve zahvaljujući ambicioznim ugostiteljima koji su u uvali neda-leko središta Novalje prepoznali po-tencijal. U petnaestak godina uspjeli su realizirati pravu industriju zaba-ve koja u špici sezone dnevno pri-vuče desetke tisuća željnih urnebe-

sne zabave pod vedrim nebom.

Iako je pravilo da pravilo ne postoji, prešutni zakon plaže u Novalji glasi - dvadesetčetverosatno partijanje! Iako ima onih koji sa zabavom ne prestaju čak puna dva ili tri tjed-na godišnjeg odmora. No većinom su to ekipe koje svrate vikendom, isprazne novčanike i s energijom “na rezervi” mašu hedonističkom raju. To se moglo vidjeti i ovog vikenda u svjetski poznatom klubu Aquari-us koji već godinama privlači ekipu željnu zabave 24 sata na dan. Slu-čajni putnik namjernik u Aquariu-su je mogao uživati u društvu mla-dih iz cijele Europe. Lijepo vrijeme, zgodne cure, skupi kokteli i dobra glazba recept su za uspjeh koji već godinama privlači ekipu željnu za-bave kojoj se ne nazire kraj. Kako je Zrće već godinama sinonim do-bre noćne zabave, a glas o vrhun-skim programima i odličnoj zabavi se proširio Europom i dalje, organi-zatori ove godine očekuju više gosti-ju negoli prošle. Nikakvo čudo što i državni vrh podupire zabavu u No-valji - nadaju se da će dio novca koji se slije u blagajne novaljskih ugo-stitelja doći i do njih. (R. I.)

pglazba recepkoji već godiekipu željnuse ne nazire

NOVALJA - Zrsetljeća hrvatski to sve zahvaljugostiteljima kleko središta Notencijal. U petnasu realizirati prave koja u špici svuče desetke tis

sne zabave p

me, zgoddne kokteli i dobra

Iako je pravilo da pprešutni zakon pla- dvadesetčetveroIako ima onih kojprestaju čak punna godišnjeg odmsu to ekipe koje sisprazne novčanikerezervi” mašu hedTo se moglo vidjeu svjetski poznatous koji već godinamželjnu zabave 24 čajni putnik namj

Lijepo vrijemcure, skupi k

Plaža za 24 sata partijanja

Nije ni čudo što i državni vrh podupire zabavu u Novalji

Jure

MIŠ

KO

VI�

/CR

OP

IX

INDUSTRIJA ZABAVE

Osvježenje u bazenu

Jure

MIŠ

KO

VI�

/CR

OP

IX

Na Zrću se veseli i pleše u bilo koje doba dana

Jure

MIŠ

KO

VI�

/CR

OP

IX

48Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

Documents

Glas Istre 24 6 2013