Globalizacija i fiskalna politika

Globalizacija i porezi

Globalizacija i rashodi

Globalizacija Competition (konkurencija, (tržišna)

utakmica, kompeticija)“globalizacija je drugi naziv za svjetsku

tržišnu utakmicu” Liberalizacija i deregulacija Razvoj tehnologije Tranzicijske zemljeotežana zaštita nacionalnih interesa > dohodovna nejednakost (prije poreza i

transfera)

Globalizacija i porezi < ?

Najvažniji problemi oporezivanja na međunarodnom planu

• Zbog:

> mobilnosti kapitala ↔ nacionalne por.politike:

1. Dvostruko oporezivanje

2. Porezna konkurencija

3. Porezna evazija

1. Međunarodno dvostruko oporezivanjeDvostruko oporezivanje (Sever):Fiskalna teorija obično pod dvostrukim oporezivanjem

razumijeva slučaj kada je za račun dva ili više poreznih vjerovnika (autoriteta, kolektiviteta), oporezovan kod istog poreznog obveznika isti porezni objekt istim porezom istodobno, tako da je porezni subjekt ili objekt oporezovan teže u odnosu na ostale subjekte ili objekte, čime su dovedeni u ekonomski neravnopravan položaj

- klasični slučaj modela dvostrukog oporezivanja moguć jedino u uvjetima različitih fiskalnih suvereniteta

(Jurković):Jedna te ista porezna osnovica (se), najčešće istim poreznim

oblikom, oporezuje dva ili više putaPravno (međunarodno) dvostruko oporezivanje (OECD):oporezivanje usporedivim porezima istog poreznog

obveznika povodom istog predmeta i za isto razdoblje u dvije (ili više) država

1. Međunarodno dvostruko oporezivanje

• Načelo rezidentnosti načelo izvora

Problem se rješava:

1. Unilateralno (zakon svake zemlje)

2. Bilateralno (ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja: model OECD-a (i UN-a)

3. Multilateralno (rjeđe)

4. Supranacionalno – svojevrsna varijanta multilateralnog (EU harmonizacija)

1. Međunarodno dvostruko oporezivanje

Metode za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja:(rezultat prvobitnog provođenja principa zemlje izvora)

1. Metoda izuzimanja2. Metoda poreznog kredita (uračunavanja,

odbitka od poreza))2.1. Metoda kredita za ušteđeni porez (tax spared credit method, “tax sparing”)

3. Metoda odbitka (poreznog odbitka, odbitka od osnovice)

4. Metoda paušaliranja

2. Porezna konkurencija= Korištenje poreznih diferencijala (< por.%, porezne

olakšice/poticaji) radi privlačenja potražnje faktora proizvodnje (prvenstveno kapitala), kao i potražnje roba i usluga na vlastito područje

• Kapital porez na dobit % “Race to the bottom” < Poticaji Štetna porezna konkurencija/praksa

Protumjere EU i OECD (harmonizacija) Ali i širenje porezne osnovice (posebno OECD) ↔ poticaji za

R&D, investicije, SMEs... • Ali porezi samo jedan od čimbenika...• < por% ↔ >ph ?

širenje osnovice, > profiti, obveznici: porez na dohodak por. na dobit, financiranje: dug vlastiti kapital, porezi samo 1 faktor

2. Porezna konkurencija• Porez na dohodak:

sintetički cedularni – Oporezivanje kapitala <– Oporezivanje rada:

mobilnost < (samo za visoke dohotke)< najviše marginalne %

< progresivnosti < soc.f-ja i dalje visoki doprinosi

• PDV: princip destinacijeali EU – princip porijekla za konačnu potrošnju konkurencija (harmonizacija: min.%)

• Porezi na imovinu: > važnost

3. Porezna evazija

NE “seljenje kapitala”, već samo “seljenje porezne osnovice”

• Transferne cijene načelo “na dohvat ruke”

• Utanjena kapitalizacija min. odnos

• Diskriminatoran način raspodjele režijskih troškova

• Budući problem: raspodjela CCCTB u EU(Common Consolidated Corporate Tax Base)

Globalizacija i javni rashodi

< ?

Redistribucija < ili >

• Globalizacija > nejednakost (prije poreza i transfera) > potreba za socijalnom sigurnošću (socijalnim osiguranjem i redistribucijom) pritisak za > rash?

• Globalizacija < sposobnost države za socijalne usluge i transfere < redistribucija (preraspodjela, soc. f-ja)

Stabilizacija < ili >• Globalizacija > nestabilnost > potreba za

stabilizacijskom politikom• fiksni tečajevi < uloga monetarne pol.

> uloga fiskalne politike u stabilizaciji• Globalizacija < država < sposobnost države za

stabilizaciju• 1990: prevladavajući stav:

< država (< rashodi i < porezi) > ek. rast• novija istraživanja:

> država (udio u BDP-u izdataka za dobra i usluge) < makroekonomska volatilnost

• Globalizacija > makroekonomska volatilnost ?

Rast i fiskalna disciplina < ili >- nastavak (vidi i ispred)

• Globalizacija > konkurencija potreba za > investicijama u infrastrukturu (ekonomsku i socijalnu)

• Ne samo > inv. da bi se privukli strani investitori, već i > subvencije za zapošljavanje

• Globalizacija > rast???(> FDI, ali i:> odljev kapitala >kte financ. liberalizacija > mogućnost financ. krizadugoročne koristi više indirektne (ne > inv., nego

financ. razvoj, čvršća makroek. pol, bolje vođenje države...

Fiskalna disciplina < ili >

• Globalizacija (dugoročno) > fiskalna disciplina

• kratkoročni negativni pritisci (veći pristup eksternim izvorima financiranja)? - posebno bitno za male zemlje

• Udio javnih rashoda u GDP-u (EU- iza):- Smanjenje pa povećanje zbog utjecaja krize

Struktura javnih rashoda

• Zadnja istraživanja (1971–2001, 60 zemalja + OECD detaljnije):

globalizacija nije značajnije utjecala na strukturu javnih rashoda

• Hrvatska: smanjuje se udio socijalnih naknada

• EU: ne baš..

• EU > kapitalne investicije

• RH: ne baš...