Interna kontrola u reviziji FIDoc. dr Tamara Stojanović

e-mail: tamara.stojanovic@agro.unibl.org

Ciljevi učenja

1. Razumjeti važnost interne kontrole sa aspekta rukovodstva i revizora

2. Upoznati se sa komponentama interne kontrole (IK)

3. Razumjeti na koji način revizori razmatraju IK prilikom planiranja revizije, uključujući: planiranje strategije revizije

upoznavanje IK i prikupljanje dokaza u vezi sa njom

testiranje kontrole

procjena rizika kontrole i prikupljanje dokaza u vezi sa tim

sprovođenje dokaznih testova

4. Upoznati se sa faktorima koji utiču na vrijeme sprovođenja revizijskih postupaka

5. Razumjeti kako se saopštavaju problemi u vezi sa IK

Definicija interne kontrole

Proces u kome učestvuje odbor direktora, menadžment i ostalo osoblje pravnog lica, a kreiran je s namjerom da se obezbijedi odgovarajuća sigurnost

u pogledu ostvarivanja ciljeva u sljedećim kategorijama:

efektivnost i efikasnost poslovnih operacija – poslovni ciljevi pouzdanost finansijskog izvještavanja - informacioni ciljevi usaglašenost sa važećim zakonima i propisima – ciljevi usklađenosti

Fokus eksternih revizora

Značaj IK sa aspekta rukovodstva i sa aspekta revizora S obzirom da je rukovodstvo odgovorno da zaštiti interese (imovinu) vlasnika i

upravlja u njegovo ime čitavim poslovanjem, njemu sistem IK služi upravo u postizanju svih navedenih ciljeva uvedeni SIK pruža razumno uvjerenje vlasnicima da se vrši odgovarajući nadzor nad

imovinom i knjigama preduzeća

ali i obezbjeđuje pouzdane informacije za potrebe donošenja odluka

Za revizora su IK bitne jer je on, prema MSR, obavezan da upozna IK kao pretpostavku za planiranje revizije i definisanje vrste, potrebnog vremena i obima revizijskih testiranja U njegovom fokusu su kontrole koje se odnose na: evidentiranje, obradu, sumiranje i

objavljivanje finan. informacija vezanih za izjave rukovodstva

Njega zanima na koji način IK utiču na realnost i objektivnost finan. izvještavanja, te zaštitu imovine i poslovnih knjiga

Poznavanje IK je ključno za odlučivanje o strategiji revizije!!!

Komponente interne kontrole

1. Kontrolno okruženje

2. Procjena rizika

3. Informacije i komunikacija

4. Kontrolne aktivnosti

5. Nadzor

Kontrolno okruženje uspostavlja ton čitave organizacije, tako što utiče na svjest ljudi o kontroli. Ono predstavlja temelj svih ostalih komponenti interne kontrole, obezbjeđujući disciplinu i strukturu.

Formalna struktura Organizacija treba da

posjeduje formalni (dokumentovani) okvir sa jasnom strukturom upravljanja koja počiva na nedvosmislenim, jasno iskazanim vrijednostima i procedurama (uputstvima, smjernicama, priručnicima, pravilnicima...)

’Meki’ bihevioralni aspekti Okvir mora da bude

shvaćen, prihvaćen i usvojen na svim organizacionim nivoima.

Stoga, potrebni su i neformalniji, bihevioralni aspekti koji obuhvataju: vrijednosti, uvjerenja, stavove i ponašanje ljudi.

1. Kontrolno okruženje

1. Kontrolno okruženje - Elementi

Integritet i etičke vrijednosti

Organizaciona struktura

Raspodjela ovlašćenja i

odgovornosti

Prakse i politike HRM-aFilozofija i stil rada rukovodstva

Značaj odbora

Stručnost zaposlenih

2. Procjena rizikaIdentifikovanje i analiza relevantnih rizika koji prijete

ostvarivanju ciljeva, što predstavlja osnovu za utvrđivanje načina na koji se može upravljati tim rizicima

Revizore posebno zanimaju rizici bitni za pripremu realnih i objektivnih FI koji su sačinjeni u skladu sa MRS/MSFI

Promjene su neizbježne postojanje mehanizama za otkrivanje i reagovanje na rizike u vezi sa promjenama: Promjene uslova poslovanja

Novi zaposleni Novi ili dorađeni informacioni sistemi Nagli rast

Nove tehnologije; proizvodne linije, proizvodi i aktivnosti Restruktuiranje preduzeća Poslovanje sa inostranstvom

Računovodstveni propisi

2. Procjena rizika (nastavak) Tehnike upravljanja rizikom uključuju:

Izbjegavanje rizika (npr. odustajanjem od aktivnosti koja izaziva određenirizik);

Transfer rizika (npr. kupovinom osiguranja ili korišćenjem finansijskihinstrumenata u strategiji obezbjeđivanja od rizika);

Smanjenje/ublažavanje rizika (npr. projektovanjem i primjenom politika i procedura interne kontrole);

Prihvatanje/preuzimanje rizika.

3. Kontrolne aktivnosti Kontrolne aktivnosti uključuju dva elementa:

Politike - definiše šta treba uraditi? Procedure – definiše kako treba raditi? (tj. aktivnosti na sprovođenju navedenih

politika)

Postoje četiri osnovne vrste kontrolnih aktivnosti: Kontrola na vrhu - uključuje pregled stvarnog učinka u odnosu na budžete,

prognoze i rezultate u ranijim periodima. Obrada informacija - dvije široke grupe kontrolnih aktivnosti informativnih

sistema su opšte kontrole i aplikativne (softverske) kontrole. Fizičke kontrole - obuhvataju fizičku bezbijednost sredstava, uključujući

adekvatnu zaštitu pristupa sredstvima i evidenciji kao i periodično brojanje i upoređivanje sa iznosima iskazanim u kontrolnoj evidenciji.

Razdvajanje dužnosti – podrazumijeva razdvajanje tri ključne dužnosti: autorizacije transakcija, evidentiranja transakcija i nadzora nad sredstvima.

Prema fazama kontrole

Prema fazama obrade podataka

Prema metodama obrade podataka

Vrste kontrolnih postupaka

Preventivni postupci

Detektivni postupci

Korektivni postupci

Kontrolni postupci prema fazama kontrole

Ugrađuju se u sistem kontrola s namjerom da se spriječe greške ili nastanak nekih događaja koji se ne mogu detektovati

Mogu npr. obuhvatati:• organizacionu strukturu preduzeća koja je postavljena s

ciljem razdvajanja dužnosti• zaključavanje određenih prostorija kako bi se spriječio

neovlašten pristup opremi koja se tamo nalazi• odobravanje sa dva potpisa svih značajnijih isplata• provjera računske tačnosti faktura prije plaćanja...

Troškovno najisplativiji mehanizmi kontrole

Preventivni kontrolni postupci

Kreiraju se tako da se menadžment alarmira o greškama ili problemima čim se oni pojave

Mogu npr. obuhvatati:• prebrojavanje novca i usaglašavanje sa stanjem u dnevniku blagajne

na kraju dana

• upoređivanje bankovnih izvoda sa stanjem u knjigama

• fizičko brojanje zaliha i utvrđivanje njihove zastarjelosti...

Osnova za poređenje: standardne veličine, planovi, budžeti, zakoni…

Detektivni kontrolni postupci

Djeluju zajedno sa detektivnim postupcima, a cilj je da se preduzeće što prije oporavi od posljedica nepoželjnih događaja, i spriječi njihovo ponavljanje u budućnosti

Prije preduzimanja korektivnih postupaka potrebno je definisati:

uzrok problemanačin korigovanja pogreškemodifikaciju sistema

Korektivni kontrolni postupci

KONTROLA ULAZAPrva faza kontrole, preventivni kontrolni postupakUsmjerena na kontrolu unosa podataka - kontrola isprava

(formalna, računska, suštinska), kontrola kontiranja…

KONTROLA OBRADEOsnovne računovodstvene kontrole

Dvojno knjigovodstvo (duguje = potražuje) Dnevnik – glavna knjiga (bruto bilans) Analitika – sintetika (glavna knjiga – pomoćne knjige)…

PopisiKontrola primjene zakonskih propisa

KONTROLA IZLAZA Kontrola finansijskih izvještaja (forma, sadržaj, rokovi)Kontrola pristupa informacijama (“tajne” informacije)

Kontrolni postupci prema fazama obrade

Kontrola u uslovima ručne obrade podataka Kontrola u uslovima kompjuterske obrade

Savremeni RIS: kontrole pristupa, kontrole inputa, komunikacione kontrole, kontrole obrade, kontrole baze podataka, kontrole outputa (izlaza)

Kontrolni postupci prema metodama obrade podataka

4. Informacije i komunikacijaSve značajne informacije moraju biti identifikovane, sačuvane i saopštene

(komunicirane) u onoj formi i vremenskom okviru koji omogućuje zaposlenima da izvrše svoje dužnosti

Informacioni sistem koji je bitan za ciljeve finan. izvještavanja (uključujući i RIS) sastoji se od metoda i evidencija osmišljenih za evidentiranje, obradu, sumiranje i izvještavanje o poslovnim događajima

Efektivan RIS uključuje metode i evidencije koje će: identifikovati i evidentirati sve valjane poslovne događaje

detaljno opisati poslovne događaje radi odgovarajuće klasifikacije u okviru FI adekvatno procijeniti vrijednost poslovnih događaja identifikovati u kom obračunskom periodu se desio poslovni događaj kako bi se

evidentirao u odgovarajućem periodu

izvršiti svo potrebno objavljivanje u vezi sa poslovnim događajima kako u osnovnim FI, tako i u napomenama uz FI

Zaposleni moraju biti informisani o svojim zadacima, ulogama i odgovornostima za IK, o očekivanom ponašanju kao i o povezanosti sa drugim aktivnostima

5. Nadzor (monitoring)Sistem internih kontrola mora da bude nadgledan od strane

menadžmenta, jer to je proces kojim se ocjenjuje kvalitet funkcionisanja sistema tokom vremena

Nadzor se ostvaruje kroz tekuće aktivnosti nadzora, kroz posebne ocjene ili kombinaciju ova dva postupka Tekući nadzor se vrši istovremeno sa odvijanjem samih poslovnih

operacija - redovne aktivnosti rukovodstva i nadzora, kao i ostale aktivnosti koje zaposleni preduzimaju radi izvršavanja svojih obaveza

Obim i učestalost posebnih ocjena zavisi, prije svega, od procjene rizika i efektivnosti tekućih procedura nadgledanja

Funkcija interne revizije je važan deo procesa nadzora nad internim kontrolamajer obezbjeđuje nezavisnu procjenu adekvatnosti i usaglašenosti sa ustanovljenim

politikama i procedurama

Ograničenja interne kontrole

Kontrole moraju da budu troškovno-efikasne, tj. da pružaju razumno uvjeravanje da će se osnovna 3 cilja ostvariti

Efektivnost svakog SIK-a zavisi od nekoliko ograničenja:1. Kršenje IK od strane menadžmenta

Da li su rukovodioci sami zaobilaze postavljene kontrole?

Ovo je teško otkriti uobičajenim revizijskim postupcima!

2. Greške zaposlenih

Zavise od stručnosti zaposlenih, ali i njihovog nemara, rastresenosti, umora...

Revizori zato moraju da ocijene i kvalitet internih kontrolora, tj. zaposlenih

3. Tajni sporazumi

Utoliko su rjeđi što kontrola raspodjele dužnosti bolje funkcioniše

Ali ako dvije od tri osobe naprave dogovor, onda ova kontrola neće funkcionisati

Razmatranje IK prilikom planiranja revizije

Razmatranje IK prilikom planiranja revizije

Početni korak revizora je preliminarno upoznavanje sa internom kontrolom

Na raspolaganju su mu 2 strategije:

1. Strategija neoslanjanja na IK klijenta ili strategija nezavisnosti Revizor dokumentuje svoja saznanja o IK, ali KR ocjenjuje na max nivou i odlučuje se za

direktno i detaljno testiranje pojedinih elemenata FI

2. Strategija oslanjanja na IK klijenta Revizor se detaljnije upoznaje sa SIK-om, kako bi KR mogao ocijeniti na nivou ispod max

Dokumentuje saznanja o SIK-u, planira i izvodi testove kontrole

KR se procjenjuje na osnovu rezultata sprovedenih testova kontrole

Ako je utvrđeni KR veći od planiranog, revizor će morati sprovesti detaljnije dokazne testove

Ukoliko je procijenjeni KR na nivou planiranog, to se mora dokumentovati, a zatim će se sprovesti dokazni testovi manjeg obima

Kada revizor izabire strategiju nezavisnosti (sprovođenja detaljnih dokaznih testova)?

Revizor nikada ne izabire neku od ove 2 strategije za čitavu reviziju, već ih donosi za svaki segment revizije FI (poslovne cikluse ili pojedine izjave/ciljeve)

On se može odlučiti da odredi max nivo KR za sve ili samo neke od izjava rukovodstva

Revizor će donijeti ovakvu odluku u slučaju da: se kontrole ne odnose na datu izjavu

je utvrdio da kontrole nisu efikasne

ograničena je mogućnost procjene efikasnosti kontrola

Izbor strategije oslanjanja na IK

Ukoliko revizor odluči da se osloni na IK za neke izjave rukovodstva, onda on treba da: Identifikuje odgovarajuće IK za datu izjavu a koje bi trebalo da spriječe ili otkriju značajne

greške

Testira ove kontrole kako bi procijenio njihovu efektivnost (tj. sposobnost da ostvare zadate ciljeve)

Ciljevi revizije koji se odnose na IK obuhvataju:o Valjanost - svi obrađeni poslovni događaji su valjani

o Potpunost - svi poslovni događaji su uključeni u evidencije i FI

o Pravovremenost - svi poslovni događaji su pravovremeno evidentirani

o Autorizacija/Odobrenje - svi poslovni događaji su odobreni na odgovarajući način

o Procjena - svi poslovni događaji su pravilno procijenjeni

o Klasifikacija - svi poslovni događaji su ispravno klasifikovani

o Prenos i sumiranje - svi poslovni događaji su ispravno uneseni u dnevnike i ispravno

prenešeni u pomoćne i glavnu knjigu

Veza između revizijskih ciljeva za IK i osnovnih kontrolnih postupaka

Revizijski cilj za IK

Osnovni kontrolni postupci

Valjanost • Podjela dužnosti• Serijsko obilježavanje knjigovodstvenih isprava• Dnevno i mjesečno usklađivanje poslovnih knjiga uz nezavisan uvid

Potpunost • Serijsko obilježavanje knjigovodstvenih isprava• Podjela dužnosti• Dnevno i mjesečno usklađivanje poslovnih knjiga uz nezavisan uvid

Pravovremenost • Postupci koji obezbjeđuju promptno evidentiranje posl. događaja• Interni uvid i provjera

Odobrenje • Davanje opštih i posebnih odobrenja na važnim kontrolnim tačkamaProcjena • Interni uvid u iznose i obračuneKlasifikacija • Kontni plan

• Interni uvid i provjeraPrenos i sumiranje

• Serijsko obilježavanje knjigovodstvenih isprava• Mjesečno usklađivanje poslovnih knjiga od strane nezavisne osobe• Interni uvid i provjera

Upoznavanje sa internom kontrolom Obavlja se sa ciljem da se:

utvrdi da li je preduzeće podobno za reviziju

utvrde vrste mogućih grešaka

ocijeni KR koji se odražava na nivo rizika neotrkivanja (detekcije)

kreiraju i izaberu odgovarajući dokazni testovi

Koliko detaljno će se revizor upoznavati sa IK, zavisi od: spoznaje iz prethodnih revizija

poznavanja grane djelatnosti u kojoj posluje klijent

procjene inherentnog rizika

procjene značajnosti

složenosti i sofisticiranosti poslovanja klijenta i njegovog sistema

Ukoliko se revizor opredijeli sa strategiju oslanjanja na IK, onda će se morati detaljno upoznati sa svakom od 5 komponenti SIK-a

Upoznavanje sa internom kontrolom

Upoznavanje sa kontrolnim okruženjem: da bi mogao razumjeti stav, svijest i postupke rukovodstva (suština je u primjeni kontrola)

Razumijevanje procjene rizika: da bi mogao razumjeti kako rukovodstvo procjenjuje rizike vezane za ciljeve FI i kako upravlja

tim rizicima

Razumijevanje kontrolnih aktivnosti Opsežnost zavisi od odabranje strategije revizije

Razumijevanje sistema informisanja i saopštavanja Mora prikupiti informacije o svakom rač. ciklusu koji utiče na značajna salda u FI

Razumijevanje nadzora Mora razumjeti kako se nadziru IK u procesu FI, te kako taj nadzor dovodi do iniciranja

korektivnih radnji

Revizijski postupci• Provjera kvaliteta rukovodioca, nadzornog i

ostalog osoblja• Pregled dokumenata i izvještaja• Ispitivanje aktivnosti i poslovanja

Dokumentovanje informacija prikupljenih o internoj kontroli

Revizor treba da dokumentuje svoje saznanje o IK klijenta kako bi se osigurao u slučaju tužbe (sudskog spora) - dokaz da je revizija obavljenja u skladu sa MSR

Revizor može dokumentovani svoje spoznaje o internoj kontroli na više načina:

primjercima pisanih pravila i organizacionim shemama koje se odnose na postupke preduzeća,

bilješkama revizora,

upitnicima o internoj kontroli,

dijagramima toka.

Dokumentovanje informacija - pisana pravila i organizacione sheme

Npr. Pravilnikom o računovodstvu se reguliše:

organizacija i način rada računovodstva

knjigovodstvene isprave

poslovne knjige i način vođenja knjigovodstva

procjenjivanje bilansnih pozicija

finansijsko izvještavanje

obaveze i odgovornost za poslove računovodstva i

kontrola i revizija poslovnih knjiga i izvještaja

Član 8. Knjigovodstvena isprava mora se kontrolisati prije unosa podataka u knjigovodstvo. Kontrolu zakonitosti poslovne promjene na osnovu knjigovodstvene isprave vrši rukovodilac finansijskog sektora (finansijski direktor) skupa sa šefom knjigovodstva što potvrđuje svojim potpisom.

Član 9. Sve knjigovodstvene isprave po kojima nastaju obaveze ovjerava i direktor preduzeća.

Član 10. Direktor preduzeća određuje lice koje sastavlja knjigovodstvenu ispravu.

Član 11. Knjigovodstvene isprave moraju se dostaviti Računovodstvu najkasnije 3 dana od dana nastanka poslovne promjene.

Dokumentovanje informacija -bilješke revizora

Bilješka revizora je pismeni opis politika i postupaka interne kontrole

Bilješke su prikladne kada je SIK jednostavan

Omogućava revizoru da napiše samo ono što je značajno za reviziju

Tehnika koju revizori često koriste za izradu svojih bilješki prilikom snimanja sistema je ‘hod kroz sistem’

Primjenom ove tehnike revizor prati jednu transakciju od njenog nastanka do njenog okončanja

Primjer 'hoda' kroz sistem prodaje: odabraće jedan nalog za prodaju, utvrdiće da li je unaprijed serijski numerisan i

potpisan od strane referenta prodaje i kontrolora kreditne sposobnosti (imajući u vidu dozvoljeni nivo zaduženosti kupaca)

tragaće za odgovarajućom otpremnicom, utvrdiće ko ju je sačinio i da li je serijski numerisana

zatim će je uporediti sa prodajnom fakturom, utvrđujući pri tome da li je nezavisna osoba izvršila računsku provjeru tačnosti fakture, te da li je referent koji obrađuje fakture obavio kontrolu redoslijeda narudžbenica i otpremnica

provjeriće da li su svi ovi podaci unijeti u dnevnik prodaje i listing prodaje provjeriće da li je ta izabrana transakcija proknjižena u analitici i sintetici

prodaje provjeriće da li je ta transakcija uključena u izvještaj koji se redovno šalje

kupcima radi usaglašavanja stanja sa njima provjeriće da li je uplata kupca evidentirana u knjizi uplata i na odgovarajućem

računu kod banke, te da li je proknjižena na odgovarajućem računu kupca.

Dokumentovanje informacija -upitnici

Upitnici o IK se generalno koriste kod preduzeća sa složenijim sistemom interne kontrole

Upitnici su organizovani po vrstamaposlovnih aktivnosti

Vode revizora kroz postavljena pitanja koja traže pisane odgovore, zahtijevajući navođenje: svake vrste aktivnosti,

izvorne isprave koje iniciraju poslovnu aktivnost,

lica odgovornog za iniciranje aktivnosti,

evidencije u kojima se ove aktivnosti evidentiraju i

gdje su one iskazane u FI ili ostalim izvještajima.

Polazeći od prethodnog primjera snimanja IK u sistemu prodaje, naš UIK bi mogao izgledati kao što slijedi:

Da li postoji razgraničenje dužnosti između lica koja su zadužena za: - izradu naloga za prodaju? - odobravanje naloga za prodaju? - otpremu robe? - fakturisanje kupcima? (važno je da se za svaki od ovih slučajeva navede ime odgovornog zaposlenog lica)

Da li se primjenjuju postupci utvrđivanja kreditne sposobnosti kupaca? Da li lice koje je odgovorno za otpremu robe utvrđuje da li je nalog za prodaju

izrađen od strane za to odgovornog lica i odobren u smislu kreditne sposobnosti kupca?

Da li je lice koje je odgovorno za otpremu robe ispostavilo otpremnice za svu otpremljenu robu?

Da li osoba koja je odgovorna za fakturisanje ima mogućnost da utvrdi potpunost otpremnica?

Da li odgovorni rukovodilac obezbjeđuje ispravnost obrade prodaje?

Dokumentovanje informacija -upitnici

Upitnici o IK se generalno koriste kod preduzeća sa složenijim sistemom interne kontrole

Upitnici su organizovani po vrstamaposlovnih aktivnosti

Vode revizora kroz postavljena pitanja koja traže pisane odgovore, zahtijevajući navođenje: svake vrste aktivnosti,

izvorne isprave koje iniciraju poslovnu aktivnost,

lica odgovornog za iniciranje aktivnosti,

evidencije u kojima se ove aktivnosti evidentiraju i

gdje su one iskazane u FI ili ostalim izvještajima.

Polazeći od prethodnog primjera snimanja IK u sistemu prodaje, naš UIK bi mogao izgledati kao što slijedi:

Da li postoji razgraničenje dužnosti između lica koja su zadužena za: - izradu naloga za prodaju? - odobravanje naloga za prodaju? - otpremu robe? - fakturisanje kupcima? (važno je da se za svaki od ovih slučajeva navede ime odgovornog zaposlenog lica)

Da li se primjenjuju postupci utvrđivanja kreditne sposobnosti kupaca? Da li lice koje je odgovorno za otpremu robe utvrđuje da li je nalog za prodaju

izrađen od strane za to odgovornog lica i odobren u smislu kreditne sposobnosti kupca?

Da li je lice koje je odgovorno za otpremu robe ispostavilo otpremnice za svu otpremljenu robu?

Da li osoba koja je odgovorna za fakturisanje ima mogućnost da utvrdi potpunost otpremnica?

Da li odgovorni rukovodilac obezbjeđuje ispravnost obrade prodaje?

Dokumentovanje informacija -dijagrami toka

Različiti su načini izrade dijagrama toka i svaka revizorska firma odabere neki od njih koji prilagođava svojim potrebama

Osnovni principi i korištenisimbola su kod svih isti

Prednosti se ogledaju u: jednostavnosti;

dobrom razumijevanju SIK-a;

prikladan je za uočavanje slabosti u sistemu radi izvještavanja uprave...

Testovi kontrole

To su testovi kojima se ocjenjuje kako su IK kreirane i da li funkcionišu

Kada se revizor opredijeli za strategiju neoslanjanja na IK, onda se ovi testovi ne sprovode!

Ako se revizor opredijeli za strategiju oslanjanja na IK, onda on mora da obavi testiranje kako bi dokazao da je KR niži od maksimalnog

Postupci koje revizori koriste za testiranje kontrola uključuju: raspitivanje kod odgovarajućeg osoblja

pregled dokumenata i izvještaja koji govore o primjeni neke politike ili procedure

posmatranje primjene politika i procedura

ponovna primjena neke politike ili procedure od strane revizora

Opseg ovih testova će zavisiti od procijenjenog KR - što je više dokaza o načinu funkcionisanja IK, to će se moći bolje opravdati niži nivo KR

Procjena kontrolnog rizika

Ovo podrazumijeva procjenu koliko su IK efektivne u sprečavanju ili otkrivanju značajnih grešaka u FI

Ako se koristi strategija nezavisnosti (neoslanjanja na IK), nivo KR je već max

Ako se slijedi strategija oslanjanja na IK, moraju se procijeniti rezultati testova kontrole Tek nakon procjene rezultata se donosi zaključak o nivou procjene KR

Ako je nivo procijene KR na nivou planiranog, onda nema potrebe korigovati vrstu, obim i vrijeme sprovođenja dokaznih testova

Ako je ocijenjeni nivo KR ipak viši od onog koji je prelimnarno utvrđen, tj. planiran, onda revizor mora da podigne nivo KR i modifikuje vrstu, obim i vrijeme sprovođenja dokaznih testova

Dokumentovanje nivoa procjenjenog kontrolnog rizika

Revizor mora da dokumentuje osnovu, tj. argumente od kojih polazi prilikom cjene KR

Procjena može da bude u: kvantitativnom obliku - skala se kreće od 0,0 (ne postoji KR) do 1,0 (max KR)

kvalitativnom obliku - maksimalan, veliki, umjeren i mali

Dokumentovanje osnove za zaključivanje o ocjeni KR može biti u vidu: razrađene radne dokumentacije revizora

upitnika o IK

bilješkama

Sprovođenje dokaznih testova

Vrsta, obim i vrijeme sprovođenja dokaznih testova zavisi od utvrđenog nivoa RN (rizika neotkrivanja) Rizik da se dokaznim revizijskim postupcima neće otkriti značajne greške koje

postoje u saldu nekog računa ili vrsti poslovnih događaja

Nivo RN se određuje na osnovu planiranog nivoa RR i procijenjenih nivoa IR i KR Viši nivoi IR i KR podrazumijevaju niži dozvoljeni RN i obratno

Što je niži nivo RN, to će revizori biti prinuđeni da sprovode opsežnije i detaljnije dokazne testove Moraće da prikupe pouzdanije vrste dokaza (konfirmacije i ponovno izvođenje)

Većinu postupaka će morati da sprovedu krajem godine

Korišteni testovi će biti opsežniji (veći uzorak)

Vrijeme sprovođenja revizijskih postupaka Revizijski postupci mogu da se izvode tokom godine (tzv. predrevizija) ili na kraju

perioda

Testovi kontrole su ti koji se obično rade u toku godine, tj. prije kraja godine jer je računovodstveno osoblje manje zaposleno tada nego krajem godine

jer, u slučaju neefektivnosti IK, revizor ima više vremena da prilagodi svoju strategiju

jer se rukovodstvo može na vrijeme informisati o propustima i greškama kako bi se one otklonile prije dovršetka revizije FI

Dokazni testovi se uglavnom sprovode krajem godine, ali mogu i u okviru predrevizijskih radnji Tada treba uzeti u obzir: nivo KR, promjene u poslovanju do kraja godine, kontrolne i

cutoff postupke, mogućnost ispitivanja promjena za preostali period do kraja godine

U principu: što je viši nivo KR, to će se dokazni testovi više sprovoditi krajem godine

Saopštavanje problema u vezi sa internom kontrolom MSR zahtjevaju od revizora da izvijesti odbor za reviziju ili upravni odbor o svim

bitnim nedostacima IK oni koji mogu negativno uticati na sposobnost klijenta da evidentira, obrađuje i

izvještava o finan. informacijama koje se odnose na izjave rukovodstva

Bitni nedostaci se mogu oktriti bilo putem prikupljanja informacija o elementima SIK-a ili prilikom izvođenja dokaznih testova

Ovi nedostaci se saopštavaju u pisanoj formi, tj. izvještaju koji uključuje: Izjavu da je svrha revizije izvještavanje o FI a ne garantovanje kvaliteta informacija o IK

Definiciju bitnih nedostataka

Izjavu o ograničenjima distribucije takvog izvještaja

Pitanje br. 1

Koja od dole navedenih stavki ne predstavlja element sistema interne kontrole?

a)kontrolni rizikb)procjena rizikac)kontrolne aktivnostid)kontrolno okruženje

Pitanje br. 2

Nakon što upozna klijentov SIK i procijeni KR, revizor može da: a)sprovede testove kontrole kako bi provjerio izjave rukovodstva

uključene u FIb)razmotri raspoloživost dokaznog materijala za dalje smanjenje

nivoa KRc)primjeni analitičke postupke kao dokazne testove kako bi

potvrdio nivo procjene KRd)procijeni da li je IK otkrila značajne greške u FI

Pitanje br. 3

Nakon što prikupi informacije o klijentovom SIK-u, revizor može za određene izjave procijeniti KR na max nivou. Razlog za to je taj što:

a)smatra da IK nije efektivna (djelotvorna)b)je utvrdio da elementi SIK-a nisu dobro dokumentovanic)sprovodi testove kontrole kako bi ograničio RN na prihvatljiv nivod) je identifikovao dijelove IK koji će vjerovatno spriječiti značajne

greške

Pitanje br. 4

Revizor kod IK primarno razmatra: a)sprečava li se njome zloupotreba kontrolnih postupaka od strane

rukovodstvab)odnosi li se kontrola na uslove u kojima se provodic)odražava li ona filozofiju i poslovni stil rukovodstvad)utiče li ona na izjave rukovodstva sadržane u FI

Pitanje br. 5

Kako se povećava nivo prihvatljivog RN, revizor može da promijeni: a)najviši nivo procjene KRb)uvjerenje dobijeno testovima kontrole ako koristi veći uzorak

nego što je planiranoc)vrijeme sprovođenja dokaznih testova, uključujući i testiranja u

toku periodad)vrstu dokaznih testova, tako da primijeni one koji su efektivniji

Pitanje br. 6

Bez obzira na procijenjeni nivo KR revizor će sprovesti određene: a)testove kontrole kako bi utvrdio efektivnost IKb)analitičke postupke kako bi provjerio da li je IK osmišljena na

odgovarajući načinc)dokazne testove, kako bi ograničio RN za značajne vrste

poslovnih događajad)dvonamjenske testove kako bi procijenio ujedno i rizik

monetarne greške i preliminarni KR

Pitanje br. 7

Koja od sljedećih tehnika će najvjerovatnije osigurati najbolji kvalitet informacija o efektivnosti IK:

a)upiti zaposlenimab)ponovno izračunavanje saldac)posmatranje zaposlenihd)usaglašavanje stanja sa trećim licima putem konfirmacije

Pitanje br. 8

Revizorski dijagram toka računovodstvenog sistema dijagramski je prikaz kojim se kreira:

a)revizorski program za testiranje kontrolab)revizorsko razumijevanje sistemac)revizorsko razumijevanje tipova nepravilnosti koje su vjerovatne

za postojeći sistemd)dokumentacija upoznavanja i procjene sistema

Interna kontrola u reviziji FICiljevi učenjaDefinicija interne kontroleZnačaj IK sa aspekta rukovodstva i sa aspekta revizoraKomponente interne kontroleKontrolno okruženje uspostavlja ton čitave organizacije, tako što utiče na svjest ljudi o kontroli. Ono predstavlja temelj svih ostalih komponenti interne kontrole, obezbjeđujući disciplinu i strukturu.1. Kontrolno okruženje - Elementi2. Procjena rizika2. Procjena rizika (nastavak)3. Kontrolne aktivnostiVrste kontrolnih postupakaKontrolni postupci prema �fazama kontrolePreventivni kontrolni postupciDetektivni kontrolni postupciKorektivni kontrolni postupciKontrolni postupci prema �fazama obradeKontrolni postupci prema metodama obrade podataka4. Informacije i komunikacija5. Nadzor (monitoring)Ograničenja interne kontroleRazmatranje IK prilikom planiranja revizijeRazmatranje IK prilikom planiranja revizijeKada revizor izabire strategiju nezavisnosti (sprovođenja detaljnih dokaznih testova)?Izbor strategije oslanjanja na IKVeza između revizijskih ciljeva za IK i osnovnih kontrolnih postupakaUpoznavanje sa internom kontrolomUpoznavanje sa internom kontrolomDokumentovanje informacija prikupljenih o internoj kontroliDokumentovanje informacija - pisana pravila i organizacione shemeDokumentovanje informacija - bilješke revizoraDokumentovanje informacija - upitniciDokumentovanje informacija - upitniciDokumentovanje informacija - dijagrami tokaTestovi kontroleProcjena kontrolnog rizikaDokumentovanje nivoa procjenjenog kontrolnog rizikaSprovođenje dokaznih testovaVrijeme sprovođenja revizijskih postupakaSaopštavanje problema u vezi sa internom kontrolomSlide Number 40Pitanje br. 1Pitanje br. 2Pitanje br. 3Pitanje br. 4Pitanje br. 5Pitanje br. 6Pitanje br. 7Pitanje br. 8