12, INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE

Pojedinci se znatno razlikuju sposobnostima, stilovima uenja, interesima i sklonostima. Individualizacija podrazumijeva uzimanje u obzir tih individualnih osobina i individualnih potreba uenika. Moe se provesti organizacijski tako da svatko ui sam za sebe ili pak da skupina zaredom zadovoljava zahtjeve pojedinaca i metodiki tako da nastavnik radi s pojedincem ili pojedinac ima na raspolaganju sve potrebne neiveizvore obavijesti.

Individualizacija se odnosi na dva aspekta:1. sadraj uenja2. Put uenja i izvore obavijesti

Izbor sadraja uenja ovisi o ciljevima i osobinama pojedinaca, ali i ciljevima drutvene zajednice u kojoj pojedinac ivi. Startna toka u individualiziranom uenju nije jednaka za sve uenike, ve ovisi i o njegovom predznanju.Putovi uenja i izvori obavijesti ovise o osobinama pojedinaca i opremljenosti kole razliitim izvorima obavijesti( uobiajeni i programirani udbenici, raunala, televizori...)

Programirano uenje jedan je od naina uenja koji se moe iskoristiti u individualizaciji nastave u kojem se pravilno smjenjuju primanje i obraivanje obavijesti. Pomou posebno prireenih knjiga ili raunala postupno se prezentiraju manje smislene cjeline grae i odmah se navodi na obradu te cjeline rjeavanjem zadataka. Uenik odmah dobiva povratnu informaciju o rezultatu, a tek kad je svladao prelazi na novu cjelinu.Suvremena raunala su nastavna pomagala koja imaju posebno znaenje za individualizaciju nastave. Programirani materijali rade po sustavu tzv.malih koraka. Najmanji korak u programiranom materijalu zove se lanak, a did.analizom lanaka uoavamo ove elemente: prezentiranje informacije, zadatak subjektu koji ui, aktivnost subjekta na rjeavanju tog zadatka te povratna informacija o tonosti rjeenja. STRATEGIJE KOJIMA SE MOE POSTII INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE: variranje vremena za uenje za razliite uenike, uenici se mogu ukljuiti u dopunsku ili dodatnu nastavu variranje zadataka i aktivnosti; nastavnik moe uenike organizirati tako da ovisno o kompetenciji dobiju zadatke razliite sloenosti variranje nastavnih materijala i pomagala: nastavnik moe mijenjati izvore znanja kojima se slui ovisno o potrebama uenika, neki mogu dobiti apstraktne probleme, drugi slikovni materijal

U Velikoj Britaniji postoji Infant School za koju je karakteristino bogatstvo i razliitost didaktikog materijala i unaprijed planirani zadaci za svakog uenika.vicarski pedagog Robert Dottrens postao je poznat po individualizaciji nastave uz pomo nastavnih listia.

NDIVIDUALIZACIJAProvodiseradiprilagoivanjacilja,sadrajaizadatakasposobnostimauenika,interesima i ivotnim prilikama. Ona moe biti sredstvo o-o rada i cilj o-o rada, a doprinosiuspjenijem o i o kroz pridavanje znaaja razvoju svakog pojedinca do krajnjih granicapostojeih potencijala.Djeca iste dobi meusobno serazlikuju po stupnju razvoja sposobnosti, potencijalima,mogunostima, uvjetima ivota i rada, interesima i potrebama pa da bi ih se dovelo do istogcilja nuno je u radu koristiti razliita sredstva i metode primjenom individualizacije. Cilj seodnosinaprosjekkojijezanekudjecuprevisokopostavljen,azanekuprenisko.Ispodprosjenadjecavrlotekopostiuciljevetopredstavljagaenjemotivacije,anatprosjena djeca prelako postiuciljeve (ne ukljuujui sve svoje potencijale) to dovodi dodosaivanja i gaenja motivacije. Neuspjeh djeteta se esto pripisuje njegovoj neposlunosti,lijenosti, nesposobnosti, loim uvjetima ivota i rada, a zapravo bi se to trebalo pripisatikrutom nast procesu, te potpunoj otuenoj prirodi djejeg uenja i razvitka. Stoga je potrebnonapustiti zahtjeve da u postignu isti cilj i svakome od njih odrediti cilj kao max ind razvojkoji je usklaen s mogunostima, potrebama i ivotnim prilikama uenika.Individualizirati bi trebalo i naine rada, nast postupke, nast sadraje i tempo rada,nain ocjenjivanja i sl. Djetetu treba omoguiti da ui na nain koji je za njega najuspjeniji itempom koji mu najbolje odgovara. Jednom e u za usvajanje odreenog sadraja trebativie vremena, dok e nekom drugom u za usvajanje istog sadraja trebati puno manjevremena. Zbog toga je potrebno ciljeve i zadatke nastave podrediti sposobnostima svakog26pojedinoguenika.Odreivanjemciljanastavejednakozasveuenikesvelobisenaodreivanje cilja za neke nepostojee prosjene uenike, tzv. uravnilovka..Jo na poetku k godine nastavnik bi trebao odrediti homogene grupe uenika i toupisti u posebnu tablicu. Tom tablicom odreuje se broj homogenih grupa u r te broj uenikau svakoj grupi. Na temelju toga nastavnik se priprema za daljnju individualizaciju nastave idiferencijaciju zadataka za pojedine uenike. U daljnjem pripremanju nastavnika potrebno jeodrediti kojim ese metodikim oblikom radanajbolje ostvariti individualizacija nastave.Tose svakako nee moi direktnim pouavanjem svih uenika tj. frontalnim oblikom rada.Mnogo su pogodniji samostalni oblici rada, ili individualni, u skupinama ili u parovima. Akose radi uskupinama uitelj eza svaku skupinu odrediti odreen tipzadataka i raspodijelit euenike po njihovim priblino jednakim sposobnostima. Tako e o njihovim sposobnostimaovisiti i teina zadataka. (objanjenje). Jo vei stupanj individualizacije rada ostvaruje seradom u parovima. Uenici si mogu pomagati u izvoenju nekih praktinih aktivnosti alimoesluitizameusobnoispitivanjeprilikomponavljanjagradiva.Najveistupanjindividualizacije postiese individualnim oblikom rada kadasvaki uenik radisamostalno naizvravanju svojih zadataka. Stoga je najbolje da se prilikom primjene ovog oblika radazadaci diferenciraju (za u koji imaju tekoe u uenju kao i za one nadarene, za one koji suspori ili brzi- vie ili manje zadataka, tee ili lake zadatke).Individualni oblik rada ima posebnu vanost u kombiniranim odjeljenjima gdje seneprestano izmjenjuje direktno pouavanje i samost rad u. Teko je pratiti i provjeravatirezultate samost rada u. Pomo je dop nastava gdje uitelj ima vie vremena za svakog uposebno zbog manjeg broja u. Izrada didaktikog materijala: NL primjerenih znanjima,sposobnostima, mogunostima i interesima uenika.U vizualno-likovnom odgoju i obrazovanju potrebno je i mogue, jo vie nego uostalim nastavnim predmetima, individualizirati nastavu. Variranje teine zadatka u skladu svizualno-likovnomzrelouuenika,omoguavanjeizboralikovnihsadraja,metoda,vrstalikovno-tehnikihsredstavailikovnihtehnikaputovisukojiomoguavanjaindividualnog razvojnog puta uskladu s uenikovim sklonostima i mogunostima. Nuno je upraksi potivati individualne razlike meu uenicima jer emo samo tako izgraditi kolu po

Tretman autistinog poremeaja Uspean tretman dece sa autizmom podrazumeva niz neophodnih elemenata:Razvoj govorno-jezikih sposobnosti i komunikacijeStrategije koje se preporuuju u ovom domenu su:-Prilagoavanje jezika razvojnom nivou receptivnog i ekspresivnog govora deteta-funkcionalna upotreba govora i komunikacije u realnim uslovima (da se oznae, poveu, klasifikuju objekti, ili razliite pojave i odnosi u neposrednom okruenju),-Pri davanju verbalne instrukcije uvek pokazati detetu na ta se ona odnosi-vizuelna podrka - prezentacija informacija na vizuelno struktuiran nain, pomou kartica koje sadre neverbalne znakove ili realistine slike, koji pomae deci da uoe bitne informacije - raspored aktivnosti, smernice za razvoj samoposluivanja (pranje zuba, eljanje, pranje ruku i sl.), slike koje se vezuju za uenje pravila ponaanja, emocija, govora, odlaganja potreba ili aktivnosti, uzajamnosti u zajednikim aktivnostima, nagovetaja i upozorenja za razliite situacije, odluivanje i akademske vetine.-Jasno ispoljena oekivanja ta se od deteta zahteva;-Analiza vidova ponaanja koji bi mogli biti detetov pokuaj da komunicira;-Sputanje na visinu deteta radi ostvarivanja kontakta oima-Praenje sprovoenja igre, dozvoljavanje detetu da samo odabere aktivnost, deljenje fizikog prostora sa detetom i jasno pokazivanje interesovanja za njegovu igru; korienje direktivnog govora ili niza pitanja moe zbuniti dete, pa se preporuuje da terapeut nedirektivno verbalizuje aktivnost deteta i uestvuje u igri dodajui predmete, slaui kocke i sl.-Upotreba likovnog izraavanja (crtanja, bojenja, kolaa i sl.) i muzike (sluanje muzike, igranje) za pruanje mogunosti detetu da bude kreativno i da na taj nain komunicira sa okolinom; aktivnosti koje ukljuuju muziku i pokret poboljavaju doivljaj tela, motorike aktivnosti, koordinaciju i ravnoteu, korienje svih ula i koordinaciju u vremenu (istovremneost, ritam, sekvenca).-Organizacija aktivnosti sa jasnim poetkom i krajem, kao i jasnom strukturom.Razvoj kognitivnih sposobnostiOsnovni ciljevi tretmana kognitivnih sposobnosti su da se pomogne detetu da stekne sposobnosti reavanja problema, koncepte i informacije koje e mu omoguiti bolje razumevanje sveta u kome ivi.Veoma je vano ustanoviti strategije uenja koje su detetu najblie i prema njima oblikovati sadraje i aktivnosti. Strategije koje se mogu koristiti u radu sa decom sa autizmom su:-korienje multisenzornog sistema za objanjavanje, sa posebnim oslanjanjem na vizuelnu prezentaciju sadraja;-oznaavanje, imenovanje i klasifikovanje objekata po boji, veliini i/ili obliku;-korienje jedan prema jedan korespondencije za uoavanje istovetnosti ili razlike u koliini;-uenje osobina razliitih materija (voda/pesak, na primer) kroz igru i multisenzorni pristup,-posmatranje i imenovanje prirodnih pojava,-korienje demonstracije, modeliranja u razliitim materijalima, kompletiranje modela od strane deteta,-isticanje slinosti i razlika meu iskustvima i doivljajima deteta.Organizacija prostora i aktivnosti Organizacija prostora podrazumeva jasne fizike i vizuelne granice delova prostora namenjenih razliitim aktivnostima i minimalizaciju vizuelnih i auditivnih distrakcija. Veliki prostori sa nejasnim granicama mogu da uznemire decu sa autizmom, jer ona ne znaju ta se doga u razliitim delovima, gde neki deo poinje i gde se zavrava, ni kako da dou do odreenog dela to kraim putem.. Jasno struktuiran raspored aktivnosti je izuzetno vaan za decu sa autizmom, zato to im omoguava da predvide kretanje, aktivnosti i dogaaje tokom dana, ime se izbegava nesigurnost i konfuzija.Igra Strategije za razvoj igre treba da budu inkorporirane u sve aspekte tretmana dece sa autizmom. Osnovne smernice u ovom domenu su:-Uloga terpeuta treba da bude podstiua pre nego direktivna.-Odreivanje partnera za igru ili ukljuivanje terapeuta u igru, jer mnoga deca sa autizmom lake prate odrasle nego vrnjake, zato to je ponaanje odraslih mnogo struktuiranije i predvidivije.-Prostor za igru treba da bude jasno definisan i organizovan.-Izbor materijala za igru treba da bude u skladu sa uzrastom i sposobnostima deteta, realistian i struktuiran.Jedna od novijih strategija za rad sa decom sa autizmom su tzv.aktivnosti rutine. To su predvidive sekvence pravaca interakcije, konverzacioni modeli koji sadre ono to treba da se uradi ili kae u odreenoj situaciji. Deca time dobijaju mogunost da vebaju socijalne interakcije i da naue koja socijalna pravila vae u pojedinim sitruacijama i zato su te uloge vane.. Prvi korak u razvoju rutinskih aktivnosti je izbor prirodno motivacione aktivnosti u kojima dete eli da uestvuje. Detetu treba pruiti mogunost da uestvuje u igri, a ne da samo uestvuje u paralelnoj igri. Konstruktivne igre su veoma pogodne za ovu aktivnost (Quill, 1995).Reedukacija psihomotorikeUsvajanje socijalnih vetinaUee porodice je vrlo znaajna komponenta tretmana