Zdravlje za sveZdravlje za sveHenrietta Benčević-Striehl, Henrietta Benčević-Striehl,

dr.med.dr.med.

ZDRAVLJEZDRAVLJE

jedno od osnovnih prava svakog jedno od osnovnih prava svakog čovjekačovjeka

preduvjet blagostanja i preduvjet blagostanja i kvalitetnog životakvalitetnog života

pokazatelj za mjerenje napretkapokazatelj za mjerenje napretkaosnova stalnog ekonomskog osnova stalnog ekonomskog

rastarasta

Socijalne determinante Socijalne determinante zdravljazdravlja

Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbježne su. Nastaju kao posljedica genskih razlika, različitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora načina života. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao posljedica razlika u mogućnostima (nejednakost u pristupačnosti zdr. zaštite, razlike u stanovanju, pristupačnosti zdravoj prehrani...

Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000

AFR EMR EURSEAR WPR AMR

25

50

75

%

Communicable diseases, maternal and perinatal conditions and nutritional deficiencies

Noncommunicableconditions

Injuries

Rudolf Ludwig Karl Virchow (1821-1902)

“otac socijalne medicine”

Medicina je socijalna znanost, a politika

ništa drugo do medicina velikih

razmjera.R. Virchow, Die

Medicinische Reform, 1848

Uloga socijalne medicine i Uloga socijalne medicine i javnog zdravstvajavnog zdravstva

Radikalna struja – korjenite društvene Radikalna struja – korjenite društvene promjene kao preduvjet zdravljapromjene kao preduvjet zdravlja

Liberalna struja – zaštita čovjekove Liberalna struja – zaštita čovjekove okoline, bolja organizacija... okoline, bolja organizacija...

Odnos snaga zrcali društvene, političke, Odnos snaga zrcali društvene, političke, ideološke okolnosti... ideološke okolnosti...

Poslijeratni period – tehnološka rješenjaPoslijeratni period – tehnološka rješenja Šezdesete godine – planiranje, jačanje Šezdesete godine – planiranje, jačanje

birokracije birokracije Novi pristup – sociološki aspekti razvoja, Novi pristup – sociološki aspekti razvoja,

smanjenje razlika, “zdravlje za sve”smanjenje razlika, “zdravlje za sve” Devedesete godine - pragmatski pristup – Devedesete godine - pragmatski pristup –

od svega uzeti koliko je u praksi korisno.od svega uzeti koliko je u praksi korisno. Novo javno zdravstvoNovo javno zdravstvo

SZO SZO

7. travnja 1948.god. osnovana 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska zdravstvena organizacijaSvjetska zdravstvena organizacija

Svjetska zdravstvena organizacija – Svjetska zdravstvena organizacija – međunarodna organizacija, djeluje u međunarodna organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih naroda kao sustavu Ujedinjenih naroda kao upravljač i koordinator upravljač i koordinator zdravstvenih akcija, te jedinstveni zdravstvenih akcija, te jedinstveni instrument međunarodne zdravstvene instrument međunarodne zdravstvene suradnje među državama.suradnje među državama.

Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije je dostignuće najvišeg organizacije je dostignuće najvišeg stupnja zdravlja svih naroda – stupnja zdravlja svih naroda – zdravlje kao temeljno ljudsko pravozdravlje kao temeljno ljudsko pravo

Dr. Štampar upotrijebio Dr. Štampar upotrijebio je izraz da će se boriti za je izraz da će se boriti za zdravlje za svakoga zdravlje za svakoga (“Health for everyone” , (“Health for everyone” , “health for everybody”).“health for everybody”). – kasnije, “zdravlje za – kasnije, “zdravlje za sve”sve”

1977. god. Skupština SZO je 1977. god. Skupština SZO je međunarodnoj zajednici i zemljama međunarodnoj zajednici i zemljama članicama uputila izazov: postići članicama uputila izazov: postići Zdravlje za sve Zdravlje za sve

pokreće se preispitivanje temelja pokreće se preispitivanje temelja zdravstvene politikezdravstvene politike

1984. su zemlje članice prihvatile 38 1984. su zemlje članice prihvatile 38 ciljeva regionalne strategije ciljeva regionalne strategije Zdravlje Zdravlje za sveza sve

Ottawa 1986.Ottawa 1986.

Pet strategija postavljenih u Ottawskoj Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za povelji za unapređenjeunapređenje zdravlja zdravlja. . NNeophodno je za uspjeh:eophodno je za uspjeh:

• • izgradnja društvene politike zdravljaizgradnja društvene politike zdravlja

• • stvaranje okoline koja podržava zdravljestvaranje okoline koja podržava zdravlje

• • jačanje akcije zajednicejačanje akcije zajednice

• • razvijanje osobnih vještinarazvijanje osobnih vještina

• • preusmjeravanje zdravstvenih službi.preusmjeravanje zdravstvenih službi.

Preduvjeti za zdravlje iz Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijeđenju povelje o unaprijeđenju

zdravljazdravljaOTTAWA, 1986.OTTAWA, 1986.

MIRMIR DOMDOM OBRAZOVANJEOBRAZOVANJE HRANAHRANA PRIHODIPRIHODI STABILNI STABILNI

EKOSUSTAVEKOSUSTAV

DODATNA DODATNA SREDSTVASREDSTVA

SOCIJALNA SOCIJALNA

PRAVDAPRAVDA JEDNAKOPRAVNOSTJEDNAKOPRAVNOST

/JEDNAKOST/JEDNAKOST

SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEĐU SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEĐU ZEMALJAZEMALJA

siromaštvo je glavni uzrok narušavanja siromaštvo je glavni uzrok narušavanja zdravljazdravlja

-SZO treba obnašati 5 ključnih uloga:-SZO treba obnašati 5 ključnih uloga: 1) Zdravstvena savjest1) Zdravstvena savjest 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj

zdravljazdravlja 3) Promotor politike zdravlja3) Promotor politike zdravlja 4) Davati učinkovite instrumente4) Davati učinkovite instrumente 5) Djelovati kao katalizator za akciju5) Djelovati kao katalizator za akciju

1820. razlike između bogatih i 1820. razlike između bogatih i siromašnih bile su 3:1, a 1992 god. 72:1siromašnih bile su 3:1, a 1992 god. 72:1

2000. samo je 40,8% od ukupne 2000. samo je 40,8% od ukupne svjetske populacije živjelo u zemljama svjetske populacije živjelo u zemljama koje poštuju temeljna politička prava i koje poštuju temeljna politička prava i građanske slobodegrađanske slobode

U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u svijetu) vladaju nedemokratski izabrane svijetu) vladaju nedemokratski izabrane osobeosobe

Zemlje razvijene demokracije ostvaruju Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86% globalnog BDP86% globalnog BDP

90% istraživačko-razvojnih resursa 90% istraživačko-razvojnih resursa koncentrirano je u razvijenim zemljamakoncentrirano je u razvijenim zemljama

Najčešće spominjani Najčešće spominjani termini:termini:

Jednakost i pravičnostJednakost i pravičnost. Obveza da . Obveza da se najveća pažnja posveti onima koji se najveća pažnja posveti onima koji imaju najveće potrebe, onima koji imaju najveće potrebe, onima koji nose najveće breme bolesti te onima nose najveće breme bolesti te onima koji primaju neprikladnu zdravstvenu koji primaju neprikladnu zdravstvenu zaštitu ili su ugroženi siromaštvom.zaštitu ili su ugroženi siromaštvom.

6 NAČELA ZDRAVLJA ZA SVE6 NAČELA ZDRAVLJA ZA SVE

1.1. smanjenje nejednakosti u zdravljusmanjenje nejednakosti u zdravlju

2.2. sprečavanje bolesti i unapređenje sprečavanje bolesti i unapređenje zdravljazdravlja

3.3. suradnja različitih sektora u društvusuradnja različitih sektora u društvu

4.4. učešće zajedniceučešće zajednice

5.5. primarna zdravstvena zaštitaprimarna zdravstvena zaštita

6.6. međunarodna suradnjameđunarodna suradnja

unutar SZO, 166 zemalja članica unutar SZO, 166 zemalja članica jednoglasno je prihvatilo program jednoglasno je prihvatilo program Zdravlje Zdravlje za sveza sve temeljen na: temeljen na:

tehnologiji koja mora biti tehnički prikladnatehnologiji koja mora biti tehnički prikladna spremnosti društva za unapređenje spremnosti društva za unapređenje

zdravljazdravlja suradnji zdravstvenog sektora s ostalim suradnji zdravstvenog sektora s ostalim

ključnim subjektimaključnim subjektima sudjelovanju čitavog društva i pojedinca u sudjelovanju čitavog društva i pojedinca u

potrazi za boljim zdravljempotrazi za boljim zdravljem

Deklaracijom o primarnoj Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz 1978.god. u zdravstvenoj zaštiti iz 1978.god. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.razvoja već njegovi glavni činioci.

u interesu je čovječanstva ZDRAVLJE u interesu je čovječanstva ZDRAVLJE ZA SVE=SVE ZA ZDRAVLJEZA SVE=SVE ZA ZDRAVLJE

IIz Deklaracije iz Alma Ate z Deklaracije iz Alma Ate 1978.1978.

Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, što se može zadovoljiti tek naroda, što se može zadovoljiti tek poduzimanjem odgovarajućih zdravstvenih i poduzimanjem odgovarajućih zdravstvenih i društvenih mjera. Glavni društveni cilj trebao društvenih mjera. Glavni društveni cilj trebao bi biti postizanje razine zdravlja koja bi biti postizanje razine zdravlja koja omogućuje društveno i gospodarski omogućuje društveno i gospodarski produktivan život svim članovima svih produktivan život svim članovima svih naroda.naroda. Primarna zdravstvena zaštita ključ Primarna zdravstvena zaštita ključ je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu socijalne pravde.duhu socijalne pravde.

Jakarta 1997.Jakarta 1997.

Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću:unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću:

Promicati društvenu odgovornost za zdravljePromicati društvenu odgovornost za zdravlje Povećati ulaganja u razvoj zdravljaPovećati ulaganja u razvoj zdravlja Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravljeOjačati i proširiti partnerstvo za zdravlje Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti

pojedincapojedinca Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravljaOsigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

Zdravlje 21Zdravlje 21 odgovor je europske odgovor je europske regije na izazove globalne strategije regije na izazove globalne strategije Zdravlje za sveZdravlje za sve i kao takav i kao takav određuje okvire za akciju za zdravlje određuje okvire za akciju za zdravlje regije u cjelini, služeći pri tome i kao regije u cjelini, služeći pri tome i kao nadahnuće za uobličavanje ciljeva nadahnuće za uobličavanje ciljeva zdravstvenepolitike na nacionalnoj i zdravstvenepolitike na nacionalnoj i lokalnoj razinilokalnoj razini

21 cilj "Zdravlja za sve za 21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljeće"21 stoljeće"

Health for All for 21st Century; World Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1998.; for Europe, Copenhagen, 1998.; Strateški dokument Europskog odjela Strateški dokument Europskog odjela SZO-aSZO-a

1 konstantn1 konstantnii ciljcilj::

OOstvariti potpuni zdravstveni stvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u Regijipotencijal ljudi u Regiji

2 glavna cilja:2 glavna cilja:

Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi kroz čitav životkroz čitav život

Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakšati patnjuolakšati patnju

3 osnovne vrijednosti:3 osnovne vrijednosti:Zdravlje kao osnovno čovjekovo pravoZdravlje kao osnovno čovjekovo pravoRavnopravnost i solidarnost u ostvarivanju Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju

zdravstvene uslugezdravstvene uslugeSudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravljaSudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja 4 glavne strategije:4 glavne strategije: ZnanstvenaZnanstvenaEkonomskaEkonomskaSocijalnaSocijalnaPolitička podrška projektuPolitička podrška projektu 21 zadani cilj za 21.stoljeće21 zadani cilj za 21.stoljeće

21 Cilj21 CiljSOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR

EUROPSKE REGIJEEUROPSKE REGIJE– do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju

između zemalja članica Regije treba smanjiti između zemalja članica Regije treba smanjiti barem za trećinubarem za trećinu

PRAVIČNOST U ZDRAVLJU UNUTAR PRAVIČNOST U ZDRAVLJU UNUTAR ZEMALJA ČLANICAZEMALJA ČLANICA– do 2020. godine razlika u zdravlju između do 2020. godine razlika u zdravlju između

socioekonomskih grupa unutar zemalja treba socioekonomskih grupa unutar zemalja treba smanjiti barem za četvrtinu u svim zemljama smanjiti barem za četvrtinu u svim zemljama članicama članicama

PRAVI POČETAK ŽIVOTAPRAVI POČETAK ŽIVOTA – do 2020. godine sva novorođena, mala i do 2020. godine sva novorođena, mala i

predškolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji, predškolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji, osiguravajući im zdraviji početak života.osiguravajući im zdraviji početak života.

ZDRAVLJE MLADIHZDRAVLJE MLADIH– do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i

spremniji preuzimati društvene ulogespremniji preuzimati društvene uloge

ZDRAVO STARENJEZDRAVO STARENJE– do 2020. godine starijima od 65 godina treba do 2020. godine starijima od 65 godina treba

omogućiti uživanje potpunog zdravstvenog omogućiti uživanje potpunog zdravstvenog potencijala i obnašanje aktivne društvene ulogepotencijala i obnašanje aktivne društvene uloge

UNAPREĐENJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA UNAPREĐENJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA – do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba

unaprijediti, te omogućiti cjelovitu skrb i unaprijediti, te omogućiti cjelovitu skrb i osigurati dostupnost takve skrbi osobama s osigurati dostupnost takve skrbi osobama s poremećajima duševnog zdravljaporemećajima duševnog zdravlja

SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTISMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI– do 2020. godine zdravstvene posljedice do 2020. godine zdravstvene posljedice

zaraznih bolesti bit će znatno smanjene zaraznih bolesti bit će znatno smanjene sistematski primjenjenim programima sistematski primjenjenim programima eradikacije, eliminacije ili kontrole obrambenih eradikacije, eliminacije ili kontrole obrambenih zaraznih bolestizaraznih bolesti

SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTISMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI– do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i

prijevremena smrtnost uslijed najznačajnijih prijevremena smrtnost uslijed najznačajnijih kroničnih bolesti treba se smanjiti do kroničnih bolesti treba se smanjiti do najmanje moguće razinenajmanje moguće razine

SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH NASILJEM I NESREĆAMANASILJEM I NESREĆAMA– do 2020. godine treba postići značajni i do 2020. godine treba postići značajni i

održivi trend pada povreda, dizabiliteta i smrti održivi trend pada povreda, dizabiliteta i smrti uzrokovanih nesrećama i nasiljemuzrokovanih nesrećama i nasiljem

ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINAOKOLINA– do 2015. godine ljudi bi trebali živjeti u do 2015. godine ljudi bi trebali živjeti u

sigurnijoj fizičkoj okolini, čija ekspozicija sigurnijoj fizičkoj okolini, čija ekspozicija tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila međunarodno dogovorene standarde međunarodno dogovorene standarde

ZDRAVIJE ŽIVLJENJEZDRAVIJE ŽIVLJENJE– do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti

zdravije navike življenjazdravije navike življenja

SMANJIVANJE ŠTETNOSTI UZROKOVANE SMANJIVANJE ŠTETNOSTI UZROKOVANE ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I DUHANOMDUHANOM– do 2015. godine u svim zemljama članicama treba do 2015. godine u svim zemljama članicama treba

značajno smanjiti uzimanje zdravlju štetnih tvari koji značajno smanjiti uzimanje zdravlju štetnih tvari koji dovode do ovisnosti, kao što su duhan, alkohol i dovode do ovisnosti, kao što su duhan, alkohol i psihoaktivne drogepsihoaktivne droge

MJESTA ZA UNAPRIJEĐIVANJE ZDRAVLJA MJESTA ZA UNAPRIJEĐIVANJE ZDRAVLJA – do 2015. godine ljudima u regiji treba omogućiti bolje do 2015. godine ljudima u regiji treba omogućiti bolje

uvjete življenja osiguranjem zdravog fizičkog i uvjete življenja osiguranjem zdravog fizičkog i društvenog okruženja u vlastitom domu, u školi, društvenog okruženja u vlastitom domu, u školi, radnom mjestu i lokalnoj zajedniciradnom mjestu i lokalnoj zajednici

SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE RAZLIČITIH SEKTORA RAZLIČITIH SEKTORA – do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati

i prihvatiti odgovornost za zdravljei prihvatiti odgovornost za zdravlje

INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAVINTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV– do 2020. godine ljudima u regiji treba do 2020. godine ljudima u regiji treba

osigurati dostupniju, obitelji i zajednici osigurati dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu, primarnu zdravstvenu zaštitu, usmjerenu, primarnu zdravstvenu zaštitu, podržanu prilagodljivim i primjerenim podržanu prilagodljivim i primjerenim sustavom bolničke zaštitesustavom bolničke zaštite

RUKOVOĐENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE RUKOVOĐENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE ZAŠTITEZAŠTITE– do 2010. godine zemlje članice trebaju osigurati do 2010. godine zemlje članice trebaju osigurati

takvo rukovođenje zdravstvenog sektora, od takvo rukovođenje zdravstvenog sektora, od populacijski orijentiranih programa do individualne populacijski orijentiranih programa do individualne zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvalitetisolidarnosti i optimalnoj kvaliteti

FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I ALOKACIJA RESURSAALOKACIJA RESURSA– do 2010. godine zemlje članice trebaju imati održivi do 2010. godine zemlje članice trebaju imati održivi

sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za sustav zdravstvene zaštite temeljen na jednakosti, sustav zdravstvene zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvalitetiefikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti

RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA ZDRAVLJE ZDRAVLJE – do 2010. godine sve zemlje članice trebaju do 2010. godine sve zemlje članice trebaju

osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja, osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja, stavove i vještine za zaštitu i unaprjeđenje zdravljastavove i vještine za zaštitu i unaprjeđenje zdravlja

ISTRAŽIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJEISTRAŽIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE– do 2005. godine sve zemlje članice trebaju imati do 2005. godine sve zemlje članice trebaju imati

sustav istraživanja, informacija i komunikacija koji sustav istraživanja, informacija i komunikacija koji će bolje podržati usvajanje, efikasno korištenje i će bolje podržati usvajanje, efikasno korištenje i širenje znanja Zdravlja za sveširenje znanja Zdravlja za sve

MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE – do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve

treba obavezati pojedince, grupe i organizacije javnog i privatnog sektora i civilnog društva u savezu i partnerstvu za zdravlje

POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE– do 2010. godine, sve zemlje članice trebale bi imati i

primjenjivati politiku Zdravlja za sve na razini zemlje, regije i lokalne zajednice, podržavanu prikladnom institucionalnom infrastrukturom, upravljačkim procesima i inovativnim vodstvom

Svjetska deklaracija o Svjetska deklaracija o zdravljuzdravlju

Ova je deklaracija usvojena na 51. Ova je deklaracija usvojena na 51. skupštini SZO-a u svibnju 1998.g.skupštini SZO-a u svibnju 1998.g.

1. članak: zadovoljstvo postizanja 1. članak: zadovoljstvo postizanja najvećeg mogućeg standarda zdravlja najvećeg mogućeg standarda zdravlja jedno od temeljnih prava svakog jedno od temeljnih prava svakog čovjeka.čovjeka.

2. članak: poboljšanje zdravlja i 2. članak: poboljšanje zdravlja i blagostanje ljudi konačni cilj blagostanje ljudi konačni cilj socijalnog i ekonomskog razvitkasocijalnog i ekonomskog razvitka

3. članak: o potrebi učvršćivanja , 3. članak: o potrebi učvršćivanja , prilagođavanja i preoblikovanja prilagođavanja i preoblikovanja zdravstvenog sustava, pogotovo ključne zdravstvenog sustava, pogotovo ključne javnozdravstvene funkcije i službe.javnozdravstvene funkcije i službe.

4. članak: radeći na ostvarenju zdravlja 4. članak: radeći na ostvarenju zdravlja za sve, svi narodi, zajednice, obitelji i za sve, svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci postaju ovisni jedni o drugima, pojedinci postaju ovisni jedni o drugima, te će kao zajednica naroda raditi te će kao zajednica naroda raditi zajedno kako bi odgovorili na ono što zajedno kako bi odgovorili na ono što ugrožava zdravlje i kako bi promovirali ugrožava zdravlje i kako bi promovirali univerzalno blagostanje. univerzalno blagostanje.

5. članak: SZO odlučuje promovirati i 5. članak: SZO odlučuje promovirati i podržati prava i principe ove podržati prava i principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. njene realizacije.

OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA SVE ZA 21. STOLJEĆEZA SVE ZA 21. STOLJEĆE

(IZRAZI I POJMOVI)(IZRAZI I POJMOVI)

1. Zdravlje za sve: omogućavanje društveno i ekonomski produktivnog života, odnosno proces koji vodi progresivnom poboljšanju zdravlja

2.Globalna strategija zdravlje za sve:mjere koje moraju poduzimati pojedinci,obitelji i zajednice, zdravstvo i drugi sektori

3. Nacionalna zdravstvena politika:skup odluka koje donosi jedna zemlja za postizanje određenih ciljeva pri unapređenju zdravlja

4. Nacionalna strategija: smjernice kako ostvariti nacionalnu zdravstvenu

politiku

5. Regionalne strategije: smjernice za zemlje neke regije koje pomažu u stvaranju

vlastitih nacionalnih strategija 6. Program: skup aktivnosti za postizanje

ciljeva u skladu s nacionalnim strategijama (sadrži potrebe, tehnologiju, informacije, komunikacije, način plaćanja, ostvarenja i evaluacije, vrijeme za izvršenje, način povezivanja dijelova programa i cjeline)

7. Zdravstveni programi zemlje: skup

svih zdravstvenih programa zemlje 8.Nacionalni plan akcije: plan

akcija koje trebaju provesti zdravstvo i drugi sektori (politika, ekonomija, zakonodavstvo, administracija…) kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi

9. Ciljevi: Opći - kome treba težiti Krajnji rezultat - koji treba ostvariti

neki program Neposredni rezultat u procesu

ostvarivanja krajnjeg cilja koji se želi postići nekim programom.

10. Praćenje: promatranje aktivnosti i zbivanja koja su određena programom uz odgovarajuću evidenciju

11.Indikatori: pokazatelji za praćenje pojava, kretanja, promjena, te procjenu ostvarenosti ciljeva nekog programa (SZO ih dijeli na: indikatore zdravstvene politike, indikatore, ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore pružanja zdravstvene zaštite, indikatore zdravstvenog stanja) “HFA database”

12. Kriteriji (standardi): mjere za ocjenu kvalitete nečega

13. Evaluacija programa: procjena koliko je neki program relevantan, adekvatan, efikasan, efektivan, te koliko je doprinio napretku

14. Zaštita zdravlja: zaštita od mogućih rizika po zdravlje

15. Unapređenje zdravlja: proces koji obuhvaća unapređenje načina života, socijalnih i fizičkih faktora okoline

16. Zdravstveno stanje: stanje pojedinca, grupe ili zajednice, mjeri se pokazateljima, standardima i testovima

17. Zdravstveni razvoj: proces poboljšanja zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice, podrazumijeva koordinaciju unutar zdravstva i između zdravstva i drugih djelatnosti

18. Zdravstvena situacija: obuhvaća i zdravstveno stanje, zdravstvene mjere, zdravstvene resurse, probleme, njihovo rješavanje, ponašanje i svijest ljudi o stanju

19. Zdravstveni trendovi: mogući razvitak postojećeg zdravstvenog stanja

20. Zdravstveni resursi: sredstva u

funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi,

oprema, znanja…)

21. Zdravstveni sustav: brojni elementi u funkciji zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite, uključuje zdravstvo i s njim povezane sektore 3 razine: najniža obuhvaća elemente u funkciji lokalne zajednice, a središnja I centralna su u funkciji administrativnoteritorijalne uprave

22. Infrastruktura sustava zdravstva:

prostor, oprema, tehnologija, ustanove,službe djelatnosti i ljudi 23. Zdravstveni okrug 24. Zdravstveni centar: ustanova kojaorganizira i provodi mjere zdravstvenezaštite na određenom području

26. SEKUNDARNA ZDRAVSTVENAZAŠTITA: obuhvaća metode, oblike i

sadržaje zdravstvene zaštite specijaliziranije od onih na lokalnoj razini. Organizira se uz oblasne bolnice.

25. PRIMARNA ZDRAVSTVENAZAŠTITA: dio zdravstvene zaštite

dostupan pojedincima i obiteljima; čini integralni dio zdravstvenog sistema i njegova je jezgra, ali je i segment općeg društvenog i ekonomskog razvoja zajednica

27. TERCIJARNA ZDRAVSTVENAZAŠTITA: obuhvaća metode, oblike i sadržaje zaštite koji su specifični, te zahtijevaju specijalistički usmjerene zdravstvene radnike

28. Rukovođenje u sustavu zdravstva:planiranje, organiziranje i funkcioniranje elemenata zdravstvenog sustava

29. Upravljanje resursima: postizanjenajracionalnijeg korištenja zdravstvenih resursa

30. Intersektorska akcija: suradnja zdravstvenog i drugih sektora u ostvarenju zajedničkog cilja

31. Koordinacija u zdravstvu:suradnja različitih razina sustava zdravstva i zdravstvenih radnika u pružanju zdravstvenih usluga i korištenju resursa

32. Zdravstveni tim: grupa zdravstvenih radnika koja ima određeni zadatak i cilj

33. Uključivanje zajednice: aktivno

uključivanje ljudi u planiranje,organiziranje, provođenje i kontroluzdravstvene zaštite • 34. Oslonac na vlastite snage:preuzimanje odgovornosti za vlastiti

zdravstveni razvitak

Milenijski razvojni ciljeviMilenijski razvojni ciljevi

U rujnu 2000. godine najveće U rujnu 2000. godine najveće okupljanje šefova država dotad uvelo okupljanje šefova država dotad uvelo nas je u novo tisućljeće usvajanjem nas je u novo tisućljeće usvajanjem UN-UN-oveove Milenijske deklaracije Milenijske deklaracije koju koju jeje potpisalo 189 zemalja. potpisalo 189 zemalja. Ista izlaže Ista izlaže ciljeve koje treba ostvariti do ciljeve koje treba ostvariti do 2015. godine.2015. godine.

Osam milenijskih razvojnih Osam milenijskih razvojnih ciljeva (MDG)ciljeva (MDG)

nadograđuje sporazume s nadograđuje sporazume s konferencija UN-a iz 1990-ih i konferencija UN-a iz 1990-ih i predstavlja obvezu smanjivanja predstavlja obvezu smanjivanja siromaštva i gladi te rješavanja siromaštva i gladi te rješavanja bolesti, spolne nejednakosti, bolesti, spolne nejednakosti, nedostatka edukacije, nedostatka nedostatka edukacije, nedostatka čiste vode i degradiranja okoliša.čiste vode i degradiranja okoliša.

Poboljšanje zdravlja ključno je da Poboljšanje zdravlja ključno je da bi napredak bio u skladu s MDG-bi napredak bio u skladu s MDG-om.om.

www.who.int/mdg

PROJEKT ’’ZDRAVI PROJEKT ’’ZDRAVI GRADOVI’’GRADOVI’’

1986. povelja iz Ottawe- definicija o unapređenju zdravlja: "proces osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga poboljšaju"

ključna uloga temelja za poboljšanje zdravlja dodijeljena je javnoj politici zdravlja

koncept javne politike zdravlja "Zdravi gradovi", razrađen je u Deklaraciji iz Adelaide usvojenoj 1988. godine

da bi projekt bio uspješan i da bi uživao povjerenje građana potrebno je uključiti lokalne strukture

Idejna okosnica «Zdravih gradova» Idejna okosnica «Zdravih gradova» nalazi se nalazi se u socio-ekološkom u socio-ekološkom konceptu zdravljakonceptu zdravlja o kojima govore o kojima govore dokumenti «Zdravlje za sve do dokumenti «Zdravlje za sve do 2000», a kasnije i strategije 2000», a kasnije i strategije «Zdravlje za sve za 21. stoljeće, «Zdravlje za sve za 21. stoljeće,

Pokretanje “zdravih Pokretanje “zdravih gradova”gradova”

WHO EURO za Europu 1986. godine – WHO EURO za Europu 1986. godine –

Zagreb 1987, Rijeka 1990...Zagreb 1987, Rijeka 1990...

Kako bi na adekvatan način Kako bi na adekvatan način

odgovorili na zdravstvene potrebe, odgovorili na zdravstvene potrebe,

gradske vlasti moraju izgraditi gradske vlasti moraju izgraditi

vlastitu politiku zdravlja. vlastitu politiku zdravlja.

Osnovni smisao projektaOsnovni smisao projekta

Projekti «Zdravih gradova» Projekti «Zdravih gradova» afirmiraju holističku prirodu afirmiraju holističku prirodu zdravljazdravlja ukazujući na međuovisnost ukazujući na međuovisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravljadimenzije zdravlja, zasnovanu na , zasnovanu na bitnom ljudskom pravu, a to je bitnom ljudskom pravu, a to je pravo pravo na zdravlje i kvalitetan život.na zdravlje i kvalitetan život.

Strateška načelaStrateška načela

MULTISEKTORSKI PRISTUPMULTISEKTORSKI PRISTUP, po kojem , po kojem pitanje pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstvazdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i već i srodnih razvojnih sustava u društvu. Termin srodnih razvojnih sustava u društvu. Termin intersektorsko ili međusektorsko označava intersektorsko ili međusektorsko označava proces proces zajedničkog djelovanjazajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja i na poboljšanju zdravlja i životnih uvjeta.životnih uvjeta.

AKTIVNA PARTICIPACIJA GRAĐANAAKTIVNA PARTICIPACIJA GRAĐANA, mogućnost , mogućnost odlučivanja o zdravlju, uzajamna pomoć, samopomoć odlučivanja o zdravlju, uzajamna pomoć, samopomoć i drugo. i drugo.

BRIGA ZA OKOLINSKO ZDRAVLJEBRIGA ZA OKOLINSKO ZDRAVLJE (biološka, fizička (biološka, fizička i socijalna okolina), pravo i dužnost građana da žive u i socijalna okolina), pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini. estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

Osnovna načela sOsnovna načela sadržana su u adržana su u dokumentima:dokumentima:

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravimaUniverzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human (Human Rights, Compilation of International Instruments; United Rights, Compilation of International Instruments; United Nations, New York, 1988.); Nations, New York, 1988.);

http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracijahttp://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija

Članak 29‘Svatko ima dužnosti u zajednici’

Svi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se možemo potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u

Općoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograničena jedino zakonom i samo ako je potrebno zaštititi prava drugih ljudi, javni

moral, poredak i blagostanje društva kao cjeline.

19 ciljeva Socijalne povelje19 ciljeva Socijalne povelje (European (European Social Charter, European Parliamenet, Social Charter, European Parliamenet, Strasbourgh, 1989.); Strasbourgh, 1989.);

Vijeće Europe pod Vijeće Europe pod socijalnom kohezijomsocijalnom kohezijom podrazumijeva sposobnost jednog društva podrazumijeva sposobnost jednog društva da osigura dobrobit svim svojim da osigura dobrobit svim svojim članovima, da minimalizira nejednakosti i članovima, da minimalizira nejednakosti i izbjegne polarizacije. izbjegne polarizacije. Kohezivno je Kohezivno je društvo solidarna zajednicadruštvo solidarna zajednica... ...

Dusseldorfska deklaracija o Dusseldorfska deklaracija o čovjekovoj okoliničovjekovoj okolini (Charter on (Charter on Health and Environment, WHO, Health and Environment, WHO, Regional Office for Europe, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1990.). Copenhagen, 1990.).

Tri su važna strateška načela Tri su važna strateška načela zdravih gradova:zdravih gradova:

Multisektorski pristupMultisektorski pristup, po kojem pitanje , po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu; i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu; Aktivna participacija građanaAktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.); odlučivanja o zdravlju i dr.); Briga za okolinsko zdravljeBriga za okolinsko zdravlje (biološka, (biološka, fizička i socijalna okolina) - pravo i dužnost fizička i socijalna okolina) - pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini. kvalitetnoj okolini.

Projekt i pokret "Zdravi grad" Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojnirazvojni je je

projekt - temelji se na povezivanju svih projekt - temelji se na povezivanju svih

razvojnih sustavarazvojnih sustava društva i aktiviranju društva i aktiviranju

samih samih stanovnikastanovnika u stvaranju "zdravih" u stvaranju "zdravih"

naselja - naselja u kojima će svim naselja - naselja u kojima će svim

stanovnicima biti osigurana čovjeka stanovnicima biti osigurana čovjeka

dostojna dostojna kvaliteta životakvaliteta života. Upravo je stoga . Upravo je stoga

ovo projekt i pokret koji može presudno ovo projekt i pokret koji može presudno

doprinijeti kvaliteti urbane obnove i doprinijeti kvaliteti urbane obnove i

poslijeratnom razvitku Hrvatske.poslijeratnom razvitku Hrvatske.

Zdravlje u zajedniciZdravlje u zajednici

WHO: zajednica je specifična skupina WHO: zajednica je specifična skupina ljudi koja živi na zemljopisno ljudi koja živi na zemljopisno definiranom području, koja dijeli definiranom području, koja dijeli zajedničku kulturu, sustav vrijednosti zajedničku kulturu, sustav vrijednosti i društvene norme te ima uređenu i društvene norme te ima uređenu socijalnu strikturu koja počiva na socijalnu strikturu koja počiva na odnosima što su se unutar nje odnosima što su se unutar nje razvijali tijekom određenog razdoblja. razvijali tijekom određenog razdoblja.

Pojedinci mogu pripadati brojnim Pojedinci mogu pripadati brojnim zajednicamazajednicama

Tri pristupa zajedniciTri pristupa zajednici

Zajednica je mnogo i mnogo ljudiZajednica je mnogo i mnogo ljudi

Mjesto podupiranja promijenjenog Mjesto podupiranja promijenjenog ponašanja pojedincaponašanja pojedinca

Zajednica kao socijalni sustav, Zajednica kao socijalni sustav, odnosno “ekosustav s kapacitetom odnosno “ekosustav s kapacitetom pronalaženja rješenja za vlastite, u pronalaženja rješenja za vlastite, u zajednici utvrđene problemezajednici utvrđene probleme

Devedesete godine 20. Devedesete godine 20. stoljećastoljeća

Idejni okvir Idejni okvir socioekološkog socioekološkog koncepta zdravljakoncepta zdravlja, tijekom , tijekom devedesetih uobličavaju temeljni devedesetih uobličavaju temeljni dokumenti unaprijeđenja zdravlja i dokumenti unaprijeđenja zdravlja i Strategija zdravlja za sve...Strategija zdravlja za sve...

Ottawa 1986.Ottawa 1986.

Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za promicanje zdravljaza promicanje zdravlja neophodno je za neophodno je za uspjeh:uspjeh:

izgradnja društvene politike zdravljaizgradnja društvene politike zdravlja

stvaranje okoline koja podržava stvaranje okoline koja podržava zdravljezdravlje

jačanje akcije zajednicejačanje akcije zajednice

razvijanje osobnih vještinarazvijanje osobnih vještina

preusmjeravanje zdravstvenih službi.preusmjeravanje zdravstvenih službi.

Definicija promocije zdravlja Definicija promocije zdravlja prema SZO:prema SZO:

““Promocija zdravlja je Promocija zdravlja je PROCESPROCES koji koji osposobljava ljude u naporima da osposobljava ljude u naporima da preuzmu kontrolu i unaprijede svoje preuzmu kontrolu i unaprijede svoje zdravlje.”zdravlje.”

Jakarta 1997.Jakarta 1997.

Deklaracija iz Jakarte identificira Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljećuunaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću::

Promicati društvenu odgovornost za zdravljePromicati društvenu odgovornost za zdravlje

Povećati ulaganja u razvoj zdravljaPovećati ulaganja u razvoj zdravlja

Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravljeOjačati i proširiti partnerstvo za zdravlje

Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedincapojedinca

Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravljaOsigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

Zdravlje za sve za 21. Zdravlje za sve za 21. stoljećestoljeće

Postići puni Postići puni potencijal zdravljapotencijal zdravlja za za sve, unaprijediti i očuvati zdravlje sve, unaprijediti i očuvati zdravlje tijekom cjelokupnog života, smanjiti tijekom cjelokupnog života, smanjiti učetalost vodećih bolesti i ozljeda te učetalost vodećih bolesti i ozljeda te ublažiti njima uzrokovanu patnju.ublažiti njima uzrokovanu patnju.

Novi milenijNovi milenij

SOCIJALNI KAPITAL.SOCIJALNI KAPITAL.

Način na koji organiziramo svoje Način na koji organiziramo svoje društvo, raspon do kojega jačamo društvo, raspon do kojega jačamo interakciju među građanima, stupanj interakciju među građanima, stupanj do kojega si vjerujemo i međusobno do kojega si vjerujemo i međusobno se udružujemo, odnosno se udružujemo, odnosno stvaramo stvaramo zajednice koje brinu o svojim zajednice koje brinu o svojim članovimačlanovima, u stvari predstavlja , u stvari predstavlja najvažniju determinantu zdravlja.najvažniju determinantu zdravlja.

Cilj pokretaCilj pokretaFormuliran je na 2. međunarodnoj konferenciji o Formuliran je na 2. međunarodnoj konferenciji o unapređenju zdravlja održanoj u unapređenju zdravlja održanoj u Adelaidu 1987. Adelaidu 1987. godinegodine..

«IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI «IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI RAZVOJNU RAZVOJNU POLITIKU GRADOVAPOLITIKU GRADOVA KOJA ĆE REZULTIRATI KOJA ĆE REZULTIRATI STVARANJEM NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I STVARANJEM NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I PODIZANJEM FIZIČKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA PODIZANJEM FIZIČKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U GRADOVIMA, VEĆ I RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U GRADOVIMA, VEĆ I OBOGAĆIVATI SOCIJALNI MILJE I TAKAV NAČIN OBOGAĆIVATI SOCIJALNI MILJE I TAKAV NAČIN ŽIVLJENJA I PONAŠANJA U GRADOVIMA DA ŽIVLJENJA I PONAŠANJA U GRADOVIMA DA KVALITETA ŽIVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U KVALITETA ŽIVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U STALNOM USPONU, A DA ZAJEDNIŠTVO I STALNOM USPONU, A DA ZAJEDNIŠTVO I HUMANI ODNOSIHUMANI ODNOSI MEĐU LJUDIMA BUDU OSNOVNA MEĐU LJUDIMA BUDU OSNOVNA KARAKTERISTIKA STILA ŽIVLJENJA I PONAŠANJA».KARAKTERISTIKA STILA ŽIVLJENJA I PONAŠANJA».

Da bi se glavni cilj ostvario Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je:potrebno je:

STVARATI DRUŠTVENU POLITIKU ZDRAVLJASTVARATI DRUŠTVENU POLITIKU ZDRAVLJA - stvarati - stvarati zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na buđenje zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na buđenje zdravstvene i ekološke svijesti građana. zdravstvene i ekološke svijesti građana.

STVARATI POVOLJNU OKOLINUSTVARATI POVOLJNU OKOLINU - educirati građane o - educirati građane o zdravlju i ekologiji. zdravlju i ekologiji.

JAČATI AKCIJE ZAJEDNICEJAČATI AKCIJE ZAJEDNICE - poticati organizirane akcije u - poticati organizirane akcije u vezi s unapređenjem zdravlja i zaštitom okoline.vezi s unapređenjem zdravlja i zaštitom okoline.

RAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTIRAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTI - svijest o osobnoj - svijest o osobnoj odgovornosti, komunikacija, novi stilovi života, razne odgovornosti, komunikacija, novi stilovi života, razne vještine...vještine...

PROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUŽBEPROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUŽBE – – preusmjeravanje zdravstvene službe. Raditi na holističkom, preusmjeravanje zdravstvene službe. Raditi na holističkom, ekološkom pristupu zdravlju. ekološkom pristupu zdravlju.

Obilježja Obilježja PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA – holistička priroda zdravlja.PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA – holistička priroda zdravlja.POLITIČKO ODLUČIVANJE –Bitna postavka projekta je POLITIČKO ODLUČIVANJE –Bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje.mogući utjecaj na zdravlje.INTERSEKTORSKO DJELOVANJE – proces kroz koji sektori INTERSEKTORSKO DJELOVANJE – proces kroz koji sektori izvan zdravstva doprinose unapređenju zdravlja.izvan zdravstva doprinose unapređenju zdravlja.UČEŠĆE ZAJEDNICE – promoviranje aktivnije uloge građana UČEŠĆE ZAJEDNICE – promoviranje aktivnije uloge građana i omogućivanje da oni direktno utječu na donošenje odluka. i omogućivanje da oni direktno utječu na donošenje odluka. INOVACIJA – uspješnost projekta ovisi o njegovoj INOVACIJA – uspješnost projekta ovisi o njegovoj sposobnosti da stvori prilike za inovaciju, za istraživanje sposobnosti da stvori prilike za inovaciju, za istraživanje novih metoda. novih metoda. JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA – uspjeh projekta izražava se JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA – uspjeh projekta izražava se stupnjem na kojem je u stupnjem na kojem je u čitavoj gradskoj upravičitavoj gradskoj upravi na djelu na djelu politika koja stvara uvjete za zdravlje i koliko je to politika koja stvara uvjete za zdravlje i koliko je to integrirano u stanovništvo. integrirano u stanovništvo.

Metode radaMetode rada

Društveni odbori za unapređenje zdravlja Društveni odbori za unapređenje zdravlja

Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja dobno i tematski orjentirane)dobno i tematski orjentirane)

Europski simpozijiEuropski simpoziji

Skupštine zdravljaSkupštine zdravlja

Bilateralni međunarodni odnosi (Intercity Bilateralni međunarodni odnosi (Intercity cooperation)cooperation)

Međunarodna aktivnost Međunarodna aktivnost

Informiranje i izvještavanje javnosti Informiranje i izvještavanje javnosti

Širenje nacionalnih mreža «Zdravih gradova»Širenje nacionalnih mreža «Zdravih gradova»

Zdravi grad je dinamičan Zdravi grad je dinamičan konceptkoncept

Aktivnosti globalne mreže odvijaju se u Aktivnosti globalne mreže odvijaju se u petogodišnjim fazama. Trenutno je u petogodišnjim fazama. Trenutno je u tijeku četvrta faza aktivnosti zdravih tijeku četvrta faza aktivnosti zdravih gradova koja traje od 2003. do 2008. gradova koja traje od 2003. do 2008. godine. godine. Četvrtu fazu karakteriziraju tri teme: Četvrtu fazu karakteriziraju tri teme: zdravo starenje, zdravo urbano zdravo starenje, zdravo urbano planiranje i procjena utjecaja na zdravlje planiranje i procjena utjecaja na zdravlje (Health impact assessment), te dodatna (Health impact assessment), te dodatna tema fizičke aktivnosti i aktivnog tema fizičke aktivnosti i aktivnog življenja. življenja.

Zdravi je grad onaj koji Zdravi je grad onaj koji unapređuje unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje svoju okolinu i proširuje svoje resurseresurse kako bi ljudi, dajući podršku kako bi ljudi, dajući podršku jedni drugima, mogli doseći svoj jedni drugima, mogli doseći svoj najviši potencijal. najviši potencijal.

Proces... Proces...

Rezultati projekta «Zdravi Rezultati projekta «Zdravi grad»grad»

JAVNA POLITIKA ZDRAVLJAJAVNA POLITIKA ZDRAVLJA

INTERSEKTORSKO DJELOVANJEINTERSEKTORSKO DJELOVANJE

STRATEŠKO PLANIRANJESTRATEŠKO PLANIRANJE

UČEŠĆE ZAJEDNICE UČEŠĆE ZAJEDNICE

SVIJEST O ZDRAVLJU SVIJEST O ZDRAVLJU

INOVATIVNOSTINOVATIVNOST

Hrvatska mreža "Zdravih gradova" danas okuplja slijedeće gradove, općine i županije: Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Rab, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Zadar, Zagreb...

1. Čistoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizičkoj okolini 1. Čistoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizičkoj okolini (uključujući kvalitetu stanovanja)(uključujući kvalitetu stanovanja)

2. Ekosistemu koji je stabilan i dugoročno održiv2. Ekosistemu koji je stabilan i dugoročno održiv

3. Snažnoj zajednici čiji se članovi međusobno 3. Snažnoj zajednici čiji se članovi međusobno podržavaju, a ne iskorištavajupodržavaju, a ne iskorištavaju

4. Visokoj razini učešća i kontrole javnosti nad 4. Visokoj razini učešća i kontrole javnosti nad odlukama koje utječu na živote,odlukama koje utječu na živote, zdravlje i zdravlje i blagostanje ljudiblagostanje ljudi

5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom, 5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom, vodom, krovom nad glavom,vodom, krovom nad glavom, prihodom, prihodom, sigurnošću i radom) za sve ljude u gradusigurnošću i radom) za sve ljude u gradu

Odlike "Zdravog grada“ Grad bi trebao težiti (WHO Healthy Cities Papers, No.1, 1988):

6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz 6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz mogućnost ostvarivanja raznolikihmogućnost ostvarivanja raznolikih kontakata, kontakata, interakcija i komunikacijeinterakcija i komunikacije

7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj ekonomiji7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj ekonomiji8. Poticanju njegovanja veza s prošlošću grada, 8. Poticanju njegovanja veza s prošlošću grada,

kulturnim i biološkim naslijeđemkulturnim i biološkim naslijeđem starosjedilaca i starosjedilaca i drugih skupina i pojedinacadrugih skupina i pojedinaca

9. Takvoj formi koja omogućuje i potiče navedene 9. Takvoj formi koja omogućuje i potiče navedene značajkeznačajke

10. Optimalnoj razini zdravstvene zaštite dostupne 10. Optimalnoj razini zdravstvene zaštite dostupne svimasvima

11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj razini 11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj razini pozitivnog zdravlja i niskoj razinipozitivnog zdravlja i niskoj razini bolesti) bolesti)

ProgramiProgrami NEZAPOSLENOSTNEZAPOSLENOST

OBITELJ I ZDRAVLJEOBITELJ I ZDRAVLJE

DJECA I MLADI DJECA I MLADI

EkološkaEkološka edukacijaedukacija djecedjece i i mladihmladih

ŠkoleŠkole kojekoje promičupromiču zdravljezdravlje

ŠkoleŠkole demokracijedemokracije

KvalitetaKvaliteta životaživota djecedjece s s poteškoćamapoteškoćama u u razvojurazvoju

SlobodnoSlobodno vrijemevrijeme mladihmladih

PrevencijaPrevencija ovisnostiovisnosti

KVALITETA ŽIVOTA STARIHKVALITETA ŽIVOTA STARIH

URBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJURBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJ

UrbanizamUrbanizam i i prostornoprostorno planiranjeplaniranje

OdrživiOdrživi razvojrazvoj

KVALITETA ŽIVOTA OSOBA S INVALIDITETOMKVALITETA ŽIVOTA OSOBA S INVALIDITETOM

MEDIJI I ZDRAVLJEMEDIJI I ZDRAVLJE

PROCJENA UČINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT ASSESSMENT)PROCJENA UČINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT ASSESSMENT)

Mjera uspješnosti projekta "Zdravi Mjera uspješnosti projekta "Zdravi

grad" jest grad" jest prihvaćanje politike prihvaćanje politike

zdravlja na razini gradazdravlja na razini grada. .

Domovi, radna mjesta, škole, ulice - Domovi, radna mjesta, škole, ulice -

svi dijelovi urbanog okoliša - moraju svi dijelovi urbanog okoliša - moraju

postati zdrava mjesta za život. postati zdrava mjesta za život.

ZDRAVOG GRADA NEMA ZDRAVOG GRADA NEMA BEZBEZ

političke podrškepolitičke podrške

učešća građanaučešća građana

intersektorske suradnjeintersektorske suradnje

ljudskih resursa – entuzijastaljudskih resursa – entuzijasta

svijesti o pozitivnom zdravlju svijesti o pozitivnom zdravlju

edukacije i usavršavanja edukacije i usavršavanja

METODA BRZE PROCJENE METODA BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZDRAVSTVENIH POTREBA U

ZAJEDNICIZAJEDNICI

(RAP – Rapid Appraisal (RAP – Rapid Appraisal Procedure Procedure to asses community to asses community health needshealth needs))

PRIMJER GRADA RIJEKEPRIMJER GRADA RIJEKE

prikupljanje informacija o prikupljanje informacija o problemima zdravlja u zajednici u problemima zdravlja u zajednici u kratkom razdoblju, s malim utroškom kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih vremena stručnjaka i financijskih sredstavasredstava

saznajemo saznajemo što su problemišto su problemi

Metoda brze procjene provodi Metoda brze procjene provodi se tako da se:se tako da se:

unaprijed odredi koje su unaprijed odredi koje su informacijeinformacije potrebne, potrebne,procjenu treba provesti tako da rezultati procjenu treba provesti tako da rezultati odražavaju odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti lokalne uvjete i specifičnosti neke zajedniceneke zajednice,,uključi predstavnike zajedniceuključi predstavnike zajednice u određivanju u određivanju potreba i mogućih rješenja,potreba i mogućih rješenja,osigura osigura intersektorska suradnjaintersektorska suradnja uključivanjem predstavnika lokalne uprave, uključivanjem predstavnika lokalne uprave, profesionalnih skupina (zdravstvenih i socijalnih profesionalnih skupina (zdravstvenih i socijalnih radnika, arhitekata – urbanih planera, radnika, arhitekata – urbanih planera, nastavnika, ekologa i drugih) i zajednice nastavnika, ekologa i drugih) i zajednice (skupine građana). (skupine građana).

Tri su glavna izvora Tri su glavna izvora podatakapodataka

postojeća pisana dokumentacijapostojeća pisana dokumentacijapromatranje, zapažanjepromatranje, zapažanjeinterviewinterview s osobama koje raspolažu s osobama koje raspolažu informacijama informacijama Na primjer, u Rijeci za tu su se svrhu koristili Na primjer, u Rijeci za tu su se svrhu koristili polustrukturirani upitnici: polustrukturirani upitnici: Kakva je to zajednica? Kakva je to zajednica? (heterogena/homogena, aktivna/pasivna, (heterogena/homogena, aktivna/pasivna, prosperitetna, što je i kakva je duša te zajednice) prosperitetna, što je i kakva je duša te zajednice) Kako žive Riječani? Kako žive Riječani? Tko su najsretniji, a tko Tko su najsretniji, a tko najnesretniji žitelji Rijeke? Što umanjuje ljepotu najnesretniji žitelji Rijeke? Što umanjuje ljepotu življenja u Vašem gradu? Kakvu Rijeku želite življenja u Vašem gradu? Kakvu Rijeku želite vidjeti za 10 godina? Kako ostvariti Vašu viziju vidjeti za 10 godina? Kako ostvariti Vašu viziju Rijeke?Rijeke?

Pisani izvori podataka: Pisani izvori podataka:

popis stanovništvapopis stanovništvagradski razvojni planovigradski razvojni planovigradski proračun gradski proračun rutinska zdravstvena dokumentacija rutinska zdravstvena dokumentacija već provedene studije (navike i način već provedene studije (navike i način

života)života)dokumentacija drugih sektora uprave ili dokumentacija drugih sektora uprave ili

društvenih djelatnosti ili izvještaji vladinih društvenih djelatnosti ili izvještaji vladinih ureda i ministarstava ukoliko imaju utjecaja na ureda i ministarstava ukoliko imaju utjecaja na lokalnu situacijulokalnu situaciju

povijesni dokumentipovijesni dokumenti

Rezultati brze procjene ugrađeni Rezultati brze procjene ugrađeni su u:su u:

gradske slike zdravlja gradske slike zdravlja konsenzus predstavnika gradske vlade, konsenzus predstavnika gradske vlade, stručnjaka i građana oko prioriteta za rad stručnjaka i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života kvalitete života dugoročni i kratkoročni plan / program dugoročni i kratkoročni plan / program aktivnosti na unapređenju zdravlja aktivnosti na unapređenju zdravlja zajednički, koordinirani program , tj. zajednički, koordinirani program , tj. savezništvo svih interesnih skupina savezništvo svih interesnih skupina (političari, stručnjaci i zajednica) u (političari, stručnjaci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu. unapređenju kvalitete življenja u gradu.

Zdrave županijeZdrave županije

RUKOVOĐENJE i UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE - ZDRAVE ŽUPANIJE

dio su mreže hrvatskih «zdravih gradova» i metodologija njihova rada uvelike se oslanja na metodologiju «zdravih

gradova» , a razvili su je i prilagodili stručnjaci Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar».

U ožujku 2006., Odjel za globalno zdravlje, Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC Atlanta, SAD) dodijelio je programu Rukovođenje i upravljanje za zdravlje – „Zdrave

županije“ najveće priznanje koje je hrvatsko (ne samo) javno zdravstvo ikada dobilo – „Nagradu za izvrsnost“ (Management

Trainning Program Excellence Award 2006).

Projekt je osmišljen da podupre Projekt je osmišljen da podupre županijska tijela uprave i županijska tijela uprave i samouprave u novom procesu samouprave u novom procesu decentralizacije te ukaže na nužnost decentralizacije te ukaže na nužnost intersektorskog pristupa u rješavanju intersektorskog pristupa u rješavanju kompleksnih javnozdravstvenih kompleksnih javnozdravstvenih problema. problema.

Vodeći ciljevi postizanja statusa Vodeći ciljevi postizanja statusa „Zdrava županija“ su da s postojećim „Zdrava županija“ su da s postojećim

županijskim resursima dostignu:županijskim resursima dostignu:

smanjenje razlika u zdravlju pojedinih smanjenje razlika u zdravlju pojedinih jedinica lokalne samouprave (djelovanjem jedinica lokalne samouprave (djelovanjem na što više negativnih činitelja) i posebno na što više negativnih činitelja) i posebno u kvaliteti zdravstvene zaštite,u kvaliteti zdravstvene zaštite,podizanje odgovornosti prema podizanje odgovornosti prema zdravstvenom stanju vlastitog zdravstvenom stanju vlastitog stanovništva u donošenju odgovarajuće stanovništva u donošenju odgovarajuće zdravstvene i socijalne politike,zdravstvene i socijalne politike,postizanje višeg stupnja utjecaja cijele postizanje višeg stupnja utjecaja cijele zajednice na odabir vodećih problema te zajednice na odabir vodećih problema te podizanja razine zdravstvene zaštite.podizanja razine zdravstvene zaštite.

Županijski prioriteti u zdravljuŽupanijski prioriteti u zdravlju

Smanjenje korištenja alkohola kod srednjoškolaca

Smanjenje umiranja od raka dojke i grlića maternice

Spriječavanje teških ozljeda i invalidnosti

Briga za osobe treće životne dobi, (Briga za psihički

oboljele starije osobe)

Smanjenje učestalosti kardiovaskularnih bolesti

Izrada okvira zdravstvenih potreba

Propitivanje zajednice

Službeni podaci

Prioriteti

STRATEŠKI OKVIR ZA ZDRAVLJE

Shema razvoja Shema razvoja strateškog okvira strateškog okvira za zdravljeza zdravlje

Konzultacije

SLIKA ZDRAVLJA

Health impact assesment Health impact assesment Procjena utjecaja na zdravlje” počiva na politici Procjena utjecaja na zdravlje” počiva na politici

“zdravlja za sve” i održivom razvoju. Utemeljena “zdravlja za sve” i održivom razvoju. Utemeljena je na demokraciji (pravu građana na sudjelovanje je na demokraciji (pravu građana na sudjelovanje u političkom odlučivanju), jednakosti (posebno u političkom odlučivanju), jednakosti (posebno skrbi o ranjivim, marginaliziranim i rizičnim skrbi o ranjivim, marginaliziranim i rizičnim grupama), održivom razvoju i etičkoj uporabi grupama), održivom razvoju i etičkoj uporabi dokaza.dokaza.

To je kompleksan, interdisciplinarni proces, To je kompleksan, interdisciplinarni proces, razvijen upravo za potrebe odgovornog razvijen upravo za potrebe odgovornog odlučivanja i dobivanje svih potrebnih informacija odlučivanja i dobivanje svih potrebnih informacija kako bi se utjecaj jedne političke odluke ili kako bi se utjecaj jedne političke odluke ili projekta na znanstveni način prikazao u jednoj projekta na znanstveni način prikazao u jednoj zajednici. zajednici.

Probir (“screening”)Probir (“screening”) Planiranje djelokruga rada (“scoping”)Planiranje djelokruga rada (“scoping”) Stručna procjena (“appraisal”)Stručna procjena (“appraisal”) Izvještavanje (“reporting”)Izvještavanje (“reporting”) Donošenje odluke (“decision-making”)Donošenje odluke (“decision-making”) Praćenje i evaluacija Praćenje i evaluacija

(“monitoring&evaluation”)(“monitoring&evaluation”)

Go to peopleGo to people Live among the peopleLive among the people Start with what they haveStart with what they have Build with themBuild with them

When the deed is done, the mission When the deed is done, the mission accomplished, the people will say ”We accomplished, the people will say ”We have done it ourselves”have done it ourselves”

Lao Tze, 600 BCLao Tze, 600 BC