Planiranje, odlučivanje i provedba

javnih politika u EUJavne politike Europske unije (1)

SADRŽAJ

• Područja javnih politika EU • Izvori financiranja i proračun• Proračunska politika EU• Regulatorne javne politike EU• Regulatorni učinci EU• Europeizacija

Područja javnih politika Europske unije • Uloga EU u javnim politikama

ograničena je na usvajanje legislacije i postavljanje standarda, dok je provedba uglavnom rezervirana za države-članice • EU je aktivna uglavnom u području

regulatornih javnih politika, a manje u području distributivnih i redistributivnih javnih politika • Theodore Levi (1964): 3 tipa

javnih politika

• Skup općih normi u određenom području• Primjeri: pravila za sprječavanje zagađenja

okoliša, uređenje jednakih prilika u radnom okruženju, itd.

Regulatorne javne politike

• JP koje služe određenoj društvenoj skupini• Primjeri: ulaganje u izgradnju ceste, potpora

kazališnoj skupini, itd.

Distributivne javne politike

• JP koja uključuje prijenos sredstava određenim skupinama oduzimanjem sredstava od nekih drugih skupina

• Primjeri: progresivno oporezivanje, naknada za nezaposlene, itd.

Redistributivne javne politike

Područja javnih politika Europske unije • Uključenost Europske unije u pojedina područja javnih politika:

Potpuna uključenost

• Vanjska trgovina• Tržišno natjecanje • Poljoprivreda• Ribarstvo • Euro

Snažna uključenost

• Okoliš• Regionalna politika • Zdravlje i sigurnost

na radu • Unutarnje tržište• Kontrola duhanskih

proizvoda• Ilegalno prelaženje

granica• Razvojna pomoć• Transport • Istraživanje i razvoj

Slaba uključenost

• Socijalna politika• Vanjska politika• Obrana• Porez• Zdravstvena zaštita• Prostorno planiranje

Minimalna uključenost

• Primarno i sekunardno obrazovanje

• Stambena izgradnja• Ulični kriminal• Kultura

Izvori financiranja i proračun EU

12%11%

76%

1%

Proračun EU prema izvorima financiranja (2010)

Traditional Own Resources VAT-basedGNI-based Ostalo

• Izvori financiranja EU: • Carinski i poljoprivredni prihodi

uplaćeni prilikom uvoza robe u EU (TOR: Traditional Own Resources)

• Prihodi koje uplaćuju države članice na temelju poreza na dodatnu vrijednost (VAT-based)

• Prihodi koje uplaćuju države članice na temelju bruto domaćeg dohotka (GNI-based)

• Najvažniji elementi proračuna su zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika

Izvori financiranja i proračun EU

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA (CAP)• Regulacija poljoprivrednog tržišta i

pružanje financijske pomoći poljoprivrednicima • Cilj: poljoprivrednicima se garantira

minimum prihoda za njihove proizvode i minimalni fiksni iznos njihovih prihoda

KOHEZIJSKA POLITIKA (COHESION POLICY) • Cilj: smanjenje ekonomskih razlika

između regija kroz pružanje pomoći ekonomski slabije razvijenim regijama EU• Strukturni fondovi čine dio kohezijske

politike i koriste se za ostvarivanje triju ciljeva: • Konvergencija • Regionalna kompetitivnost i

zapošljavanje • Europska teritorijalna suradnja

Izvori financiranja i proračun EU

Konvergencija

• Financijska potpora za razvoj gospodarski slabijih regija EU

• Smanjenje ekonomskih razlika između regija

• Koristi se za razvoj tvrtki, poboljšanje infrastrukture koja podržava gospodarski razvoj, poboljšanje okoliša, itd.

Regionalna kompetitivnost i zapošljavanje

• Sredstva se izdvajaju za regije koje ulaze pod cilj „konvergencija”

• Svrha: jačanje kompetitivnost, atraktivnosti i zapošljivosti u regijama

• Sredstva se koriste za promociju inovacija i poduzetništva, zaštitu okoliša te izobrazbu djelatnika i nezaposlenih

Europska teritorijalna suradnja

• Sredstva za projekte suradnje između regija u različitim državama EU, a uključuje:• Prekogranične projekte

(povezivanje graničkih regija susjednih država članica);

• Transnacionalne mreže (npr. mreža sveučilišta u EU)

• Međuregionalnu suradnju (npr. mreža gradova)

Proračunska politika Europske unije • Proračunska politika je sporno pitanje u EU

zbog pitanja sredstava koje države članice uplaćuju i koriste kroz programe EU

• Operativni proračunski balans (operating budgetary balance) je odnos između:• Sredstava koje država članica uplaćuje u

proračun EU• Sredstava kojima država članica raspolaže kroz

programe EU

• Net-contributor: država članica koja više uplaćuje nego što koristi sredstava iz proračuna EU

• Net-recipient: država članica koja manje uplaćuje nego što koristi sredstava iz proračuna EU

Proračunska politika Europske unije

Regulatorne javne politike EU

• EU provodi redistributivne politike samo u području poljoprivrede i regionalnog razvoja (kohezijska politika), dok u drugim područjima uloga EU je regulatorna • Tri su tipa regulatornih politika

Europske unije: • Regulacija tržišne integracije • Regulacija smanjenja negativnih

posljedica gospodarskih aktivnosti • Regulacija koja nije direktno povezana

s gospodarskim aktivnostima

Regulatorne javne politike EUTIP 1: REGULACIJA TRŽIŠNE INTEGRACIJE • Integracija tržišta država članica u jedinstveno unutarnje tržište EU• Dualna strategija tržišne integracije: negativna integracija i

pozitivna integracija Negativna integracija

• Uklanjanje prepreka zajedničkom tržištu • Propisuje što države članice ne smiju činiti u

području slobodne trgovine • Iznimka: DČ mogu ograničiti trgovina u

slučajevima zaštite potrošača, javnog zdravlja i okoliša

Pozitivna integracija

• Harmonizacija ili aproksimacija – usvajanje prava EU s ciljem smanjenja razlika i bolje integracije u zajedničko tržište

• Umjesto da se državama zabranjuju pojedine aktivnosti (negativna integracija) države članice usvajaju europsko zakonodavstvo i implementiraju ga u nacionalno (pozitivna integracija)

Regulatorne javne politike EU

TIP 2: REGULACIJA SMANJENJA NEGATIVNIH POSLJEDICA GOSPODARSKE AKTIVNOSTI • Mnoge javne politike EU započele su kao dio regulacije tržišne integracije • Primjer – okolišna politika EU:

• do 1986, okolišna politika je pravno bila utemeljena samo u području regulacije tržišne integracije jer se odnosila samo na zaštitu okoliša i prirode u terminima negativnih posljedica gospodarske aktivnosti

• od1986, Single European Act: okolišna politika dobiva zasebnu pravnu osnovu što znači da EU može usvajati legislaciju i provoditi mjere ne samo s ciljem smanjenja negativnih posljedica gospodarske aktivnosti već i s ciljem zaštite okoliša i prirode per se

• Ovaj tip regulacije značajno proširuje pravo EU i područje javnih politika EU

Regulatorne javne politike EU

TIP 3: REGULACIJA KOJA (NIJE) DIREKTNO POVEZANA S GOSPODARSKIM AKTIVNOSTIMA • Od Ugovora iz Maastrichta (1992), EU je uključena u pitanja koja nisu

direktno povezana s gospodarskim aktivnostima, poput vanjske politike, pravosuđa i unutarnjih poslova • Predstavlja važan korak u razvoju EU čime ona prestaje biti samo

ekonomska zajednica, već postaje političkom zajednicom u punom smislu

Regulatorni učinci Europske unije Instrumenti EU:

• Akt koji je samoizvršiv, jednako važeći za sve države članice i ne zahtjeva mjere implementacije Regulacija

• Akt koji zahtjeva od svake države članice postizanje određenih ciljeva, bez isticanja mjera provedbe i postizanja rezultata Direktiva

• Akt koji je obvezujuć samo za navedenog adresata (npr. Pojedina država članica ili kompanije) i direktno je primijenjivOdluka

• Akt koji nije obvezujući i kojim institucija ukazuje na vlastiti pogled na predmet te preporučuje način djelovanja, ali bez ikakvih pravnih osnovaPreporuka

• Instrument sličajn preporuci kojim se daje samo vlastiti pogled institucije na predmet, i nije obvezujućiMišljenje

• 2/3 sekundarnog prava čine regulacije, dok su direktive manji dio

• Regulacije sadržavaju specifične tehničke odredbe i često se ažuriraju; najčešće se koriste u području poljoprivrede, ribarstva i vanjske trgovine (75%-805 ukupnog regularnog učinka EU)

• Direktive su općenitije, šire i primijenjivije; uključuju pravila o pojedinim predmetima kao što su proizvodi, organizacije i sl.

• Preporuke se obično donose u onim područjima u kojima EU ima malu ili nikakvu kompetenciju

Europeizacija

• Europeizacija = utjecaj Europske unije na javne politike, političke procese i institucije država članica • Europeizacija = procjena stupnja

utjecaja i uvjeta pod kojima se vrši utjecaj • Mehanizmi utjecaja EU na države

članice: institucionalna usklađenost, promjena domaćih struktura i uokvirenje domaćih vjerovanja i očekivanja

• Proces koji se provodi kada EU usvoji obvezujuću legislaciju s kojom se država članica mora uskladiti.

Institucionalna usklađenost (institutional compliance)

• EU norme mogu utjecati na politički kontekst u kojem se stvaraju domaće javne politike na način da se političkim akterima daje „vanjsko” mišljenje.

Promjena domaćih struktura mogućnosti (changing domestic

opportunity structures)

• EU može utjecati na domaći proces stvaranja javnih politika na način da nudi modele najbolje prakse koje daju okvir raspravama o pojedinom pitanju.

Uokvirenje domaćih vjerovanja i

očekivanja (framing domestic beliefs and

expectations)