15
HERAKLIT ELEJSKA FILOZOFIJA

Heraklit i Elejci

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Heraklit i Elejci

HERAKLITELEJSKA FILOZOFIJA

Page 2: Heraklit i Elejci

HERAKLIT

Page 3: Heraklit i Elejci

SVE TEČE "PANTA REI" • Efes u Maloj Aziji • Heraklit ( 540-480) • učenje uticalo na sav dalji razvoj grčke filozofije• Umesto da traži pramateriju Heraklit otkriva

neprekidnu promenu, kretanje kao suštinu sveta. • Vatra je praelemenat samo kao simbol večnog

kretanja. • Vatra izražava suštinu sveta kao procesa. • Promena je apsolutna.

Page 4: Heraklit i Elejci

PANTA REI

• Sve se menja, nastaje i nestaje, sve je u toku i razvoju, sve se kreće. • Sve teče - Panta rei. • "Sunce nije samo svaki dan novo,

nego je uvek i neprestano novo."

Page 5: Heraklit i Elejci

HARMONIJA SUPROTNOSTI • Tek se po suprotnom saznaje i postoji

nešto što postoji. • Svaka stvar nosi u sebi svoju

suprotnost, sve je puno suprotnosti koje se slažu. • "Jedno te isto prebiva u nama : živo i

mrtvo, budno i spavajuće, mlado i staro." • Svet je harmonija i borba

suprotnosti.

Page 6: Heraklit i Elejci

LOGOS VLADA SVETOM • Svetom vlada svetski zakon, red, stalni ritam

događanja - logos. • Svetska vatra se sa merom pali, i s merom

gasi. • Logos je i princip društvenog života. • "Narod valja da se bori za svoje zakone kao za

svoje zidove." • Logos se razvija kao jedinstvo i borba

suprotnosti.

Page 7: Heraklit i Elejci

PRAVO SAZNANJE JE RACIONALNO• Većina ne shvata logos, ne saznaje ga, nego

živi kao da svako ima svoju vlastitu pamet. • Saznati istinu nije jednostavno. • Čula daju nepouzdana saznanja. • Pravo saznanje je racionalno, ono otkriva

jedinstvo u mnoštvu, sa njim saznajemo logos, harmoniju, i borbu suprotnosti kao istinu o svetu.

• Prvi razmotrio pitanje izvora saznanja.

Page 8: Heraklit i Elejci

ELEJSKA FILOZOFIJA

Page 9: Heraklit i Elejci

ELEJSKA FILOZOFIJA• grad Eleja u južnoj Italiji• Ksenofan ( 570-480) osnivač• monoteističko-panteističko gledište • "Sve je jedno (to pan) oblika kugle i

ograničeno: da nije nastalo, nego da je večno i potpuno nepokretno."

• Parmenid (540-480) ontološki monizam• Zenon (490-430) branio učenje svoga učitelja

Page 10: Heraklit i Elejci

ČISTO MIŠLJENJE • U epu "O prirodi" Parmenid alegorijski

govori o dve vrste saznanja: • čulno saznanje (mnjenje,doksa) • čulni svet je privid, varka i zadovoljava

potrebe svakodnevnog života• racionalno saznanje je pravo znanje i istina• Jedino mišljenjem saznajemo istinu, biće

kao jedno, večno i nepromenljivo.

Page 11: Heraklit i Elejci

NEMA NASTAJANJA • Biće je telesnost, ispunjenost prostora.• Nebiće je bestelesnost, prazan prostor.• Biće postoji, nebića nema. • Jedno je te isto misliti i biti. • Nastajanje je prelaženje iz nebića u biće, a to je

suprotno razumu. • iz ničega ne može nastati nešto• Bitak je večan, jedan, on sve obuhvata. • Nema mnoštva, pojedinačnih stvari, kretanja i

deljenja.

Page 12: Heraklit i Elejci

ZENONOVE APORIJE • Parmenidovi stavovi su izazvali ismejavanje. • Zenon brani elejsko učenje duhovito

smišljenim nedoumicama - aporijama. To su indirektni dokazi koji pokazuju neodrživost suprotnog gledišta.

• Pretpostavke mogućnosti kretanja, mnoštva i deljivosti dovodi do protivrečnosti i tako ih pobija.

• Zenon ne poriče čulnu izvesnost kretanja, ali pokazuje njegovu protivrečnost.

Page 13: Heraklit i Elejci

ZENONOVE APORIJE

• Aporija Dihotomija: • Kretanje ne može ni početi jer bi uvek

trebalo najpre preći pola puta, pre toga bi trebalo preći pola te polovine i tako u beskraj.

• Aporija Strela: • Strela za koju se čini da se kreće od A do B

miruje u svakoj tačci svoga puta, a suma mirovanja ne može biti kretanje.

Page 14: Heraklit i Elejci

ELEJSKA FILOZOFIJA

• Dok su drugi mislioci do sada prihvatali kretanje i promenu kao pojave razumljive po osebi, Elejci su pokazali da pojam kretanja nije tako jednostavan. • Tako su oni suočili filozofiju s

protivurečnostima, ali su te protivurečnosti pripisali samo iskrivljenom mišljenju.

Page 15: Heraklit i Elejci