Health for All-Zdravlje za sve

MENTOR: Prof.dr Izet Mašić

STUDENT: Katarina Milinović

MEDICINSKI FAKULTETUNIVERZITET SARAJEVOKATEDRA ZA MEDICINSKU INFORMATIKU

HFA-DB (Health for all-DataBase)

Europska baza podataka „Zdravlje za sve“ predstavlja izbor iz osnovne zdravstevene statistike koja je bazirana na osnovnim demografskim karakteristikama, zdravstvenom stanju te riziko faktorima, kao i resursima zdravstvene zaštite, iskorištavanju i rashodima, za 53 zemlje članice u Regionu.

WHO Regionalni ured za Europu je nastao sredinom 1980.-tih a u cilju monitoringa zdravstvenih trendova WHO europske regije.

HFA-DB sadrži približno 600 indikatora za 53 Zemlje članice, a podaci se obrađuju u vremenskim serijama po 6 mjeseci, od 1970. godine pa do danas.

Podaci se ažuriraju dva puta godišnje-januar i juni HFA-DB se može koristiti on-line ili skinuti za rad na

osobnom računaru.

Domene zdravlja koje pokrivaju indikatori iz HFA-DB

Osnovni demografski i socio-ekonomski indikatori Zdravstveni status: mortalitet, morbiditet i invalidnost,

te zdravlje majke i djeteta Odrednice zdravlja: stil života i okoliš Zdravstvena njega: izvori, primjena i troškovi

Podaci i dokazi

Kreatori zdravstevne politike trebaju „svježe“ informacije o zdravlju. WHO/Europa omogućuje ovo:

saradnju sa međunarodnim partnerima kako bi se osigurala standardizacija, međunarodna komparabilnost te kvaliteta zdravstvenih podataka

rad sa mrežom zdravstvenih agencija koje se bave zdravstvenim informacijam a i dokazima, te

aktivno prikupljanje, širenje i osiguranje jednostavnog pristupa zdravstvenim podacima i dokazima istraživanja.

Baze podataka Ovo je europska baza podataka koja

omogućava detaljan monitoring i procjenu alata za ključne oblasti zdravstvene politike. Linkovi na stranici HFA-DB omogućavaju pristup mnogim inormacijskim sustavima: međunarodne usporedbe ukupnih pokazatelja na rezultate detaljnog nadzora bolesti i praćenje specijaliziranih područja zdravstvene politike.

Korisnici mogu pregledati on-line informacije te ih predstaviti i analizirati u različitim oblicima 

(u tablicama, grafikonima i / ili kartama).

Europska HFA-DB

U nastojanju da se poboljša kvaliteta podataka te njihova komparabilnost, međunarodne organizacije vrše stalno provjeravanje i pregled svojih izvora podataka i metodologije, u cilju postavljanja zdravstvenih indikatora. Time se omogućava novija procjena te zamjena ranijih podataka.

Posljednje ažuriranje europske HFA-DB sadrži velike razlike u pojedinim indikatorima zbog promjene u izvorima podataka ili metodama procjene, ili oboje.

Napomenuti treba slijedeće velike promjene: Vremenske serije indikatora konzumiranja alkohola su zamijenjene

novim procjenama za populaciju u dobi od 15 godina i iznad, umjesto da se procjena vrši u odnosu na ukupnu populaciju.Izvor podataka je Europski informacijski sistem alkoholu i zdravlju.

Vremenske serije indikatora kvalitete zraka su ažurirani uz poboljšane procjene. Podaci su prikupljani od strane WHO Europski centar za okoliš i zdravlje u skladu Europske agencije za okoliš.

Vremenske serije indikatora vodoopskrbe i komunalija su ažurirani sa poboljšanjima u metodama kao i primarnim izvorima podataka. Izvor podataka je WHO/UN Dječiji fond (UNICEF) Zajednički nadzorni program za vodoopskrbu i komunalije

Ažuriranje podataka o dostupnosti nutrijenata sa novim procjenama. Izvor podataka je FAO.

Indikatori zdravstvene zaštite, definicija o zapošljavanju i fizičkim resursima su usklađeni sa onima u sjedištu WHO, EUROSTAT (European Comission Statistical Office) i OECD (Organization for Economic Cooperation and development). Podaci su primijenjeni za EU, a rezultat su redovnih zajedničkih prikupljanja od strane gore navedenih organizacija.

Indikatori financiranja zdravstva su ažurirani sa novim podacima zemalja članica. Procjene su izvedene iz zajdničkog prikupljanja podataka EUROSTAT-a, OECD-a i WHO, a za SHA (System of Health Account).

ZDRAVSTVENE TEME

Zarazne bolesti HIB (Haemophilus influenza) Hepatitis HIV/AIDS Influenca Malarija Poliomijelitis Rotavirus Spolno prenosive bolesti TBC Ospice i Rubeola

Nezarazne bolesti Neoplazme Bolesti KVS-a Mentalno zdravlje Gojaznost

Hitni slučajevi Prirodne katastrofe-pripravnost i odgovor Međunarodni zdravstveni propisi

Prevencija bolesti Konzumiranje alkohola Antimikrobna rezistencija Sigurnost hrane Ilegalne droge Prehrana Fizička aktivnost Duhan Vakcine i imunizacija Nasilje i povrede

Odrednice zdravlja Spol Milenijski razvojni ciljevi Socio-ekonomske odrednice

Zdravstevni sistemi Osiguranje krvi Financiranje zdravstvenih sistema Zdravstvena tehnologija Lijekovi Zdravstvene radne snage Njega i dojilje Sigurnost pacijenata Primarna zdravstvena zaštita Javni zdravstveni servis Vlada i upravljanje

Zdravlje i okoliš Kvalitet zraka Klimatske promjene Procjena utjecaja na zdravlje Kuća i zdravlje Buka Rad i zdravlje Promet i zdravlje Urbano zdravlje Vodoopskrba i otpad

Životna dob Zdravlje djece i adolescenata Zdravlje majki i novorođenčadi Spolno i reproduktivno zdravlje

NEZARAZNE BOLESTI

Utjecaj glavnih nezaraznih bolesti (oboljenja KVS-a, karcinom, diabetes, hronične respiratorne bolesti i mentalni poremećaji), jednako je alarmantan: zajedno, ovih pet bolesti je odgovorno za oko 86% smrtnih slučajeva i nose 77% od ukupnih bolesti u Regiji.

Nezarazne bolesti su povezane zajedničkim faktorima rizika, temeljnim odrednicama i mogućnostima za intervenciju- visoki krvni tlak, konzumiranje cigareta, štetna upotreba alkohola, prekomjerna tjelesna težina, nezdrava prehrana i tjelesna (ne)aktivnost.

Oboljenja KVS-a

Osnovne “ubice”- odgovorna za 80% preuranjenih smrti;

Moguće izbjeći djelovanjem na osnovne riziko-faktore Procjena- 17 miliona ljudi godišnje umire od KVS

oboljenja Podjednaka zastupljenost muškaraca i žena

Smjernice

Zdravstevene usluge uglavnom orijentirane ka short-term terapiji i samom oboljenju, a ne prevenciji- ovaj pristup onemogućava rad na dugoročnom poboljšanju zdravlja

WHO je napravila smjernice i strategije za rješavanje epidemije nezaraznih bolesti, a to su:

1. Usredotočiti se na promocju zdravlja i prevenciju bolesti

2. Obuhvatiti ciljane grupe i visokorizične pojedince

3. Povećati pokrivenost jedne populacije odgovarajućim tretmanom i zdravstvenom njegom

4. Obuhvatiti i šire odrednice zdravlja.

Određena područja djelovanja uključuju i promoviranje određenih zdravih namirnica u cilju smanjenja unosa soli, šećera, zasićenih masnoća i trans-masnih kiselina

Zdravlje u 2020.

WHO/Europe trenutno radi na razvoju sveobuhvatne Europske zdravstvene politike pod nazivom “Zdravlje 2020.”

Akcioni plan leži na integriranom pristupu kontroli i prevenciji nezaraznih bolesti, daje se primat oboljenjima KVS-a, te se razvijaju strategije za unaprijeđenje života već oboljelih od ove bolesti

Činjenice i zaključci Genetika kao bitna podloga za nastanak KVS oboljenja Temelji zdravlja leže na samim počecima (čak i u

intrauterinom periodu); socio-ekonomski status trudnica utječe na dalji mogući razvoj oboljenja ( slabi socio-ekonomski uvjeti >niska porođajna težina >vještačka prehrana novorođenčeta >povećan razvoj KVS oboljenja)

Socio-ekonomske grupe: dob i zanimanje Mentalno zdravlje: veza stresa i KVS oboljenja Prehrana: povećan unos soli i hipertenzija, zasićene i trans

masne kiseline i ateroskleroza Prekomjerna tjelesna težina: hipertenzija i LDL holesterol Duhan: uzrok 10% KVS oboljenja Alkohol: nađena direktna veza Diabetes- glavni okidač za KVS oboljenja Globalizacija i urbanizacija-novi trendovi življenja

Prevencija i tretman

Fokusiranje na riziko-faktore, provođenje screening-a, obezbjeđenje efektivne i dostupne terapije za one koji to zahtijevaju

Efektivne mjere su dostupne osobama sa visokim rizikom. Kombinirana terapija (aspirin, ß-blokeri, diuretici) mogu smanjiti mogućnost nastanka infarkta miokarda za 75%

Predviđa se da bi se u UK smrtnost od KVS oboljenja mogla smanjti za pola djelovanjem na riziko-faktore :

smanjenje razine holesterola za 1% u populaciji smanjeju smrtnos od KVS bolesti za 2-4%;

smanjenje učestalosti konzumiranja cigareta za 1% može dovesti do 2000 manje smrti godišnje uzrokovanih KVS oboljenjima;

smanjenje diastolnog pritiska za 1% može spriječiti 1500 smrtnih slučajeva na godinu uzrokovanih KVS oboljenjima

Karcinom

Uzrok 20% smrti u Europskoj Regiji; sa više od 3 miliona novih slučajeva i 1.7 miliona smrtnih slučajeva godišnje, drugi po redu uzrok smrti (odmah iza oboljenja KVS-a)

Rana dijagnostika povećava sšanse za izliječenjem; moguća prevencija više od 1/3 karcinoma; mnogi od njih (karcinom dojka, kolorektalni te karcinom cerviksa) mogu biti izliječeni, ukoliko se detektovani na vrijeme

Više od 70% se javljaju u zemljama sa lošim socio-ekonomskim standardom ( onemogućena prevencija, rana dijagnostika i tretman)

Smjernice

Pristup WHO ima 4 stuba: prevencija, rana detekcija, tretman i palijativna njega

Najmanje 1/3 od 10 milona novih slučajeva se mogu prevenirati smanjenjem konzumiranja cigareta i alkohola, promjenom ishrane te imunizacijom protiv HBV

Rano otkrivanje i promptni tretman mogu incidencu smanjiti za još trećinu

Učinkovite tehnike su dovoljno dobro ustrojene da omoguće dobru palijativnu njegu za preostale, uznepredovale slučajeve

WHO je konsolidirala alate za zemlje u svojim okvirima poznate kao Nacionalni program za kontrolu karcinoma , koji fokusira pozornost i usluge vlade na sve aspekte borbe

Činjenice i zaključci Konzumiranje cigareta i pretjerano konzumiranje

alkohola uzrokuju 40% kacinoma; brojke variraju unutar zemalja

Ako dodamo lošu ishranu, gojaznost i nedovoljnu fizičku aktivnost, postotak obolijevanja od CA zbog nezdravog načina života ide do 60%

Iako se 40% smrti uzrokovane CA može spriječiti, i dalje je vodeći uzrok smrti (20% smrti u Europskoj Regiji)

Na Europu otpada 1/8 svjetske populacije, ali čini i ¼ ukupne populacije u svijetu oboljele od karcinoma. Približno 3.2 milona novih slučajeva godišnje

CA pluća, želuca, jetzra, kolona i dojke uzrokuje najviše smrtnih slučajeva godišnje

Konzumiranje cigareta je najbitniji pojedinački riziko-faktor za nastanak CA

HVALA NA PAŽNJI!