52
8/13/2019 Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.] http://slidepdf.com/reader/full/green-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1/52 - Hortenzija - Ljetne sorte krušaka - Južnoamerički moljac rajčice - Nove sorte sjemenskog krumpira - Priprema podruma za berbu grožđa www.sjemenarna.com [email protected] Green Garden • broj 87 • srpanj / kolovoz 2013. • godina XIII  Bosni nd Heeon’ Choice 2 0 11/ 12 20 11/12

Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 152

- Hortenzija- Ljetne sorte krušaka

- Južnoamerički moljac rajčice

- Nove sorte sjemenskog krumpira

- Priprema podruma za berbu grožđa

wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

G r e e n G a r d e n bull b r o j 8 7 bull s r p a n j k o l o v o z 2 0 1 3 bull g o d i n a X I I I

Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 252

K L U B

wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 352

Pred nama je još jedan broj Green Garden glasila a pred nama su i novi radovi u vrtovimavinogradima voćnjacimahellipu kojima Vas pratimo sa pregrštom raznih informacija savjetakao i širokom ponudom i proizvodimaTakođer smo pratili i aktivno sudjelovali u Danima različitih poljoprivrednih kultura koje seodržavaju tijekom ljeta u raznim dijelovima BIH o čemu možete pročitati u nekom od na-rednih brojeva glasila A pred nama je i 58 turističko kulturno-gospodarstvena manifestacija bdquoDani berbe grožđa ndashBrotnjo 2013ldquo gdje ćemo i ove godine već tradicionalno biti jedan od sponzora Ove godinemanifestacija će se održati 20 21 i 22 rujna Ako ste u mogućnosti svakako posjetite ovumanifestacijuUživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao člankluba Green GardenKako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član jedno-stavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljitedostavite prema uputama koje ćetepronaći u pristupniciGodišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam donosi brojne po-godnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u KlubuGreen Garden možete poslati na e-mail greengardenglasilosjemenarnacom

Glasilo GREEN GARDENNakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom

Glavni urednikdr Ivan Ostojić

Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić

MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec

Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof

Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet

Sredinom ljeta većina radova u vrtovima voćnjacima i vino-gradima je završena odnosno u ovom periodu godine mnogepovrtne i većina voćnih kultura su završile s plodonošenjemKasne sorte pojedinih voćnih vrsta primjerice breskve i nek-tarine u punoj su berbi dok se rane sorte jabuka i krušaka tekpočinju brati Također rane sorte grožđa su u fazi dozrijevanjai berbe

Tijekom ljeta obavlja se sjetva mnogih povrtnih kultura čijeplodove ubiremo početkom jeseni A početak jeseni je vrijemeberbe grožđa ili trganje-najvažniji događaj za sve vinogradare

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosimnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću povrću voć-kama i vinovoj lozi zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti ištetnika Osim toga tu je i veliki broj korisnih informacije o no-vim proizvodima iz zaštite bilja ali i proizvoda koji služe zaštitiod muha komaraca osa i kućne gamadi

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje

se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta pre-poručamo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog brojate obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnosti-ma iz poljoprivrede ali i drugih oblasti

Uredništvo

Riječ urednikaIn mid-summer most of the works in gardens orchards and

vineyards has been completed meaning that during this pe-riod many vegetable and fruit crops are done with fruiting

Late varieties of some fruit species such as peaches andnectarines are in full harvest while early varieties of applesand pears begin to gather Also early varieties of grape are inthe process of maturation and harvesting

During the summer we plant many vegetable crops whosefruits we will harvest in early autumn A beginning of autumnis the time of the grape harvest ndash this is the most importantevent for all winegrowers

This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers vegetables fruit trees and grapewine protection from plant diseases and pests In additionthere is also a large number of useful informationrsquos about newproducts that serve to protect from flies mosquitoes waspsand other pests

In order to have complete informationrsquos about all agricul-tural activities in mid-summer we recommend that you readcarefully all articles in this issue of Green Garden and enrichyour knowledge with lots of new comprehensions

Editorrsquos office

Editorrsquos word

Sadržaj

Novosti obavijesti najave

Pelargonije ndash rujanske kraljice vrta 4Gladiole ndash dašak ljepote u vašem vrtu 6Hortenzija - ljetna ljepotica vrtova 8Ljetni ples fuksija 10

Ixia - slabo poznato lukovičasto cvijeće 11Travne smjese za golf terene 12Povrtnjak tijekom ljeta 13Ljetna sjetva špinata 14Kasna sjetva cikle 16Skladištenje krumpira 17

Ljetni uzgoj rajčice 18 Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) - veliki problem u proizvodnji rajčice20Ljetna sadnja kupusa 22

Kupusna muha sve prisutnijau nasadima kupusa 23Kako se riješiti krtica24Nove sorte sjemenskog krumpira 26Tigrasti komarac - oprez s razlogom 28Modni ukras i zaštita od komaraca 29

Sunčane ožegotine na bobicama grožđa 30Klopke za suzbijanje osa i stršena 31Bezsjemene sorte vinove loze 32Priprema vinskih podruma za berbu grožđa 34Pitanja i odgovori 36Ljetne sorte krušaka 38Zlatni plodovi Hercegovine 40Mušmula - ukrasna voćka u vrtovima 42Zaboravljeni dud 44Drača - medonosna biljka Hercegovine 46

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

4

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Pelargonije

Pelargonije ubrajamo u najomilje-nije balkonsko cvijeće Cvjetajuod ranog ljeta do kasne jeseni

pa svojim bojama cijelo ljeto i dio je-seni ukrašavaju naše balkone i terasePostoji preko 250 vrsta koje potječuiz raznih prostranstava diljem svijetaa u narodu ih još zovu blagene gera-nije mušketini đirani i dr Pelargonijesu iznimno popularno cvijeće ne samozbog bogatstva boja nego i zbog jed-nostavnosti uzgoja i razmnožavanjadugotrajne cvatnje te dobre otpornostina štetnike

Uzgoj i njegaPrilikom kupovine pelargonija birate

lijepe grmolike biljke sa svježim listovi-ma bez znakova uvenućaili drugih oštećenja Sa-

dite ih u dobro drenira-nu zemlju u supstratnapravljen specijalnoza njih ili mješavinukoju ćete sami na-

praviti U cvjetnu posudu prvo naspetegranule za drenažu pa sloj krupnogpijeska te zatim zemlju tj humusNajbolje je koristiti specijalni supstratza pelargonije ili supstrat za balkonskebiljke Ako je više biljaka u jednoj po-sudi razmak između njih neka bude 15-tak cm Pelargonije traže sunčano i to-

plo mjesto te umjereno vlažno i laganohumusno tlo Zalijevajte ih umjereno jer ne vole previše vlage Kada je zemlja

suha (prosušena) tada se ponovnozalijeva a najbolje vrijeme za zali- jevanje je u ranim jutarnjim satimaili kasno navečer Ne prskajte ihpo lišću ili cvjetovima Ukoliko su

pelargonije kvalitetno posađene pr-vih tjedana imaju dovoljno hranjivih

tvari u supstratu pa im je prihrana

potrebna tek nakon nekoliko tjedanaintenzivnog rasta Za prihranu je naj-bolje nabaviti namjenska mineralnagnojiva za pelargonije Pridržavajtese uputa o doziranju i uvijek dobropromiješajte da biste dobili jednolič-

nu otopinu Prihranjuje se jednom u 10do 15 dana Prihranjivanje je potrebnoobustaviti potkraj kolovoza kako bi pe-largonije lakše prezimile Ocvale cvjeto-ve i cvjetne stapke je potrebno redovnouklanjati jer se tako produžuje cvatnjai zdravlje pelargonija Ukoliko ih želitesačuvati za sljedeću godinu već u jesen

ih podrežite na visinu od 20-25 cm teih ostavite na zatvoreno zaštićeno itamno ili polu tamno mjesto te ih ne-mojte zalijevati do proljeća

RazmnožavanjePelargonije se razmnožavaju pomo-

ću 8-10 cm dugačkih reznica od polovi-ce srpnja do kraja kolovoza Vršne ili po-strane grančice se uzimaju kao reznicePrije sađenja mjesto reza treba uroniti

u preparat za ukorjenjivanje biljaka Re-znicu nakon toga posadimo u smjesutreseta i pijeska zalijemo i ostavimona zasjenjeno mjesto Kroz dva tjednareznice će se ukorijeniti pa se mogupresaditi u veće cvjetne posude

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 552

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 652

Gladiola je vrtni cvijet koji svojepodrijetlo vuče iz južnih dijelovaAfrike i iz područja Sredozemlja

Ime je dobila po latinskoj riječi gladiusšto u prijevodu znači mač Jedna je odomiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansičije cvjetanje traje između 10-14 danaDanas obuhvaća preko 2000 sortiOsim kao vrtno cvijeće koristi se i kaorezano cvijeće Temeljna značajka ove

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

biljke jest upravna stabljika macolikilistovi i šesterolatični cvjetovi koji svigledaju u istom smjeru

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto zaštićeno od vjetra u bogatu irahlu zemlju koja ne zadržava vlagu idobro je drenirana Mora se paziti da selukovice ne posade previše plitko kako

ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru Najbolje ih je posaditina 12-15 cm dubine a razmak izmeđugomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara Kada se sade u skupini dovoljnoblizu jedna druge međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanjPotrebno ih je redovno zalijevati te za

Čudesni svijet prirode Šume prekrivene zvončićimaRod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta jednogo-dišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica Samoniklo rastu širomumjerene zone sjeverne hemisfere naročito u Južnoj Europi i

Turskoj Rastu na različitim staništima na visokim alp-skim kamenim pukotinama tresetištima livadama i šu-mama Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug periodcvatnje jer ovisno o vrsti cvatu od kasnog proljeća dokasnog ljeta

U nekim šumama Europe a posebno u Velikoj Britanijisvakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl ndashtj milioni zvončića preplave šumsko tlo te ljepotom pri-zora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima

smo čitali kao mala djecaBritanci su 1998 godine zaštitili divlje zvončiće i za-branili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu

Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britanijinalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončićaod čega se 71 nalazi u šumama

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućeg mineralnog gnojivaOvisno od vrste gladiola će narasti od30 cm pa sve do 150 cm visine

Cvjetni aranžmani za blagdanSvih Svetih

Iako gladiola prvenstveno pripadau skupinu jesenjih lukovica tj luko-vica koje se sade u jesen a cvjetaju u

proljeće i ljeto njezini profinjeni cvje-tovi postaju sve traženiji i popularnijii tijekom kasne jeseni za blagdan SvihSvetih 01studenog za dizajniranjecvjetnih aranžmana Ukoliko želiteda vam gladiole procvjetaju u ovomperiodu godine lukovice je potrebnoposaditi već početkom kolovoza

6

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

GLADIOLE ndash dašak

ljepote u vašem vrtu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 2: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 252

K L U B

wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 352

Pred nama je još jedan broj Green Garden glasila a pred nama su i novi radovi u vrtovimavinogradima voćnjacimahellipu kojima Vas pratimo sa pregrštom raznih informacija savjetakao i širokom ponudom i proizvodimaTakođer smo pratili i aktivno sudjelovali u Danima različitih poljoprivrednih kultura koje seodržavaju tijekom ljeta u raznim dijelovima BIH o čemu možete pročitati u nekom od na-rednih brojeva glasila A pred nama je i 58 turističko kulturno-gospodarstvena manifestacija bdquoDani berbe grožđa ndashBrotnjo 2013ldquo gdje ćemo i ove godine već tradicionalno biti jedan od sponzora Ove godinemanifestacija će se održati 20 21 i 22 rujna Ako ste u mogućnosti svakako posjetite ovumanifestacijuUživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao člankluba Green GardenKako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član jedno-stavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljitedostavite prema uputama koje ćetepronaći u pristupniciGodišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam donosi brojne po-godnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u KlubuGreen Garden možete poslati na e-mail greengardenglasilosjemenarnacom

Glasilo GREEN GARDENNakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom

Glavni urednikdr Ivan Ostojić

Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić

MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec

Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof

Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet

Sredinom ljeta većina radova u vrtovima voćnjacima i vino-gradima je završena odnosno u ovom periodu godine mnogepovrtne i većina voćnih kultura su završile s plodonošenjemKasne sorte pojedinih voćnih vrsta primjerice breskve i nek-tarine u punoj su berbi dok se rane sorte jabuka i krušaka tekpočinju brati Također rane sorte grožđa su u fazi dozrijevanjai berbe

Tijekom ljeta obavlja se sjetva mnogih povrtnih kultura čijeplodove ubiremo početkom jeseni A početak jeseni je vrijemeberbe grožđa ili trganje-najvažniji događaj za sve vinogradare

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosimnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću povrću voć-kama i vinovoj lozi zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti ištetnika Osim toga tu je i veliki broj korisnih informacije o no-vim proizvodima iz zaštite bilja ali i proizvoda koji služe zaštitiod muha komaraca osa i kućne gamadi

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje

se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta pre-poručamo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog brojate obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnosti-ma iz poljoprivrede ali i drugih oblasti

Uredništvo

Riječ urednikaIn mid-summer most of the works in gardens orchards and

vineyards has been completed meaning that during this pe-riod many vegetable and fruit crops are done with fruiting

Late varieties of some fruit species such as peaches andnectarines are in full harvest while early varieties of applesand pears begin to gather Also early varieties of grape are inthe process of maturation and harvesting

During the summer we plant many vegetable crops whosefruits we will harvest in early autumn A beginning of autumnis the time of the grape harvest ndash this is the most importantevent for all winegrowers

This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers vegetables fruit trees and grapewine protection from plant diseases and pests In additionthere is also a large number of useful informationrsquos about newproducts that serve to protect from flies mosquitoes waspsand other pests

In order to have complete informationrsquos about all agricul-tural activities in mid-summer we recommend that you readcarefully all articles in this issue of Green Garden and enrichyour knowledge with lots of new comprehensions

Editorrsquos office

Editorrsquos word

Sadržaj

Novosti obavijesti najave

Pelargonije ndash rujanske kraljice vrta 4Gladiole ndash dašak ljepote u vašem vrtu 6Hortenzija - ljetna ljepotica vrtova 8Ljetni ples fuksija 10

Ixia - slabo poznato lukovičasto cvijeće 11Travne smjese za golf terene 12Povrtnjak tijekom ljeta 13Ljetna sjetva špinata 14Kasna sjetva cikle 16Skladištenje krumpira 17

Ljetni uzgoj rajčice 18 Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) - veliki problem u proizvodnji rajčice20Ljetna sadnja kupusa 22

Kupusna muha sve prisutnijau nasadima kupusa 23Kako se riješiti krtica24Nove sorte sjemenskog krumpira 26Tigrasti komarac - oprez s razlogom 28Modni ukras i zaštita od komaraca 29

Sunčane ožegotine na bobicama grožđa 30Klopke za suzbijanje osa i stršena 31Bezsjemene sorte vinove loze 32Priprema vinskih podruma za berbu grožđa 34Pitanja i odgovori 36Ljetne sorte krušaka 38Zlatni plodovi Hercegovine 40Mušmula - ukrasna voćka u vrtovima 42Zaboravljeni dud 44Drača - medonosna biljka Hercegovine 46

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

4

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Pelargonije

Pelargonije ubrajamo u najomilje-nije balkonsko cvijeće Cvjetajuod ranog ljeta do kasne jeseni

pa svojim bojama cijelo ljeto i dio je-seni ukrašavaju naše balkone i terasePostoji preko 250 vrsta koje potječuiz raznih prostranstava diljem svijetaa u narodu ih još zovu blagene gera-nije mušketini đirani i dr Pelargonijesu iznimno popularno cvijeće ne samozbog bogatstva boja nego i zbog jed-nostavnosti uzgoja i razmnožavanjadugotrajne cvatnje te dobre otpornostina štetnike

Uzgoj i njegaPrilikom kupovine pelargonija birate

lijepe grmolike biljke sa svježim listovi-ma bez znakova uvenućaili drugih oštećenja Sa-

dite ih u dobro drenira-nu zemlju u supstratnapravljen specijalnoza njih ili mješavinukoju ćete sami na-

praviti U cvjetnu posudu prvo naspetegranule za drenažu pa sloj krupnogpijeska te zatim zemlju tj humusNajbolje je koristiti specijalni supstratza pelargonije ili supstrat za balkonskebiljke Ako je više biljaka u jednoj po-sudi razmak između njih neka bude 15-tak cm Pelargonije traže sunčano i to-

plo mjesto te umjereno vlažno i laganohumusno tlo Zalijevajte ih umjereno jer ne vole previše vlage Kada je zemlja

suha (prosušena) tada se ponovnozalijeva a najbolje vrijeme za zali- jevanje je u ranim jutarnjim satimaili kasno navečer Ne prskajte ihpo lišću ili cvjetovima Ukoliko su

pelargonije kvalitetno posađene pr-vih tjedana imaju dovoljno hranjivih

tvari u supstratu pa im je prihrana

potrebna tek nakon nekoliko tjedanaintenzivnog rasta Za prihranu je naj-bolje nabaviti namjenska mineralnagnojiva za pelargonije Pridržavajtese uputa o doziranju i uvijek dobropromiješajte da biste dobili jednolič-

nu otopinu Prihranjuje se jednom u 10do 15 dana Prihranjivanje je potrebnoobustaviti potkraj kolovoza kako bi pe-largonije lakše prezimile Ocvale cvjeto-ve i cvjetne stapke je potrebno redovnouklanjati jer se tako produžuje cvatnjai zdravlje pelargonija Ukoliko ih želitesačuvati za sljedeću godinu već u jesen

ih podrežite na visinu od 20-25 cm teih ostavite na zatvoreno zaštićeno itamno ili polu tamno mjesto te ih ne-mojte zalijevati do proljeća

RazmnožavanjePelargonije se razmnožavaju pomo-

ću 8-10 cm dugačkih reznica od polovi-ce srpnja do kraja kolovoza Vršne ili po-strane grančice se uzimaju kao reznicePrije sađenja mjesto reza treba uroniti

u preparat za ukorjenjivanje biljaka Re-znicu nakon toga posadimo u smjesutreseta i pijeska zalijemo i ostavimona zasjenjeno mjesto Kroz dva tjednareznice će se ukorijeniti pa se mogupresaditi u veće cvjetne posude

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 552

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 652

Gladiola je vrtni cvijet koji svojepodrijetlo vuče iz južnih dijelovaAfrike i iz područja Sredozemlja

Ime je dobila po latinskoj riječi gladiusšto u prijevodu znači mač Jedna je odomiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansičije cvjetanje traje između 10-14 danaDanas obuhvaća preko 2000 sortiOsim kao vrtno cvijeće koristi se i kaorezano cvijeće Temeljna značajka ove

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

biljke jest upravna stabljika macolikilistovi i šesterolatični cvjetovi koji svigledaju u istom smjeru

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto zaštićeno od vjetra u bogatu irahlu zemlju koja ne zadržava vlagu idobro je drenirana Mora se paziti da selukovice ne posade previše plitko kako

ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru Najbolje ih je posaditina 12-15 cm dubine a razmak izmeđugomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara Kada se sade u skupini dovoljnoblizu jedna druge međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanjPotrebno ih je redovno zalijevati te za

Čudesni svijet prirode Šume prekrivene zvončićimaRod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta jednogo-dišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica Samoniklo rastu širomumjerene zone sjeverne hemisfere naročito u Južnoj Europi i

Turskoj Rastu na različitim staništima na visokim alp-skim kamenim pukotinama tresetištima livadama i šu-mama Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug periodcvatnje jer ovisno o vrsti cvatu od kasnog proljeća dokasnog ljeta

U nekim šumama Europe a posebno u Velikoj Britanijisvakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl ndashtj milioni zvončića preplave šumsko tlo te ljepotom pri-zora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima

smo čitali kao mala djecaBritanci su 1998 godine zaštitili divlje zvončiće i za-branili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu

Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britanijinalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončićaod čega se 71 nalazi u šumama

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućeg mineralnog gnojivaOvisno od vrste gladiola će narasti od30 cm pa sve do 150 cm visine

Cvjetni aranžmani za blagdanSvih Svetih

Iako gladiola prvenstveno pripadau skupinu jesenjih lukovica tj luko-vica koje se sade u jesen a cvjetaju u

proljeće i ljeto njezini profinjeni cvje-tovi postaju sve traženiji i popularnijii tijekom kasne jeseni za blagdan SvihSvetih 01studenog za dizajniranjecvjetnih aranžmana Ukoliko želiteda vam gladiole procvjetaju u ovomperiodu godine lukovice je potrebnoposaditi već početkom kolovoza

6

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

GLADIOLE ndash dašak

ljepote u vašem vrtu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 3: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 352

Pred nama je još jedan broj Green Garden glasila a pred nama su i novi radovi u vrtovimavinogradima voćnjacimahellipu kojima Vas pratimo sa pregrštom raznih informacija savjetakao i širokom ponudom i proizvodimaTakođer smo pratili i aktivno sudjelovali u Danima različitih poljoprivrednih kultura koje seodržavaju tijekom ljeta u raznim dijelovima BIH o čemu možete pročitati u nekom od na-rednih brojeva glasila A pred nama je i 58 turističko kulturno-gospodarstvena manifestacija bdquoDani berbe grožđa ndashBrotnjo 2013ldquo gdje ćemo i ove godine već tradicionalno biti jedan od sponzora Ove godinemanifestacija će se održati 20 21 i 22 rujna Ako ste u mogućnosti svakako posjetite ovumanifestacijuUživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao člankluba Green GardenKako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član jedno-stavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljitedostavite prema uputama koje ćetepronaći u pristupniciGodišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam donosi brojne po-godnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u KlubuGreen Garden možete poslati na e-mail greengardenglasilosjemenarnacom

Glasilo GREEN GARDENNakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom

Glavni urednikdr Ivan Ostojić

Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić

MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec

Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof

Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet

Sredinom ljeta većina radova u vrtovima voćnjacima i vino-gradima je završena odnosno u ovom periodu godine mnogepovrtne i većina voćnih kultura su završile s plodonošenjemKasne sorte pojedinih voćnih vrsta primjerice breskve i nek-tarine u punoj su berbi dok se rane sorte jabuka i krušaka tekpočinju brati Također rane sorte grožđa su u fazi dozrijevanjai berbe

Tijekom ljeta obavlja se sjetva mnogih povrtnih kultura čijeplodove ubiremo početkom jeseni A početak jeseni je vrijemeberbe grožđa ili trganje-najvažniji događaj za sve vinogradare

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosimnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću povrću voć-kama i vinovoj lozi zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti ištetnika Osim toga tu je i veliki broj korisnih informacije o no-vim proizvodima iz zaštite bilja ali i proizvoda koji služe zaštitiod muha komaraca osa i kućne gamadi

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje

se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta pre-poručamo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog brojate obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnosti-ma iz poljoprivrede ali i drugih oblasti

Uredništvo

Riječ urednikaIn mid-summer most of the works in gardens orchards and

vineyards has been completed meaning that during this pe-riod many vegetable and fruit crops are done with fruiting

Late varieties of some fruit species such as peaches andnectarines are in full harvest while early varieties of applesand pears begin to gather Also early varieties of grape are inthe process of maturation and harvesting

During the summer we plant many vegetable crops whosefruits we will harvest in early autumn A beginning of autumnis the time of the grape harvest ndash this is the most importantevent for all winegrowers

This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers vegetables fruit trees and grapewine protection from plant diseases and pests In additionthere is also a large number of useful informationrsquos about newproducts that serve to protect from flies mosquitoes waspsand other pests

In order to have complete informationrsquos about all agricul-tural activities in mid-summer we recommend that you readcarefully all articles in this issue of Green Garden and enrichyour knowledge with lots of new comprehensions

Editorrsquos office

Editorrsquos word

Sadržaj

Novosti obavijesti najave

Pelargonije ndash rujanske kraljice vrta 4Gladiole ndash dašak ljepote u vašem vrtu 6Hortenzija - ljetna ljepotica vrtova 8Ljetni ples fuksija 10

Ixia - slabo poznato lukovičasto cvijeće 11Travne smjese za golf terene 12Povrtnjak tijekom ljeta 13Ljetna sjetva špinata 14Kasna sjetva cikle 16Skladištenje krumpira 17

Ljetni uzgoj rajčice 18 Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) - veliki problem u proizvodnji rajčice20Ljetna sadnja kupusa 22

Kupusna muha sve prisutnijau nasadima kupusa 23Kako se riješiti krtica24Nove sorte sjemenskog krumpira 26Tigrasti komarac - oprez s razlogom 28Modni ukras i zaštita od komaraca 29

Sunčane ožegotine na bobicama grožđa 30Klopke za suzbijanje osa i stršena 31Bezsjemene sorte vinove loze 32Priprema vinskih podruma za berbu grožđa 34Pitanja i odgovori 36Ljetne sorte krušaka 38Zlatni plodovi Hercegovine 40Mušmula - ukrasna voćka u vrtovima 42Zaboravljeni dud 44Drača - medonosna biljka Hercegovine 46

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

4

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Pelargonije

Pelargonije ubrajamo u najomilje-nije balkonsko cvijeće Cvjetajuod ranog ljeta do kasne jeseni

pa svojim bojama cijelo ljeto i dio je-seni ukrašavaju naše balkone i terasePostoji preko 250 vrsta koje potječuiz raznih prostranstava diljem svijetaa u narodu ih još zovu blagene gera-nije mušketini đirani i dr Pelargonijesu iznimno popularno cvijeće ne samozbog bogatstva boja nego i zbog jed-nostavnosti uzgoja i razmnožavanjadugotrajne cvatnje te dobre otpornostina štetnike

Uzgoj i njegaPrilikom kupovine pelargonija birate

lijepe grmolike biljke sa svježim listovi-ma bez znakova uvenućaili drugih oštećenja Sa-

dite ih u dobro drenira-nu zemlju u supstratnapravljen specijalnoza njih ili mješavinukoju ćete sami na-

praviti U cvjetnu posudu prvo naspetegranule za drenažu pa sloj krupnogpijeska te zatim zemlju tj humusNajbolje je koristiti specijalni supstratza pelargonije ili supstrat za balkonskebiljke Ako je više biljaka u jednoj po-sudi razmak između njih neka bude 15-tak cm Pelargonije traže sunčano i to-

plo mjesto te umjereno vlažno i laganohumusno tlo Zalijevajte ih umjereno jer ne vole previše vlage Kada je zemlja

suha (prosušena) tada se ponovnozalijeva a najbolje vrijeme za zali- jevanje je u ranim jutarnjim satimaili kasno navečer Ne prskajte ihpo lišću ili cvjetovima Ukoliko su

pelargonije kvalitetno posađene pr-vih tjedana imaju dovoljno hranjivih

tvari u supstratu pa im je prihrana

potrebna tek nakon nekoliko tjedanaintenzivnog rasta Za prihranu je naj-bolje nabaviti namjenska mineralnagnojiva za pelargonije Pridržavajtese uputa o doziranju i uvijek dobropromiješajte da biste dobili jednolič-

nu otopinu Prihranjuje se jednom u 10do 15 dana Prihranjivanje je potrebnoobustaviti potkraj kolovoza kako bi pe-largonije lakše prezimile Ocvale cvjeto-ve i cvjetne stapke je potrebno redovnouklanjati jer se tako produžuje cvatnjai zdravlje pelargonija Ukoliko ih želitesačuvati za sljedeću godinu već u jesen

ih podrežite na visinu od 20-25 cm teih ostavite na zatvoreno zaštićeno itamno ili polu tamno mjesto te ih ne-mojte zalijevati do proljeća

RazmnožavanjePelargonije se razmnožavaju pomo-

ću 8-10 cm dugačkih reznica od polovi-ce srpnja do kraja kolovoza Vršne ili po-strane grančice se uzimaju kao reznicePrije sađenja mjesto reza treba uroniti

u preparat za ukorjenjivanje biljaka Re-znicu nakon toga posadimo u smjesutreseta i pijeska zalijemo i ostavimona zasjenjeno mjesto Kroz dva tjednareznice će se ukorijeniti pa se mogupresaditi u veće cvjetne posude

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 552

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 652

Gladiola je vrtni cvijet koji svojepodrijetlo vuče iz južnih dijelovaAfrike i iz područja Sredozemlja

Ime je dobila po latinskoj riječi gladiusšto u prijevodu znači mač Jedna je odomiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansičije cvjetanje traje između 10-14 danaDanas obuhvaća preko 2000 sortiOsim kao vrtno cvijeće koristi se i kaorezano cvijeće Temeljna značajka ove

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

biljke jest upravna stabljika macolikilistovi i šesterolatični cvjetovi koji svigledaju u istom smjeru

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto zaštićeno od vjetra u bogatu irahlu zemlju koja ne zadržava vlagu idobro je drenirana Mora se paziti da selukovice ne posade previše plitko kako

ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru Najbolje ih je posaditina 12-15 cm dubine a razmak izmeđugomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara Kada se sade u skupini dovoljnoblizu jedna druge međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanjPotrebno ih je redovno zalijevati te za

Čudesni svijet prirode Šume prekrivene zvončićimaRod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta jednogo-dišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica Samoniklo rastu širomumjerene zone sjeverne hemisfere naročito u Južnoj Europi i

Turskoj Rastu na različitim staništima na visokim alp-skim kamenim pukotinama tresetištima livadama i šu-mama Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug periodcvatnje jer ovisno o vrsti cvatu od kasnog proljeća dokasnog ljeta

U nekim šumama Europe a posebno u Velikoj Britanijisvakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl ndashtj milioni zvončića preplave šumsko tlo te ljepotom pri-zora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima

smo čitali kao mala djecaBritanci su 1998 godine zaštitili divlje zvončiće i za-branili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu

Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britanijinalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončićaod čega se 71 nalazi u šumama

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućeg mineralnog gnojivaOvisno od vrste gladiola će narasti od30 cm pa sve do 150 cm visine

Cvjetni aranžmani za blagdanSvih Svetih

Iako gladiola prvenstveno pripadau skupinu jesenjih lukovica tj luko-vica koje se sade u jesen a cvjetaju u

proljeće i ljeto njezini profinjeni cvje-tovi postaju sve traženiji i popularnijii tijekom kasne jeseni za blagdan SvihSvetih 01studenog za dizajniranjecvjetnih aranžmana Ukoliko želiteda vam gladiole procvjetaju u ovomperiodu godine lukovice je potrebnoposaditi već početkom kolovoza

6

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

GLADIOLE ndash dašak

ljepote u vašem vrtu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 4: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

4

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Pelargonije

Pelargonije ubrajamo u najomilje-nije balkonsko cvijeće Cvjetajuod ranog ljeta do kasne jeseni

pa svojim bojama cijelo ljeto i dio je-seni ukrašavaju naše balkone i terasePostoji preko 250 vrsta koje potječuiz raznih prostranstava diljem svijetaa u narodu ih još zovu blagene gera-nije mušketini đirani i dr Pelargonijesu iznimno popularno cvijeće ne samozbog bogatstva boja nego i zbog jed-nostavnosti uzgoja i razmnožavanjadugotrajne cvatnje te dobre otpornostina štetnike

Uzgoj i njegaPrilikom kupovine pelargonija birate

lijepe grmolike biljke sa svježim listovi-ma bez znakova uvenućaili drugih oštećenja Sa-

dite ih u dobro drenira-nu zemlju u supstratnapravljen specijalnoza njih ili mješavinukoju ćete sami na-

praviti U cvjetnu posudu prvo naspetegranule za drenažu pa sloj krupnogpijeska te zatim zemlju tj humusNajbolje je koristiti specijalni supstratza pelargonije ili supstrat za balkonskebiljke Ako je više biljaka u jednoj po-sudi razmak između njih neka bude 15-tak cm Pelargonije traže sunčano i to-

plo mjesto te umjereno vlažno i laganohumusno tlo Zalijevajte ih umjereno jer ne vole previše vlage Kada je zemlja

suha (prosušena) tada se ponovnozalijeva a najbolje vrijeme za zali- jevanje je u ranim jutarnjim satimaili kasno navečer Ne prskajte ihpo lišću ili cvjetovima Ukoliko su

pelargonije kvalitetno posađene pr-vih tjedana imaju dovoljno hranjivih

tvari u supstratu pa im je prihrana

potrebna tek nakon nekoliko tjedanaintenzivnog rasta Za prihranu je naj-bolje nabaviti namjenska mineralnagnojiva za pelargonije Pridržavajtese uputa o doziranju i uvijek dobropromiješajte da biste dobili jednolič-

nu otopinu Prihranjuje se jednom u 10do 15 dana Prihranjivanje je potrebnoobustaviti potkraj kolovoza kako bi pe-largonije lakše prezimile Ocvale cvjeto-ve i cvjetne stapke je potrebno redovnouklanjati jer se tako produžuje cvatnjai zdravlje pelargonija Ukoliko ih želitesačuvati za sljedeću godinu već u jesen

ih podrežite na visinu od 20-25 cm teih ostavite na zatvoreno zaštićeno itamno ili polu tamno mjesto te ih ne-mojte zalijevati do proljeća

RazmnožavanjePelargonije se razmnožavaju pomo-

ću 8-10 cm dugačkih reznica od polovi-ce srpnja do kraja kolovoza Vršne ili po-strane grančice se uzimaju kao reznicePrije sađenja mjesto reza treba uroniti

u preparat za ukorjenjivanje biljaka Re-znicu nakon toga posadimo u smjesutreseta i pijeska zalijemo i ostavimona zasjenjeno mjesto Kroz dva tjednareznice će se ukorijeniti pa se mogupresaditi u veće cvjetne posude

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 552

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 652

Gladiola je vrtni cvijet koji svojepodrijetlo vuče iz južnih dijelovaAfrike i iz područja Sredozemlja

Ime je dobila po latinskoj riječi gladiusšto u prijevodu znači mač Jedna je odomiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansičije cvjetanje traje između 10-14 danaDanas obuhvaća preko 2000 sortiOsim kao vrtno cvijeće koristi se i kaorezano cvijeće Temeljna značajka ove

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

biljke jest upravna stabljika macolikilistovi i šesterolatični cvjetovi koji svigledaju u istom smjeru

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto zaštićeno od vjetra u bogatu irahlu zemlju koja ne zadržava vlagu idobro je drenirana Mora se paziti da selukovice ne posade previše plitko kako

ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru Najbolje ih je posaditina 12-15 cm dubine a razmak izmeđugomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara Kada se sade u skupini dovoljnoblizu jedna druge međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanjPotrebno ih je redovno zalijevati te za

Čudesni svijet prirode Šume prekrivene zvončićimaRod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta jednogo-dišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica Samoniklo rastu širomumjerene zone sjeverne hemisfere naročito u Južnoj Europi i

Turskoj Rastu na različitim staništima na visokim alp-skim kamenim pukotinama tresetištima livadama i šu-mama Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug periodcvatnje jer ovisno o vrsti cvatu od kasnog proljeća dokasnog ljeta

U nekim šumama Europe a posebno u Velikoj Britanijisvakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl ndashtj milioni zvončića preplave šumsko tlo te ljepotom pri-zora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima

smo čitali kao mala djecaBritanci su 1998 godine zaštitili divlje zvončiće i za-branili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu

Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britanijinalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončićaod čega se 71 nalazi u šumama

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućeg mineralnog gnojivaOvisno od vrste gladiola će narasti od30 cm pa sve do 150 cm visine

Cvjetni aranžmani za blagdanSvih Svetih

Iako gladiola prvenstveno pripadau skupinu jesenjih lukovica tj luko-vica koje se sade u jesen a cvjetaju u

proljeće i ljeto njezini profinjeni cvje-tovi postaju sve traženiji i popularnijii tijekom kasne jeseni za blagdan SvihSvetih 01studenog za dizajniranjecvjetnih aranžmana Ukoliko želiteda vam gladiole procvjetaju u ovomperiodu godine lukovice je potrebnoposaditi već početkom kolovoza

6

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

GLADIOLE ndash dašak

ljepote u vašem vrtu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 5: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 552

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 652

Gladiola je vrtni cvijet koji svojepodrijetlo vuče iz južnih dijelovaAfrike i iz područja Sredozemlja

Ime je dobila po latinskoj riječi gladiusšto u prijevodu znači mač Jedna je odomiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansičije cvjetanje traje između 10-14 danaDanas obuhvaća preko 2000 sortiOsim kao vrtno cvijeće koristi se i kaorezano cvijeće Temeljna značajka ove

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

biljke jest upravna stabljika macolikilistovi i šesterolatični cvjetovi koji svigledaju u istom smjeru

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto zaštićeno od vjetra u bogatu irahlu zemlju koja ne zadržava vlagu idobro je drenirana Mora se paziti da selukovice ne posade previše plitko kako

ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru Najbolje ih je posaditina 12-15 cm dubine a razmak izmeđugomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara Kada se sade u skupini dovoljnoblizu jedna druge međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanjPotrebno ih je redovno zalijevati te za

Čudesni svijet prirode Šume prekrivene zvončićimaRod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta jednogo-dišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica Samoniklo rastu širomumjerene zone sjeverne hemisfere naročito u Južnoj Europi i

Turskoj Rastu na različitim staništima na visokim alp-skim kamenim pukotinama tresetištima livadama i šu-mama Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug periodcvatnje jer ovisno o vrsti cvatu od kasnog proljeća dokasnog ljeta

U nekim šumama Europe a posebno u Velikoj Britanijisvakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl ndashtj milioni zvončića preplave šumsko tlo te ljepotom pri-zora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima

smo čitali kao mala djecaBritanci su 1998 godine zaštitili divlje zvončiće i za-branili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu

Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britanijinalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončićaod čega se 71 nalazi u šumama

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućeg mineralnog gnojivaOvisno od vrste gladiola će narasti od30 cm pa sve do 150 cm visine

Cvjetni aranžmani za blagdanSvih Svetih

Iako gladiola prvenstveno pripadau skupinu jesenjih lukovica tj luko-vica koje se sade u jesen a cvjetaju u

proljeće i ljeto njezini profinjeni cvje-tovi postaju sve traženiji i popularnijii tijekom kasne jeseni za blagdan SvihSvetih 01studenog za dizajniranjecvjetnih aranžmana Ukoliko želiteda vam gladiole procvjetaju u ovomperiodu godine lukovice je potrebnoposaditi već početkom kolovoza

6

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

GLADIOLE ndash dašak

ljepote u vašem vrtu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 6: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 652

Gladiola je vrtni cvijet koji svojepodrijetlo vuče iz južnih dijelovaAfrike i iz područja Sredozemlja

Ime je dobila po latinskoj riječi gladiusšto u prijevodu znači mač Jedna je odomiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansičije cvjetanje traje između 10-14 danaDanas obuhvaća preko 2000 sortiOsim kao vrtno cvijeće koristi se i kaorezano cvijeće Temeljna značajka ove

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

biljke jest upravna stabljika macolikilistovi i šesterolatični cvjetovi koji svigledaju u istom smjeru

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto zaštićeno od vjetra u bogatu irahlu zemlju koja ne zadržava vlagu idobro je drenirana Mora se paziti da selukovice ne posade previše plitko kako

ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru Najbolje ih je posaditina 12-15 cm dubine a razmak izmeđugomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara Kada se sade u skupini dovoljnoblizu jedna druge međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanjPotrebno ih je redovno zalijevati te za

Čudesni svijet prirode Šume prekrivene zvončićimaRod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta jednogo-dišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica Samoniklo rastu širomumjerene zone sjeverne hemisfere naročito u Južnoj Europi i

Turskoj Rastu na različitim staništima na visokim alp-skim kamenim pukotinama tresetištima livadama i šu-mama Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug periodcvatnje jer ovisno o vrsti cvatu od kasnog proljeća dokasnog ljeta

U nekim šumama Europe a posebno u Velikoj Britanijisvakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl ndashtj milioni zvončića preplave šumsko tlo te ljepotom pri-zora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima

smo čitali kao mala djecaBritanci su 1998 godine zaštitili divlje zvončiće i za-branili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu

Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britanijinalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončićaod čega se 71 nalazi u šumama

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućeg mineralnog gnojivaOvisno od vrste gladiola će narasti od30 cm pa sve do 150 cm visine

Cvjetni aranžmani za blagdanSvih Svetih

Iako gladiola prvenstveno pripadau skupinu jesenjih lukovica tj luko-vica koje se sade u jesen a cvjetaju u

proljeće i ljeto njezini profinjeni cvje-tovi postaju sve traženiji i popularnijii tijekom kasne jeseni za blagdan SvihSvetih 01studenog za dizajniranjecvjetnih aranžmana Ukoliko želiteda vam gladiole procvjetaju u ovomperiodu godine lukovice je potrebnoposaditi već početkom kolovoza

6

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

GLADIOLE ndash dašak

ljepote u vašem vrtu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 7: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 752

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 8: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 852

8

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

HORTENZIJAljetna ljepotica vrtova

Uvijek iznova sve od mjeseca lip-nja pa do rujna svojom ljepotomi bujnošću zadivljuje nas procva-

la hortenzija (lat Hydrangea) u našimvrtovima

Iako je njezino prirodno staništeHimalaja istočna Azija te vlažna i

šumska područja sjeverne i južne Ame-rike s obzirom na to da nije posebnozahtjevna za uzgoj savršeno se uklopilai u našu klimu

KarakteristikeHortenzija naraste do visine od 70-

150 cm Odlikuje se prekrasnim velikimcvjetovima te granama s velikim nazu-bljenim listovima Cvjetne glavice mogubiti raznih oblika okrugle kupolaste ili

pločaste dok cvjetovi mogu biti bijelirozi crveni plavi i ljubičasti Cvjetnuglavicu čine dvije vrste cvjetova neu-gledni fertilni cvjetovi koji su skriveni usredini i veći sterilni četverolatični cvje-tovi koji ih okružuju

Uzgoj i njegaHortenzije sadimo u polusjenu u

teža i vlažnija tla Imaju veliku potrebu

za vodom pa ih je potrebno redovitozalijevati a posebice ljeti Listovi zbognedostatka vlage znaju klonuti pa jepotrebno brzo reagirati ndash tuširanje ili je stavite u posudu s vodom Kako bise korjenova bala potpuno natopilapustite da se ocijedi i dalje pazite nazalijevanje

U proljeće kada listovi ozelene odre-

žu se cvjetne stapke do prvih listovaIstodobno se odrežu tanki i stari izbojiu razini tla čime će se bdquootvoritildquo grm i

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141 poboljšati izgled Hortenzija se trebaobrezivati i nakon cvatnje i to trebaobrezati ocvale cvjetove i suvišne granekoje nam smetaju

Različite boje cvijetaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta pitaju se mnogi Ista biljka na va-pnenom tlu imat će ružičaste cvjetove

a na kiselom plave u različitim nijan-sama Što je pH tla niža plava boja jeintenzivnija Ne treba zaboraviti bijele

hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzi-ra na tlo Pod utjecajem sunčevih zrakacvjetovi postaju crvenkasti

Kako bi hortenzija cvjetala plavo re-dovito je zalijevajte otopinom alumini- jeva sulfata svakih 7-14 dana Postojespecijalna gnojiva koja sadrže navede-ni spoj čime je olakšan postupak laquoza-plavljivanjaraquo Promjena boje moguća jesamo u kiselim tlima jer će samo iz njihbiljka moći preuzeti aluminij Kako bi se

olakšalo usvajanje aluminija hortenzijezalijevajte vodom u kojoj je otopljenamonijak (3-5 grama amonijaka staviteu litru vode) Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto pružite joj tloneutralne pH reakcije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 9: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 952

MRAVOCID

Najučinkovitiji

pripravak zasuzbijanje mrava

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 10: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1052

10

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Za fuksije u narodu često zvane menđušice s pravom možemoustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama Fuksije uljep-šavaju sjenovita mjesta raznovrsne su te cvatu tijekom cijelogljeta A latice cvjetova nalik na balerinine haljinice iz kojih izvirujuprašnici predstavljaju pravi melem za oči

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljetni ples fuksija

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvje-tovima i rasporedom latica kojemožemo pronaći u razli-

čitim nijansama

boja fuksija predstavljapravu balerinu koja dominira međulončanicama Zvonoliki cvjetići nošenilaganim ljetnim povjetarcem kao daplešu na terasama i balkonima okućni-ca Razne vrste fuksija često cvjetaju udvije boje i nude brojne nijanse bijeleružičaste ljubičaste i crvene boje A od

početka proljeća pa do kasne jesenistotinama cvjetova biva prekrivena ci- jela biljka tako da cvjetovi nadmašujusitne listove Zbog toga su viseća zvon-ca fuksije oduševila mnoge uzgajivačecvijeća te se iz godine u godinu stva-raju novi hibridi ove biljke Pored svegafuksija je poznata po različitim uzgoj-nim oblicima te se tako može uzgojitiu vidu grma kao viseći oblik piramidaili kao stablašica Odlučite li se pak ovubiljku zasaditi u balkonske žardinjeredobro bi bilo da birate niže hibride kojeimaju gusto lišće i koje bogato cvatuOsim toga na terasama lijepo i elegan-tno izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od puzavica

tako da na koncu imate fino is-punjen donji dio lonca Koristiteli bilo koji od ovih oblika uzmalo njege i sjenovito mjesto

dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u koji-ma možete uživati tijekom cijelog ljeta

Njega fuksijaVećina hibrida fuksija voli polusjenu

tako da bi idealan položaj bio uz istočniili zapadni zid kuće Biljke se sade is-ključivo u svježu zemlju namijenjenuza balkonske lončanice Nakon što smoobavili sadnju potrebno je redovito

vršiti zalijevanje a sve kako bi postiglioptimalnu vlažnost tla Također ne smi- jete izostaviti redovito prihranjivanjetekućim gnojivima a što se čini jedando dva puta tjedno Kako fuksije teškopodnose vruće ljetne dane dobro ih jerano ujutro ili kasno navečer poprskativodom

Dakle pažljivo zalijevanje važan jepreduvjet za uspješan rast i razvoj bilj-ke Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni

pretjerano nakupljanje vode u posudiOsim toga toplu biljku i korijenje niu kojem slučaju nije dobro zalijevatihladnom vodom A kako bi fuksija ra-skošno cvjetala potrebno je neprekid-no uklanjati ocvale cvjetove Dolaskom

jeseni biljke gube lišće pa je prije prvogmraza fuksije potrebno podrezati ismjestiti u svijetlu ili tamnu prostorijus temperaturom od 2 do 8 stupnjeva Cgdje će i prezimiti

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 11: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1152

11

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Ukoliko već u rano proljeće želiteimati predivan vrt prepun cvije-ća različitih boja možete se već

polagano početi pripremati za sadnju

jesenjih lukovica Ova vrsta cvijeća sesadi u jesen iz razloga što im je po-treban period prilagođavanja na nisketemperature Optimalni rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pado kraja listopada Među najljepše inajpoznatije jesenje lukovice ubrajamotulipane ljiljane narcise zumbule tevisibabe ali ne trebamo zanemariti nimanje poznate vrste kao što su Ixia akoje također možete pronaći u Green

Garden ponudi Stoga vam u ovom bro- ju nudimo malo više informacija o njoj

IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici

perunika (Iridaceae ) te obuhvaća neštomanje od 50 vrsta koje imaju brojne za-nimljive varijetete Cvatnju Ixie možemoizazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozui rujnu Što znači da je moramo zasaditi

u prikladnom razdoblju ovisno kadaželimo da nam cvjeta Međutim ne-ovisno sadimo li je u proljeće ili jesenndash princip sadnje je jednak

U posudu promjera 13 cm sadimoodjednom pet gomolja na dubinu 5-8cm Ako želimo imati veću skupinu bilj-ki u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada Na dno posude stavljamodrenažni sloj Posude smještamo vani

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

na osvijetljeno mjesto Ako još nijeprošlo vrijeme mraza pokrivamo ih sla-

mom Zemljište mora stalno biti vlažnoa korijeni se ne smiju osušiti posebnone u razdoblju cvjetanja U vrijeme odstvaranja pupoljaka pa sve dok biljke neocvatu preporučljivo je svakih 14 danaprihranjivati ih tekućim gnojivom Kadabiljke ocvatu ograničavamo zalijevanje

Jedina razlika između sadnje u pro-ljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko jesadimo u rujnu ili listopadu posude po-

IXIA- slabo poznatolukovičasto cvijeće

kriti slojem slame jer Ixia nije otpornana zimu Zemljište ne smije biti previše

mokro jer bi se brže smrzlo a gomolji bise mogli oštetiti

Korisni savjetiAko Ixiu previše zalijevamo počinju

trunuti gomolji Stoga ova biljka za-htijeva propusno zemljište Nedosta- je li joj svjetla niču tanki izduženi ilomljivi listovi Ako listovi žute uzrokmože biti nedostatak hranjivih tvari

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 12: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1252BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

12

Travne smjese za golf terene

Igralište za golf su posebna područ- je u prirodi na kojima se igra golfStoga je posebna vrsta športskog

objekta na nekoliko desetaka hektaraobraslima različitim travama i drugimraslinjem Izgradnja i održavanje golfigrališta sa stanovišta struke je vrlozahtjevna Za golf igrališta koristimonekoliko tipova travnjaka

Pucalište ili Tee je naziv površine skoje se izvodi početni udarac a razliku- jemo tee za muškarce i tee za žene Teeza žene je nešto bliži greenu

Fairway je površina pod travom kojase nalazi u prostoru između pucališta irupe (green) To je površina koja možezauzimati i nekoliko tisuća kvadratnihmetara Travna mješavina za ovu po-

vršinu je ista ili vrlo slična onoj kojukoristimo za nogometne terene Jačinakošnje kao i visina slični su nogomet-nim travnjacima

Green je travnata površina veličine ido nekoliko stotina m2 vrlo fine travena kojoj se nalazi rupa sa zastavicomOve su površine srca čitavog golf igra-lišta i po njima se u dobroj mjeri ocje-

njuje kakvoća igrališta Travnjaci naldquoGreenrdquo vrhunska su djela ljudi koji ihizgrađuju i koji ih održavaju Travnjak naldquogreenurdquo kosi se svakog dana na visinuod 2 do 5 mm

Jedna od varijanti travnih mješavinakoje se koriste za bdquoGreenldquo je

Naziv trave u smjesi

Festuca rubraspp commutata

30

Festuca rubraspp trychophila

55

Agrostis tenuis(capillaris)

12

Agrostisstolonifera

3

Semirough To su površine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim dijelo-vima igrališta i svrha im je da otežajuigru Sastav trave je isti kao i kod Fa-irway samo što se rjeđe kosi

Rough (područje divlje trave) Ovapovršina može biti pod travom ali i ne

mora to je gruba površina pod grmljemili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kaoi semirough tj da maksimalno otežaigru te je na taj način učini zanimljivi- jom

Obzirom na visoke zahtjeve tih trav-natih terena i razina održavanja je vrlovisoka Možemo slobodno reći da trav-njaci na golf terenima u pogledu odr-žavanja imaju najviši mogući tretmanIntenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo

skupo i zahtijeva kompletnu opremlje-nost strojevima i alatima kao i vrhun-sku obučenost ljudstva

Preneseno iz knjigeTravnjaci autora N Samardžije

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 13: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1352

POVRTNJAK TIJEKOM LJETAI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

13

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitetradova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje Proizvođačima jevažno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnja-vanje

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (gm2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 0107-2007

CIKLA 3 0107-1007ENDIVIJA 3 0107-3108MRKVA 4 0107-3108PERŠIN 3 0107-3108RADIČ 5 0107-3108PORILUK 15 0107-3108 JESENSKA SALATA 3 0107-3108ZIMSKI KUPUS 3 0107-1507ZIMSKI KELJ 3 0107-2007GRAH MAHUNAR 15 0107-1508

podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih

prilika Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza

Utoplijim dijelovima Hercegovinetijekom srpnja i kolovoza ozbilj-niji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljilipotrebe tržišta Istina uvjeti za sjetvupovrća nisu optimalni jer ipak u ovodoba godine često vladaju laquotropskevrućineraquo Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne količine vode kakouloženi trud ne bi bio uzaludan Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radoveu povrtnjaku počevši od zalijevanja pa

do unošenja gnojiva trebamo isključivoobavljati predvečer ili rano ujutro kadtemperature nisu previsoke

Starije biljke poželjnije je zalijeva-ti jednom do dva puta tjedno s 10-20litara po četvornom metru nego svakidan s 5 litara vode Pored toga kako bise sačuvala vlaga u tlu dobro je povrćezastirati pokošenom travom slamom ililišćem jer je dokazano da prostirka početvornom metru uštedi čak i do jednulitru vode dnevno

Kod natapanja povrća prednost seuvijek daje odstajaloj vodi jer je bu-narska voda suviše hladna te usporavadozrijevanje a biljke zaostaju u rastu igube na kakvoći Na hladnu vodu izni-

mno su osjetljive rajčice krastavci i ma-hune Pored toga hladna voda možeprouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih mladih podova Ukoliko smo

pak prisiljeni koristiti bunarsku voduprije njezine uporabe moramo je osta-viti u bačvama ili sličnim spremnicimakako bi se malo i zagrijala

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 14: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1452

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetna sjetva špinata14

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Nije poznato odakle potječe jer prema nekim autorima potječe izregije Irana i Afganistana a prema drugima iz područja Kavkaza ali

je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII stoljeću

Špinat je jednogodišnja povrtnakultura kratke vegetacije (ranesorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja a kasnenakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova Listovi špinata su značajnizbog toga što obiluju bjelančevinama

(228) mineralima (željezom fosfo-rom kalijem i kalcijem) te vitaminima(E B1 B2 C i betakarotenom) Poredtoga sadrži i oksalnu kiselinu a prineodgovarajućim klimatskim uvjetimai obilnom gnojenju dušičnim gnojivimanagomilava štetne nitrate i nitrite po-sebno u mladim listovima i peteljkamao čemu treba voditi računa pri izborugnojiva ( treba više koristiti amonijačnagnojiva)

Špinat je kultura koja dobro podnosiniske temperature i koja dobro izdrža-va naše zime te nema velike zahtjeveprema svjetlosti Ono na što trebaposebno obratiti pozornost (izričito uHercegovini) jest da špinat ima velikezahtjeve prema vodi Razlog ldquoležirdquo uslabo razvijenom korjenovom sustavu

koji se uglavnom prostire u površin-skom sloju te ako uzmemo u obzir či-njenicu da špinat ima kratku vegetacijuu kojoj ldquomorardquo formirati veliku vegeta-tivnu masu nameće se zaključak da jenavodnjavanje u proizvodnji špinata

neizbježnoŠpinat se proizvodi izravnom sje-tvom sjemena s tim da se sije u redo-ve na međuredni razmak od 25 cm irazmak u redu od 7 cm Dubina sjetveiznosi 3 cm a potrebna količina sje-mena 3 gm2 Posijanu parcelu nakonsjetve treba obavezno povaljati Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana

u vodi (jer se na taj način osigurava bo-lje klijanje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj način može sijatisamo u vlažno tlo

Inače špinat uspijeva samo na plod-nim i dobro nagnojenim tlima i u pra-

vilu se sije iza kultura koje su obilnognojene stajskim gnojem Nepisano jepravilo da je tlo na kome uspijeva špi-nat pogodno za uzgoj svih povrtlarskihkultura

Što se tiče vremena sjetve prakticirase jesenska sjetva u kolovozu s tim dase berba odvija u X-XI te ozima proi-zvodnja u rujnu tako da berbu možemoplanirati rano u proljeće (II-IV) Možese gajiti i u plastenicima a proizvodnja

je rentabilna ako se gaji kao međuusjevu usjevu rajčice paprike ili krastavcaSije se nešto gušće nego na otvorenompolju (20-25 gm2 razmak 10X10 cm)Berba počinje kada biljke formiraju 5-6krupnih listova i na manjim površinamase odvija u više navrata Treba imatina umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni a preostali dio u rano proljeće stim da u Hercegovini berba može trajatitijekom cijele zime Nakon berbe špinattreba odmah distribuirati jer nije pogo-dan za skladištenje i može se održati uoptimalnim uvjetima svega 5-6 danaNa našim terenima su prisutne sorte ihibridi Matador El Forte

EL FORTE je izuzetno kvalitetan rani hibrid špinata koji se koristi zasvježu potrošnju Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen Osnovnakarakteristika ovog hibrida su veliki zeleni listovi okruglog do ovalnogoblika blago naborani idealnog odnosa list-lisna drška Hibrid El Forte jeizuzetno otporan na procvjetavanje visoko otporan na plamenjaču

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 15: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1552

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku seponovno intenziviraju jer prema kalendarusjetve mogu se sijati i saditi različite vrste

povrća Razne vrste Green Garden sjemena

obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 16: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1652

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i njenomlado lišće može koristiti na isti

način kao blitva ili špinat Ali ukolikoodlučite u prehrani koristiti lišće ciklevodite računa da prethodno odstranitetvrde lisne žile Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se pripremasalata premda se mogu pripremati i

mnoga druga jela kao juhe i variva odsame cikle ili s drugim povrćem Među-tim i nekuhana mlada cikla može senaribati za salatu uz dodatak malo hre-na čime znatnije dobiva na vrijednostiI na koncu sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili

za konzerviranje sjetva cikle preporučase početkom mjeseca srpnja premdase za istu namjenu cikla može posijatii nešto kasnije tj početkom mjesecakolovoza Budući da sjemenke zapravoplodovi jednosjemeni oraščići tijekom

zriobe međusobno srašćuju i čine klup-ko iz njih niče nekoliko klica Posijeteih izravno na gredicu pa prorijedite narazmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dvalista a sve kako cikla ne bi bila pregu-sta Osim toga suvišne biljke koje vamostanu na raspolaganju nakon prorje-đivanja nemojte nipošto bacati već ihposadite u slobodnom dijelu povrtnjakana kojem ste sve do sada uzgajali luk

ili češnjak Drugi put ciklu prorijeditenakon 15-20 dana ili još kasnije kadase razvije malo zadebljalo korijenje kojemožete potrošiti za jelo

Razmak između biljaka neka budedesetak centimetara Ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko

jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežavanicanje i nepovoljno utječe na gustinuusjeva A što je veći razmak među sa-mim biljkama dobiva se krupnija ciklauglavnom prikladna za proizvodnjusokova dok se pri manjem razmakuformira sitnija

Nakon nicanja ciklu je bitno redovitookopavati s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20grama kana uz zalijevanje Zalijevanje

je pak mjera koju treba redovito provo-diti u kasnom uzgoju cikle Navodnjavase po potrebi tj kada se primijeti dališće vene i pada po zemlji s tim da sutijekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2-3 navodnjavanja

Cikla se na manjim površinama bereručno Obično se u južnim toplijim kra- jevima ostavlja na gredicama te se njenkorijen vadi po potrebi Prvo se vade

razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu kako bi dodatno narasle Ukrajevima gdje postoji opasnost od je-senskih mrazeva cikla se mora izvaditiiz razloga što izmrzava na niskim tem-peraturama ispod ništice A s površineod jednog četvornog metra može seuzgojiti najmanje 3-4 kg korijena štoće biti više nego dovoljno za potrebedomaćinstva

16

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L koja i danas rastena području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i AfrikePripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbe-na i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 17: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1752

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Skladištenje

krumpira

Pri iskopu krumpira mora se pazitida se gomolji ne oštete i da su

što manje onečišćeni zemljomkamenjem ostacima cime Svakakoako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla ovo je lakše osiguratiČesto smo primorani krumpir vaditi uuvjetima prekomjerne ili nedostatnevlage u tlu te su gomolji manje ili višeonečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma Prije skladištenja gomolji krumpirase očiste od zemlje ostataka cime i

drugih primjesaNakon laquočišćenjaraquo krumpir odlazi uposebna skladišta posebno građenaza skladištenje krumpira ta skladištasu sa aktivnom ventilacijom Dolaskomkrumpira u skladište slijedi faza pro-sušivanja a poslije toga ukoliko imaoštećenih gomolja slijedi faza laquozara-šćivanja ranaraquo prilikom koje se gomoljiizlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) utrajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu

zraka od 80-95 uz kratka provjetra-vanja

Poslije te faze krumpir se sustavomventiliranja ohladi na temperaturu5-7oC i na toj temperaturu krumpir semože čuvati i do 10 mjeseci Krumpir

koji je namijenjen preradi čuva se natemperaturi većoj od 7oC

Nakon određenog perioda čuvanjaa prije odlaska na tržište krumpir sedorađuje Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje odvajanje oštećenihi bolesnih gomolja četkanje pranje tepakiranje u vrećice određene težine (zaprodaju u trgovini pakira se u vrećice od3-5 kg)

Manji proizvođači nemaju adekvat-na skladišta te krumpir skladište narazličita mjesta (podrumi ostave i dr)Neki proizvođači imaju trapove u koji-

ma skladište i čuvaju krumpir Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama Naj-bolje ga je čuvati u papirnim vrećama upodrumima

Zašto krumpir postaje sladakAko se krumpir čuva na temperaturi

ispod 6oC dolazi do laquozaslađivanjaraquoodnosna na tim temperaturama dolazido pretvorbe škroba u šećer To je tem-peraturno ovisna encimatska kemijskareakcija koja može ići u oba pravcaškroba u šećer i šećera u škrob

Sladak krumpir možemo laquoodsladitiraquoako ga 10-30 dana držimo u toplom na

temperaturi15-20o

C

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

17

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 18: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Ljetni uzgoj rajčiceIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke zakasni uzgoj rajčice Potrebno je samo malo volje i redovitog zalije-

vanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućimplodovima

Istina ne vladaju optimalni uvjeti zanjen uzgoj ali rajčica se može uzga- jati u toplijim krajevima i tijekom lje-

ta Iskustva iz Hercegovine pokazuju daovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-

izvodnju siju svibnju ili lipnju Sadnjase obavlja krajem svibnja ili početkomlipnja Na području Hercegovine sadnjatzv bdquoljetne rajčiceldquo obavlja ne nakonvađenja ranih sorti krumpira Ipaktreba imati na umu da presadnice tre-baju biti dobro razvijene kako bi moglepodnijeti velike vrućine i nešto surovijeuvjete uzgoja Ljetni uzgoj rajčice nijeraširen iz razloga što zahtijeva maloviše truda i pažnje Ali zašto povrtnjaktijekom ljeta ostaviti prazan jer ipakvrijedi probati

Svakako da je proizvodnja prije-sadnica najkritičniji period u kasnomuzgoju rajčice Stoga treba biti pažljivkako se ne bi ldquopreskočilordquo zalijevanjeZalijevanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj

način doslovce spržili tek iznikle biljkeIskusniji povrtlari kupuju i odgovarajućemreže za hladovinu kako bi zasjenili

mlade biljke i na taj način im pružilibarem malo odmora od jakog popod-nevnog sunca

Hibridi za ljetnu proizvodnjuZa sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv ljetne rajčice koriste se različiti

hibridi Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta Jedan od hibrida koji se sve više

uzgaja na otvorenom je BobcatBOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma tako dase ne obavlja pljevidba Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih nataj način štiti od sunca Plodovi su beef (mesnati) tip izuzetno krupni prosječnetežine 200-300 grama Boja ploda je ujednačena a ono što je bitno naglasitiplodovi su tvrdi i otporni na pucanje

Što se tiče kulinarskih osobina plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aro-mu visok sadržaj suhe tvari tako da su pogodni i za kuhanje Sadnja ovog hibridapreporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega na foliji u sustavuuzgoja 2 biljke na mw Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje

18

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 19: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 1952

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

REVUS SC novi fungicid koji se koristi za

suzbijanje plamenjače na povrću

Karenca 3 dana

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 20: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2052

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Južnoamerički moljac rajčice(Tuta absoluta)

- velikiproblem u proizvodnji rajčice

J

užnoamerički moljac rajčice (Tutaabsoluta) potječe iz Južne AmerikeOpisana je još 1917 godine a do

početka 80 godina prošlog stoljećabila je raširena do nadmorske visine1000 m u većini južnoameričkih ze-malja (Argentina Bolivija Brazil ČileEkvador Kolumbija Paragvaj PeruUrugvaj i Venezuela) Štetnik se 2006godine prvi put pojavio u ŠpanjolskojU narednih se pet godine vrlo brzo pro-širio na području Mediterana U Bosni iHercegovini prisutan od 2010 godineŠtete koje čini na rajčici kreću se u ras-ponu od 50 do 100

Južnoamerički moljac rajčice kao ivećina minera preferira topliji klimatpa je stoga u mediteranskom područjupronašao zadnjih godina svoju ldquonovudomovinurdquo te se vrlo brzo širi u zaštiće-nim prostorima (staklenici plastenici)ali i na otvorenom Godišnje u zaštiće-nim prostorima razvija 10-12 generacija(na otvorenom do 5) a svaka ženka

nakon kopulacije odlaže 250-300 jajaStoga je potencijal umnažanja ovogštetnika vrlo velik ličinke ne prelaze umirovanje ili dijapauzu sve dok imajuna raspolaganju dovoljno hrane

Morfološke odlike vrste i šteteLeptiri su veličine 5-7 mm Aktivni

su u sumrak i noću a tijekom dana seskrivaju među lišćem biljaka doma-ćina Nakon kopulacije ženke odlažu

mala cilindrična kremasto-bijela jajaveličine svega 035 mm na donju stra-nu lišća Embrionalni razvoj traje 4-6dana a nakon izlaska iz jaja ličinke seubušuju u list plod stabljiku ili petelj-ku ploda i prave štete nepravilna oblika

ndash mine Zbog većeg broja mina lišće sepotpuno osuši ili devastira Na plodo-vima rajčice ličinke prave štete u oblikuplitkih nepravilnih grizotina najčešćena donjoj strani ploda Rajčica možebiti napadnuta u bilo kojem stadiju kaopresadnica ili potpuno razvijena biljkaRazvoj ličinki traje 12-15 dana a ovisnoo uvjetima preobražavaju se u leptirekroz stadij kukuljice na oštećenom ilizdravom lišću te u tlu U zaštićenimprostorima prezime u stadiju jaja ku-kuljice ili kao leptir

Mogućnostisuzbijanja

Pri suzbijanju ovog

opasnog štetnika ko-riste sve raspoloživemjere integrirane zaštitekoje uključuju poštiva-nje plodoreda uništa-vanje zaraženih biljakanakon završetka berbei kvalitetna obrada tlapostavljanje feromonaza praćenje pojave prvihleptira korištenje klop-

ki za masovni ulov Naotvore zaštićenih pro-stora mogu se stavljatimreže protiv insekata(sitna okca) a ulazi uzaštićene prostore tre-

baju biti zatvoreni dvostrukim vratimaili zavjesama

Budući ličinke minera žive u lisnomtkivu otežano je njihovo suzbijanjepovršinskim pripravcima koji djeluju

digestivno (želučano) i kontaktno (pu-tem kože) Kako južnoamerički moljacrajčice tijekom samo jedne sezone ra-zvija veći broj generacija relativno brzonastaju novi sojevi otporni na prečestokorištene insekticide (u novije je vrije-me dokazana rezistentnost na nekedjelatne tvari u zemljama Južne Ame-rike)

Kao učinkovita pokazala se i mje-ra zalijevanja presadnica (8-10 dananakon presađivanja) rajčice putem su-stava kap na kap primjenom imidaklo-prida i tiametoksana (npr Boxer 200SL i Actara) a naknado se za prskanjebiljaka koristi ekološki prihvatljive pri-pravke primjerice Afirm

20

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 21: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2152

middot Affirm je kontaktno-želučaniinsekticid namijenjen

suzbijanju gusjenicasvih razvojnih stadijaDjeluje i na gusjenice kojese tek trebaju ispiliti iz jaja(ovi-larvicidno djelovanje)

middot Odlično rješenje zasuzbijanje Tute absolute

middot Karenca 3 dana za povrće

wwwsjemenarnacomAFFIRMinsekticid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Potpuno uništeno lišće

Simptomi oštećenja na zrelim plodovima

Odrasla gusjenica s prepoznatljivomcrnom linijom iza glave

Izgled leptira

Štete na zelenom plodu

Izgled jaja južnoameričkogminera rajčice

Izgled kukuljice i kokoni

južnoameričkog moljca minera

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 22: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se iproizvodi tijekom cijele godine Kod nas je posebno aktualna

sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koristeza kiseljenje

Kupus potječe iz Sredozemlja auzgaja se gotovo 3000 godina Usrednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8 do 15 stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili pocijelom svijetu Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbenavrijednost koja do posebnog izražajadolazi u zimskom periodu kada kiselikupus predstavlja jednu od nezaobi-

laznih namirnica Osim toga ljubiteljičašice nakon prekomjerne konzumacijevina često znaju piti rasol od ukiselje-nog kupusa kako bi im glava postalaldquobistrijardquo Međutim ne trebaju se nima-lo sramiti jer su na sličan način to radilii Rimljani koji su u stankama čuvenihpijanki konzumirali svježe lišće kupusavjerujući kako će im kupus apsorbiratialkohol iz vina Ali kako bi mogli uživa-ti u vrijednostima ovog povrća prvo ga

trebamo proizvesti

Odabir tla i plodoredaU pravilu kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim plodnim i strukturnim tlima

Za kasnu proizvodnju kupus se sadi natežim tlima koja dobro čuvaju vlaguMeđutim pogrešno je mišljenje da gatreba saditi na izrazito vlažnim tlima jeru tom slučaju dolazi do zastoja u rastudok se glavice uopće ne oblikuju Poredtoga nužno je voditi računa i o plodo-redu odnosno kupus treba saditi naistoj površini tek za 3-4 godine Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamopripaziti i na odabir predkultura Naj-bolje predkulture za kupus smatraju

se mahunarke trave žitarice krumpirkrastavac i rajčica Ovisno od područjauzgoja u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenjakrumpira ili berbe ranih rajčica

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešćese sije polovicom svibnja dok se sadnja

obavlja mjesec dana kasnije točnijeoko 20 lipnja U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovicisrpnja što znači da je sadnja moguća ti- jekom cijelog kolovoza Međutim trebaznati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne biformirale glavica već samo lisne rozeteIako na razmak sadnje utječe izbor sor-tehibrida kao i način obrade tla najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cma unutar reda 30-40 cm

QUISOR je univerzalni hibrid ku-pusa koji se koristi za svježu po-trošnju i kiseljenje Quisor je hibridkoji se godinama uspješno uzgaja i

jedan je od najpopularnijih hibridakod nas Duljina vegetacije ovoghibrida je 80-85 dana Oblik gla-vice je malo plosnat kocen krataka prosječna težina glavice iznosi2-4 kg Listovi su svijetlo zeleneboje tanki nježni i dobrog okusaOdlično se drži na njivi i ne pucašto osigurava dovoljno dug periodza berbu i prodaju Nakon berbemože se skladištiti 2-3 mjesecaPreporučeni razmak sadnje je

55x45 cm (40400 biljaka ha)

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

22

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 23: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2352

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus) vrločesto je nalazimo na cvjetači kelju korabi rotkvi i rotkvici aliteratura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici

Kupusna muhasve prisutnija unasadima kupusa

Mnogi stručnjaci je smatraju jed-nim od najvažnijih kupusovihštetnika

Odrasla muha slična je kućnoj muhiduljine tijela 5-7 mm Ličinke su bijeledo svijetložućkaste boje a tijelo im sesužava prema naprijed Duljina ličin-ki iznosi do 10 mm Ličinke napadajukorijenov vrat i korijenje a napadnutidijelovi gnjile i na takvim mjestima mo-

žemo pronaći veći broj ličinki Posebnosu ugrožene mlade biljke koje u počet-ku napada venu poliježu te na krajupropadaju dok starije biljke zaostaju urastu i obično ne formiraju glavu Lišćenapadnutih biljaka mijenja boju u olov-nosivu ili plavoljubičastu Napadnutebiljke se lako čupaju iz tla

Kod nas najčešće razviju 3-4 na-raštaja tijekom godine s time da prvinaraštaj pričinjava najveće štete

SuzbijanjeU onim područjima uzgoja kupusa

gdje je kupusna muha prisutna u većojmjeri (središnja Bosna i Hercegovina)potrebno je provoditi redovite mjere za-

štite Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad Svaka-ko potrebno provoditi i kemijske mjerezaštite koje se sastoje u potapanju pre-sadnica kupusnjača prije sadnje u jedanod insekticida na osnovi (imidakloprida

ili klorpirifosetila) ili za-lijevanje nakon sadnjeistim Učinkovitom sepokazala i mjera rasipa-nja zemljišnih insekticida

oko vrata korijenja (Dursban G 75) na-kon presađivanja U vrijeme leta muhei odlaganja jaja biljke se mogu prskatiinsekticidima (Chromgor 40 ili Perfek-tion) uz utrošak veće količine škropiva

23

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 24: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2452

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima ko-panjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinui stvarajući krtičnjake krtice postaju sve veći problem na uređe-nim zelenim površinama

Kako se riješiti krticabull Krtice nalaze hranu kopanjem ispod

zemlje potragom po tunelima ili na

površini zemlje Sve ovisi o vještini ži-votinje ili godišnjem dobu Većinom sehrani glistama kukcima i njihovim lar-vama te drugim beskralješnjacima Pri-

je nego pojedu gliste krtice ih provukukroz svoje šape kako bi izbacili zemljuiz crva Krtice imaju brz metabolizami moraju dnevno uzimati puno hraneEuropska krtica primjerice ne može iz-držati duže pauze bez hrane (između 12

i 24 sata) te dnevno konzumira hranudovoljnu za polovicu svoje težine

bull Nekada je čovjek lovio krtice radi kr - zna no danas se to više ne događaDanašnji konflikt čovjeka i krtice seodvija zbog krtičnjaka na travnjacimaIako su krtice većinom mesožderi i neuzimaju biljnu hranu ipak povremenomogu oštetiti korijene nekih biljaka novećinom krtičnjaci smetaju samo zbog

ldquoestetskih razlogardquoili na livadama koje se kose ometaju košnju Stoga ljudiistrebljuju krtice tako da su u međuvre-menu neke vrste postale i su ugroženeL

ijepo uređeni travnjaci često su joši dodatno ldquoukrašenirdquo nakupinamazemlje koje ne samo što kvare lje-

potu travnjaka nego otežavaju njegovoodržavanje Vrlo često su te nakupinezemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogihkosilica Pravi krivac su zapravo krtice

Krtice žive stalno u zemlji rujućipodzemne hodnike iz kojih izbacujuzemlju na površinu praveći krtičnjakeInače krtice se smatraju korisnim ži-votinjama jer se na njihovom jelovnikunalaze zemljišni štetnici a s druge stra-ne njihova korisna uloga ogleda se i uprozračivanju tla Njihova glavna hranasu gujavice a smatra se da jedna krtica

za života (3 godine) pojede oko 20 kggujavica Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika štetaako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica

Veliki broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzetimjere zaštite kako bi se brojnost krticasvela na tolerantan broj U svrhu suzbi- janja koriste se različite metode kao štosu različite mehaničke zamke kemijskipripravci u obliku mamaka te ukopava-njem mreža oko travnjaka Vrlo često sekrtice tjeraju na način da se krpe na-topljene naftom li petrolejom guraju upodzemne hodnike ili da se u tlo ukopa-vaju boce koje uz pomoć vjetra stvarajubuku i na taj način tjeraju krtice

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja(rastjerivanja) krtica i drugih glodavacakoji žive u tlu Uređaj radi na principu

emitiranja valova koji izazivaju vibracijetla i na taj način uznemiravaju odnosnotjeraju štetne glodavce sa područja gdjese koriste Kako se radi o životinjamakoje žive samotnjačkim životom i netoleriraju druge krtice kao i ostale glo-davce u svojoj blizini bilo kakvo uzne-miravanje ih tjera dalje od mjesta izvoravalova i vibracija Ultrazvučni valovi kojeproizvodi uređaj ih iritiraju a vibracijetla simuliraju opasnost (druge krtice ili

prirodni neprijatelji) tako da ih tjeraju stog područja

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih30 sekundi u svim smjerovima pa takosolarni rastjerivač ima efikasnost djelo-vanja unutar površine 650 m2

24

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 25: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2552

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 122011 12

SOLARNIRASTJERIVAČ

KRTICA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 26: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2652

NOVE SORTE SJEM

ARNOVAPo vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krum-pira Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste dok je mesosvijetlo žuto obojeno Oblik gomolj je ovalan Sorta se odliku- je veoma dobrim urodom ali i dobrom otpornošću na sušuUglavnom se sadi u toplijim područjima Traži dobro nagrtanje

zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki U zaštiti od ko-rova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzinaObilježje sorte Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokimurodom

ARIZONAArizona je rana sorta krumpira žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju Urod je izuzetnovisok sa ujednačenim atraktivnim i krupnim ovalnim gomo-ljima Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje Izrazito lijepi

krupni glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žuteboje mesa su glavna karakteristika ove sorteObilježje sorte Nova rana sorta krumpira

FALUKAFaluka je rana do srednje rana sorta krumpira Gomolj žućka-sto-bijele pokožice sa mesom krem boje prikladna za svježuupotrebu Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljkadaje veći broj krupnih ujednačenih gomolja Oblik gomoljaovalan plitkih okaca i mekane pokožice Za sadnju koristiti

naklijale gomlje Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlodo pozelenjavanja gomolja jer svaka biljka daje veći broj izra-zito krupnih gomoljaObilježje sorte Najrodnija sorta krumpira

EVOLUTIONEvolution je rana sorta krumpira Gomolji su ovalnog oblikadosta veliki lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute bojemesa Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpirana području Mediterana Traži osunčana laganija tla koja se

mogu navodnjavati Traži nešto veći razmak sadnje tako da jeoptimalan broj biljaka po dulumu oko 4500 Sorta se koristiza svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje Nepodnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korovaObilježje sorte Rana crvena sorta za proizvodnju mladogkrumpira

26

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Izbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od

osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira Za sadnjukrumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal odprovjerenih proizvođača Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini

nalazi se veliki broj sorti krumpira Svake godine sortna lista

se obogati za dvije tri nove sorte U nastavku donosimoopis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi iliće uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 27: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2752

NSKOG KRUMPIRA

GOURMANDINEGourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao sa-latna sorta Gomolji su ovalnog oblika svijetložute pokožice ižute boje mesa Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomo-lja Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana Prijesadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više

dušika Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000 Sorta je pogodna za dulje skladištenjeObilježje sorte Atraktivna salatna sorta krumpira

EXELLENCYExellency je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika svijetložute pokožice i žute boje mesa Prije sadnje po-trebno je naklijavanje Početni porast je nešto sporiji ali kasni- je biljka brzo razvija nadzemnu masu Pogodna je za uzgoj narazličitim tipovima tala Traži nešto veći razmak sadnje tako

da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000 Ne podnosipripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanjekorova Exellency je odlična sorta za pomfirtObilježje sorte rana sorta krumpira odlična za pomfrit

ARTEMISArtemis je rana sorta krumpira Gomolji su dugački ovalnogoblika žute boje pokožice i žutog mesa Prije sadnje potrebno je naklijavanje Pogodna za uzgoj na različitim tipovima talaSrednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina Sorta

krumpira za pomfrit i čipsObilježje sorte Rana sorta atraktivnih gomolja

CERISACerisa je rana sorta krumpira Gomolji su srednje veličine do-sta ujednačeni ovalnog oblika crvene boje pokožice a mesoploda je žuto obojeno Vrijeme skladištenja je srednje dugoCerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenjuObilježje sorte rana sorta krumpira namijenjena kuhanju

AGILAAgila je rana sorta dugačkih ovalnih gomolja Pokožica gomo-lja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno Vrijemeskladištenja je srednje dugo Agila je sorta sa izraženim kuli-narskim osobinamaObilježje sorte rana kulinarska sorta

27

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 28: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2852

Tigrasti komarac

- oprez s razlogom

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i HercegoviniVrlo je agresivna vrsta Od običnog komarca razlikuje se po bojitijela po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te potome što tigrasti komarac ne bdquozujildquo

Tigrasti komarac (Aedes albopic-tus) je izvorno tropska i subtrop-ska vrsta jugoistočne Azije a širi

se svijetom od kraja 1970-tih Nazivbdquotigrasti komaracldquo je dobio po bijelimprugicama koje ima po tijelu i noga-ma Zbog klimatskih promjena i velikeprometne povezanosti suvremenog

svijeta danas je rasprostranjen na svimkontinentima Najčešći način prijenosau nova područja je u automobilskimgumama u koje ženka komarca odlaže jajašca U Europi je zabilježen prvi put1979 godine u Albaniji

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdrav-

stveno vrlo značajna vrsta komaracaIzuzetno je prilagodljiv novim uvjetimaPrema običnom komarcu je izrazitoagresivan potiskujući ga s prostora ukojima se pojavi Za razliku od običnog

komarca koji je aktivan noću tigrastikomarac je vrlo agresivna dnevno ak-tivna vrsta a napada tijekom cijelogdana Ono po čemu se još razlikuje odobičnog komarca je što ne bdquozujildquo

Sa zdravstvenog stajališta je važanzbog sposobnosti prenošenja različitiharbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice žute groznice denguei drugih uzročnika bolesti U Europi suveć zabilježene autohtone epidemijeChikungunya groznice u Francuskoji Italiji 2007 g i 2010 g te dengue uFrancuskoj iz čega slijedi realna opa-snost da se te bolesti udomaće u Euro-pi ukoliko se ne poduzmu preventivnemjere u punom opsegu

Na koji se način zaštititi od oveali i drugih vrsta komaraca

Komarac postaje aktivan kada tem-

peratura zraka prijeđe 15ordmC stoga Dabi smanjili broj komaraca u vašem vrtubalkonu okolini potrebno je

- detaljno očistite okoliš posebnouklonite predmete na ili u kojima se za-država voda (limenke plastične vrećicei druge predmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu iispred kuće (redovito kosite travu i re-žite zelenilo) kako bi se smanjila vlažnapodručja u koja ženka može odlagati

jaja- uklonite višak vode iz podmetača

saksija sa cvijećem u koju ženke radoodlažu jaja

Ukoliko primjetite veću brojnost ko-maraca na području gdje živite obratitese nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-eposlove

28

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 29: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 2952

Modni ukras i

zaštita od komaraca

I983158983137983150983137 M983137983154983147983151983156983137 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Usvijetu je poznato oko 3000 vr-sta komaraca Od tog broja kodnas je prisutan manji broj vrsta

(oko 20) među kojima su najznačajnijipredstavnici rodova Anopheles Aedesi Culex Osobina komaraca da sišu krv

(ženke) na nekoliko domaćina pogodu- je prijenosu različitih mikroorganizamakoji žive u krvi Čak i kad ne sišu krv svo- jom prisutnošću a posebno zujanjemnarušavaju mir i spokoj ljudi

Vrste roda Anopheles prenose uz-ročnika malarije-bolest koja je uzAIDS najvažnija zarazna bolest od koje

godišnje obolijeva 200-300 milionaljudi a umire oko milijunVrsta Aedesalbopictus prenosi više virusa opasnihčovjeku a među njima i virus denguei žute groznice Ova je vrsta prisutnau Italiji Crnoj Gori Hrvatskoj Bosni iHercegovini

Komarci su najaktivniji u sumrak ili

rano ujutro Preko dana miruju u svo- jim skloništima u različitom raslinju ublizini bara ili vodotoka

Životni vijek komarca tijekom lje-ta traje 1-2 mjeseca a u nepovoljnimuvjetima i dulje Tijekom prezimljavanjaodrasli komarci žive i do pola godineZa razmnožavanje komaraca potrebna

bull Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca Narukvice su potpuno eko-loški prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbi- jaju komarce Intenzitet mirisa se može podesiti

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora se provo-

diti sustavno na određenom područjuU područjima gdje ima više komaracaprovode se akcije suzbijanja koje suusmjerena na suzbijanje ličinki i odra-slih Ličinke se suzbijaju tzv larvicidimakojima se tretiraju vodene površine

Odrasle jedinke suzbijaju se različi-tim kemijskim pripravcima najčešće izrazličitih letjelica a suzbijanje se možeobaviti i sa zemlje uz primjenu posebneaparature

U onim područjima gdje se ne pro-vodi suzbijanje komaraca koriste serazličiti pripravci pomoću kojih se po-kušava smanjiti njihova brojnost ali inegativno djelovanje na ljude Najčešćese koriste različiti repelenti koji na neki

način tjeraju komarce

je voda u kojoj li-činke provode svojrazvoj

29

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 30: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3052

Sunčane ožegotine

na bobicama grožđaPosljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperaturatijekom lipnjasrpnja i kolovoza a koje su rijetkost čak i za pod-neblje Hercegovine Naime vrlo često tijekom ovih mjeseci živau termometru je prelazila 40 degC što može prouzročiti brojne

nedaće našim vinogradarima

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Optimalna temperatura za razvojvinove loze kreće se između 25 i35 stupnjeva C Ali kada tempera-

ture porastu iznad te granice javljaju sei prve poteškoće u hercegovačkim vino-

gradima Jer malo je poznato kako tem-perature iznad 35 stupnjeva C oštećujuvinovu lozu na sličan način kao i tempe-rature ispod ništice U tom slučaju vege-tacija malaksava da bi na 50 stupnjevaC ona potpuno prestala iz razloga štodolazi do odumiranja biljnih stanica Akote ekstremne temperature potraju neko-liko dana dolazi do kovrčanja listova kojipostupno gube boju suše se i opadajuMeđutim puno veće štete pojavljuju se

na samim grozdovima gdje biva doslov-ce bdquosprženldquo njegov veliki dio ili veliki diobobica u grozdu čime on postaje tržnoneuporabljiv A ožegotinama oštećengrozd predstavlja idealnu podlogu zapojavu sive pljesni na grožđu

Što je stvarni uzrok sušenjagrozdova

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremnovisokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama Međutimuočeno je da navedena pojava uglav-nom pohodi vinograde u kojima su za-stupljene nešto osjetljivije sorte poputBlatine Black Magica Smerderevke

Bene pa dijelom i Viktorije S drugestrane dobra stara žilavka uglavnombiva neoštećena čime je još jednomopravdala svoj naziv Dakle stavlja senaglasak na zastupljeni sortiment uvinogradima Osim toga u strahu odopasne pepelnice vinogradari iz nezna-nja skidaju previše zaperaka i listovaoko grozda ostavljajući ga tako neza-štićenim od agresivnih sunčevih zrakaZamjetno je također kako su većinomnastradali dijelovi grozda okrenuti za-padnoj strani što znači da se eventual-nom otkrivanju grozda mora ipak prići sistočne strane Uslijed toga na pokožicise pojavljuju tamnožute ili rđaste pje-ge nakon čega dolazi do gubitka turgo-ra pa se bobe smežuraju Bobe su pak

najosjetljivije u vrijeme promjene bojeNije nebitno napomenuti kako na tem-peraturama većim od 40 stupnjeva C uvinograde ne smijemo ni ulaziti a ka-moli vršiti plitke obrade tla (prašenja)

ili provoditi sumporanjaKada do ožegotina na grozdovima i

dođe svi hrle po pomoć u agrocentrei poljoljekarne Vinogradari misle da jeriječ o truleži grožđa izazvane pojavomsive pljesni te traže pripravke za njenosuzbijanje Međutim nastala oštećenjesu nažalost neparazitske prirode i kadase pojave na njih ne možemo utjecatiDrugim riječima bitna je preventivaTo prije svega znači da ubuduće nesmijemo vršiti prekomjerno zakidanjezaperaka čime grozdove ostavljamonedovoljno zaštićene te podrazumijevada se i mi sami moramo znati nositi snastalim klimatskim promjenama

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu osim ako

ne dođe do promjene vremena i nastupikišovit period kada može doći do pojavetruleži U svakom slučaju vinogradari uovom periodu koriste botriticide takoda će i grožđa biti zaštićeno od truleži

30

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 31: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3152

Klopke zasuzbijanjeosa i stršenaKod proizvodnje grožđa posebno kod stolnih sorti veliki pro-

blem mogu predstavljati ose i stršeni Događa se posebno kadase radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Ose ndash lako prepoznatljiveOse su kukci karakteristične žuto

crne pigmentacije Žive solitarno ili uzajednicama u osinjacima Kao štetnici

grožđa i voća kod nas se obično javljaobična osa i piknjasta osa a rjeđe i str-šljen

U vrijeme zriobe voća a posebnogrožđa ose oštećuju pokožicu bobicagrožđa odnosno ploda kruške nektari-ne breskve šljive ili neke druge voćnevrste Hrane se sočnim mesom i nanoseozbiljne štete Pored toga što ose ne-posredno čine ozbiljne štete na grožđu ivoću one neposredno utiču da te štete

budu veće Naime bobice grožđa i me-kane plodove voća koje su oštetile oseposjećuju pčele koje dokrajče ono što suose započele Zapravo zbog male broj-nosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bidošlo do tako velikih šteta kada ošte-ćene bobice grožđa i plodova voća ne bimasovno posjećivale pčele Naime kaoose do kraja ne pojedu načetu bobicugrožđa ili sadržaj sočnog ploda već sesele s bobice na bobicu odnosno s plo-da na plod i oštećuju ih to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrije-me naprave velike štete

Stršen ndash vrlo opasan kukacStršen (Vespa crabro L) je sličan

osi ali je mnogo veći Gnijezda gradi ušupljem drveću drvarnicama i drugimzapuštenim staništima Opasan je alirijetko napada bez razloga Oštećuje

plodove voćaka i bobice vinove lozeNapada i pčele ali i ose

SuzbijanjeSuzbijanje osa moguće je obaviti na

više načina Najčešće se koriste različi-te lovke Zaštita grožđa od napada osadonekle je moguća postavljanjem lov-nih boca s uskim grlom u koje se stavljapokvareno vino ili gnječeno voće Trebavoditi računa da se u boce ne stavlja

med ili slatki sok koji pored osa privlačii pčele Inače zaštita grožđa od osa od-nosno pčela moguća je postavljanjemzaštitnih mreža u vinogradu

Danas se na tržištu nalaze posebneklopke za ose i stršene koje se pokaza-

le vrlo efikasnim načinom suzbijanjaKlopke se sastoje od plastične lovke iposebnog mamca Mamci su američkeproizvodnje i vrlo su efikasni u privlače-nju osa i stršena i sa većih udaljenostiPriprema klopki je vrlo jednostavna Uplastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i

doda se mamac Klopka se zatim vješau krošnju voćke vinograd ili tendonu sagrožđem Posebna vrijednost ove klop-ke je što ne privlače pčele

Na kraju treba istaknuti da štetamana grožđu i voću pridonose i pojedinipčelari koji u vrijeme sazrijevanje grož-đa i voća drže košnice u blizini vinogra-da i voćnjaka

31

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 32: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3252

Bezsjemene sorte vinove loze32

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze po-staju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju

tako i kao sorte za sušenje Na tržištu postoji veći broj sortiali na području BiH najviše su prisutne Sultanina Beogradskabesemena i Sublima

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

SULTANINAStolna sorta grožđa bez koštica

vodeća sorta u svijetu za proizvodnjusuhog grožđa Poznata je i pod nazi-vima Sultanina bijela Kišmiš bijeliKeshmich blanc Sultanine blancheSultanina bianca Thompson seedle-sshellip i dr Kod nas je došla iz Azije Naj-poznatija i najviše uzgajana besjemenastona sorta Bobice su sitne do srednje

veličine duguljaste pokožica debelazelenožute boje Grozd je velik čestosa dva krilca ndash prigrozdoma mase od250 ndash 800 grama ponekad se pojavegrozdovi težine i preko 2 kg koji dose-gnu na rastavama u Sloveniji najvećutežinu među stolnim sortama grožđaSultanina je rodna sorta Rezidba jemješovita a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj Za uzgoj su najpo-

godnija propusna duboka i topla tlaSultanina dozrijeva krajem rujna mje-seca a grožđe sadrži 20ndash24 šećera i6-8 ukupnih kiselina Tipična besje-mena stolna sorta zobatica Bobice suukusne za potrošnju u svježem stanjuOsjetljiva je na truleži vrlo osjetljivana niske temperature Dobro podnositransport

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena besjemena sorta po-

rijeklom iz Srbije Nastala je križanjemSmederevke sa smjesom polena od Sul-tanine Sultanije i Italije Stvorena je naRadmilovcu oglednoj stanici Poljopri-

vrednog fakulteta u Zemunu Priznata je 1972 Autori su L Avramov i suradniciOva sorta se vrlo brzo proširila u SrbijiMakedoniji i Bosni i Hercegovini Formi-ra bujan čokot sa neurednim porastommladica Grozd je veliki izdužen sred-nje zbijen Bobice su krupne izduženežuto zelene boje čvrste hrskave pulpeneutralnog ukusa Sjemenke su sitne imeke Redovno i obilno rađa Poželjno

je reducirati rodnost uklanjanjem sva-ke treće cvasti čime se značajno po-boljšava kvaliteta

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coopera-

tivi Rauscedo u Italiji Vršak mladogizbojka zelene boje lagano vunastList srednje ndash velik peterokutan višepeterodijelan rubovi lagano uzdignutigornja strana srednje zelena gola do-nja strana svjetlo zelenagola Grozd je

srednje krupan piramidalan osrednjerastresit težine oko 800gram Bobica je srednje krupna besjemena jajoli-kog oblika zlatnožute boje prosječnetežine oko 55 grama Meso je hrskavoi sočno Sadržaj šećera kreće se oko 15 a ukupne kiseline 42 ooo Sorta jebesjemena daje velike prinose Zahtje-va uzgojne oblike velike ekspanzije irezidbu srednje dugu Sorta jako intere-

santna za svježu potrošnju ili kao ranasorta i zbog velikih prinosa

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 33: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3352

wwwsjemenarnacom

HERKULES

SUPERherbicid

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

NESELEKTIVNISISTEMIČNI HERBICIDnamijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnihi širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica

ječam zob) grašku za kombajniranje i stočnom bobuuljanoj repici lanu prije sadnje ili sjetve svih kutura nastrništima i nepoljoprivrednim površinama na travnjacimai pašnjacima u šumarstvu etabliranim vinogradima ivoćnjacima duhanu te za suzbijanje akvatičnih korova

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 34: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3452

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 35: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3552wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

B E S P LA T NA

A NA L I ZA M O Š TA U S J E M E N

A R NA

A G R O C E N T R I MA

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 36: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3652

PITANJA I ODGOVORI36

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

UREA i njena folijarna primjenaDugi niz godina uspješno se bavim

poljoprivrednom proizvodnjom Iako sam

nebrojeno puta različite poljoprivrednekulture gnojio dušičnim gnojivima nikadaista nisam koristio folijarno tj preko listaStoga me zanima koje su karakteristikeUREE (sa stručnog gledišta) i može li seona koristiti za gnojidbu preko lista

UREA se još naziva karbamidom ili mo-kraćevinom i predstavlja naše najkoncen-triranije čvrsto dušično gnojivo koje sadr-žava 46 dušika UREA dolazi u oblikubijelih zrnaca premda nekada može biti i

bijela kristalna sol Slabo je higroskopnašto znači da ne upija vlagu iz zraka i do-sta se lako čuva Vrlo je rastvorljiva u vodii koristi se za gnojenje svih kultura bilopri oranju pred sjetvu ili za prihranjivanje(kao i KAN)

Međutim UREA se danas dosta koristii za gnojidbu preko lista kada se najčešćerastvara 05-10 kg u 100 litara vode štoznači da je tada koncentracija rastvora

05-1 Premda pojedine kulture pod-nose i nešto jače koncentracije (krumpir)kod folijarne primjene UREE treba bitioprezan iz razloga što lako može doći dopojave neželjenih ožegotina

Ivica Doko dipling

Presađivanje guzmanijaImam dvije prekrasne guzmanije koje

imaju po tri nova izdanka Kada je pravovrijeme za njihovo presađivanje

Nakon cvjetanja listovi lisne rozetepočinju venuti biljka propada ali se iznjezine osnove razvijaju nove koje na-stavljaju svoj rast Stoga koncem jesenitreba odrezati listove ocvalih guzmanijana otprilike 4-5 cm visine i to pažljivokako ne bi oštetili mlade biljke Njih je paktijekom proljeća potrebno odvojiti zajed-no s dijelom pripadajućeg korijenja Daklesvaku pojedinačnu biljku treba presaditi umanje plitke cvjetne posude Pri presa-đivanju treba koristiti namjenski Flortissupstrat a tek kada se biljke ukorijene iodgovarajuća tekuća gnojiva za cvjeta-

juće biljke Za kvalitetno ukorjenjivanjetemperaturu zraka treba održavati izme-đu 20 i 25 stupnjeva C dok se vlažnost

zraka održava čestim prskanjem vodomuz pomoć finih raspršivača Nakon togamjere njege su identične kao i kod ostalih

cvjetnih vrsta Matea Pehar dipl ing

Nepoznata biljka velikih listovaŠaljem vam fotografiju prekrasne biljke

koju sam dobila na poklon Željela bih zna-ti o kojoj se biljci radi te na koji način jenjegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa

Prekrasna biljka na fotografiji kojuste nam poslali zove se adam (Alocasiamacrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i

jugoistočnih dijelova Azije Atraktivna jebiljka upravo zbog svojih širokih listovakoji se nalaze smješteni na mesnatojstabljici Adam ne voli izrazito osunčanomjesto te je idealan položaj za uzgoj ovebiljke istočna ili južna strana okućniceAko je adam previše izložen suncu po-trebe za vodom su veće a njegov rast jesporiji Nakon određenog vremena možedoći do pojave da stariji listovi počinju

žutiti pa ih je tada potrebno odstranitioštrim nožem Na taj način ćemo upra-vo potaknuti rast novih listova Prilikomrezanja starih listova moramo dobropaziti jer sok biljke može izazvati aler-gije te je pritom korisno nositi zaštitnerukavice Pojava cvjetova je moguća kodstarijih biljaka a koji su nalik na cvjetovekozlaca Razmnožavanje ove lijepe biljkeraskošnih listova obavlja se tijekom pro-ljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike

Redovitim prihranjivanjem i održava-njem vlažnosti tla te zaštitom od hlad-noće tijekom zimskih dana i dalje ćeteimati lijepu i zdravu biljku kao i do sada

Matea Pehardipling

Uzgoj kamiliceŽelim uzgojiti kamilicu Zanima me

kada su njeni optimalni rokovi sjetve koliki je utrošak sjemena za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu jenajpoželjnije izvršiti berbu

Kamilica je jednogodišnja biljka kojase može sijati u jesen i proljeće Među-tim puno je pogodnija jesenska sjetva

jer su prinosi za 35 veći u odnosu naproljetnu sjetvu Stoga je sjetvu kamilice

najpoželjnije obaviti u razdoblju od po-lovice rujna do konca listopada Utrošaksjemena iznosi 7-9 kgha u ovisnosti od

sorte i klijavosti sjemena Sjeme u op-timalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti ivlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetvea intenzivnije raste tek rano u proljeće Uovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnihuvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati utravnju s tim da puni cvat traje 7-15 danaU pravilu bere se kada je 70 cvjetnihglavica fiziološki zrelo (latice zauzimajuvodoravan položaj a sjeme se još ne for-mira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg

cvijeta po hektaruMario Ćubela dipling

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vri-

jeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništa-vati ali bezuspješno Stoga vas molim dami date koristan savjet kako je uništiti a da

pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojojodsutnosti daju obilat urod

Divlja kupina se može uništiti na dvanačina Na način da ukoliko se tlo ne obra-đuje te želite da trava ostane prisutna akupina pak nestane upotrijebite herbicidpod nazivom Starane 250 Navedeni her-bicid se primjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine

Drugi način na koji možete uništiti ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove a pri

čemu ćete dobiti laquogolo tloraquo odnosi se nauporabu herbicida pod trgovačkim nazivi-ma Herkules Super i Ouragan system 4 Izosobnog iskustva mogu vam potvrditi dasu navedeni preparati pokazali izuzetnerezultate u pogledu uništavanja kupinete da s pravom slovi kao jedni od naje-fikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali koroviimaju dovoljno lisne mase i u uvjetimakada oborina neće biti barem kroz 24 satanakon njegovog apliciranja Imajte naumu i činjenicu da prilikom primjene obaspomenuta herbicida morate strogo voditiračuna da oni nipošto ne dospiju na zelenedijelove ili koru voćaka

Velimir Lasićdipling

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 37: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3752

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu

na balkonima terasama i podrumima

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)

Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 56m + skalpel

Muhomlat

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 38: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3852

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

38

LJETNE SORTE KRUŠAKA

O

d velikog broja sorti krušaka napodručju BiH zadnjih nekoliko

godina veće značenje daje seljetnim sortama Danas postoji velikbroj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sortikrušaka ali mali broj njih može se naćiu domaćim rasadnicima Rane sortekrušaka vrlo su cijenjene jer na tržištedolaze kada se osjeća veća potražnja zavoćem pa postižu veću prodajnu cijenuPosebice su zanimljive za potrebe stal-no rastuće turističke privrede jer dozri- jevaju tijekom pune turističke sezone

kada još na tržištu nema stolnog grož-đa pa lakše pronalaze put do kupacaVrlo kvalitetne rane ljetne sorte kru-

šaka koje se posljednjih godina vrlotražene su Boheme (Boem) Turan-dot Norma Carmen (Karmen) Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska) Ove su sortedobili selekcionari u Italiji a zaslužujuposebnu pažnju zbog redovite rodno-sti dobre kakvoće plodova i vremenadozrijevanja Plodovi ovih sorti dozri- jevaju u vrijeme turističke sezone pase lako prodaju i postižu razmjernovisoku cijenu Posljednjih petnaestakgodina selekcijskim radom dobiveno jeviše novih ranih ljetnih sorata krušakakoje daju krupnije plodove dobre ka-

kvoće Između novih ranih kvalitetnihsorata krupnijeg ploda (osim u sorteLipanjska ljepotica kojoj je plod sitni- ji) izdvajaju se sljedeće sorte kojimaplodovi dozrijevaju tijekom srpnja ikolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno) Precoce di Fiorano TurandotBoheme (Boem) Norma Carmen (Kar-men) Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska)Rana Morettinijeva (Butira precoceMorettini) Trevuška Klapov ljubimacStarkrimson Dr Gujo (Dr Jules Guyot)Na našem području trenutno je najče-šće zastupljena Lipanjska ljepotica čijiplodovi i prvi dolaze na tržište te Rana

Moretinijeva

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska sor-

ta srednje bujnog rasta sa slabo raz-granatim krošnjama Da se postignebolje grananje i veća rodna površinapotrebno je sustavno provoditi prikraći-vanje dužih izbojaka tijekom formiranjauzgojnog oblika sa svrhom da se višegranaju Najčešće rađa na kratkim rod-

nim izbojcima odnosno štrljcima stap-kama i pršljenastim rodnim granicamaZahtijeva tople južne položaje i plodnaduboka drenirana tla Kada se želi uz-gajati na podlozi dunje treba upotri- jebiti međupodlogu jer nije podudarna

(kompatibilna) s dunjom Rano cvjeta adobri su joj oprašivači Rana MorettinijeTrevuška i druge diploidne sorte kojerano cvjetaju Plod dozrijeva potkraj lip-nja Prosječna mu je masa oko 60 gra-ma a oblik je lijepo izdužen kruškolikKožica ploda je svijetložuta s hrđastimmrljama i lijepim crvenilom sa sunčanestrane Meso je blijedo žućkaste bojeslatko sočno i vrlo aromatično Sorta jezanimljiva zbog ranog dozrijevanja aline daje velike prirode jer je plod sitan

Rana Moretinijeva Jedna od najboljih ranih krušaka

Plod je zeleno žute boje s crvenommrljom na osunčanoj strani težine 100-160 grama Meso ploda je bijele bojeslatkog i sočnog okusa Dozrijeva dvado tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srp-nja do sredine kolovoza ) Kožica ploda je prilično tanka krhka glatka suha isjajna osnovne svijetlozelene boje kojadospijevanjem prelazi u zelenkastožutus jarkim crvenilom na osunčanoj straniMeso ploda je bijele boje Slatkog je i

sočnog osvježavajućeg okusa i vrlo pri- jatne arome Odlično se čuva u skladi-štu ali su plodovi osjetljivi na transporti manipulaciju Dobri oprašivači su Kla-pov ljubimac Starkrimson GelertovaAbbe Fetel Viljamovka itd

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 39: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 3952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 40: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4052

V983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

40

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Zlatni plodovi HercegovineSmokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana Sdruge strane predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojojkao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito sta-blo Posebice su raširene sorte Petrovača i TenicaS

mokva je kultivirana prije 4000godina a od postanka civilizacijeprate je legende Ficus carica uo-

stalom rasla je i u rajskom vrtu Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana ali ikao odjeća Osim toga stari su je narodismatrali simbolom muškosti plodno-sti i moći Legenda kaže kako je bilaomiljeno voće slavne Kleopatre i tajnanjene izuzetne ljepote U naše krajeve

donijeta je vrlo rano i u pravilu širi la se uonim podnebljima u kojima se uzgajalai vinova loza Nakon toga njen uzgoj širise velikom brzinom Naime radi se ovoćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo pod-neblje i voćki koja nije izbirljiva na tlošto znači da joj odgovara i manje plod-no kamenito tlo

Smokva PetrovačaRiječ je o dobro poznatoj sorti

smokava koja dozrijeva i koja se bereoko Petrov dana (29 lipnja) što nijeslučaj samo kod nas U Italiji takođernosi naziv San Pietro Međutim trebaspomenuti kako se kod nas općenitosve smokve koje dozrijevaju u ovomrazdoblju nazivaju petrovačama Sor-ta Petrovača može biti bijela i crna Unašem se podneblju uglavnom uzgajabijela petrovača Radi se o smokvi dvo-

rotki koja prvi rod donosi koncem lipnjadok se drugi rod može očekivati tijekommjeseca kolovoza Ipak bitno je napo-menuti kako je kod ove sorte smokavaznačajniji prvi rod iz razloga što je onpo svojim karakteristikama puno kva-litetniji i interesantniji Spomenuti prviplodovi puno su krupniji i mogu težitipreko 200 grama premda su običnoprosječne težine oko 130 grama Prviplodovi nastaju partenokarpijski (za-

metanje bez oplodnje-lažna oplodnja)i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana Drugi plodovi su puno sitnijii obično teže oko 50 grama Za razvojdrugog roda od velike važnosti je ka-prifikacija do koje dolazi zahvaljujući

nazočnosti divljih smokava U plodovi-ma divljih smokava živi specifična osicakoja vrši oplodnju drugog roda Petrova-če To su nekako znali i naši preci koji suu vrijeme oplodnje na stabla smokava

Petrovača vješali grane s plodovimadivljih smokava Prvi rod smokava Pe-trovača koristi se u svježem stanju dokse drugi rod osim u tu svrhu eventual-no može koristiti i za sušenje

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 41: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4152

wwwsjemenarnacom

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

CANTUS amp

SWITCH

kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 42: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4252

D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

bull Mušmula se već oko tri tisućegodina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran) Uvedena je u Grčku oko 700 godineprije Krista a u Rim oko 200godine prije Krista To je bilovažno voće tijekom rimskih isrednjovjekovnih vremena Do17 i 18 stoljeća zamijenjena jeuzgojem drugih vrsta voća pa setako danas rijetko uzgaja

MUŠMULA - ukrasna voćka uvrtovima

Mušmula je nisko stablo ili grmvisine od 2 ndash 5 m Najbolje us-pijeva u područjima sa umje-

renom klimom na dubljim propusnimi plodnim tlima Odlikuje se velikomotpornošću na sušu i niske tempera-ture do ndash 25 ordmC Može se uzgajati i nanadmorskim visinama i do 800 m Naj-češće u ponudi se nude jednogodišnjesadnice koje su dobivene cijepljenjemmušmule na sjemenjake mušmuledivlje kruške ili oskoruše te vegetativ-

ne podloge dunje MA Stablo se obli-kuje na visini od 80 cm Prve plodovemušmule možemo očekivati već nakon

3 ndash 4 godine nakon sadnje Pored listo-padnih mušmula u ponudi se nalaze izimzelene mušmule Te vazdazelenemušmule imaju velike eliptične listovekoji su zeleni tijekom čitave zime uzredovito obnavljanje listova Za razlikuod listopadnih mušmula zimzeleneimaju nešto sitnije plodove i manje surodnosti (više služe kao ukras u vrtu) iza tu namjenu se većinom i traže Op-ćenito uzevši mušmula je voćka koja je

otporna na bolesti i štetnike Dakle uzredovitu obradu tla gnojidbu i rezid-bu mušmula će dati prosječne prirodesvake godine Plodovi mušmule su kre-mastosmeđe boje koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva Čak i tadasu opori i tvrdi Jedu se nešto kasnijekad omekšaju kada meso ploda posta-ne sočno i kiselkastog okusa Plodovi semogu i preraditi u marmelade i rakijuSve sorte mušmule su samooplodnekojih ima nekolicina kod nas a razli-kuju se po veličini ploda (krupnog isitnog ploda) Od sorti koje se najčešćenude kod nas je Domaća krupnoplodnamušmula Kraljevska mušmula Krupnanizozemska

42

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima Osimkao listopadna voćka postoji i zimzelena Odlikuje se otpor-nošću na sušu i hladnoću pa je susrećemo i na većim nad-morskim visinama (800 m) Opori kremasti plodovi se beruu kasnu jesen

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 43: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4352

Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu

te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 44: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4452

Zaboravljeni dud44

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina da-nas je on sveden na minimum To se najzornije očituje u našimvoćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasnemini pendula (obarajuće) forme

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Možemo slobodno reći da je uz-goju duda ili murve na našimterenima odzvonilo Slično je i

sa ostalim podnebljima gdje se tradi-cija njegovog uzgoja itekako poštivalai cijenila (Dalmacija) Međutim nemalogičnog objašnjenja zašto je i kako je

tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrstakoja se redovito nalazila na svakomseoskom gospodarstvu bilo oko kuće udvorištu ili u blizini staja Pa i u samimgradskim jezgrama i u okviru novijihurbanih stambenih centara uvijek bi seldquopoštediordquo jedan dud koji je na dotič-no mjesto posađen puno puno ranijeValjda je i radnicima koji uređuju ovenove ldquobetonske kockicerdquo koji pismenijinazivaju stambenim blokovima biložao izgledom nekako uvijek napaćenogduda

Značaj duda u prošlostiU prošlosti je dud slovio za vrlo ci-

jenjenu i korisnu gospodarsku voćku

bijelog ili obojenog ploda Čini se da subijele forme ipak bile malo zastupljenijei to prvenstveno zbog svojstava stablai ploda Pa možemo tvrditi kako nijebilo niti jednog dijela stabla koje senije koristilo u zanatstvu kućanstvugospodarstvu i sl Tako su se svi dijelovipočevši od ploda lista pa do drva kori-stili za jelo izradu bačava brodogradnji

i drugo Osim za ishranu ljudi plodovi suslužili kao slasna poslastica i domaćimživotinjama- svinjama ovcama koza-ma peradi pa čak i psima Pored toga

od plodova se proizvodila i cijenjenarakija Ali značaj duda je posebno biovažan ženama s područja Konavala kojesu svilu (nastalu zahvaljujući radomdudovog svilca) koristile za ukrašavanjenarodnih nošnji

Inače dudov svilac se hrani lišćem

prije svega bijelog duda nakon čega sezačahuri pa se stoljetnom tradicijom inaslijeđenim umijećem iz tih čahuradobivala svila Stoga me veoma razve-selila emisija koju sam nedavno gledaona televiziji o tome kako pojedine školena području dubrovačkog primorja učedjecu da proizvode svilu za narodnenošnje Dakle netko ipak nastoji preni- jeti i sačuvati tradiciju koja se stoljeći-ma održavala na tom podneblju

Spasimo dragocjeni dudDanas je ipak neshvatljivo da može-

mo zamijetiti samo ukrasne forme dudadok klasična stabla eventualno zapazi-mo zahvaljujući činjenici da su ona ipakdugovječna Poznato je da stabla murvemogu dosegnuti starosnu dob i prekostotinu godina Jasno je da više nemai vjerojatno nikada neće ni biti planta-

ža duda što potkrepljuje i činjenica danema ni sadnica u voćnim rasadnicimaali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjigao voćarstvu Ali nije jasno zašto se ipakmalo ne potakne njegov uzgoj Svojevr-sna akcija na poticanje njegova uzgojaimala bi odjeka

Netko će govoriti kako dud privlačibrojne kukce prvenstveno muhe tekako prlja i zagađuje dvorište Ali ba-rem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo

bez majčine laquopridikeraquo uzrokovaneprljavom majicom upravo zarađenomna drvetu s ovim slasnim i mirisnimplodovima

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 45: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4552

FIN SPREJ

PROTIVMUHA IKOMARACA

FIN SPREJPROTIV

OSA

ZAŠTITA OD MUHA Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 46: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4652

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Šalu na stranu iole malo ozbiljnijipoljoprivrednici stočari i svi drugientuzijasti lako će ustvrditi kako

u Hercegovini jedino uspješno možemo

uzgajati draču Jer riječ je o grmolikojbiljci koja vrlo dobro podnosi surovuhercegovačku klimu kojoj više negouspješno prkosi Međutim osim poko- je koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljamaniti jedna druga životinja od ovog grmakao da nema koristi Izuzev pčela Aukoliko niste znali jedino Svemogućemmožemo zahvaliti što nam je podarioovaj bodljikavi grm koji naraste do 3

metra visine Naime drača je veomadobra medonosna biljka koja u kom-binaciji s kaduljom daje vrlo ljekovitoi nadasve stimulativno sredstvo kojepojedini uspoređuju čak s viagrom Ato je doista dobrim dijelom znanstve-

no dokazano i potvrđeno s medicinskestrane jer je na ovaj način spravljen

med bogat acetil-holinom aktivnomtvari izvrsnom za cirkulaciju krvožilnisustav i srce

A u takvom stimulativnom medudrača treba zauzimati 60 posto dokostatak od 40 posto otpada na kadulju

Biološke osobine dračeDrača (Paliurus spina-christi) bod-

ljikavi je grm koji može narasti do 3metra visine Kod nas raste na kame-njarima Hercegovine a ima je i duž cijeleDalmacije te Crne Gore Ima okruglastespiralno raspoređene cjelovite ili bla-go pilste glatke listove duge 2-4 cm i

46

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača I dok sekamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala Barem je tako bilo unašoj prošlosti

Drača - medonosnabiljka Hercegovine

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 47: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4752

bull Dračin medDračin med je žut ili zatvoreno žut

bez mirisa slatka malo opora okusaBrzo kristalizira u krupne kristaleKod nas je dračin med specifičan zapodručje Dalmacije i Hercegovine na

kojem ta biljka i raste

bull Konzumacija medaAko med uzimate u raznim napi-

cima (čajevima i sl) morate pazitida čaj nije prevruć jer se prevelikimzagrijavanjem gube ljekovita svojstvameda Med treba biti potpuno oto-pljen utekućini jer samo će ljudskiorganizam potpuno iskoristiti nje-

gove ljekovite tvari Uzimamo li medbez tekućine poželjno ga je držatiu ustima sve dok se ne otopi Zboglake probavljivosti trenutno vraća iz-gubljenu energiju a dugotrajnom pri-mjenom osigurava fizičku izdržljivosti psihičku stabilnost Njegova ga svoj-stva čine nezaobilaznom namirnicomu zdravoj prehrani Konzumacijommeda na pravilan način taj proizvod

pretvaramo u lijek

bull Voda u meduVoda je nakon ugljikohidrata drugi

značajan sastojak meda Zakonskiomjer vode u medu ovisi od vrste iiznosi od 15 - 20 Količina vodenazočne u medu utječe na njegovuviskoznost težinu i kristaliziranjeTako se med u kojem je nazočna većakoličina vode kasnije kristalizira Ko-ličina vode u medu nije stalna zbognjegove hidroskopnosti

bull Kiseline u meduMed pčele medarice sastavljen je

i od niza organskih kiselina Mravljakiselina npr prisutna je sa 10 koli-čine u medu iako se nekad smatralo

da je ima više i da je jedna od glavnihprisutnih kiselina Med pored mravljesadrži i oksalnu jantarnu limunskuvinsku mliječnu glukonsku piro-glutaminsku maleinsku valerijan-sku i benzojevu kiselinu

široke 15 cm Sitni cvjetovi su zlatno-žuti skupljeni u grozdiće u pazušcimalistova Biljka cvate u lipnju odmah izakadulje Kako su joj cvjetići plitki izlo-ženi su svakoj vremenskoj promjeniIpak njenom medenju posebno pogo-duje vlažno vrijeme bez vjetra S drugestrane drači kao izrazito medonosnoj

biljci itekako škodi suh vjetar i hlad-no vrijeme Plod joj je pak drvenastadiskolika koštunica okriljena širokimvalovitim krilcem veličine oko 25-3 cma koja obično sadrži po dvije sjemenkeUpravo po tom karakterističnom plodudrača se vrlo lako može poznati s velikeudaljenosti A drača ima vrlo razvijenkorijenov sustav zahvaljujući kome bezvećih poteškoća može preživjeti surovuhercegovačku klimu

Med od dračePojedini pčelari su već uspjeli ko-

mercijalizirati dračin med kao sredstvokoje budi ljubavni žar A dnevni prinosimeda na drači obično se kreću oko 3 ki-lograma premda u izvanredno dobrimgodinama na drači prinos meda zna bitii mnogo veći Tako u stručnoj literaturinalazimo podatak kako je 1974 godineu okolici Stoca drača tako dobro medilada je davala preko 8 kg prinosa na danTako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje Spomenimo ikako je med od drače žut ili zatvoreno-žut Bez mirisa je slatkog malo oporogokusa Pčelari čak kažu da ih kod sprav-ljanja meda od drače uvijek nanovoiznenadi novonastali ton okusa To je

zato jer okus varira u odnosu na biljkekoje se zateknu u okolini drače A kakou Hercegovini ima dosta kadulje s oku-som dračinog meda nema problemaČak što više na taj način dobiva se mediznimne kakvoće Jedina mana ako jetako možemo nazvati jeste činjeni-ca da med od drače brzo kristalizira

Ali bolje upućenima je to stopostotniznak da se radi o nepatvorenom meduNaime prirodno svojstvo meda je dakristalizira i patvoreni med nikada nemože kristalizirati Bitno je naglasiti ikako sama kristalizacija ne utječe nahranjivu vrijednost meda

S druge strane med od drače djelu- je na jačanje imuniteta te je posebicekoristan djeci i svim onim koji ne volepreintenzivan okus meda Dakle riječ je

o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam olakšavajući mu borbuprotiv bolesti Djeluje i na snižavanjekolesterola a samim tim i na preven-ciju bolesti kardiovaskularnog sustavaSadržajem aromatičnih ulja prevenira iolakšava bolesti dišnog sustava a neri- jetko se koristi i kao pomoć u liječenjumalignih oboljenja

I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine adrača jedan od temelja njegove komerci- jalizacije na našem području Jer ipak nesmijemo zanemariti činjenicu kako nek-tar iz drače budi ljubavni žar A to opetznači da možemo stvoriti jedan od ka-rakterističnih brendova koji će biti pre-poznatljiv na našem i širem europskomtržištu-hercegovačku mednu viagru

47

BROJ 87 bull SRPANJ KOLOVOZ 2013

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 48: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4852

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 49: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za s luča j 100 trajnog invalidi te ta 1500000 KM

mdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130

e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom

LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 50: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T IPrilagodljivost korovskih biljaka

Korovi su nepoželjna grupa bilja-ka koji protiv volje uzgajivača rastuzajedno sa gajenim biljkama Pro-izvode ogromne količine sjemenašto im omogućava veliku ekspanziju u prostoru Tako nprzubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizve-de oko 1000-2000 sjemenki divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki mišjakinja (Stellaria media) od15000-25000 sjemenki hudoljetnica (Erigeron canadensis)od 100000-2000000 sjemenki Pored ogromne količine sje-mena značajna je i velika otpornost tog sjemena na različitenepovoljne uvjete vanjske sredine

Neobično drvo KapokU tropskom području Amerike drvo

Kapok je nadvisilo prašume Stoga suprastanovnici prašuma mislili da ononosi nebo Naraste u visinu do 70 me-tara Nije samo zanimljivo zbog svojevisine Naime njegovi cvjetovi mirišukao kiselo mlijeko a oprašuju ih šišmi-ši laquoVunaraquo koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se zapunjenje jakni i prsluka za plivanje

Legenda o čajuPrema legendi kineski car Shen-

Nong iz 2400 g pr Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kadsu mu s obližnjeg drveta čajevca(Camelia sinensis) doletjeli nekilistovi i pali ravno u posudu s vodom Opazivši da je vodapromijenila boju car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključioda je voda poprimila i ugodan okus Nakon što je popio još

malo ldquovode s lišćemrdquo osjetio se odmornije i svježije Bilo jeto rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posje-duje ljekovita svojstva Ipak vjerojatno su prvi svakodnevniuživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristilikao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi du-ševnu energiju

Divovska lula ndashbiljka neugodne mirisaBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji

ne samo da izgledaju poput lešine većtako i laquomirišuraquo Tim mirisom mamemuhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačica-ma nalik vršama tako dugo zadržavajudok nisu naprašene polenom I druge biljke iz ove porodicepostavljaju takve mamce no obično imaju manje cvjetovakao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis) Velecvjetna lula (A grandiflora) često se zamjenjuje s go-lemom lulom no ona ima na donjem kraju cvjetnog rubanastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhesu krive za smrt 13 Evropske populacijeu 14stoljeću Mogu se naći u svim dije-lovima svijeta osim polarnih područjaViše od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovomprobavnom traktu a puno više na tijelu i na gama Očekivaniživotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca Par muha možeizleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana Iza svakemuhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivajuKućna muha leti brzinom od 65 kmh

Pelud ili cvjetni prahPelud ili cvjetni prah su muške sta-

nice prašnika cvjetova koje pčele sa-kupljaju s biljaka gomilanjem u koša-rice zadnjih nogu U košnici spremajuprah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodataksline i meda Na taj način prah je zaštićen od prodora zrakai kvarenja te prepušten potrebnim kemijskim promjenamaUz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelanče-

vine masti mineralne tvari i vitamine Pelud je prirodni izvorproteina važnih vitamina i 28 minerala Toliko bogatstvohranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvo-du Primjerice od 22 poznate amino kiseline u biokemiji svesu nađene u peludu Sva pelud nije iste hranjive vrijednostiali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela

Jaja japanske prepelice

PRODAJA 063 323 021Proizvođač Ante Prskalo

Široki Brijeg

50

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 51: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Page 52: Green Garden [broj 87, juli-avgust 2013.]

8132019 Green Garden [broj 87 juli-avgust 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-87-juli-avgust-2013 5252

FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12