GLASILO HRVATA CRnE GORE

Godina IX Broj 75/76 Lipanj / Srpanj 2011. ISSn 1800-5179

OdličjeTripu Schubertu

OdličjeTripu Schubertu

Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 KotorTelefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233E-mail: hgd-kotor@t-com.meŽiro-račun: 510-4741-76Osnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor WEB: www.hrvati.me

Predsjednik: Mirko Vičević VD urednik: Joško KatelanUr e đivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo Schubert, TijanaPetrović, Danijela Vulović, Joško Katelan Fotografije: FotoParteli, nemanja Dabanović i radio Dux Dizajn&priprema:Radionica LCG Tisak: Biro Konto-Igalo Naklada: 800 primjeraka

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi dvomjesečno.

Poštovani čitateljiU ovom broju Glasnika su, između ostalog, obrađene četiri značajne

teme:

Prvo, 10 godina Društva nije ni mali ni veliki jubilej, ali je zato vrloznačajan u životu našeg društva koje se rodilo u poslijeratnim danima,danima otriježnjenja Države od ludila devedesetih godina 20. stoljeća.Zadatak koji je zacrtan na Rađanju, uspješno se realizira tijekom pro-teklih godina i danas možemo s pravom kazati da smo svojim aktivno-stima značajno pomogli u gradnji mostova povjerenja, suradnje i prija-teljstva između naših dviju Država.

Drugo, tijekom proteklih godina radila je jedna skupina entuzijasta uokviru rukovodećih struktura Društva kojoj smo vrlo zahvalni na ustraj-nosti i mudrom rukovođenju. Došlo je vrijeme neminovne kadrovske ob-nove, što je uspješno obavljeno na 10. Skupštini, koja je bila izborna. Odmladoga novog rukovodstva očekujemo da nastavi uhodanim i oproba-nim stazama, učvršćujući i dalje zajedništvo Hrvata i da izgrađenim mo-stovima između naših zemalja proteknu nove, svježe misli i ideje na do-brobit svih nas.

Treće, nakon dodjele odličja predsjedniku, dr. Iliću, od strane bivšegpredsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, obradovala nas je idodjela odličja od aktualnog predsjednika Ive Josipovića, koji je odliko-vao prvog predsjednika i aktualnog tajnika HGDCG-a, Tripu Schuber-ta, za osobiti i izniman doprinos u razvoju dobrosusjedskih odnosa, vra-ćanju međusobnog povjerenja i približavanja kulturnih vrijednosti iz-među Republike Hrvatske i Crne Gore. To je potvrda i uspješnog radaHGDCG-a.

Četvrto, objavljeni su službeni rezultati popisa stanovništva u CrnojGori, s kojima ne možemo biti zadovoljni. Pitanje „Hrvati - manjina ilietnička grupa“ više nije aktualno. Svedeni smo na etničku grupu od0,97 % ukupnog stanovništva. Nažalost, nastavila se tendencija smanje-nja broja Hrvata u Crnoj Gori. Što je tome razlog, pokazat će analize.

Uredništvo

Kadrovska obnova društvaStr. 10

Priznanje za neumoran radStr. 15

Manjina ili etnička grupaStr. 21

Povijesni trenutakStr. 23

2

3

SVEČANOM SJEDNICOM SKUPŠTINE U HOTELU SPLENDIDKRAJ BUDVE OBILJEŽEN JUBILEJ HRVATSKOGA GRAĐANSKOG

DRUŠTVA CRNE GORE

jubilejza pamćenje

Danas smo sretni što možemo reći da je međudržavnasuradnja između Crne Gore i Republike Hrvatske primjeru regiji i što je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore utome dalo svoj veliki doprinos.

4

Piše: Tripo SCHuBERT

Kongresna dvorana je bilapremala da primi sve onekoji su došli iz svih kraje-

va Crne Gore gdje žive Hrvati iza brojne goste iz Crne Gore iHrvatske.

Fanfare su označile početakslavlja, a nakon intoniranja cr-nogorske himne od strane žen-ske klape Bisernice Boke iz Ko-tora i hrvatske himne koju jepjevala klapa Kumpanji iz Bla-ta na otoku Korčula, započetaje svečana sjednica Skupšti-ne. Voditeljica Nila Miličić Vu-kosavić, novinarka Radio Du-brovnika, najavila je radnopredsjedništvo u sastavu TripoSchubert, prvi predsjednikDruštva, Antun Dender, prvipredsjednik Skupštine i drIvan Ilić, aktualni predsjednik.

Nakon pozdravljanja gostiju iostalih sudionikaSkupštine,prešlo se na dnevnired, koji je imao samo dvije to-čke: izlaganje Predsjednika Ili-ća o prijeđenom putu Društvai uručivanje priznanja institu-cijama i pojedincima.

Skupštinu su pozdravili: Mi-loš Milošević, koji je potenciraouspješnu suradnju Bokeljskemornarice i HGDCG-a, osobitou području izdavačke djelatno-sti, prezentiranja bogatogakulturnog naslijeđa Boke ko-torske gradovima u Hrvatskojprojektom Bokeljska priča, teizrazio još jednom zahvalnostza inicijativu Društva i obraduprijedloga za dodjelu visokihdržavnih odličja Republike Hr-vatske i Crne Gore Bokeljskojmornarici povodom 1200 godi-na postojanja, kao i njemuosobno.

Pored njega, pozdravne su ri-ječi uputili dr Radomir Paviće-vić, predsjednik nacionalne za-jednice Crnogoraca Hrvatske skojom Društvo od samog svogosnutka ima uspješnu sura-dnju radeći na istom zadatku -gradnji mostova prijateljstva isuradnje između Crne Gore i

Hrvatske. Rad na izdavačkojdjelatnosti treba poslužitimnogima kako se može uspje-šno predstavljati značajni do-gađaji i ličnosti iz našega za-jedničkog okruženja.

Dobra suradnja je uspostav-ljena i sa Zajednicom Crnogo-raca Primorsko- goranske žu-panije, što je potencirao LjuboRadović, predsjednik.

Slavko Mandić, predsjednikMatice Crnogorske - Kotor, iz-razio je zadovoljstvo dobromsuradnjom i velikim rezultati-ma HGDCG-a, upućujući apelsvima da se financijski pomo-gne daljnje izlaženje jedinogapisanog glasila manjina u Cr-noj Gori - Hrvatskog glasnika.

U obraćanju Skupštini, drIlić je uspio sintetizirati skorosve aktivnosti Društva u minu-lom desetljeću i kronološkimredom upoznati prisutne sasvim onim što je pratilo Dru-štvo od samog formiranja

2001. godine pa do današnjihdana.

Zbog dužine izlaganja inte-gralni tekst će se postaviti naportalu Društvawww.hrvati.me

Govoreći o odnosima našihdviju država, Ilić je konstati-rao: „Danas smo sretni što mo-žemo reći da je međudržavnasuradnja između Crne Gore iRepublike Hrvatske primjer uRegiji i što je Hrvatsko građan-sko društvo u tome dalo svojveliki doprinos.“ - i dodao:

„Kao posljedica svega nave-denog u referatu, godinama jeraslo i razumijevanje lokalne išire društveno-političke zajed-nice, koja je u nama prepozna-la nešto pozitivno i konstruk-tivno, ne samo u afirmaciji hr-vatske manjine, već s tim i afir-maciju gradova i države CrneGore. Stigla su priznanja ta-kvom radu od strane OpćineKotor - Nagrada 21. novembar,

5

kao i odlikovanje Reda Stjepa-na Radića od strane bivšegpredsjednika Republike Hrvat-ske, Stjepana Mesića Predsjed-niku Društva.“

Završavajući izlaganje, uz če-stitke onima kojima će se uru-čiti priznanja, zahvalio se svo-jim suradnicima na pomoći,“ anaročito najbližem suradnikuTripu Schubertu, prvom pred-sjedniku, bez čijeg angažmanane bi bilo dobrog dijela ovog iz-laganja“.

Specijalna priznanja na prije-dlog Upravnog odbora dodije-ljena su institucijama:

MINISTARSTVU KULTURECRNE GORE

DUBROVAČKO-NERETVAN-SKOJ ŽUPANIJI

NACIONALNOJ ZAJEDNICICRNOGORACA HRVATSKE -ZAGREB

ZA POTPORu DRuŠTVu I

OČuVAnJu KuLTuRnOG nASLIJEĐA

Pojedincima:MILU ĐUKANOVIĆUBRANKI BEZIĆ FILIPOVIĆMIOMIRU MUGOŠIMILANU BANDIĆU

ZA DOPRInOS RAZVOJu IAFIRMACIJI DRuŠTVA

Ispred dobitnika priznanjazahvalila se Branka Bezić Fili-pović, koja je izrazila zadovolj-stvo dugogodišnjom sura-dnjom s Društvom i zajedničkirealiziranim projektima uz na-du nastavka uspješnih susreta

u narednom razdoblju.Ispred dobitnika priznanja

zahvalila se Branka Bezić Fili-pović, koja je istakla

Zbog spriječenosti Mila Đu-kanovića i Milana Bandića daprisustvuju Skupštini, prizna-nja su im uručena u Podgorici,odnosno Zagrebu.

Nakon završetka svečaneSkupštine, priređen je prigodniprogram u kojemu su učestvo-vali klapa Kumpanji, BiserniceBoke i pjevač uz gitaru Seba-stijan Vukosavić.

Nakon programa u predvorjudvorane nastavljeno je druže-nje uz koktel.

PRiSuSTVO GOSTijuNA SKuPŠTiNi

Petar Turčinović, Izaslanik predsjednika R. Hrvatske Iva Jo-sipovića i aktualni veleposlanik u Crnoj Gori, Branislav Miću-nović, ministar kulture Crne Gore, Božo Vodopija, generalnikonzul R. Hrvatske Crnoj Gori, Đurđa Adlešić, saborska za-stupnica, Ljerka Dragičević, poslanica u Skupštini Crne Gore,Frano Skokandić, zamjenik Župana Dubrovačko naretvanskeŽupanije, Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice, AndrijaPopović, Potpredsjednik Općine Kotor, Branko Lukovac, bivšiMinistar vanjskih poslova i bivši ambasador Crne Gore u Hr-vatskoj, Miloš Milošević admiral Bokeljske mornarice, NikolaCiko, predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice i ne-rezidencijalni ambasador Crne Gore u kraljevini Danskoj,Ilijaradović, vice admiral Bokeljske mornarice, Safet Kurtagić, di-rektor Fonda za manjine, Branko Banjević, predsjednik MaticeCrnogorske, Marko Špadijer, sekretar Matice crnogorske, Slav-ko Mandić, predsjednik Matice crnogorske, ogranak Kotor, Ra-domir Pavićević, predsjednik Nacionalne zajednice CrnogoracaHrvatske, Zagreb, Ljubo Radović, predsjednik zajednice Crno-goraca Primorsko goranske Županije, Ilija Milojko, potpred-sjednik Društva crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montene-gro“, Zagreb, Tomo Kusovac, predsjednik Društva hrvatsko-crnogorskog prijateljstva „Ivan Mažuranić“, Cetinje, MarinaKljajo-Radić, predsjednica Društva hrvatskih književnika Her-ceg Bosne, sa suradnicima, Mostar, Darko Gulin, predsjednikZajednice kulturno umjetničkih udruga kninsko-šibenske Žu-panije, Pavao Peruđini, predsjednik zajednice Italijana, Kotor,Branko Sbutega, predsjednik podružnice Bokeljske mornariceBeograd, Branka Bezić Filipović, voditeljica odjela HMI, Split,Maja Mozara, voditeljica odjela HMI, Dubrovnik, Ivo Grković,tajnik DN županijske komore, Ivica Sršen, predsjednik sindi-kata umirovljenika Dubrovnik, Ida Gamulin, stručni savjetnikDNŽ, Branka Martinović Vukosavić, zaklada Cvito Visković

6

Čestitke za Jubilej i isprike o ne-mogućnosti prisustvovanja Skupšti-ni uputili su:

Ivo Josipović, predsjednik R. Hr-vatske, Stjepan Mesić, bivši pred-sjednik, Milo Đukanović, bivši pre-mjer Crne Gore, Milan bandić, gra-donačelnik Zagreba, Andro Vlahu-šić, gradonačelnik Dubrovnika, Ma-rija Maja Ćatović, predsjednik Opći-ne Kotor, Nanad Javornik, izvršnidirektor crvenog križa Hrvatske,Vladimir Velnić, bivši predsjednikSkupštine Zagreb i turističke Zajed-nice grada Zagreba, Jozo Gjurović,predsjednik Bokeljske mornarice809-Zagreb, Nikola Jelinčić, bivširavnatelj HMI-Zagreb, Mira Buco-nić, bivša Županica DNŽ, Igor Žuve-la, predsjednik udruge Dragovoljacadomovinskog rata i potpredsjednikZajednice hrvatskih dragovoljacadomovinskog rata, Ljubomir Urlić,bivši dogradonačenik Splita, JosipBarlović, bivši producent HRT, JureStrika, ravnatelj Hrvatskih svjet-skih igara-Zadar, Mirsad Mulić,predsjednik Centra za razvoj kultu-re manjina Crne Gore, Željko Kuli-šić, bivši dožupan DNŽ, Marija He-čimović, HMI –Zagreb, Vasko-vasili-je Vukosavović, predsjedniki nacio-nalne zajednice Crnogoraca –Rijeka,Jovan Nikolaidis, direktor asocijaci-je Pilima-Ulcinj, Anita Mažibradić,vanjska suradnica redakcije Hrvat-ski Glasnik, Zorica Čubrović vanj-ska suradnica časopisa HrvatskiGlasnik.

„Iskrene čestitke u povodu desetegodišnjice postojanja Društva našihHrvata kojima je domovina prijatelj-ska nam susjedna Crna Gora. Želimsvima još mnogo uspješnih godinarada i djelovanja na korist i zado-voljstvo obaju naših naroda i drža-va“, kaže se u dopisu Bandića.

„Rado se prisjećam suradnje i lju-

di jasnih i hrabrih vizija, koji su uvrijeme kada to nije bilo jednosta-vno, pa ni bez opasnosti, potvrđiva-li kroz utemeljenje HGD CG posto-janje Hrvata i hrvatske kulture uBoki.“, poručuje Velnić

„ Rado se sjećam svih naših susre-ta, ali posebno onih sa Tripom i Da-rijom, jer su svojom osobnošću pli-jenili i ostvarivali neraskidiva prija-teljstva, a to je nastavio uspješno isadašnji predsjednik Ilić . Ponosansam da sam počasni član našegDruštva i zato sretan zbog svih do-sadašnjih uspjeha koji su garancijaza budućnost, kad i neki novi ljudibudu vodili ovo Društvo s istom lju-bavlju,marom, požrtvovnošću ikreativnosti.“ Kaže se u telegramuLjubomira Urlića.

„Ne mala bokeljska dijaspora,udružena u bratovštinu Bokeljskemornarice u Hrvatskoj, dubokoemotivno povezana sa svojim korije-nima i maticom u Kotoru, zahvalnaje što nas kroz „Hrvatski glasnik“ta-ko dobro i živo povezujete s rodnimkrajem i dragim zavičajem. U imeVelikog vijeća i svoje osobno, želimvam puni uspjeh u radu Skupštine,vašem daljnjem tako potrebnom itako korisnom djelovanju u oživlja-vanju, čuvanju i propagiranju našihvrijednosti u prošlosti i danas“, ka-že se između ostalog u pismu dr Jo-za Gjurovića.

„ Želim izraziti svoje veliko zado-voljstvo suradnjom koja se sa Hr-vatskim građanskim društvom odvi-jala tijekom mog rada u Hrvatskojmatici iseljenika. Siguran sam da ćevaše društvo nastaviti sa uspješnimdjelovanjem u godinama koje dolazei potvrditi se kao značajan čimbeniki most dobre i prijateljske suradnjeizmeđu Crne Gore i matične vamdomovine republike Hrvatske.“, po-ručuje Nikola Jelinčić.

uPuĆeNe čeSTiTKe ZA jubilej

7

Prije održavanja Skupštine, na prijedlogUpravnog odbora, velikom broju Institucijaupućene su ZAHVALnICE, a pojedincimaPRIZnAnJA.

PRIZNANJA

Ivanu Iliću, Tripu Schubertu, Dariju Musiću,Milenku Pasinoviću, Andriji Krstoviću, SelmiKrstović, Ljerki Sindik, Ljubinku Biskupoviću,Slobodanu Vičeviću, Božu Usanoviću, JoškuKatelanu, Vladimiru Marvučiću, Dragu Marst-jepoviću, Vivijan Vuksanović i Miroslavi Mu-sić.

ZA IZUZETNI DOPRINOSAFIRMACIJI DRUŠTVA IOČUVANJU IDENTITETAHRVATSKOG NARODA U

CRNOJ GORI

Mariji Mihaliček, Svetlani Zeković, Ivki Kr-staić, Aljoši Camaj, Mihailu Kulišu, Delin Ro-doljubu, Jovici Martinoviću, Mireli Ćirković,mons. Iliji Janjiću , biskupu, mons. SrećkuMajiću, don Pavlu Medaču, Danijeli Vulović,Iliji Radoviću, Poly Gjurgjeviću, Stevanu Kor-diću, Vjeku Šubertu, Slavku Dabinoviću, Se-ki Tonsati, Iliji Vukotiću, Boži Šaltiću, Mari-ji Spičanović, Zdenki Đurović, Marti Anđelić,Katarini Vrančić Bošković, Tonki Pepđonović,Ljiljani Glavanović, Nikoli Nerkoviću, MileviMarstjepović, Bošku Grgureviću, VeselinkiJanković, Ivu Mariću, Dijani Tripičić, MarijiNikolić, Marini Bastašić, Nevenu Staničiću,Matu Nikoliću, Marku Salatiću, Milošu Milo-ševiću, Anđelku Pali, Jusufu Kalamperoviću,Ivanu Brajaku, Sanji Crnić, Albinu Polaku,Aniti Mažibradić, Zorici Čubrović, MilanuRadoničiću, Anti Bakoviću, Rafaeli Lazarević,Tamari Popović, Rafaelu Sindik, Mirku Viče-viću, Đuri Kojanu, Jadranki Vojičić, Jovan-ki Pasković, Goranu Paskoviću, Zdravku Pož-gaj, Miroslavu Ulčaru, Draganu Martinoviću,Nikoli Vukoviću, Slađani Bajić Bogdanović.

dOdjelA ZAHVAlNiCAi PRiZNANjA

8

ZA DOPRINOS NAPROMICANJUVRIJEDNOSTI

POLOŽAJA I UGLEDADRUŠTVA

Zoranu Nikoliću, SlavkuMaroviću, Antunu Denderu,Ljiljani Markić, Editi Starović,Gracijeli Čulić, Nikoli Čučiću,Vedranu Miloševiću, DavoruBiskupoviću, Petru Janoviću,Jozu Božinoviću, Kiku Mati-jeviću, Damiru Pinjatiću, Ljer-ki Dragičević, Dijani Kojan,Ivici Božinoviću, Petru Braj-koviću, Nikoli Paskoviću, An-đelku Gveroviću, Đuru Ivovi-ću, don Branku Sbutegi, Đu-ri Caru, Pavlu Jurlini, AntuPrskalu.

UTEMELJITELJIMADRUŠTVA

Ani Bedrini, Vanji Pavlovec,Maji Mozari, Mariji Hećimo-vić, Hrvoju Salopeku, ŽeljkuFiličiću, Miši Galjufu, IgoruŽuveli, Krunoslavu Težaku,Branku Uvodiću, JosipuBarloviću, Miri Buconić, Mi-ju Adžiću, Tomi Kačinari, Ni-li Miličić Vukosavić, LovorkiČoralić, Vladimiru Velniću,Ljubomiru Urlić, Željku Kuli-šiću, Gordanu Baraki, IvanSršenu, Željku Brguljanu,Đurđi Adlešić, Petru Poljani-ću, Danilu Iveziću, HeliodoruPrelesniku, Radovanu Ke-čkemetu, Dubravki Šuici,Stjepanu Mesiću, Nikoli Je-linčiću, Iliji Frankoviću.

ZA USPJEŠNUSURADNJU I

POTPORU DRUŠTVU

ZAHVALNICE

Iz Crne Gore: općini Kotor,općini Herceg Novi, općini Ti-vat, općini Bar, PomorskomMuzeju Crne Gore - Kotor,Školi za osnovno i srednje

9

muzičko obrazovanje VidaMatjan – Kotor, Bokeljskojmornarici Kotor, Kulturnomcentru Nikola Đurković – Ko-tor, Asocijaciji Plima Ulcinj,Vladi Crne Gore, Ministarstvusaobraćaja i pomorstva CrneGore, Ministarstvu unutra-šnjih poslova Crne Gore,

Skupštini Crne Gore, Hipote-karnoj banci ad Podgorica,Ini Crna Gora d.o.o., Ledu Cr-na Gora, Podravci d.o.o CrnaGora, ženskoj klapi BiserniceBoke s kotorskom vlastelom,VIS-u Tri kvarta, Gradskojmuzici Kotor.

ZA POMOĆ I POTPORUDRUŠTVU

Iz Hrvatske: Splitsko-dal-matinskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Hrvatskojmatici iseljenika, Hrvatskojbratovštini „Bokeljska Morna-rica 809“, gradu Dubrovniku,gradu Omišu, gradu Rijeci, Tu-rističkoj zajednici grada Za-greba, hrvatskome Crvenomkrižu, Atlantskoj plovidbi Du-brovnik d.o.o., Zračnoj luciDubrovnik, hrvatskoj Gospo-darskoj komori,Hrvatskomenarodnom kazalištu u Zagre-bu, Privrednoj banci Zagrebd.d., Ministarstvu vanjskih po-slova i europskih integracijaRepublike Hrvatske, Hrvatskojradioteleviziji, HRT-u studioDubrovnik, radio Dubrovniku,Radio Raguzi, Split Ship Ma-nagement d.o.o., ogrankuMatice hrvatske Rijeka, Nacio-nalnoj Zajednici CrnogoracaHrvatske – Rijeka, NacionalnojZajednici Crnogoraca Hrvat-ske - Primorsko-goranske žu-panije Rijeka, Osnovnoj školiMarina Držića Dubrovnik, Na-cionalnoj Zajednici CrnogoracaHrvatske – Split.

ZA DOPRINOSRAZVOJU IAFIRMACIJIDRUŠTVA

Veleposlanstvu RepublikeHrvatske u Crnoj Gori, Gene-ralnom konzulatu RepublikeHrvatske u Crnoj Gori.

ZA IZUZETNIDOPRINOS,OČUVANJUTRADICIJE

HRVATSKOG NARODAU CRNOJ GORI

I UNAPRJEĐENJUMEĐUNARODNE

SURADNJE

10

Piše: Vivijan VuKSAnOVIć

Hrvatsko građanskodruštvo Crne Goresvake godine održava

godišnje Skupštine na koji-ma razmatra izvješće o raduu proteklom periodu sa fina-ncijskom poslovanjem i do-nosi planove rada za naredniperiod, kao i plan financija.Svaka četvrta godina je iz-borna i tada se bira novo ru-kovodstvo Društva.

Izborna Skupština je zaka-zana po delegatskom princi-pu, što podrazumijeva nasvakih 10 aktivnih članovaDruštva jedan delegat. Nadan sazivanja Skupštine,prema evidenciji kancelarije,registrirano je 1483 člana.Kada se odbiju oni koji poStatutu ne izvršavaju svojeobveze, posebno po pitanjuplaćanja članarine, kao i ne-punoljetni članovi, dobiva se

cifra od 785, pa od toga 10%predstavlja broj delegata iza-branih u Podružnicama pre-ma broju aktivnog članstva.Skupštinom je u odsutnostipredsjednika Podružnice Ko-tor, Ilka Marovića, predsje-davao advokat Boško Grgu-rević .

Skupštini je prisustvovaodjelatnik Generalnog konzu-lata Republike Hrvatske, go-spodin Andre Santini i pred-stavnici elektronskih medija.

U uvodnom izlaganju dr.Ivan Ilić, dosadašnji pred-sjednik, osvrnuo se na gla-vne aktivnosti realizirane ti-jekom 2010. godine i najaviokadrovsku obnovu Društva.

„Prošla godina je bila bitnaza rad Društva i u mnogo če-mu pokazala kako će Dru-štvo funkcionirati u idućemrazdoblju. U tijeku je godinakad obilježavamo važnu ob-ljetnicu 10-godina rada i nadanašnjoj godišnjoj Skupšti-

ni , koja je u isto vrijeme i iz-borna, izabrati će se noviUpravni odbor, konstatiraoje Ilić i dodao da je u prošlojgodini Društvo uspjelo saču-

27. SRPNJA 2011. GODINE ODRžANA JE UKOTORU IzBORNA SKUPŠTINA HGD CG

Kadrovskaobnovadruštva

Samo se radom može uspjeti. To jenajteži put do afirmacije, ali jezasigurno najbolji. nema bojazni daće tako biti i dalje…

11

vati i održati gro predviđenihaktivnosti i projekata koji subili opasno ugroženi izraže-nom krizom u financiranjuprojekata NVO.“

Ilić je podsjetio da su izgla-

sane izmjene Zakona, koji će,kako se nada, donijeti kvali-tetne promjene i pravilnijuraspodjelu sredstava premakvalitetu projekta i relevant-nosti udruge koja ga kandi-dira.

U prekograničnoj suradnjivažno je naglasiti nastavakfinancijske pomoći od Du-brovačko-neretvanske, Pri-morsko-goranske i Splitsko-dalmatinske Županije, kao iod gradova Zagreba, Rijeke,Omiša i Dubrovnika. Svojeizlaganje završio je poru-kom: „Kako je ovo i izbornaskupština, ovo je prilika daVam se zahvalim na koopera-tivnosti i podršci koju ste mipružili svih 6 godina kolikosam na čelu HGD. Ako se to-me dodaju 2 godine rada uPredsjedništvu Društva, on-da je to jedan veliki vremen-ski period koji sam posvetioradu Društva. Nije bilo lako.Bilo je dosta izazova i teških

trenutaka, ali nikad nisamposustao s uvjerenjem da ćese uvijek naći izlaz. Svojimsuradnicima sam uvijek na-glašavao da se samo radommože uspjeti. To je sigurno inajteži put do afirmacije, alije sigurno najbolji. Ne sum-njam da će tako biti i dalje.Važno je za opstanak i us-pješan rad Društva bilo štosmo ga uspjeli sačuvati odnemilosrdne političke igre ipokušaja raznih utjecaja.Vjerujem da će novi UO ima-ti u vidu način i tradiciju na-šeg djelovanja kojim smo us-pješno brodili sve ove godine.Jasno pokazujući ko smo išto smo. Zahvaljujem se naj-bližim suradnicima , članovi-ma UO, u oba saziva, na do-brom radu i suradnji. Budu-ćem UO i Predsjedniku dru-štva poželio bih uspješanrad, nove ideje i svestranost.Spreman sam svoje iskustvoi znanje dati u prilog tom ci-lju“.

U diskusiji su učestvovali:prof. dr. Milenko Pasinović,Poly Gjurgjević, Dijana Milo-šević, Vladimir Marvučić iTripo Schubert.

Pasinović je u jednom in-spirativnom izlaganju, izme-đu ostalog, konstatirao: “Uminulom periodu desile su semnoge promjene u društvu ukome živimo i društvu komenacionalno pripadamo, čijukulturu baštinimo i vjerukao njen sastavni dio. Pro-mjene su se desile i u CrnojGori i u Republici Hrvatskoj.I dok se Republika Hrvatskaborila za svoj status u EU,Crna Gora se borila da po-vrati ono što je izgubila, ne-zavisnost. I uspjela je, ne tre-ba biti lažno skroman, i do-prinosom, brojčano male hr-vatske nacionalne manjine.

Ne ističem ovo posljednjeda bi ispostavili „račun“ zato. Ne, Hrvati su u nezavi-snoj Crnoj Gori jednostavnovidjeli šansu da, u brojčanomaloj državi, budu naciona-

12

lna manjina, jednako pošto-vana kao i ostali njeni gra-đani. Da baštine ono što sunjihovi preci ostavili kao,materijalno i nematerijalnokulturno dobro, da ga čuvajui dijele sa onima sa kojimadijele prava i obveze koja impripadaju. To je, ako se do-bro sjećam, bio moto na ko-me je počivalo osnivanje Hr-vatskog građanskog društva,u vrijeme, kada, veliki dio,možda, nije tako mislio.“

Pasinović je konstatirao ka-ko proteklo desetljeće karak-teriziraju i mnoge promjeneu odnosima Republike Hr-vatske prema Hrvatima vanHrvatske i promjene u CrnojGori prema nacionalnim ma-njinama.

Kada su u pitanju odnosiHrvatske prema Hrvatima iz-van domovine obuhvaćeniStrategijom koju je Vlada Re-publike Hrvatske usvojila, iz-razio je svoje nezadovoljstvosa tretmanom Hrvata u BokiKotorskoj koji su autohtoninarod. Također je konstati-rao da je pomoć Ministarstvavanjskih poslova RepublikeHrvatske za rad hrvatskihUdruga u Crnoj Gori u izno-su od 12 500€ nedostatna. Sdruge strane u Crnoj Gori sunastale značajne promjeneprema nacionalnim manjina-ma, usprkos još nekolikostvari koje treba unijeti u za-konodavstvo, prije svega unačinu izbora nacionalnih vi-jeća, zastupljenosti naciona-lnih manjina u organima dr-žavne i javne uprave, pa i iz-bornom zakonodavstvu, kaoi potrebne promjene u nači-nu i kriterijima financiranjadjelatnosti nacionalnih ma-njinskih zajednica.

Na Skupštini je izabran no-vi Upravni odbor, kao i potvr-đen mandat dosadašnjemNadzornom odboru.

Novi članovi Upravnog od-bora su:

Ljerka Sindik, Mirko Viče-vić, Danijela Vulović, Tripo

Schubert, Andrea Marić,Poly Gjurgjrvić i Iva Janko-vić.

U predvorju dvorane po-stavljena je izložba Retro-spektiva rada Društva prekoplakata, koju je osmislio ipriredio Dario Musić.

Na konstitutivnoj sjedniciUpravnog odbora, koja jeodržana 4. Srpnja 2011., iza-bran je predsjednik i tajnikDruštva.

Mirko Vičević je novi pred-sjednik Upravnog odbora,odnosno Društva, a na mje-stu tajnice izabrana je Dani-jela Vulović.

Na prvoj radnoj sjedniciUpravnog odbora, održanoj12. Srpnja 2011., Iva Janko-vić je zbog nepredviđenihnovih obveza na poslu podni-jela ostavku na funkciju čla-na UO-a, pa je, poštujući za-konsku regulativu Društva,za člana izabrana sljedeća na

izbornoj listi s najvećim bro-jem glasova, Dijana Miloše-vić.

Predstavljamo vam noviUpravni odbor HGDCG-a

1. LJERKA SInDIK, ro-đena 28. 8. 1966. g. u Koto-ru. Gimnaziju završila u Ko-toru, a filološki fakultet - od-sjek za engleski jezik i knji-ževnost u Sarajevu. ČlanicaBM-a, podružnice Tivat,HKD-a Napredak Donja La-stva (od osnutka), HNV-a (odosnutka). Aktivna članicaHGDCG-a i aktualna pred-sjednica podružnice Tivat, au UO-u je zadužena za radna kulturnim manifestacija-ma.

2. MIRKO VIČEVIć, ro-đen 30. 6. 1968. u Kotoru.Gimnaziju završio u Kotoru,studira na fakultetu za Medi-teranske poslovne studije uTivtu. Aktualni je trener VACattaro, s kojim je prošle go-

13

dine osvojio LEN Kup. Dobit-nik je mnogobrojnih prizna-nja, odlikovanja, nagradegrada Kotora 21. novembar iu SFRJ-u biran za najboljegsportaša Crne Gore i Kotora.Kao vaterpolist je ponikao uVK-u Primorac, a igrao je zahrvatske, talijanske i špa-njolske klubove. Prvi je kape-tan vaterpolo reprezentacijesamostalne Crne Gore. Za-služni je sportaš Crne Gore,osvajač je mnogobrojnih me-dalja na prvenstvima i kupuSFRJ-a, a s reprezentacijomna balkanskim, mediteran-skim, univerzitetskim, eu-ropskim i svjetskim prven-stvima i Olimpijadama. Ak-tivni je član HGDCG-a, po-družnice Kotor, govori tali-janski i engleski jezik. Ože-njen, otac dvoje djece.

1. DAnIJELA VuLOVIć,rođena 13. 4. 1979. u Koto-ru, završila nižu muzičku

školu, gimnaziju i Fakultetza pomorstvo, pomorski me-nadžment - smjer luke u Ko-toru.

Direktor agencije Adriamarconsulting and shipping uKotoru. Govori engleski i tali-janski jezik. Udata, majkadvoje djece.

Aktivna članica HGDCG-a,podružnice Kotor i članGradske muzike Kotor, a uUO-u je, pored poslova tajni-ce, zadužena za uređivanjeweb stranice.

1. TRIPO SCHuBERT,rođen 27. 1. 1940. u Kotoru,završio klasičnu gimnaziju uKotoru, a Tehnološko-meta-lurški fakultet u Beogradu.Radio na svim rukovodećimmjestima u kemijskoj indu-striji Rivijera, a na funkcijigeneralnog direktora bio 10godina. Dobitnik je ordenarada sa zlatnim vijencem imnogih drugih priznanja.

Umirovljen od 2000. god. Je-dan je od osnivača HGDCG-a te prvi njegov predsjednik,zatim i tajnik. Govori francu-ski jezik. Oženjen, otac dvijukćeri. U UO-u je zadužen zarad u izdavačkoj djelatnosti ifinancijama.

1. AnDREA MARIć, ro-đena 3. 6. 1986. u Kotoru,završila nižu muzičku školu,gimnaziju u Kotoru i fakultetza poslovni menadžment uBaru. Govori engleski jezik,trenutno nezaposlena, aktiv-na članica je HGDCG-a po-družnice Tivat i Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, au UO-u je zadužena za radna kulturnim manifestacija-ma.

6. POLY GJuRGJEVIć, ro-đen 6. 4. 1953. u Rijeci, za-vršio nižu muzičku školu,pomorsku školu, plovio kaozapovjednik, aktivno se baviglazbom i tenisom kao in-

14

struktor. Posjeduje firmuMaremonti za usluge transfe-ra, rentiranja kola i dr. Govo-ri engleski i talijanski jezik.Otac je troje djece. Aktivan ječlan HGDCG-a, podružniceKotor, a u UO-u je zaduženza rad s mladima i rad man-dolinskog orkestra.

7. DIJAnA MILOŠEVIć,rođena 30. 8. 1961. u Koto-ru, završila gimnaziju u Ko-toru, a Prirodno- matemati-čki fakultet u Beogradu. Kaonastavnik matematike radi uosnovnoj školi Savo Ilić u Do-broti te obnaša funkciju po-moćnika ravnatelja. Bavi se

pisanjem drama. Govori en-gleski jezik. Majka troje dje-ce. Aktivna članica HGDCG-a, podružnica Kotor, a u UO-u je zadužena za rad s mladi-ma i na projektu IPA progra-ma prekogranične suradnje.

Nakon izbora za predsjedni-ka, zamolili smo novog pred-sjednika da prokomentirasljedeća pitanja:

HG: Kako doživljavate ovajtrenutak?

Mirko Vičević: Trenutak jelijep. Biti predsjednikom Hr-vatskoga građanskog društvaposebna je čast. To je i velikaobveza. Nastaviti i održatidosadašnju razinu neće bitilako.

HG: Što mislite o dosada-šnjem radu Društva?

Mirko Vičević: Društvo jeradilo naprosto nevjerojatnomnogo i rekao bih jako us-pješno, što pokazuju mnogiuspješno odrađeni projekti teprimljene pohvale i nagrade.

HG: Na čemu ćete fokusira-ti rad Društva tijekom Vašegmandata?

Mirko Vičević: Plan i programrada za ovu godinu su već pri-premljeni i usvojeni, te se na-dam da će se do kraja realizi-rati i da će se godina uspješnoprivesti kraju. U narednim go-dinama bi trebale biti prisutni-je akcije i programi koji su do-nekle bliže mlađoj i srednjojdobi naših članova.

HG: Je li moguće promijeni-ti odnose unutar hrvatskogkorpusa?

Mirko Vičević: Hrvatski kor-pus je, nažalost, dosta manjinego što smo se nadali. Sigu-ran sam da ću dati sve od se-be da se neke evidentne ne-suglasice pokušaju riješiti, tesmatram da je to u cijelostiželja svih nas koji na raznenačine predstavljamo Hrvateu Crnoj Gori.

15

Piše: Tijana PETROVIć

Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josi-pović, prigodom Dana državnosti odliko-vao je 20 branitelja, umjetnika, znanstve-

nika, humanitarnih djelatnika i građana, a Po-veljom Republike Hrvatske odlikovao je dječjilist Radost izdavačke kuće Naša djeca teOsnovnu školu Vladimira Nazora iz Postira naBraču.

Redom hrvatskog pletera odlikovao je i Tri-

pu Schuberta, tajnika Hrvatskoga građanskogdruštva Crne Gore.

Tom je prigodom predsjednik Josipović rekaoda mu je zadovoljstvo dodijeliti im odlikovanjapovodom Dana državnosti za njihov rad na po-dručju znanosti, kulture, umjetnosti, obrazo-vanja, humanitarnog djelovanja i promicanjaljudskih prava kada, nakon završetka prego-vora za punopravno članstvo Hrvatske u Eu-ropskoj uniji, naša zemlja ulazi u novu fazusvoje povijesti.

“Danas je Hrvatska zemlja za koju možemo

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE IVO JOSIPOVIć URUČIOODLIKOVANJA PRIGODOM DANA DRžAVNOSTI REPUBLIKE

HRVATSKE

Tripo Schubert jespirutus movensHrvatskogagrađanskogdruštva CrneGore.ni jedan dan uživotu HGDCG-ane prođe beznjegova aktivnogdoprinosa, nijedna važna stvarza opstanakHrvata Crne Gorene promaknenjegovoj brizi idoprinosu…

Priznanje zaneumoran rad

16

reći da je europska, a točno zadvije godine Hrvatska će u pu-nom smislu biti europska, anačin borbe koji vi vodite jestonaj koji će nam trebati u no-voj bitki, da Hrvatska u dogle-dno vrijeme postane prosje-čna europska država po stan-dardu, ulaganju u znanost,kulturu i obrazovanje, po pri-manjima građana i visini mi-rovina. Vaš rad često je samo-zatajan i mnogi ga ne prepoz-naju.” - rekao je predsjednikJosipović odlikovanima, doda-jući kako neke od njih čestone prate ni mediji. “Ali, vašrad je temelj ove zemlje koji jenajveće blago koje možete da-ti domovini i siguran sam daćete vi i vaše kolege i prijateljinastaviti raditi ono što ste i dosada radili. Upravo zbog vašegrada sam odlučio vas odliko-vati i siguran sam da ste pra-vi izbor i ja vam na tome česti-tam!” -rekao je predsjednikJosipović.

Red hrvatskog pletera dodje-ljuje je za osobiti doprinosrazvitku i ugledu RepublikeHrvatske i dobrobiti njezinihgrađana, a u ovom slučaju i zaosobiti te izniman doprinos urazvoju dobrosusjedskih od-nosa, vraćanju međusobnogpovjerenja i približavanju kul-turnih vrijednosti između Re-publike Hrvatske i Crne Gore.Hrvatski pleter je prepozna-tljivi dio kulture, umjetnosti,tradicije i običaja hrvatskognaroda.

„Kada dio svog životnog vije-ka posvetiš misiji uspostavlja-nja odnosa između naših dvi-ju Država i očuvanju kultur-nog identiteta Hrvata u CrnojGori i kada to bude zapaženo ina ovaj način valorizirano, on-da je to posebno zadovoljstvo iuistinu prija.“ - kazao jeSchubert nakon prijema odli-kovanja i dodao: „Posebnosam zahvalan Nacionalnoj za-jednici Crnogoraca Hrvatskekoja je pokrenula inicijativu iobradila prijedlog Povjeren-stvu za dodjelu odlikovanja,

kao i Zajednici udruga hrvat-skih dragovoljaca Domovin-skog rata, koja je podržalaovaj prijedlog.“

U obrazloženju prijedloga sekaže:

Utemeljenjem (2001.)HGDCG je, osim svog osnov-nog zadatka očuvanja tradici-je, kulture i odlučnog suprot-stavljanja asimilaciji, iseljava-nju i odumiranju hrvatskogbića, značajno sudjelovalo uprocesu stjecanja nezavisno-sti te demokratizaciji CrneGore, istodobno stvarajućiokolnosti za prevladavanjeratnih trauma u odnosima hr-vatskog i crnogorskog naroda.Da bi se očuvale tradicija ikultura Hrvata, pored hrabro-sti bilo je potrebno nastupatis mnogo takta i razuma. Svje-sni činjenice koliko je ta kul-

turna baština važna hrvat-skom narodu, ali i kao sasta-vni dio tradicije i kulturne ba-štine Crne Gore.

Svojim upornim i ustrajnimdjelovanjem te iskrenim na-stojanjem u suradnji s Nacio-nalnom zajednicom Crnogora-ca Hrvatske, potpomognuti odDubrovačko-neretvanske žu-panije, hrvatskih dragovoljacaDomovinskoga rata, te drugihistaknutih i uglednih pojedi-naca s obiju strana granice,stvorili su okvir za dobrosu-sjedske odnose njima dvijunajvažnijih država, Hrvatske iCrne Gore. Ti odnosi su, naopće zadovoljstvo, danas jakodobri s tendencijom trajnogauspona, što se priznaje u poli-tici i javnosti obiju država, i udiplomatskim krugovima kojite odnose s pravom ističu za

17

primjer: kako nadrasti usko-grudnost, nezdravo rivalstvo,netrpeljivost i agresivnost.

U svemu ovome svojim seaktivnostima, inicijativama iradom osobito istaknuo go-spodin Tripo Schubert. Slobo-dno se može reći da je, unatočpoodmaklim godinama, mo-torna snaga i kotač zama-šnjak ne samo HGDCG-a, ne-go društvenog i javnog životaHrvata Crne Gore uopće. Svo-jom je upornošću i marljivo-šću otvarao mnoga, do tada,nažalost, zatvorena vrata. Zadruge unaprijed izgubljene bi-tke, za g. Schuberta su biletek izazov i eventualno privre-meni zastoj k punoj i jošefektnijoj realizaciji. Sa svojimbliskim suradnicima, pokre-tač je mnogih značajnih akci-ja poput

Bokeljske priče, koja je Hr-vatskoj približila ogromnu ivrijednu baštinu bokeljskihHrvata, zatim proslave 500.obljetnice rođenja Marina Dr-žića, inzistirajući na bokelj-skim korijenima toga hrvat-skog velikana i mnogih dru-gih koje se mogu naći u prilo-gu. Trajno potiče suradnju iz-među hrvatskih i crnogorskihgradova, kulturnih društava.Neumorno organizira koncer-te klapa, komornih orkestarai ostalih glazbenika iz Hrvat-ske u Crnoj Gori te obrnuto.Kao poznavatelj vaterpola,pored mnogih značajnih duž-nosti, posebno radi s mladi-ma, spominjući u svakoj pri-godi koliki je njihov udio utom najuspješnijem sportuCrne Gore. Također je suor-ganizator mnogih gostovanja i

seminara hrvatskih znanstve-nika, ali i pripadnika hrvat-skih manjina iz mnogih ze-malja.

Unutar HGDCG-a uspijevanametnuti ideju utemeljenjaHrvatske čitaonice i knjižnice,zatim potiče utemeljenje iomogućuje rad Klubu mladihHGDCG-a, s više od 100 čla-nova, čime je osigurana bu-dućnost Društva, ali i hrvat-ske prisutnosti na tim prosto-rima. Pokretač je i glavni za-govaratelj Dopunske škole hr-vatskog jezika, držeći se ma-ksime, da izumiranjem jezikaizumire i narod. Zbog toga po-kreće i Hrvatski glasnik, dodanas jedino glasilo HrvataCrne Gore. Na zagovor g.Schuberta obnavlja se man-dolinski orkestar, tiskaju sebrojne knjige, monografije,godišnjaci. Uz gospodina Mu-sića najzaslužniji je za štam-panje kapitalnoga djela za bo-keljske Hrvate i bokeljsku po-morsku tradiciju i povijestuopšte – “Povjesnice pomor-stva Dobrote”. Na toj je knjiziautor Antun Tomić uložioskoro 40 godina istraživačko-ga rada. Zahvaljujući spome-nutoj gospodi, ta će kruna bo-keljske pomorske tradicije bi-ti otrgnuta zaboravu.

U 2001. godini bio je suute-meljitelj HGDCG-a, njegovpredsjednik u dvama manda-tima, a sad obavlja dužnosttajnika. Doslovce ni jedandan u životu HGDCG-a neprođe bez njegova aktivnogdoprinosa, ni jedna važnastvar za opstanak Hrvata Cr-ne Gore ne promakne njego-voj brizi i doprinosu, te niječudno da među članstvom,ali i među većim dijelom hr-vatske zajednice u Crnoj Gori,te kod ostalih građana uživaugled neumornog borca zareafirmaciju hrvatskoga ime-na, te ga uz dr. Ilića, doživlja-vaju kao istinskog predvodni-ka u borbi za opstanak i oču-vanje hrvatskog imena i kul-ture.

18

Priredio: Dario MuSIć

Hrvatska je pro slavilaDan državnosti prisje-ćajući se 25. lipnja

1991., kada je Hrvatski sabordonio odluku o pokretanjupostupka razdruživanja oddrugih republika SFRJ i De-klaraciju o proglašenju suve-rene i samostalne RepublikeHrvatske.

Predsjednik Republike IvoJosipović čestitao je svim gra-đanima i građankama Dandržavnosti i 20. obljetnicuproglašenja samostalnosti Re-publike Hrvatske, pozvavši dataj svečani dan učine danomhrvatskog nacionalnog pono-sa i samopoštovanja te danomiskazivanja ljubavi za domovi-nu i sve njezine ljude, bez ob-zira na nacionalnu i vjerskupripadnost, profesiju, svjeto-nazor, političko i drugo uvje-

renje.“Danas je dvadeseti rođen-

dan naše Republike Hrvat-ske, prigoda da se s ponosomprisjetimo izvorišta naše Do-movine. Sjetimo se izvorištanaše državnosti i demokracijezapisanih u Ustavu, posebnoantifašizma i Domovinskograta u kojemu su najbolji me-đu nama i po cijenu životaobranili našu slobodu”, istak-nuo je predsjednik u čestitki.Predsjednik je podsjetio nadogađaje od prije dvadesetgodina, kada smo “u mnogo-me protiv struje i volje moćni-jih od nas, više velikim srcemnego snagom oružja, svojuDomovinu morali braniti kr-vlju”.

“S poštovanjem se sjećamo

onih koji su s oružjem u ruciobranili našu slobodu. Ona ni-je obranjena lako. Tisuće su iz-gubile život, stotine su tisućaživjeli u gorčini i progonstvu,više od tisuću osam stotina na-ših građana i dalje se vodi ne-stalima, razoreni su gradovi,sela, prometnice, postrojenja...Smrt, razaranje, siromaštvo ibeznađe za mnoge su bili po-sljedica agresije na Hrvatsku”,rekao je Josipović.

Hrvatska je u posljednjih 20godina prebrodila mnoge iza-zove i danas joj je budućnostsigurna jer je članica NATO-a,a uskoro i Europske unije.

Uredništvo „Hrvatskog gla-snika“ svim građanima Repu-blike Hrvatske čestita Dan dr-žavnosti!

DAN DRŽAVNOSTI

Sretan20. rođendan

naše RepublikeHrvatske

Sretan20. rođendan

naše RepublikeHrvatske

Tog 25. lipnja, sad već davne 1991.godine, Hrvatska je odlučila samakrojiti vlastitu budućnost

19

Pripremio: Dario MuSIć

Zatvaranjem posljednjihčetiriju poglavlja Repu-blika Hrvatska je i služ-

beno zatvorila pregovore zapristupanje Europskoj uniji.Na međuvladinoj konferencijizatvorena su poglavlja Trži-šno natjecanje, Pravosuđe itemeljna prava, Financijske iproračunske odredbe i Ostalapitanja.Pregovori su zatvore-ni posljednjeg dana mađar-skog predsjedanja Europ-skom unijom te ih je s ma-đarske strane zaključio mini-star vanjskih poslova JanosMartonyi. Hrvatsku je na me-đuvladinoj konferenciji pred-stavljao potpredsjednik Vladei ministar vanjskih poslovaGordan Jandroković. Odmahpo zaključenju pregovora Hr-vatskoj su čestitali brojni eu-ropski državnici i dužnosnici,uključujući europskog povje-renika za proširenje ŠtefanaFulea, britanskog ministravanjskih poslova WilliamaHaguea i njemačku kancelar-ku Angelu Merkel.Potpisiva-nje pristupnog ugovora izme-đu Republike Hrvatske i Eu-ropske unije očekuje se kra-jem ove godine nakon čega ćeuslijediti ratifikacije tog ugo-vora u nacionalnim parla-mentima svih 27 zemalja čla-nica Europske.

O Europskoj uniji Europska unija (EU) jedin-

stvena je nadnacionalna inte-gracija europskih zemalja oku-pljenih s namjerom zajedni-čkog promicanja mira i prospe-riteta, ali i političke, gospodar-ske i društvene suradnje. Na-stala je kao rezultat suradnje iprocesa integracije šest europ-skih država (Belgije, Francu-ske, Njemačke, Italije, Lu-ksemburga i Nizozemske) za-početog 1951. godine. Otada jeuslijedilo pet valova proširenja.Zemlje članice Europske unijeuspostavile su zajedničke in-stitucije kojima su podrediledio svoga suvereniteta kako bise odluke o pitanjima od zajed-ničkog interesa mogle donositina naddržavnoj, europskoj ra-zini. Pojam Europske unijeuveden je u službenu uporabuUgovorom o Europskoj uniji izMaastrichta (1993.) kao zamje-na za tri pravno samostalne in-tegracije zapadnoeuropskihdržava: Europsku ekonomsku

zajednicu (EEC – EuropeanEconomic Community), Eu-ropsku zajednicu za ugljen ičelik (ECSC – European Coaland Steel Community) i Eu-ropsku zajednicu za atomskuenergiju (EUROATOM – Euro-pean Atomic Energy Commu-nity). Od 1. siječnja 2007. Eu-ropska unija ima 27 zemaljačlanica i više od 500 milijunastanovnika, čime predstavljanajsnažniju naddržavnu orga-nizaciju u povijesti.

Hrvatska na putu uEuropsku uniju

Odnosi Hrvatske i Europskeunije počinju se razvijati me-đunarodnim priznanjem Re-publike Hrvatske kao nezavi-sne i suverene države 15. sije-čnja 1992. godine. Nakonkratke suradnje na programuPHARE i pregovora o Spora-zumu o suradnji, koji su pre-kinuti uoči vojne akcije „Olu-ja“ 1995. godine, odnosi Hr-vatske i Unije intenzivirani sukrajem 1999., a poglavito po-

zAVRŠENI PRISTUPNI PREGOVORI S EU

Hrvatska ueuropskoj uniji

nakon gotovo šest godinapregovaranja, Europska komisija jeobjavila da je zaključila pregovore sHrvatskom i predložila Vijećuministara Eu datum stupanja Hrvatskeu članstvo Eu 1. srpnja 2013.

20

četkom 2000. godine osniva-njem zajedničke konzultativ-ne radne skupine za izraduStudije o izvedivosti kao pre-duvjeta za početak pregovorao sklapanju Sporazuma o sta-bilizaciji i pridruživanju(SSP).

Pregovori o SSP-u započelisu tijekom Zagrebačkog sa-stanka na vrhu šefova državai vlada zemalja članica Unije idržava obuhvaćenih proce-som stabilizacije i pridruživa-nja u studenom 2000. godi-ne. Sporazum o stabilizaciji ipridruživanju te Privremenisporazum, kojim su do stu-panja na snagu SSP-a reguli-rana trgovinska i s njima po-vezana pitanja između Repu-blike Hrvatske i Europskeunije, potpisani su 29. listo-pada 2001. godine. Hrvatskisabor potvrdio je Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju 4.prosinca 2001. godine, a Eu-ropski parlament i petnaestzemalja članica Europskeunije učinili su to do rujna2004. godine. Zaključivanjemdodatnog Protokola 7 u pro-sincu 2004. godine, SSP jeproširen i na deset novih čla-nica Europske unije. Spora-zum o stabilizaciji i pridruži-vanju stupio je na snagu 1.veljače 2005. godine.

Nakon što je Hrvatski sabor18. prosinca 2002. godineusvojio Rezoluciju o pristupa-nju Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji, Hrvatska je uAteni 21. veljače 2003. godinepodnijela zahtjev za članstvou Europskoj uniji. U travnju2003. Vijeće ministara EU da-lo je Europskoj komisiji man-dat da izradi mišljenje o zah-tjevu Republike Hrvatske začlanstvom. U listopadu 2003.godine Vlada Republike Hr-vatske uručila je Europskojkomisiji odgovore na Upitniksa 4560 postavljenih pitanja.Europska je komisija 20. tra-vnja 2004. godine donijelapozitivno mišljenje o zahtjevuRepublike Hrvatske za puno-

pravno članstvo u Europskojuniji i predložila otvaranjepristupnih pregovora.

Na summitu u Bruxellesu18. lipnja 2004. godine Eu-ropsko je vijeće Republici Hr-vatskoj dodijelilo status kan-didata za članstvo u Europ-skoj uniji, a u skladu sa za-ključcima sastanka Europskaje komisija 6. listopada 2004.objavila Pretpristupnu strate-

giju za Hrvatsku kojom se po-jašnjavaju pojedinosti pripre-ma i uvjeta za stjecanje puno-pravnog članstva.

Suglasje svih parlamentar-nih stranaka o punopravnomčlanstvu Republike Hrvatskeu Europskoj uniji potvrđenoje usvajanjem Zajedničke iz-jave svih parlamentarnihstranaka o početku pregovoraRepublike Hrvatske i Europ-ske unije u prosincu 2004.,kao i u siječnju 2005. godineusvajanjem Deklaracije o te-meljnim načelima pregovoraza punopravno članstvo uEU (2005.), zatim Izjave Hr-vatskoga sabora i Vlade RH o

zajedničkom djelovanju uprocesu pregovora za članstvou EU te Odlukom o osnivanjuNacionalnog odbora.

Na sjednici Vijeća ministaraEuropske unije 16. ožujka2005. u Bruxellesu donesenisu Zaključci (Council Conclu-sions) kojima se usvaja Prego-varački okvir za RepublikuHrvatsku (Negotiation Frame-work - Luxembourg, 3. listo-

pada 2005.).Bilateralnom Međuvladinom

konferencijom EU-Hrvatska3. listopada 2005. svečano suotvoreni pristupni pregovoriza ulazak Hrvatske u Europ-sku uniju.

Nakon gotovo šest godinapregovaranja, Europska ko-misija je 10. lipnja 2011. ob-javila da je zaključila pregovo-re s Hrvatskom i predložilaVijeću ministara EU datumstupanja Hrvatske u članstvoEU 1. srpnja 2013. (www.sa-bor.hr)

21

Piše: Tripo SCHuBERT

Hrvatska nacionalna za-jednica u Crnoj Goripovijesno je stara, au-

tohtona i obilježena jasnimidentitetom, istodobno speci-fičnim, što je čini različitomod ostalih etničko-kulturnihkorpusa u toj zemlji, kao iutemeljenim na jednakimkonstantama (narodnosnoporijeklo, jezik, baština...),koje dijeli s drugim dijelovi-ma hrvatskog naroda.

Njihova su osporavanja, bi-lo ona u prošlosti iliona u današnjem vre-menu, posve neute-meljena i bespred-metna, te zlona-mjerna i svakakoštetna po stanjeodnosa međuzajednicama um u l t i n a c i o -nalnoj i multi-kulturnoj CrnojGori, osobito ukontekstu njezi-ne demokratizacije irazvoja u smjeru pribli-žavanja europskim inte-gracijskim procesima. Na-žalost, istina je da su Hrva-ti na ovom prostoru jedina,ili jedna od rijetkih zajednicakoja je u novije vrijeme doži-

vjela drastično smanjenjebroja svojih pripadnika, štopotiče na dvojak osjećaj: po-nosa na razdoblje kad jeupravo prosperitet, te, nekoćmnogo snažnije, zajedniceurodio bogatom kulturnombaštinom, s jedne strane, ibojazan da bi daljnje osipa-nje hrvatske zajednice u Cr-noj Gori

smanjilon j e z i n u

moć održa-nja na razinuispod soci-ja lno-kul -turnog mi-

nimuma.Pretežito zani-

manje kojim suse Hrvati u Crnoj

Gori, a osobito u Boki ko-torskoj, u povijesti bavili -pomorsko brodarstvo i tr-govina, te djelatnosti kojesu ih podupirale ili im bileu funkciji - istodobno su

generirali ekonomski, soci-jalni i kulturni procvat BokeKotorske, kao što su krize tih

djelatnosti bile i generatorgubitka perspektive, pa sto-ga i iseljavanja pripadnikahrvatske zajednice.

Na stanje i kretanje brojno-sti hrvatske zajednice tako-đer se snažno odrazila činje-nica da je u posljednjih 90godina na ovom prostoru ne-stalo i nastalo pet država, štoje također utjecalo na iselja-vanje Hrvata, jer nisu u sva-koj od njih bili jednako prih-vaćeni, a u nekima su bili iproganjani upravo zbog iska-zivanja svoje etničko-kultur-ne samobitnosti.

Ako uzmemo 1948. godinukao referentnu, uvidom ustatističke podatke o popisustanovništva u toj godini iuspoređujući s rezultatimaizvršenog popisa stanovni-štva u 2011. godini, mogućeje zamijetiti da je ukupanbroj stanovnika u Crnoj Goriporastao s 377 189 na 620029, ili za 242 840, odnosno64,38 %.

U istom razdoblju broj Hr-vata je opao s 9 814 na 6 021

zAVOD zA STATISTIKU CRNE GORE OBJAVIO JE REzULTATEPOPISA STANOVNIŠTVA

Manjina ilietnička grupa

Hrvati su se u Crnoj Gori nalazili nagranici koja dijeli manjinski narod odstatusa etničke grupe. O tome suodlučivali oni sami.

22

ili za 3 793 osobe, odnosno38,65 %. Tako se relativnoučešće Hrvata u ukupnombroju stanovništva u CrnojGori smanjilo s 2,60% 1948.godine na 0,97% u 2011. go-dini, tj. na nivou etničkeskupine.

I na području Boke Kotor-ske je zabilježen pad brojastanovnika hrvatske nacio-nalnosti s 5 896 (1948.) iučešće od 17,85 % u tada-šnjem ukupnom stanovni-štvu regije, na 4 519 i učešćeod 6,70 % u 2011. godini.Broj Hrvata u Boki je 2011.godine za 1 377 ili 23,35 %manji u odnosu na stanje iz1948. godine. U istom razdo-blju, ukupno stanovništvoBoke povećano je s 31 900

(1948.) na 67 466 (2011.), iliza 2,11 puta, što je nesum-njivo utjecalo na smanjenjeučešća Hrvata u nacionalnojstrukturi stanovništva Boke.

Interesantno je pogledati irezultate popisa, kada su upitanju Hrvati, u odnosu naposljednji popis iz 2003. go-dine. Broj stanovnika Bokekoji se iskazao kao pripadnikhrvatske nacionalne manjineu 2003. godini iznosio je 5223 , a na popisu u 2011. go-dini 4 519, što je za 704 oso-ba manje.

Po općinama podaci su sli-jedeći: u općini Kotor je u2003. godini bilo 1 762 Hrva-ta, a na popisu 2011. godine1 553, što je manje za 209. Uopćini Tivat je u 2003. godini

bilo 2 663 Hrvata, a 2011.godine 2 304, ili manje359, dok je u općini HercegNovi sa 798 Hrvata u 2003.godini palo na 662 u 2011.godini ili 136 manje.

Iz statističkih podataka jeinteresantno još prezenti-rati broj onih koji su se iz-jasnili da govore hrvatskimjezikom. Taj broj u općiniTivat iznosi 1 167 ili 50,65% od ukupnog broja Hrva-ta. U općini Kotor hrvat-skim jezikom govori 686 ili44,17 %, a u općini HercegNovi 271, ili 40,94 %.

Što se tiče izjašnjavanja ovjeroispovijesti, u Tivtu imakatolika 2 870, u Kotoru 2658, a u Herceg Novom 1267.

Ne želeći komentirati na-vedene rezultate popisa, jerje potrebno napraviti sveo-buhvatnu analizu čitavogpopisa, što je, prije svega,zadatak Hrvatskoga nacio-nalnog Vijeća i hrvatskepolitičke stranke, završiobih ovaj prilog izvodima izpriloga pod nazivom Predosmi popis, autora koji ježelio ostati anoniman, nastrani 7. Glasnika br.69/70. „Popisom manjinskinarodi odlučuju o vlastitom

statusu, manjinski narod ilietnička grupa… Upravo seHrvati u Crnoj Gori nalazena granici koja dijeli manjin-ski narod od statusa etničkegrupe. O tome odlučuju onisami…“ U travnju 2011. go-dine oni su to i odlučili. Sa0,97 % postali smo etničkagrupa. Mnogima je bilo ljepšeupisati se kao Bokelj ili Ju-goslaven. Prema podacimaMONSTATA, izjasnilo se 616građana kao BOKELJ!

IZVOR PODATAKA: - Zavodza statistiku Crne Gore

- Knjiga „Hrvati Crne Gore“Prof. dr Milenka Pasinovića

23

Piše: don Pavao MEDAČ

Država Crna Gora i SvetaStolica su u Vatikanu24. lipnja potpisale Te-

meljni ugovor o međusobnimodnosima.

U zajedničkom nastojanjuda urede pravni okvir odnosaizmeđu Katoličke crkve i drža-ve Crne Gore, s jedne se stra-ne Crna Gora poziva na svojaustavna načela koja se tičuvjerskih sloboda, a s drugestrane se Sveta Stolica pozivana dokumente Drugoga vati-kanskog sabora i na odredbeKanonskoga prava, uvijekimajući u vidu višestoljetnuprisutnost Katoličke crkve uCrnoj Gori, te uvažavajućiulogu koju je Katolička crkvaimala na društvenom, kultur-nom i obrazovnom području.Pritom se potpisnice pozivaju

na međunarodno priznata na-čela o odvojenosti vjere i drža-ve kao i o slobodi vjere, kakostoji u preambuli ovog ugovo-ra.

Obje se strane također obve-zuju da će međusobnim dogo-vorom, diplomatskim putem,rješavati sve dileme ili teškoćekoje bi mogle nastati u tuma-čenju i primjeni odredabaovog Ugovora.

Temeljni ugovor, koji se sa-stoji od 21 člana, potpisan jeu dva primjerka i bit će ratifi-ciran prema vlastitim proce-duralnim propisima strana,kada će i stupiti na snagu.

Ovim činom Crna Gora priz-

naje javno-pravni subjektivi-tet Katoličke crkve.

Država i Katolička crkva,svaka u svom području, neza-visne i samostalne, obvezujuse da će u međusobnim odno-sima potpuno poštivati to na-čelo, te da će međusobno su-rađivati u cilju cjelovitog, od-nosno duhovnog i materijal-nog razvoja čovjeka te promo-viranja općeg dobra.

Nadležna crkvena vlast imapravo osnivati, mijenjati, uki-dati ili priznavati crkvena pra-vna lica prema odredbamaKanonskog prava. Ona o tomeobavještava nadležni organ ci-vilne uprave radi njihove regi-stracije, u skladu s civilnimpropisima, a Država jamči Ka-toličkoj crkvi i njezinim pra-vnim i fizičkim licima slobodukomunikacije i održavanja ve-za s istima u drugim država-ma.

Najjasnije, ovim se Ugovo-rom jamči Katoličkoj crkvi slo-boda obavljanja kulta, priz-naje sloboda vršenja njezinaapostolskog poslanja, osobitou dijelu koji se odnosi na bo-žanski kult, upravu, učitelj-stvo te udruženja koja za svo-ju djelatnost imaju tisak, iz-davaštvo i distribuciju knjiga,novina, časopisa, te audio-vi-zualnih materijala, kao i bilokoja djelatnost povezana snjezinim poslanjem. KatoličkaCrkva ima pravo osnivati i vo-

PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE I DRžAVNI TAJNIK SVETESTOLICE POTPISALI TEMELJNI UGOVOR

Povijesni trenutakCrna Gora je prva suvremena država spravoslavnom većinom koja jepotpisala ovakav ugovor sa SvetomStolicom.

24

diti u svoje vlastito ime radij-ske i televizijske stanice, pre-ma svojim normama i princi-pima, u skladu sa zakonimaCrne Gore. Ima također pri-stup i javnim sredstvima in-formiranja (novine, radio, tele-vizija, internet). Crkva imapravo osnivati vjerske škole teodgojno-obrazovne institucijevišeg ranga za školovanje sve-ćenika i pastoralnih radnika,a pitanje drugih obrazovnihkatoličkih institucija bit će re-gulirano budućim ugovoromizmeđu strana. Ipak, Crkvaslobodno osniva ustanove ko-je će se brinuti za karitativnodjelovanje i socijalnu pomoć,u skladu s odgovarajućim ci-vilnim propisima.

Ugovorom se određuju i ne-radni dani za katolike u cijelojzemlji, te su predviđeni nedje-

lje i sljedeći vjerski praznici:Badnji dan (24. prosinac), Bo-žić i dan poslije Božića (25. i26. prosinac), Veliki petak,Uskrsni ponedjeljak, Svi sveti(1. studeni).

Za nas je od presudne važ-nosti i Restitucija dobara,oduzetih ili nacionaliziranihbez odgovarajuće naknade,što će biti sprovedeno u skla-du sa zakonom koji će uređi-vati materiju restitucije u Cr-noj Gori, uz prethodni dogo-vor s kompetentnom crkve-nom vlašću. Za sada taj zakonjoš nije na vidiku.

Nadalje, Ugovor Katoličkojcrkvi u Crnoj Gori jamči pravona pastoralnu brigu o katoli-čkim vjernicima koji se nalazeu oružanim snagama i u poli-cijskim službama, te onih kojise nalaze u zatvorima, bolni-

cama, sirotištima i u svimustanovama za zdravstvenu isocijalnu zaštitu, bilo javnogili privatnog tipa.

Roditeljima se priznaje osno-vno pravo na vjersku poukuvlastite djece, što otvara vratauvođenju vjeronauka u osno-vne škole.

Zadivljuje energija i diplo-matska umješnost uključenihu ovaj nimalo lagan posao,koji je, unatoč svemu, u vrlokratkom roku doveden do za-vršetka. Uz zadovoljstvo kojeiskazujemo prilikom potpisi-vanja Ugovora, iskazujemo iveliku zahvalnost mons. Ales-sandru D’Erricu, našem nun-ciju, za uloženi trud i brigu zaovu malu katoličku zajednicuu Crnoj Gori. Sama najavaovog događaja u medijima jeizazvala i negativne reakcije, ukojima se prepoznaje namjer-no dezinformiranje dijela pra-voslavne javnosti. Međutim,mnogi se slažu s izjavom pre-mijera Crne Gore, gospodinaIgora Lukšića koji je rekao dase ovaj ugovor odnosi na Ka-toličku crkvu u Crnoj Gori ida će to biti primjer kako semogu urediti odnosi izmeđuDržave i drugih crkava ili vjer-skih zajednica.

U Božje ruke stavljamo ovajvažan korak za Crkvu u Crnoj

Premijer Lukšić je istakao da je potpisivanje ovog ugovo-ra „istorijski trenutak“ koji podsjeća na vjekovni kontinui-tet veza sa Svetom Stolicom“.

Kneževina Crna Gora potpisala je Konkordat sa SvetomStolicom 1886. godine, osam godina kasnije kako je njezi-na nezavisnost bila međunarodno priznata na Berlinskomkongresu 1878. godine.

„Potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Sve-te Stolice, samo pet godina od obnove crnogorske državno-sti, svjedoči o sadržajnosti i kvaliteti naših bilateralnih od-nosa. Simbolično ga potpisujemo samo nekoliko dana od19. lipnja, dana kada je 2006. godine Sveta Stolica prizna-la našu državu.“ - istakao je Lukšić.

25

U ŽUPI SV. ANTUNA U LEPETANIMA OBAVLJEN BLAGOSLOVREPLIKE RANOKRŠćANSKOG STUPA S UKLESANIM KRIŽEM

Prepoznavanje važnosti starokršćanskog stupa uLepetanima ima veliki značaj za potvrdu neprekinutogkontinuiteta kršćanstva na području Boke Kotorske,gdje su Hrvati preuzeli crkveni ustroj izstarokršćanskog razdoblja.

KontinuitetKRŠĆANSTVA

26

Piše: don Dejan TuRZA

Ozračje radosti za katolike u Crnoj Gori, sobzirom na nedavno potpisivanje Te-meljnog ugovora o međusobnim odnosi-

ma države Crne Gore i Svete Stolice, nastavljase nizom prigodnih događanja. U župi sv. An-tuna u Lepetanima kraj Tivta, u subotu 2. sr-pnja, održana je svečanost blagoslova replikeranokršćanskog stupa kojom je obilježen kon-tinuitet od 1 500 godina kršćanstva na podru-čju današnje župe Lepetane.

Originalni mramorni stup s uklesanim kri-žem iz VI st. do sada se nalazio u predvorju cr-kve, no zbog izloženosti atmosferskim (ne)pri-likama bilo ga je potrebno zaštiti, zbog čega je

premješten u crkvu. Stup je do sada bio poz-nat stručnoj javnosti, no njegovo premještanjeponovno je na njega skrenulo pozornost javno-sti.

Za tu je prigodu upriličena svečana proslavau župnoj crkvi sv. Antuna, koja je započelakratkim izlaganjem dr. Vinicija Lupisa, vodite-lja područnog Instituta Ivo Pilar iz Dubrovni-ka. Dr. Lupis je istaknuo da se stup, o kojemje riječ, na osnovi likovnih paralela veže uzrazdoblje VI stoljeća, što navodi na razmišlja-nje o postojanju starokršćanskog lokaliteta namjestu sadašnje župne crkve u Lepetanima ilina lokalitetu Plavda u neposrednoj okolici,gdje su se, prema povijesnim izvorima, nalazi-la tijela sv. Petra, Andrije i Lovrijenca (sv. Pe-tilovrijenci), koje su Dubrovčani u XI st. preni-jeli u Dubrovnik, čije štovanje je i dandanas ži-vo, a spomen-dan se obilježava sedmog srpnja.

Euharistijsko slavlje predvodio je mons. IlijaJanjić. U prigodnoj homiliji biskup Ilija je zah-valio Gospodinu za duboke i čvrste korijenekršćanstva na području Kotorske biskupije, teje potaknuo prisutne da ta ljepota prošlostibude snaga i nadahnuće za svakodnevno živ-ljenje i trajna baština za generacije koje dola-ze. Poslije sv. mise uslijedio je blagoslov repli-ke starokršćanskog stupa postavljenog upredvorju crkve te prigodni kulturno-umjetni-čki program u prostorijama Doma kulture. Na-kon nekoliko dalmatinskih pjesama u izvedbimješovite klape Bocca nostra, otvorena je izlo-žba umjetničkih fotografija i instalacija Draže-na Zetića, umjetnika iz Zagreba, na temu Le-petane.

Ovoj svečanosti nazočili su, pored velikogbroja vjernika, generalni konzul Republike Hr-vatske u Kotoru - Božo Vodopija, zastupnicaHrvatske građanske inicijative u Skupštini Cr-ne Gore - Ljerka Dragičević, predsjednik Hr-vatskoga nacionalnog vijeća - Miroslav Frano-vić, predsjednica HGI-a - Marija Vučinovi, pot-predsjednik općine Tivat - Ilija Janović te do-maćin, predsjednik Mjesne zajednice Lepeta-ne – Tonko Lukšić.

Prepoznavanje važnosti starokršćanskog stu-pa u Lepetanima ima veliki značaj za potvrduneprekinutog kontinuiteta kršćanstva na po-dručju Boke kotorske, gdje su Hrvati preuzelicrkveni ustroj iz starokršćanskog razdoblja teu četrnaest stoljeća dugom razdoblju održaliživi oganj kršćanske vjere i kontinuitet zapa-dne civilizacije, pa i onda kada to nije bilo ni-malo lako. Kamena relikvija iz drevnih početa-ka kršćanstva postala je tako dragocjenijomod liturgijskih predmeta izrađenih od plemeni-tih kovina, koji su nesretnih 90-ih godina pro-šlog stoljeća u istoj župnoj crkvi bili otuđeni,potvrđujući kako je govor kamena vječan.

27

28

Piše: Ljerka DRAGIČEVIć, zastupnica u Skupštini Crne Gore

Na drugoj redovitoj sjednici proljet-nog zasjedanja Skupštine CrneGore od 9. 3. 2011. godine, druga

točka dnevnog reda bila je:PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVA-

NJU SPORAZUMA IZMEĐU CRNE GORE IREPUBLIKE HRVATSKE O ZAŠTITI PRA-VA CRNOGORSKE MANJINE U REPUBLI-CI HRVATSKOJ I HRVATSKE MANJINE UCRNOJ GORI, nakon izmijenjenog dnev-nog reda.

Naime, kada smo dobili saziv za druguredovitu sjednicu proljetnog zasjedanja,na dnevnom redu je bilo predloženo dase ova točka razmatra pod rednim broje6.

Na samoj sjednici Skupštine, pri utvr-đivanju dnevnog reda, redoslijed je pro-mijenjen i Prijedlog zakona o potvrđiva-nju sporazuma došao je na raspravu podrednim brojem 2.

Prije zasjedanja Skupštine, po poslo-vničkoj proceduri, svaki zakon, ratifika-cija ili sporazum koji Vlada prosljeđujeSkupštini, kao i prijedlozi grupe poslani-ka, moraju proći kroz najmanje dva od-bora Skupštine. Svaki zakon koji ide uskupštinsku proceduru ide u vidu prije-dloga. Tek kada ga Skupština usvoji – iz-glasa, postaje Zakonom. Svaki prijedlogobvezno uvijek prolazi Odbor za ustavnapitanja i zakonodavstvo te matični odboroblasti koja se određenim zakonom treti-ra. U ovom slučaju matični odbor je Od-bor za međunarodne odnose i europskeintegracije.

Ovaj je Zakon bio na dnevnom redu 42.

sjednice Odbora za ustavna pitanja izakonodavstvo u ožujku 2011. godine.Poslije razmatranja, diskusija, pitanja ipolemika, na Odboru je Zakon dobio pro-hodnost, tj. da je u skladu s Ustavom iZakonima Crne Gore, te se predlažeSkupštini da se Zakon o potvrđivanjuSporazuma usvoji u Plenumu, po članu91 Ustava.

Rad u Skupštini ne odvija se samo uPlenumu, već je najvažniji rad onaj naodborima Skupštine.

Svaki Zakon, kako sam gore objasnila,mora proći dva odbora, u stvari na odbo-rima se i vodi glavna rasprava i polemikas predlagačem zakona i između članovaodbora.

U ovom slučaju predlagač je Ministar-

stvo za ljudska i manjinska prava.Moram ovdje napomenuti da ni jedan

međunarodni sporazum ili ratifikacija nemogu proći, ne mogu biti važeći u CrnojGori ako se ne donese u Skupštini ZA-KON O POTVRĐIVANJU – POTPISIVANJUistih. Ti zakoni, u principu, imaju svegadva do tri članka, a konkretno, ovaj imadva članka. U prvom članku govori se otome što se potvrđuje, a u drugom član-ku daje se tekst Sporazuma iz članka 1na crnogorskom i hrvatskom jeziku.

Ni jedan zakon u Skupštini ne može bi-ti usvojen ukoliko nema ustavnu osno-vu, nije u skladu s Ustavom Crne Gore teukoliko nema obrazac izjave o usklađe-nosti propisa Crne Gore s odgovarajućimpropisima europske unije - tabela uskla-

đenosti.Ovaj Zakon Vlada Crne Gore dala je u

skupštinsku proceduru 13. 1. 2011.go-dine.

Inače, Sporazum je potpisan 14. 1.2009. godine u Zagrebu između ministrainostranih poslova Crne Gore - gospodi-na Milana Roćena i ministra vanjskih po-slova i europskih integracija RepublikeHrvatske - gospodina Gordana Jandro-kovića.

Dana 29. rujna 2009. godine predme-tni Sporazum je prošao saborski Odborza Hrvate izvan Republike Hrvatske i do-bio je prolaznost, te je i donesen Zakon ousvajanju Sporazuma u Saboru Republi-ke Hrvatske 12. prosinca 2009 godine.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma pro-

šao je oba Odbora Skupštine Crne Gore,jer ima ustavne osnove i poboljšava sta-tus manjina i manjinskog naroda CrneGore u Hrvatskoj i Hrvata u Crnoj Gori.

Na samom Plenumu 9. 3.2011. godine,poslije usvajanja dnevnog reda, dolazi doproblema.

Kada je počela rasprava u načelu, jasam se u svojoj diskusiji osvrnula navažnost tog Sporazuma te istaknula svenjegove dobre strane za Hrvate u CrnojGori. Bilo je još diskutanata koji suistaknuli važnost ovog i ovakvog spora-zuma, ali bilo je i dosta poslanika, kojisu istaknuli neslaganje vezano uz tekstsporazuma.

Jedan od razloga bio je i to što u sa-mom naslovu stoji: “PRIJEDLOG ZAKO-nA O POTVRĐIVAnJu SPORAZuMAIZMEĐu CRnE GORE I REPuBLIKEHRVATSKE O ZAŠTITI PRAVA CRnO-GORSKE MAnJInE u REPuBLICI HR-VATSKOJ I HRVATSKE MAnJInE uCRnOJ GORI“ i govori se kroz cijeli tek-st o crnogorskoj manjini.

Naziv crnogorska manjina, po određe-nim diskutantima, nije bio dovoljno ja-san, odnosno podrazumijevaju li se podtim nazivom svi državljani Crne Gore uHrvatskoj, bez obzira na nacionalnost, ilisamo oni koji se izjašnjavaju kao Crno-gorci.

S obzirom na to da u Crnoj Gori, poredHrvata koji su predmet ovog Sporazuma,žive Crnogorci, Bošnjaci, Srbi i Albanci,to pod Crnogorcima u Republici Hrvat-skoj, po poslanicima koji su uzeli učešćau ovakvoj diskusiji i raspravi, nije bilo uredu da piše samo Crnogorci. Po njima jetrebalo nabrojati sve narode koji žive uCrnoj Gori.

Djelovalo se i amandmanski i amand-

U SABORU REPUBLIKE HRVATSKE I SKUPŠTINI CRNE GORE RATIFICIRAN SPORAzUM IzMEĐU CRNE GORE I REPUBLIKE HRVATSKE O zA-ŠTITI PRAVA CRNOGORSKE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I HRVATSKE MANJINE U CRNOJ GORI

briga o manjinamaRepublika Hrvatska iCrna Gora, polazeći odčinjenice postojanjahrvatske manjine uCrnoj Gori i crnogorskemanjine u RepubliciHrvatskoj, s namjeromosiguravanjamanjinama koje žive uRepublici Hrvatskoj iCrnoj Gori najvišerazine pravne zaštitete očuvanje i razvitaknjihovih nacionalnihidentiteta.

29

Piše: Ljerka DRAGIČEVIć, zastupnica u Skupštini Crne Gore

Na drugoj redovitoj sjednici proljet-nog zasjedanja Skupštine CrneGore od 9. 3. 2011. godine, druga

točka dnevnog reda bila je:PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVA-

NJU SPORAZUMA IZMEĐU CRNE GORE IREPUBLIKE HRVATSKE O ZAŠTITI PRA-VA CRNOGORSKE MANJINE U REPUBLI-CI HRVATSKOJ I HRVATSKE MANJINE UCRNOJ GORI, nakon izmijenjenog dnev-nog reda.

Naime, kada smo dobili saziv za druguredovitu sjednicu proljetnog zasjedanja,na dnevnom redu je bilo predloženo dase ova točka razmatra pod rednim broje6.

Na samoj sjednici Skupštine, pri utvr-đivanju dnevnog reda, redoslijed je pro-mijenjen i Prijedlog zakona o potvrđiva-nju sporazuma došao je na raspravu podrednim brojem 2.

Prije zasjedanja Skupštine, po poslo-vničkoj proceduri, svaki zakon, ratifika-cija ili sporazum koji Vlada prosljeđujeSkupštini, kao i prijedlozi grupe poslani-ka, moraju proći kroz najmanje dva od-bora Skupštine. Svaki zakon koji ide uskupštinsku proceduru ide u vidu prije-dloga. Tek kada ga Skupština usvoji – iz-glasa, postaje Zakonom. Svaki prijedlogobvezno uvijek prolazi Odbor za ustavnapitanja i zakonodavstvo te matični odboroblasti koja se određenim zakonom treti-ra. U ovom slučaju matični odbor je Od-bor za međunarodne odnose i europskeintegracije.

Ovaj je Zakon bio na dnevnom redu 42.

sjednice Odbora za ustavna pitanja izakonodavstvo u ožujku 2011. godine.Poslije razmatranja, diskusija, pitanja ipolemika, na Odboru je Zakon dobio pro-hodnost, tj. da je u skladu s Ustavom iZakonima Crne Gore, te se predlažeSkupštini da se Zakon o potvrđivanjuSporazuma usvoji u Plenumu, po članu91 Ustava.

Rad u Skupštini ne odvija se samo uPlenumu, već je najvažniji rad onaj naodborima Skupštine.

Svaki Zakon, kako sam gore objasnila,mora proći dva odbora, u stvari na odbo-rima se i vodi glavna rasprava i polemikas predlagačem zakona i između članovaodbora.

U ovom slučaju predlagač je Ministar-

stvo za ljudska i manjinska prava.Moram ovdje napomenuti da ni jedan

međunarodni sporazum ili ratifikacija nemogu proći, ne mogu biti važeći u CrnojGori ako se ne donese u Skupštini ZA-KON O POTVRĐIVANJU – POTPISIVANJUistih. Ti zakoni, u principu, imaju svegadva do tri članka, a konkretno, ovaj imadva članka. U prvom članku govori se otome što se potvrđuje, a u drugom član-ku daje se tekst Sporazuma iz članka 1na crnogorskom i hrvatskom jeziku.

Ni jedan zakon u Skupštini ne može bi-ti usvojen ukoliko nema ustavnu osno-vu, nije u skladu s Ustavom Crne Gore teukoliko nema obrazac izjave o usklađe-nosti propisa Crne Gore s odgovarajućimpropisima europske unije - tabela uskla-

đenosti.Ovaj Zakon Vlada Crne Gore dala je u

skupštinsku proceduru 13. 1. 2011.go-dine.

Inače, Sporazum je potpisan 14. 1.2009. godine u Zagrebu između ministrainostranih poslova Crne Gore - gospodi-na Milana Roćena i ministra vanjskih po-slova i europskih integracija RepublikeHrvatske - gospodina Gordana Jandro-kovića.

Dana 29. rujna 2009. godine predme-tni Sporazum je prošao saborski Odborza Hrvate izvan Republike Hrvatske i do-bio je prolaznost, te je i donesen Zakon ousvajanju Sporazuma u Saboru Republi-ke Hrvatske 12. prosinca 2009 godine.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma pro-

šao je oba Odbora Skupštine Crne Gore,jer ima ustavne osnove i poboljšava sta-tus manjina i manjinskog naroda CrneGore u Hrvatskoj i Hrvata u Crnoj Gori.

Na samom Plenumu 9. 3.2011. godine,poslije usvajanja dnevnog reda, dolazi doproblema.

Kada je počela rasprava u načelu, jasam se u svojoj diskusiji osvrnula navažnost tog Sporazuma te istaknula svenjegove dobre strane za Hrvate u CrnojGori. Bilo je još diskutanata koji suistaknuli važnost ovog i ovakvog spora-zuma, ali bilo je i dosta poslanika, kojisu istaknuli neslaganje vezano uz tekstsporazuma.

Jedan od razloga bio je i to što u sa-mom naslovu stoji: “PRIJEDLOG ZAKO-nA O POTVRĐIVAnJu SPORAZuMAIZMEĐu CRnE GORE I REPuBLIKEHRVATSKE O ZAŠTITI PRAVA CRnO-GORSKE MAnJInE u REPuBLICI HR-VATSKOJ I HRVATSKE MAnJInE uCRnOJ GORI“ i govori se kroz cijeli tek-st o crnogorskoj manjini.

Naziv crnogorska manjina, po određe-nim diskutantima, nije bio dovoljno ja-san, odnosno podrazumijevaju li se podtim nazivom svi državljani Crne Gore uHrvatskoj, bez obzira na nacionalnost, ilisamo oni koji se izjašnjavaju kao Crno-gorci.

S obzirom na to da u Crnoj Gori, poredHrvata koji su predmet ovog Sporazuma,žive Crnogorci, Bošnjaci, Srbi i Albanci,to pod Crnogorcima u Republici Hrvat-skoj, po poslanicima koji su uzeli učešćau ovakvoj diskusiji i raspravi, nije bilo uredu da piše samo Crnogorci. Po njima jetrebalo nabrojati sve narode koji žive uCrnoj Gori.

Djelovalo se i amandmanski i amand-

U SABORU REPUBLIKE HRVATSKE I SKUPŠTINI CRNE GORE RATIFICIRAN SPORAzUM IzMEĐU CRNE GORE I REPUBLIKE HRVATSKE O zA-ŠTITI PRAVA CRNOGORSKE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I HRVATSKE MANJINE U CRNOJ GORI

briga o manjinama

30

man je glasio:„ U čl. 1 Prijedloga zakona po-

slije stava 1 dodaje se novi stavkoji glasi: *Pod pojmom crnogor-ska manjina u smislu ovog Za-kona, podrazumijevaju se gra-đani Hrvatske koji su porije-klom ili se sa Crnom Goromidentificiraju u državnom, kultu-rološkom i civilizacijskom smi-slu*

S obzirom na to da je obja-šnjenje predlagača dato da sepod crnogorcima podrazumije-

vaju svi koji imaju podrijetlo izCrne Gore, amandman nijeprihvaćen. Inače, veoma je ne-uobičajeno da se na međuna-rodne sporazume daju amand-mani.

Iz opozicijskih se klupa čuloneslaganje sa Sporazumom izrazloga što nije prije potpisansa Srbijom negoli s Hrvatskom.Čak je predlagano i odlaganjerasprave i verifikacije, dok sene potpišu sporazumi sa Srbi-jom i drugima prije. Predlagač

zakona je izvijestio Parla-ment da je jedino za sadazainteresiranost za zaštitumanjina pokazala RepublikaHrvatska. U doglednoj buduć-nosti očekuje se sporazum sMakedonijom, Bosnom i ostali-ma koji pokažu zainteresira-nost.

Tako, poslije mjesec dana ra-sprave, Sporazum je konačnoverificiran u Skupštini CrneGore.

ReAGiRANje iZ HRVATSKeU okviru zaštite prava pripadnika crnogorske

nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ihrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori,dvije države su potpisale bilateralni Sporazumu kojem, u članku 16. 3. stavka stoji: „Sastav-ljeno u Zagrebu, dana 14. siječnja 2009. godineu dva izvornika, na hrvatskom i crnogorskomjeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodo-stojna.“ Sporazum su potpisali za RepublikuHrvatsku Gordan Jandroković ministar vanj-skih poslova i europskih integracija i za CrnuGoru Milan Roćen ministar vanjskih poslova.Potpisivanjem ovog Sporazuma otvoren je pro-stor kvalitetnije zaštite prava dvije manjine iznatno veće mogućnosti ostvarivanja onogašto se naziva kulturnom autonomijom, a pre-ko njih i bolja suradnja dvije države na različi-tim područjima bilateralnih kontakata.

Hrvatski sabor je navedeni Sporazum ratifi-cirao na 14. sjednici u 9. mjesecu 2009. godi-ne (bez rasprave s 98 ZA i jednim suzdržanimglasom), a Skupština Crne Gore u ožujku mje-secu 2011.- dvadeset šest mjeseci nakon pot-pisivanja, uz „veliku“ muku. Način na koji je tonapravila je u najmanju ruku ZAČUĐUJUĆI.Nepotrebna rasprava koja se vodila na Skup-štini i u Odboru za ustavna pitanja i zakono-davstvo (68 sjednica) obilovala je suštinskimnerazumijevanjem pojma ETNOS i DEMOS;pokušajem da se vlastita unutarnja konfuzija(dilema: građansko i nacionalno) prenese utekst Sporazuma; relativiziranje i vraćanje napočetak uz nekakvu potrebu definicije: „što jeto crnogorska zajednica u Hrvatskoj?“ i „tkočini crnogorsku manjinu u Hrvatskoj?“, previ-đajući činjenicu da je ovaj Sporazum međuna-rodni dokument, potpisan od strane predsta-vnika dvije države i ratificiran na parlamentu

druge države.Poslanici u Skupštini Crne Gore su izgleda

„zaboravili“ da se građanska prava ne štite bi-lateralnim sporazumima, da Hrvatska, ali iostale države, u smislu opredjeljenja, ne poz-naju kategoriju, a još manje realnost, „crno-gorski bošnjak“, „crnogorski albanac“ „iselje-nik iz Crne Gore“ i sl., pa je time i njihova „bri-ga“ za druge suvišna. Sporazum je jasan, nji-me se štite nacionalna prava, a to i stoji upreambuli Sporazuma, u drugoj alineji : „…snamjerom osiguravanja najviše pravne zaštitei očuvanje i razvoj njihovih nacionalnih iden-titeta...“

Sporazum se odnosi na one koji su se u Hr-vatskoj izjasnili kao CRNOGORCI, odnosno uCrnoj Gori kao HRVATI, i samo je u tom kon-tekstu i provediv kao bilateralni ugovor dvijedržave. Republika Hrvatska ga razumije a i tu-mači kao Sporazum kojim se štite prava pri-padnika crnogorske nacionalne manjine u Hr-vatskoj, sukladno Ustavnom zakonu o pravi-ma nacionalnih manjina, kao što ga i CrnaGora razumije u onom dijelu koji se odnosi nahrvatsku nacionalnu manjinu u Crnoj Gori.Rasprava u Skupštini Crne Gore je vođenazbog rasprave, zbog pojedinaca i zbog taštine,kao i potrebe dijela poslanika da pokažu„ugroženost“ i izvan granica Crne Gore.

Ozbiljnost u njegovoj primjeni je vrlo brzo nakušnji. Kako je člankom 14 predviđeno formi-ranje međuvladina Mješovitog odbora za pro-vođenje ovog Sporazuma i to u roku od 60 da-na od dana stupanja na snagu, postavlja se pi-tanje „Je li je propisani rok istekao?“.

Danilo Ivezić, tajnik Nacionalne ZajedniceCrnogoraca Hrvatske

31

VLADA HRVATSKE USVOJILA PRIJEDLOG STRATEGIJEO HRVATIMA IzVAN DOMOVINE

Kako bi se riješio problem s dobivanjem državljanstva,predviđa se uvođenje statusa Hrvata bez hrvatskogdržavljanstva za one koji ne ispunjavaju uvjete zadobivanje državljanstva ili žive u zemljama koje nedopuštaju dvojno državljanstvo

jačanje hrvatskihzajednica u

izvandomovinstvu

Tekst: Hrvatska riječSlika Hina

Strategijom o odnosima Republike Hrvatskes Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kojuje Vlada prihva tila, predviđa se donošenje

novog, jedinstvenog zakona kojim će se ureditito pitanje, kao i osnivanje Savjeta Vlade te sre-dišnjeg nad ležnog tijela za to područje.

Time se, kazao je potpredsjed nik Vlade i Mini-star vanjskih poslova Gordan Jandroković, poprvi put sustavno želi ure diti odnos s Hrvatimaizvan Hrvatske, a što je i ustavna obve za države.

TRI SKUPINE HRVATA IZVAN HRVATSKE

Strategija definira tri skupine Hrvata izvan RH- Hrvate u BiH (kao konstitutivan i suveren na-rod u toj zemlji), pripadnike hrvatskih manjinau europskim zemljama (hrvatske manjine u 12europskih zemalja) te Hrvate ise ljene u prekoo-ceanskim i europ skim zemljama (hrvatskoiselje ništvo/dijaspora), a za svaku je skupinupredviđen poseban plan djelovanja i aktivnosti.

»Osnovni cilj je jačanje hrvatskih zajednica unjihovim zemljama nastanjenja i jačanje vezaprema Hrvatskoj uređenjem međusobnih i part-

nerskih odno sa na svim poljima od obostra noginteresa te stvaranje uvjeta za održivi povratak«,kazao je Jandroković.

Jačanje položaja Hrvata izvan RH, prema stra-tegiji, predviđeno je, uz ostalo, ubrzanim primit -kom u hrvatsko državljanstvo te uvođenjem sta-tusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva, kakobi se očuvale hrvatske zajednice, posebno one uzemljama gdje nije dozvoljeno dvojno držav -ljanstvo.

Prema strategiji, taj bi status mogli steći i su-pruzi bez hrvat skih korijena te prijatelji hrvat -skog naroda i RH koji očituju želju za hrvatskimidentitetom i sudjeluju u promicanju hrvat skogkulturnog zajedništva. Ravnateljica Hrvatskematice iseljenika Katarina Fuček kaže da za Hr-vate izvan Hrvatske hrvatsko državljanstvouglav nom ima emotivnu važnost i upozorava dapri dobivanju državljanstva često ima pro blemazbog neprofesionalnosti pojedinih službenika ilineuskla đenosti propisa.

Strategija predviđa i omogu ćavanje pogodnostipoput lakšeg dobivanja viza i radnih i poslovnihdozvola, kao i osiguravanje olak šica prilikom tu-rističkih boravaka u Hrvatskoj kroz uvođenjetzv. »Hrvatske kartice« (CRO Card), koja bi Hrva-tima izvan domovi ne omogućila povoljniji pri-

32

stup određenim uslugama prilikom boravka uHrvatskoj, a u svrhu razvoja Hrvatske kao turi-stičkog odredišta. Sveučilišta će se poti cati nauvođenje upisnih kvota za Hrvate izvan Hrvat-ske, a u planu je i »virtualno mentorstvo« izme-đu studenata, znanstvenika i gospodarstvenikau Hrvatskoj i inozemstvu.

Strategija, uz to, predviđa da se ubuduće evi-dentira svaki slu čaj kad neku tvrtku otvara Hr-vat izvan Hrvatske kao povratnik ili vanjski ula-gač. Vodit će se i evi dencija svih novčanih doz-naka Hrvata izvan Hrvatske.

HRVATSKI NAROD JEDAN I NEDJELJIV

Jedan od prioriteta politike prema iseljenicimabit će njihov povratak u Hrvatsku, pa strategi janajavljuje carinske i porezne povlastice za use-ljenike, progra me brze integracije i zapošlja -vanja.

»Strategija je važna kao ozbi ljan državni doku-ment koji bi objedinio sve aktivnosti prema Hr-vatima izvan Hrvatske«, rekla je Katarina Fuček.

Strategija polazi od činjenice da su svi Hrvati,bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive,pripadnici jednoga i nedjeljivog hrvatskog naro-

da.Temeljem ustavne obveze o skrbi za Hrvate iz-

van Hrvatske, cilj je strategije stvoriti pretpo -stavke za ostvarivanje hrvatskog kulturnog za-jedništva, što znači povezivanje svih Hrvata usmi slu najšireg poimanja kulture, kroz jezik,običaje, obrazova nje, znanost, sport, informira -nje i druga područja presudna za očuvanje na-cionalnog iden titeta. Strategija ističe važnost Hr-vata izvan Hrvatske u pro midžbi i međunarod-noj afirma ciji hrvatskoga društva i kulture naeuropskoj i svjetskoj razini i stoga želi istodobnoočuva ti njihov identitet, ali i ojačati veze s Hrvat-skom. Kako bi se omogućilo ostvarenje tih cilje -va, najprije je potrebno strate giju pretočiti u za-kon o odnosi ma Hrvatske s Hrvatima izvan do-movine te promijeniti i niz drugih zakona i po-dzakonskih akata.

Koliko točno Hrvata izvan matične države imahrvatsko državljanstvo teško je reći, jer podacinisu ažurirani, no najve ći dio odnosi se na Hr-vate u BiH.

Za provedbu strategije pre sudne će biti idvije institucije. Jedna od njih bit će Savjetza Hrvate izvan Hrvatske, Vladino savjetoda-

33

Još u rujnu prošle godine HGD CGje dostavilo Povjerenstvu Vlade Re-publike Hrvatske za izradu prije-dloga strategije i zakona o odnosi-ma R. Hrvatske i Hrvata izvan Hr-vatske, primjedbe na više točakaStrategije, a posebno na status Hr-vata van Hrvatske.

„ napraviti razliku u statusu i poj-mu hrvatskih zajednica izvan Re-publike Hrvatske, njihovim obveza-ma koje proizlaze iz tog statusa.naime, prijedlog strategije prepoz-naje Hrvate u Inozemstvu, Hrvate uBiH i hrvatske manjine u europ-skim zemljama.

Hrvati u Crnoj Gori, odnosno Bokikotorskoj, čine stanovnici koji susvoju sudbinu vezivali za političkusudbinu Dalmacije, od koje su,stvaranjem države Srba, Hrvata iSlovenaca, razdvojeni tada uspo-stavljenim granicama. Dakle, onisu autohtono stanovništvo sa više-stoljetnom kulturom, tradicijom ibaštinici bogatog materijalnog i ne-materijalnog kulturnog naslijeđa.Odatle proističu posebnosti ove uodnosu na druge nacionalne zajed-nice Hrvata. Kako očuvati bogatokulturno naslijeđe, kako razvijatisvijest o kulturnom identitetu,među Hrvatima u Crnoj Gori, čiji sebroj smanjuje, posebice od 1961.godine. Zbog svega toga tražili smoda se status Hrvata u Crnoj Gori iz-jednači sa statusom Hrvata u BiH.“nažalost ovaj prijedlog Povjeren-stvo nije prihvatilo i Vlada je usvo-jila tekst strategije i dostavila gaSaboru na usvajanje.

vno tijelo u kojem će uz državne dužnosnike, bi-ti predstavnici svih triju grupacija Hrvata izvanmatične zemlje. Druga, važnija institucija bit ćeona koja će aktivno pratiti i usklađivati rad svihdržav nih tijela s Hrvatima izvan Hrvatske, nostrategija ne defi nira koja je to ustanova, već sa-mo spominje »središnje tije lo«, a to će pitanje ri-ješiti zakon. Jedno od mogućih rješenja je osna-živanje Hrvatske matice iseljenika, budući da jeriječ o jedinoj ustanovi kojoj je isklju čivi cilj po-vezivanje- Hrvatske i Hrvata izvan matične zem-lje. Moguće rješenje je i uvođenje posebnog mi-nistarstva, kakvo je postojalo devedesetih godi-na. Najprije se zvalo Ministarstvo iseljeništva(prvi ministar bio je Gojko Šušak), a kasnije jepreimenovano u Ministarstvo povratka i uselje-ništva.

Vlada je Strategiju poslala u saborsku procedurui ona bi tre bala biti temeljni dokument za regulira-nje odnosa s dijelovima hrvatskog naroda koji ne ži-ve u matičnoj zemlji.

Bude li strategija usvojena do kraja ovog zasje-danja Sabora, njezina bi provedba počela tek kadse prihvati i zakon, a s obzi rom na skore izbore,to bi mogla postati zadaća tek buduće vlade.

34

Piše: Adrijan VuKSAnOVIć

Uorganizaciji Hrvatskekrovne zajednice u Do-njoj Lastvi je 30. srpnja,

održana druga po redu “Feštaod rogača“. Posjetitelji su imaliprigodu degustirati razne deli-cije od rogača, kao i rakiju odplodova ove drevne mediteran-ske biljke. Vrijedne domaćice izDonje Lastve, Tivta, Prčanja,zaslužile su pohvale za sprem-ljene specijalitete koje su miri-som i okusom mamile brojneturiste i posjetitelje.

Za dobro raspoloženje brojnihgostiju pobrinule su se mažore-tke Modnog kluba “Modest“,Pjevačko društvo “Vazda mla-di“, a prava poslastica za ljubi-telje klapskog zvuka bio je na-stup klape “Kumpanji“ sa oto-ka Korčule. Nema sumnje ovamanifestacija je dodatno obo-gatila turističku ponudu Tivta.

Pored velikog broja posjetite-lja ovoj manifestaciji nazočili sui visoki djelatnici iz političkog ikulturnog života. Među njimabili su konzulica prvog razredaRepublike Hrvatske u KotoruKatja Žarnić, zastupnica Hrvat-

ske građanske inicijative u Par-lamentu Crne Gore Ljerka Dra-gičević, predsjednik Hrvatskognacionalnog vijeća Crne GoreMiroslav Franović, predsjedni-ca Hrvatske građanske inicija-tive Marija Vučinović, dopred-sjednik Općine Tivat Ilija Jano-vić, lastovski župnik don DejanTurza i brojni drugi. Najzasluž-niji za održavanje Fešte od ro-gača su Ministarstvo vanjskihposlova Republike Hrvatske,Općina Tivat, Turistička orga-nizacija Tivta, kompanija “13.jul-Plantaže“, dok je medijskisponzor bio Radio Dux.

U DONJOJ LASTVI PO DRUGI PUT ORGANIzIRANA FEŠTA OD ROGAČA KOJA JE POSTALA TRADICIONALNA

Fešta odrogača 2011

Rogač je specifična biljka. Pominje se jošu Bibliji. njome se hranio sv. IvanKrstitelj, pa se zato plod rogača zove i“Kruh svetog Ivana“. u novom zavjeturogač je prisutan u priči o Bludnom sinu.

35

Stablo rogača na lastovskoj rivi Posebnom odlu-kom Općine Tivat stavljen je pod zaštitu. Zasadi-la ga je, davne 1886. godine Nina Stjepčević predudaju i put za Ameriku. Napuštajući rodnu gruduželjela je ostaviti onima koji ostaju i onima kojidolaze trajan dar. I evo, do danas lastovski rogačnesebično nudi svoj hlad fureštima i mještanima.Mnoge se uspomene čuvaju u njegovoj sjeni, odsjetnih uzdaha za prošlim ljubavima do nezabora-vnih trenutaka obasjanih mjesečino uz neizbježnećakule. Svi imaju svoju priču o tom stablu koje ši-ri svoju krošnju kao dobronamjernik ruke i nese-bično grli one koji mu dolaze.

Rogač je specifična biljka. Po-minje se još u Bibliji. Njome sehranio sv. Ivan Krstitelj, pa sezato plod rogača zove i “Kruhsvetog Ivana“. U Novom zavjeturogač je prisutan u priči oBludnom sinu. Sjemenke roga-ča u antičko vrijeme služile sukao jedinica za mjeru kod vaga-nja zlata. Naime, sjemenke ro-gača, bez obzira na veličinu iuvijete čuvanja, uvijek imajujednaku masu od 0,18 gramapa je nekada sluzio kao ekviva-lent za karat zlata. Na grčkomjeziku zrno rogača se zove “ke-ration“. Taj naziv se rabi i da-

36

10. 6. 2011. SURADNJA HGDCG - HTV

Na zamolbu redakcije dokumentarnog pro-grama HTV-a, gospodina Željka Rogušića, an-gažirali smo se na istraživanju povijesti obite-lji dr. Galvanija u Kotoru i dali svoj doprinossnimanju serijala o Milenku Smoje, tvorcuMalog mista i njegovim ličnostima. Lik dr Lui-đija inspiriran je likom dr Galvanija, koji je ži-vio, radio i umro u Kotoru.

13. 6. 2011. FINANCIRANJE

CIVILNOG SEKTORA

U prijedlogu Zakona o nevladinim organiza-cijama predviđeno je povećanje postotka iz-dvajanja iz budžeta Crne Gore za financiranjeNVO. Ovaj će prijedlog biti predmetom raspra-va na sjednici Savjeta za suradnju s VladomCrne Gore. HGDCG, kao član mreže NVO-a,podržalo je ovaj prijedlog i obavjestilo CRNVO.

14. 6. 2011. MANJINSKI JEZICI U CRNOJ GORI

Crna Gora je 2006. godine ratificirala europ-sku Konvenciju za manjinske jezike SavjetaEurope. Svake tri godine priprema se izvješćeSavjetu Europe o situaciji u domeni regiona-lnih i manjinskih jezika u Crnoj Gori. Komisi-ja Komiteta eksperata na čelu s Dieterom W.Halwachsom, vodila je razgovore u Podgorici ostanju u ovoj oblasti. Ispred HGDCG-a razgo-vorima su prisustvovale Diana Milošević i Tija-na Petrović, koje su upoznale Komisiju o pri-mjeni regulativa iz Zakona o manjinskim pra-vima i slobodama te dostavile naše primjedbeu svezi (ne)upotrebe jezika u obrazovnim insti-tucijama i lokalnim samoupravama.

16. 6. 2011. SASTANAK UPRAVNOG ODBORA

Na XXIII. sjednici Upravnog odbora razma-trani su materijali za predstojeću Izbornuskupštinu Društva: Izvješće o radu i financij-

skom poslovanju u 2010. godini, planu rada iplanu financija za 2011. godinu, kao i listukandidata za članove Upravnog i Nadzornogodbora. Materijali su proslijeđeni Savjetu nausvajanje.

16. 6.2011. PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI

REPUBLIKE HRVATSKE UPODGORICI

37

KRONIKA DRUŠTVA

Povodom Dana državnosti Republike Hrvat-ske (25. lipnja), Veleposlanik Republike Hrvat-ske, dr. sc. Petar Turčinović priredio je u re-storanu Plavnica, prijem za državne zvanični-ke, diplomatski kor, crkvene veledostojnike,kao i za brojne ličnosti javnog i kulturnog ži-vota.

Himne država Crne Gore i Hrvatske otpjeva-la je mlada crnogorska operska diva MilicaRajičević, koja se usavršavala u Hrvatskoj, akoju je stipendiralo Hrvatsko veleposlanstvo izCrne Gore.

Odu radosti, himnu EU, izveli su dvoje glaz-benika. Veleposlanik Petar Turčinović podsje-tio je da glazbenici “simboliziraju i demonstri-raju da naše zemlje mogu uspješno surađiva-ti. Hrvatska je nakon šestogodišnjih pregovorana vratima Europske unije i pomoći će CrnojGori na putu euro- atlantskih integracija.”

Hrvatsko veleposlanstvo svake godine povo-dom Dana državnosti predstavi po jednu svo-ju županiju. Ovaj je put predstavljena Primor-sko-goranska županija svojim poznatim au-tohtonim vinima i gastronomskim delicijama.

U vrlo zanimljivom performansu nastupili suklapa Nevera, harmonikaši, riječke plivačicesinkroniziranog plivanja, a župan Primorsko-goranske županije, Zlatko Komadina, predsta-vio je Županiju na simboličan način, te poklo-nio veleposlaniku Turčinoviću šampanjac odžlahtine ‒ autohtone sorte bijelog grožđa, kojije sazrio ispod mora u Kvarnerskom zaljevu.

Veleposlanstvo Republike Hrvatske ne samoda je obilježilo dvadesetogodišnji jubilej drža-vnosti, već je i uspješno prezentiralo brojnimuzvanicima svoju državu i njezinu turističku,prirodnu, kulturnu, gastronomsku i gospo-darsku ponudu. Na prijem su pozvani i pred-stavnici HGDCG-a.

18. 6. 2011. SASTANAK SAVJETA HGDCG-a

Na sastanku Savjeta koji je održan u prosto-rijama hotela Splendid, prije početka svečanesjednice Skupštine, usvojeni su materijali zaIzbornu skupštinu uz manje korekcije i dopu-ne plana rada za 2011. Godinu. Lista kandi-data za novi Upravni odbor dopunjena je pred-stavnikom iz podružnice Bar.

18. 6. 2011. JUBILARNA SKUPŠTINA

Povodom obilježavanja Jubileja - 10 godinarada i gradnje mostova povjerenja, suradnje i

prijateljstva između Crne Gore i Republike Hr-vatske, održana je svečana sjednica SkupštineDruštva u kongresnoj dvorani hotela Splendidu Bečićima, kojoj je prisustvovao veliki brojgostiju iz Hrvatske i Crne Gore te članovi svihpodružnica Društva. Uručena su specijalnapriznanja pojedincima i institucijama, a u pro-gramu su sudjelovale klapa Kumpanji s otokaKorčule i Bisernice Boke iz Kotora, uz sudjelo-vanje glazbenika Sebastijana Vukosavića nagitari.

19. 6. 2011. KNJIŽEVNICI IZ MOSTARA

Delegacija Društva hrvatskih književnikaHerceg Bosne, koju je predvodila Marina Klja-jo - Radić, predsjednica, posjetila je naše Dru-štvo, te u razgovoru s Tripom Schubertom, taj-nikom, upoznala se s radom Društva, osobitos izdavačkom djelatnošću. Razgovaralo se i obudućoj suradnji. Razmijenjeni su prigodnipokloni.

38

19. 6. 2011. EKONFUZIJA

U Centru savremene umjetnosti Crne Goreotvorena je izložba fotografija pod nazivom

Ekonfuzija, autora dr. Petra Turčinovića, vele-poslanika Republike Hrvatske u Crnoj Gori.Pozvani smo na otvorenje, a ispred Društvaprisustvovali su predstavnici podružnice Pod-gorica.

22. 6. 2011. POSJETA LJEKARA

Prof. dr Željko Metelko iz Zvoda za dijabetesu Zagrebu, s kolegama dr Miloradom Vilende-čićem - neurokirurgom KB Dubrava te ing.Franom Marušićem - vlasnikom tvrtke Tehno-zavod Marušić, posjetili su naše društvo i urazgovoru s dr Ivanom Ilićem i Tripom Schu-bertom obećali nastavak suradnje u organi-ziranju medicinskih skupova, kao što je 2005.godine organiziran skup o dijabetesu u Koto-ru, kojega je predvodio dr Metelko. Ing. Maru-šić je obećao financijsku potporu za realizira-nje izdavačke djelatnosti.

23. 6. 2011. PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI

HRVATSKE U KOTORU

Ovogodišnja proslava bila je u ozračju dva-

desete obljetnice hrvatske neovisnosti i neda-vno završenih pregovora Republike Hrvatskeza pristupanje u članstvo Europske unije. Timje povodom služena sv. misa za Domovinu ukatedrali sv. Tripuna. Sveto euharistijskoslavlje predvodio je mons. Ilija Janjić, biskupkotorski, uz koncelebraciju velikog broja sve-ćenika. Biskup je izrazio zadovoljstvo velikimbrojem vjernika, koji su do posljednjeg mjestaispunili kotorsku katedralu. Na završetku mi-

snog slavlja svi su jednodušno, i svećenici zaoltarom i Božji puk, zajedno s Katedralnimzborom sv. Tripuna otpjevali skladbu Bože, ču-vaj Hrvatsku.

Po završetku svetog misnog slavlja, vjernicisu se iz katedrale zaputili terasi hotela Catta-ro, gdje je generalni konzul Republike Hrvat-ske u Kotoru, Božo Vodopija, priredio prijemza veliki broj uzvanika. Svečani mimohod, načijem čelu su bile zastave Republike Hrvatske,Crne Gore i Europske unije, uveličao je na-stup Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, ma-žoretki Modest iz Tivta i kulturne udruge Žuto-pas iz Visočana i Smokovljana. Među brojnimgostima bili su visoki djelatnici iz kulturnog,vjerskog i političkog života. Nakon intoniranjadržavnih himni Crne Gore i Hrvatske, gospo-

39

KRONIKA DRUŠTVAdin Vodopija je izrazio zadovoljstvo postignu-tim rezultatima u kulturnoj i gospodarstvenoj,kao i u drugim vidovima suradnje, između Hr-vatske i Crne Gore. Pozdravnu riječ uputio je ižupan Dubrovačko-neretvanske županije, Ni-kola Dobroslavić. On je izrazio želju za brzimnapretkom susjeda u europske integracije, pričemu će oni imati punu podršku RepublikeHrvatske. Program je nastavljen uz nastupklape Moderato cantabile, kao i muške klapeJadran, dok je kulturna udruga Žutopas izve-la pučku svadbu i kolo Linđo, najpopularnijitradicionalni ples Dubrovnika i okolice. Prije-mu je prisustvovao i veliki broj članovaHGDCG-a svih Podružnica.

24. 6. 2011. PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI HRVATSKE U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-ne-retvanske Županije, upriličio je prijem povo-dom Dana državnosti u palači Sponza u Du-brovniku, na koji je pozvan predstavnik našegdruštva. Prijemu je prisustvovao Kruno Težak,povjerenik HGDCG-a za Hrvatsku.

26. 6. 2011. DAN BOKELJSKE MORNARICE 809

Povodom Dana Bokeljske mornarice 809,

održana je 25. lipnja svečana akademija udvorani crkve sv. Duha, glazbene škole VidaMatjan, posvećena izdavanju Zbornika radovas međunarodnog skupa povodom proslave1200. godišnjice dolaska moći sv. Tripuna uKotor i postojanja Bokeljske mornarice, kao itiskanja monografskog izdanja Katedrala sv.Tripuna u Kotoru, autorica prof. dr Milke Ča-nak i mr Zorice Čubrović.

Na Dan Bokeljke mornarice 809, 26. lipnja,upriličena je tradicionalna predaja zastave odstrane gradonačelnice Marije Maje Ćatović,ispred zgrade Općine i predaja ključeva Gradaispred gradskih vrata. Admiral Miloš Miloše-vić izvršio je smotru glavnog odreda podruž-nica Kotor, Tivat i Herceg Novi, nakon čega jeodigrano kolo Bokeljke mornarice.

27. 6. 2011. IZBORNA SKUPŠTINA

40

X. godišnja skupština HGDCG-a, koja je bilaizborna skupština, održana je u dvorani kinaBoka u Kotoru. Skupštini je prisustvovalo 68izabranih delegata, koje su delegirale Podruž-nice. Usvojeno je izvješće o radu Društva i fi-nancijskom poslovanju u 2010. godini, planrada i financijski plan za 2011. godinu te jeizabran novi Upravni i Nadzorni odbor.

30. 6. 2011. TRANSPARENTNOST RADA NVO-aCentar za razvoj nevaladinih organizacija

priprema publikaciju „Godišnjeg financijskogizvještaja organizacija civilnog društva u CrnojGori za 2010. godinu“ u suradnji s TACSOprojektom - tehnička podrška organizacijamacivilnog društva na zapadnom Balkanu i uTurskoj.

HGDCG dobilo je poziv za sudjelovanje u iz-radi ove publikacije. Dostavljeni su im rele-vantni podaci o financijskom poslovanju Dru-štva, čime smo doprinijeli transparentnosti ra-da civilnog društva u Crnoj Gori.

7. 2011. PRIJEM KOD BANDIĆA

Povodom nedavno održane skupštine 10. ju-bileja Hrvatskoga građanskog društva CrneGore – Kotor u Bečićima kod Budve, na kojoj jegradonačelniku grada Zagreba, Milanu Bandi-ću, dodijeljena Plaketa za doprinos razvoju i

afirmaciji Društva, te na kojoj on zbog službe-nih obveza nije prisustvovao, gradsku je Upra-vu posjetio Tripo Schubert, Tajnik Društva.

Osim što je gradonačelniku uručio Plaketu,uručena su mu i dva monografska izdanja Dru-štva Pomorstvo Boke kotorske XIX. vijeka i Sli-kom u prošlost. Na susretu u Bijelom salonu,razgovarali su, između ostalog, i o mogućnosti-ma nastavka uspješne suradnje grada Zagrebai Društva na obostrano zadovoljstvo.

7. 2011. DODJELA ODLIKOVANJA

Na prijedlog Nacionalne zajednice Crnogora-ca Hrvatske, a uz potporu Zajednice udrugahrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata,predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, prigodomDana državnosti, odlikovao je Tripu Schuber-ta, tajnika Hrvatskoga građanskog društvaCrne Gore ordenom Reda hrvatskog pletera.

Red hrvatskog pletera dodjeljuje se hrvat-skim i stranim državljanima za osobiti dopri-nos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i do-brobiti njezinih građana, a u ovom slučaju i zaosobiti i izniman doprinos u razvoju dobrosu-sjedskih odnosa, vraćanju međusobnog povje-renja i približavanja kulturnih vrijednosti iz-među Republike Hrvatske i Crne Gore.

4. 7. 2011. NOVI UPRAVNI ODBOR

Održana je konstitutivna sjednica novoiza-

41

KRONIKA DRUŠTVA

branog Upravnog odbora na kojoj su svi iza-brani članovi potvrdili svoje članstvo u Uprav-nom odboru. Izabran je predsjednik UO-a, ko-ji je u isto vrijeme i predsjednik Društva. To jeMIRKO VIČEVIĆ, zaslužni sportaš Crne Gore.Za tajnika Društva izabrana je DANIJELA VU-LOVIĆ, direktorica tvrtke Adriamar.

7. 7. 2011. PRIJEM KOD MILA ĐUKANOVIĆA

Povodom 10. obljetnice HGDCG-a dodijelje-na su specijalna priznanja pojedincima i insti-tucijama na svečanoj skupštini održanoj 18.6. u hotelu Splendid. Zbog nemogućnosti pri-sustvovanja skupštini, delagacija HGDCG-a usastavu Mirko Vičević, predsjednik i TripoSchubert, član Upravnog odbora, uručili suĐukanoviću Plaketu za doprinos i afirmacijiDruštva. Tom prigodom uručena su mu i mo-nografska izdanja iz bogate izdavačke djelat-nosti, koja su tiskana u ovoj godini.

„Crna Gora je ponosna na tradiciju skladnihmeđunacionalnih i multikulturalnih odnosa.Moram podsjetiti na izuzetno značajan dopri-

nos manjinskih naroda kako obnovi crnogor-ske državnosti, tako i njenom evropskom na-pretku.“ - istaknuo je Đukanović.

Vičević i Schubert podsjetili su na značajnerezultate koje je Društvo postiglo u proteklomrazdoblju u kulturi, stvaralaštvu i ukupnimaktivnostima na afirmaciji hrvatske manjine uCrnoj Gori.

10. 7. 2011. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

62. dubrovačke ljetne igre otvorene su 10. 7.2011. godine. Na poziv Festivalskog odbora,ceremoniji svečanog otvaranja prisustvovalaje i delegacija HGDCG-a u sastavu Mirko Vi-čević, predsjednik, Poly Gjurgjević član UO-a iKrunoslav Težak, povjerenik za Hrvatsku. Ot-varanju je prisustvovao Predsjednik Filip Vu-janović, te Branislav Mićunović, Ministar kul-ture Crne Gore. Ljetne igre završavaju 25. ko-lovoza.

12. 7. 2011. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA

Održana je prva radna sjednica Upravnogodbora na kojoj se raspravljalo o planu aktiv-nosti Društva do kraja godine i o zaduženjučlanova Upravnog odbora. Oblast kulturnihmanifestacija obnašat će Ljerka Sindik i An-drea Marić, a za rad s mladima zaduženi suPoly Gjurgjević i Diana Milošević. O izdavačkojdjelatnosti i financijama brinut će Tripo Schu-bert.

S obzirom na to da je Iva Janković zbog ne-predviđenih novih obveza tražila razrješenje,za člana Upravnog odbora, u skladu sa zakon-skom regulativom iz Statuta Društva, koopti-rana je Diana Milošević, koja je na izbornoj li-sti bila na osmoj poziciji.

19. 7. 2011. SASTANAK

UREĐIVAČKOG ODBORA

Održan je redovni sastanak Uređivačkog od-bora Hrvatskog glasnika, na kojemu se anali-zirao posljednji broj i izvršio izbor tema za slje-deći broj, koji bi trebao izići iz tiska do 15. ko-lovoza.

42

Priredila: Marina BASTAŠIć, prof.

Domenika Krasan polaznica je Hrvatske dop-unske škole u Tivtu.

Tradicionalno je sudionica literarnoganatječaja „Zlatna ribica“, koji se održava usklopu Hrvatske matice iseljenika. Natječaj jeotvoren za sve polaznike Hrvatske dopunskenastave, širom svijeta gdje se nastava i odvija.Ove je godine, u iznimno jakoj konkurenciji,od 682 prispjela rada u 17 zemalja, Domenikaosvojila prvo mjesto u svojoj dobnoj skupinipjesmom „Mi dijelimo isto nebo“.

Draga Domeniko, od srca ti čestitamo i že-limo mnogo uspjeha u daljnjem pisanju!

Mi dijelimo isto neboGledam:nije mi jasno ‒ zar me mrziš?Shvati: nije mi svejedno!Razmišljam:što je to što me čini drugačijom od tebe?Zbog čega skrećeš pogled,zbog čega prelaziš na drugu stranu ulice,a hodamo ispod istog neba?Izgledam li lošije ilije pogrešno to što volim, i ne znamdrugačije nego voljeti?Tražim samo jedan mali znak ‒ da barem pokušaš shvatiti da dijelimo isto

nebo,udišemo isti zrak!Pogledaj što nam mržnja čini!Ne donosi nam ništa dobro.Pružam ti ruku…Molim te: obuj na tren moje cipele.Osjećaš li: udobne su kao i tvoje,čak imamo istu veličinu noge.Odvoji sekundu i pogledaj mojim očima:zasigurno ćeš vidjeti ovo isto suncešto nas grije svojim osmijehom!Nemoj brojiti poglede prezira.Prezir je suviše težak da bismo ga minosili na našim leđima!Molim te za tračak ljubavi.Ja ne uzimam ništa do ruke mira.Ne tražim ništa više do tvog iskrenog

osmijeha.Mi to možemo ‒ dijeliti isto nebo,dom bez predrasuda!Domenika Krasan, 16 god., 1. srednjeSrednja mješovita škola „Mladost“, Tivat, Cr-

na Gora

DOPUNSKA ŠKOLA HRVATSKOG JEzIKA

literarni natječajHMi “Zlatna ribica“Domenika osvojila prvo mjesto u svojoj dobnoj skupinipjesmom „Mi dijelimo isto nebo“.

43

Piše:Vlasta Mandić

Miš Gricko: Kad se vra-tim doma ni žena ni djecami neće vjerovati da ni-šta, ama baš ništa nisamulovio. Kažem ja mojojMici : nije ti ovo više gradkao nekada. Svi portuni,konobe, magazini su bilipuni umidece, mufe, pu-ni pobacanih trulih šufa-dina, kredenaca, stare ro-be. U konobu bi visio i pokoji pršut oli panceta. Ašufiti i podovi od dasaka,od svakoga pjana - mili-na. Daske rasušene, imalufta da se lijepo provu-češ, pa svako veče, kadagospoda odu leć, kužinaje naša. Sve prebižigamo,omirišemo, oližemo i po-

čne prava gozba. Svaštasi tu mogao nać. Bilo je iza nas miševe i za kotor-ske mačke. Nismo se ni-kad svađali. Nije bilokonflikta interesa, svakoje znao svoj rejon. Zapravo reć jedino su pro-blem pravile mačke pri-došlice ili one ostavljeneu neku kaniželu. Brzo bise i one izbirikale i sve bibilo pod livio. Pitate seoklen ta mišo-mačkov-ska idila? Pa lijepo. Potlavjekovnog suživota i isku-stva dogovorili smo brat-sku podijelu na rejone.Ako mogu ljudi, a što nemožemo i mi mišonje! Ma-čke vladaju ulicama , ami podzemljem, oli u na-šem predmetu - podmor-jem. Mačke ko mačke,umilne, mazne, furbaste,svakome se podvuku podkožu. Na svaki trg se še-pure, protežu, spavaju iperfin, jedu a la kart. imaizluđenih pa im kupujuribu na peškariju, a nemanjkaju ni druge gulo-zece – sve prineseno nagvantijeru. A turisti, onisu najgori. Pored svake ćese zaustaviti. Onda počnetepanje, glađenje mic,mic, hrane ih, pričaju sanjima na sve jezike ,len-

travaju ih i čine još koje-kakve monade. A one,kao prave kokotine, tre-peću očima, predu, raste-žu se- kao nije njima lakživot u Kotor. Od turistakotorska čeljad ih ne mo-že ni krivo pogledat, akamoli fuknut nogom. Zapravo reć, toliko su se uli-jenile i uzgospodile, da immi , kotorske mišonje, vi-še nismo po ukusu. Ne-kako smo im žilavi, punodlakavi I gadljivi. Oli namje lako, a mora se živjet. Inas je okrpila ova global-na kriza. Sami se moramomučit kako da preživimo.Nama ništa ne pada nagotovo.Miš Muljo: Gricko, ka-

ko si prošo? Što si obije-sio repicu? Je li bilo štood ulova?Miš Gricko: E, moj Mu-

ljo, objesio sam repicu ibrke-ništa, ništa. Ne smi-jem Mici na oči izać. Teksu se izlegli mali i nemajušto za jest.Miš Funjo: A što se toli-

ko kotiš, kada nisi kapacza ulovit.Gricko: Jezik pregrizo.

Svega sam se odreko, je-dino mi je sex ostao. A tonam je svima miševima uracu. Zato nas ima na mi-

KOTORSKE BOTUNADE

Mišja posla

lijarde po svima svjetskimbužama.Funjo: Nego, ni ja ni-

sam ništa ulovio, ni za nazub. Dobro si reko, nije tito više onaj stari Kotor.Sve su kuće popravljene,sami beton i kamen. Ulicesaližane kamenim ploča-ma, sve izfugovano. Nemože nijanci ni mravprovuć glavu. Late odsmeta se svake dvije urečiste, ulice metu, peru vo-dom. Ni mrvicu kruva danađeš. Restorani, hoteli,kafići sijaju od luksuza ičistoće. Sva je hrana ufrižidere, komore,predko-more, sanduke od leda.Uvali se unutra , mišji si-ne, ako si kapac! Gricko: Moramo se ne-

kako inđenjat. Hm,hmšto mislite o jednom ma-lom štrajku upozorenja,oli štrajku glađu.Žgembo: Ciu, ciu, mi

smo najintelegentnija ži-va bića. Pročitao sam dasu nam 99% geni isti kaokod naših krvoloka tj. lju-di. Zato nas koriste zaeksperimente svake sorte.Najelitniji kadar nam ta-mane.Funjo: Žgembo, žbem-

bavi. Nisi kapac se isatuz brodski konop, a ka-moli što drugo pametnoučinjet. Bolje ti je mučat,kada pametniji i starijipričaju. Nego, đe sam onostao...e, baš će se nekoosvrnut na staro-kotor-ske miševe. Nismo ti mipod zaštitom Uneska. Ni-koga ti danas nije brigaza tuđe muke. Svako svo-ju brigu glođe.Žgembo: Ni konopi nisu

više kao prije. Sada sutanki i od plastike, pa mise kanđže nemaju za štouvatit. Na vrh su stavilikrug, kao štit, pa bi ja itebe vidio kako bi se isaou brodsku gambužu.Muljo: Ajde, ajde, nije

sada ura za svađanje. E,moj mišiji narode, nije tobaš tako. Ja sam po cijelidan ispod kotorske Luže.Treba imat nos za snaćise. Nije loše. Ima i spize.Riva je svaki dan punabrodova i jahti. Vazda ne-ko, specijalno kada sam unočnu stražu, baci kojibokunić od spize u morei eto ti za mene i moju fa-melju gozbe.Za pravo rećčesto nam i prisjedne jer-bo bace i po malo ulja Inafte. Ali neka ih, ako nesmetaju inspektorima štobi meni smetali. Ali samna viđeno mjesto. Skorosvaki drugi dan s brodasiđe 2-3 hiljade inostra-nih turista. Ja ti se uzve-rem uz konop, pa se na-mjestim ispod skala ičujem novitade.Žgembo: Lako je tebi

kada si razvijen i imaš ja-ka pleča i miške.Muljo: Ko ti je dao rijeć

da stalno upadaš. Ajde smjesta u mišju rupu, ne-ka te prvo mater naučiponašanju, pa dođi kodmene na praksu. Uf, štome nervira ovi Žgembo, .i.. kako sam reko,..oyes... pa sam čuo da su uevropskom parlamentudonjeli zakon o zaštiti ži-votinja. Čini mi se da i miu životinjsku grupu spa-damo. Odma se moramoorganizovat za učinjet bo-

lji život mladima, a na-ma kao i do sada, pa ka-ko bude. Možda će im uEvropu biti bolje.Funjo: E, što ti je svijet-

ski miš. Čim imaš infor-macije u šaku , boljepensaš, računaš i koristje velika.Furbo: Velika Funjo, ve-

lika! Vengo, sazrelo je daPatrun sazove mišji zbor ida vidimo kako stvari sto-je. Neka Mali Pićo pođe doKaštila, do njegove jazbi-ne i javi mu da su mišjidelegati spremni. Njemune manjka ništa, ne izlaziiz jazbine , a sve mu stižena gotovo. Rejon mu jedobar. Neka Mali Pićouzme trumbetu i pozoveostale: Kunja, Žmerda,Fakina, Trapulu, Karonjui druge fetive mišje dele-gate. Došla je voda prekoušiju.Ta, ta,ta ,ta rata,ta,ta….

Slušajte i poslušajte , svedelegate kao i dobrona-mjerne simpatizere Mi-šjega zbora, Patrun ko-torskog podzemlja I pod-morja poziva na hitan sa-stanak koji će se održatisutra 30 jula prije cikazore tj. na uru i po, po po-noći. Mjesto sastankakod ruševina grobljaispred Gurdića…….

Uf, nikad mira ni danjuni noću. Mali Pićo cijelo sipodzemlje uznemirio. Aligori ili će poplava? Nasmišice niko ne avizava,a?! Sastanak bez nas,neće moći Mali Pićo.Mali Pićo: Svi su poz-

vani . Posebno se to odno-si na vas fetiva Kokoli-na….. jer vam je žbatula

44

dobra, a nemate dlaku najeziku. Što će reći da stekonstruktivna.

Ciu,ciu, evo ga velikipatrun…. Kako je odeb-ljao, jedva se gega……Na-kostriješio je brke bit ćefrke…. Neće ovo na dobroizać… Sklonite se da pa-trun prođe..ciu,ccciu…Slugam vamse gos. Patrun

Patrun: Ko to pravidnevni red bez mojegaznanja i zvanja? Kojimdobrom!?

Furbo: Veliki i sjajniPatrune nije dobro već biprije reko da je zlo. Oku-pili smo se da nađemo iz-laz iz krize u koju smo senašli ne svojom krivicom.Zbog ljudske globalno-ekonomske krize svakimdanom sve više siroma-šimo i skoro smo došli doprosjačkog štapa. A, bo-me, nije nam u racu bašda prosimo već da našimmišjim radom, kako nasje bog stvorio, otimamosve na što naiđemo. Pra-zni su nam drobovi, a igubimo mišije dostojan-stvo, miša mu kokota.Slabi smo uzor za podm-ladak. Izgubit će njuh,sluh, brzinu,reflekse zalov-postat će degenasti,uf,uf. Kakva li ih buduč-nost čeka? Što razni otro-vi, što nemanština, štomačke – potamaniti će ih,a da nisu život omirisali.Tajkon: Sjajni Patrune,

s vašom dozvolom bihuzeo riječ. Patrun: Samo ako je što

pametno!Tajkon: Tačno je da

smo sve po Kotoru oglo-

đali. Kakve koristi od iz-ležavanja po jazbinama ikukanja “biće bolje”. Tre-baju nam nova polja ra-da, trebaju nam informa-cije. Svima je poznato dame već sedam dana ne-ma u rejonu. Đe sambio,a!?Trapula: Tebi se puta

nikad nezna, a polja radasu ti sumnjiva i mnogosmrdljiva. Jazbina ti je dovrha puna hrane. Imaš iza treću generaciju.Tajkon: Ko radi taj i

ima. Ne samo što ima ne-go mu se mozak širi, očibistre i kanđe oštre. Slu-šate li radio Kanižela?Kako ko,a? Pošto ste na-zadni niste mogli čut dase na domak naših jazbi-na otvorio novi rudnikpun blaga. U njemu imaizobilja za sve nas boke-ške mišonje i to dugoro-čno.Patrun: Dobra vijest ,

daj malo detalja.Tajkon: Svima je znano

da nedaleko od Gurdićateče rijeka. Ima vrlo ču-dnu ćud. Zimi je goropa-dna , valja drvlje i kame-nje, a ljeti utihne, presu-ši jedva dahće. Sada, nanašu sreću, sasvim jepresušila, pa je izašla naviđelo sva škifeca, špor-keca od ljudskoga roda.Lično sam pošao, vođeninformacijom, na licemjesta i uvjerio se u dra-matično stanje- smrdi nasve strane tj. miriše nasve strane. Rijeka je pu-na žmerda, kamenja, ši-blja, žica, kablova, špore-ta, svakojakog otpada.Na našu sreću ispod mo-

sta su položili ogromnucijev, zovu ga kolektor,pa para kao brana. S timkolektorom odvode našuprovištu daleko na otvo-reno more. Fala njemusva šporkeca stoji u kori-to od rijeke. Od ljetnjekaldaje na površinu jeisplutao skorup i prostonas mami- dođite, dođite.Koliko blaga ispred nosa,a vi kukate. Sekirate Pa-truna mjesto da sami ne-što uradite. Čak su i ci-poli navalili jer im je do-bra paša.Patrun: Tajkone, ču-

dna mi je tvoja priča. Ka-ko to da usred ljetne se-zone nikome ne smrdi tajskorup, na koji nas timamiš, ko zna iz kojegatebi znanog razloga. Danije opet po srijedi nekatvoja špekulacija? Čuo sišto Muljo priča. Svakidan u Kotor dođe i prođe2-3000 hiljade turista.Ne vjerujem da njima nesmrdi? To bi bila ljudskabruka! Sumnjivo mi je tosve!Funjo: Dok naš Patrun

misli I sumnja, navalite,mišji narode. Naš Taj-kon ima dobar nos zabiznis, ja mu sve vjeru-jem i već trčim na Šu-ranj. Može panut kiša isve ponjet u more……….Juriš,navalite mišo-nje….ne gurajte se … od-gristi ću ti rep …ccci,ci…žene i djeca pr-vi…ugušit će te mi mla-dunče…. Kokolina , puštišminku i frizuru , gledajo ćega živiš ….Funjo,svaka ti je na mjesto..ci-ju, ciju, ci….

45

46

Piše : Darko GuLIn, Šibenik

Školu je završio 1917. akrajem godine poslan jena šestomjesečni tečaj za

pričuvne poručnike korveteCarske i kraljevske ratne mor-narice Austro-Ugarske. Nakonpoloženog ispita raspoređen je1. lipnja 1918. u Lagunskuflotilu, tj. u mornaričku pješa-čku bojnu (Trst). Zapovjedni-štvo Lagunske flotile bilo je sa-stavni dio austrougarske voj-ske na Soči.

Poslije toga službuje na po-moćnim brodovima, tegljači-ma, putničkim brodovima ipomoćnim topovnjačama, kojezbog haranja španjolske gripečesto mijenja. Obavlja dužnostvojnog zapovjednika na brodo-vima Stefania, San Giusto i

Nibbio. Brodovi kojima je za-povijedao uglavnom su vozilina relaciji Trst-Gradež-Ligna-no-Bovazana-Piave Vecchia-Tagliamento. Prevozili su voj-nu opremu i ljudstvo, a pone-kad su teglili ili pratili drugebrodove.

U rujnu 1918. političke prili-ke u Carevini se pogoršavaju.Izmijenjene su note izmeđuAustro-Ugarske i Antante. Sla-venski narodi, prihvaćajućiWilsonove principe, kreću uborbu za odcijepljenje od Car-stva.

Dana 6. listopada 1918. uZagrebu je osnovano Narodnovijeće kao jedino predstavni-čko tijelo svih Slovenaca, Hr-vata i Srba s teritorija Austro-Ugarske.

Car Karlo 15. listopada1918. proklamira manifest u

kojem jamči da će Austro-Ugarska postati savezna drža-va u kojoj će svi narodi na svo-me teritoriju imati svoju na-cionalnu državu.

Narodno vijeće u Zagrebu19. listopada 1918. odbija car-ski manifest i proglašava svojudeklaraciju da preuzima politi-čku vlast na osnovi povjerenjanaroda.

Poručnik korvete Gracija Bi-lafer, tada na dužnosti inspek-cijskog časnika, 27. listopada1918. oslobađa sve ratne za-robljenike u tršćanskoj luci(Srbe i Ruse), koji su tu radilikao lučki radnici, i naoružavaih oružjem iz skladišta flotile.

O svom postupku izviješćujePokrajinsko narodno vijeće uTrstu i stavlja mu se na raspo-laganje s pedesetak naoruža-nih ljudi za održavanje reda.

GRACIJA BILAFER, KAPETAN DUGE PLOVIDBE

VizionarzadarskogpomorstvaRođen u Strpu (Boka Kotorska) 6.lipnja 1899. Pučku školu pohađao jeu rodnom mjestu a srednju pomorskuškolu - nautiku u Kotoru iDubrovniku.

47

Po preporukama Otokara Ri-barža, predsjednika Pokrajin-skog narodnog vijeća Trsta,poručnik Bilafer popunio je iorganizirao posadu na brodo-vima na kojima je prije plovio.Kako naoružani brod Franko-pan nije imao zapovjednika,Gracija Bilafer preuzima zapo-vjedništvo nad njim.

Vrhovno zapovjedništvo au-strougarske vojske obratilo se29. listopada 1918. Vrhovnomsavezničkom zapovjedništvu sprijedlogom za primirje i obu-stavu neprijateljstva. Toga da-na Narodno vijeće u Zagrebuproglasilo se vladom novoo-

snovane Države Slovenaca,Hrvata i Srba (Države SHS).

Čuvši za to, poručnik Bilafer,po pomorskom ceremonijalu,skida s krmene katarke zasta-vu austrougarske ratne mor-narice i podiže hrvatsku zasta-vu. Na krmeni jarbol podiže islovensku a na pramčani jar-bol srpsku zastavu.

Bio je to prvi brod u Trstukoji je izvjesio hrvatsku zasta-vu.

Konvoj od četiri broda (Fran-kopan, Stefania, San Giusto,Nibbio), s oko 250 ljudi (čla-nova posade i putnika) isplo-vio uvečer 29. listopada 1918.U pravcu Rijeke , gdje se po-ručnik Bilafer prijavio Narod-nom vijeću, kojemu su posadebrodova položile prisegu.

Naoružani brod Frankopanpod hrvatskom zastavom na-zočio je dočeku savezničke flo-te u Rijeci.

Nažalost, uz odobravanje sa-veznika, talijanska vojskaokupirala je Rijeku pa je 18.studenoga 1918. po pomor-skom ceremonijalu s krmene

katarke naoružanog brodaFrankopan spuštena hrvatskazastava a na njeno mjesto po-dignuta talijanska.

Bilafer je napustio Rijeku i1919. godine prelazi iz ratnemornarice u trgovačku, u kojojplovi nekoliko godina, a zatimse zapošljava kao predavačnautičke grupe predmeta naPomorskoj akademiji u Dubro-vniku.

Godine 1928. ženi se s Mari-

jom Nonveiller, učiteljicom izDubrovnika. Obitelj već sljede-će godine seli u Šibenik gdje sekapetan Bilafer zapošljava uLučkoj kapetaniji. U Šibenikuim se rađaju dvije kćerke, Na-da i Vjera.

Za vrijeme dolaska britankogkralja Eduarda VIII. u Šibenik,1936., kao dobar poznavalacengleskog jezika, kapetan Bi-lafer bio je u odboru za doček.

Uoči rata na ovim prostorima1941., Gracija Bilafer obavljadužnost lučkog kapetana u Ši-beniku. U ožujku 1941. mobi-liziran je u vojarnu-skladišteMinerska u kanalu sv. Ante

kod Šibenika i za sve vrijemerata surađuje s pripadnicimaantifašističkog pokreta.

Poslije Drugog svjetskog ra-ta, u studenome 1946., obileljBilafer seli trabakulom iz Šibe-nika u Zadar i zapošljava se uLučku kapetaniju.

1950. godine kapetan Bilaferslužbeno odlazi u mirovinu.

No, to je početak njegovog ve-likog rada u pomorstvu Zadrai Hrvatske.

48

Jedan je od osnivača Jugo-slavenske tankerske plovidbeu Zadru. Sudjeluje u izradinjenog investicijskog progra-ma. Dana 26. prosinca 1955.imenovan je stručnim predsta-vnikom tvrtke prilikom preuzi-manja prvih brodova (tanke-ra), Jajce i Lendava.

Bio je dugogodišnji tajnik za-darskog ogranka Društva zaunapređenje i izgradnju za-darske pomorske privrede.

Jedan je od osnivača Pomor-ske škole u Zadru i predavačstručnih predmeta u njoj. Ta-kođer je osnovao i vodio hava-rijsku službu osiguranja, aosam godina vodio je i podru-čni ured Jugoregistra u Zadru.

Bio je dugogodišnji član sa-vjeta Kotara Zadar i član pot-komisije Izvršnog vijeća Sabo-ra Narodne Republike Hrvat-ske (vlade) za pomorski pro-met i privredu.

Kapetan Gracija Bilaferumro je 30. listopada 1981. uZadru i tamo je pokopan.

Na sprovodu ovom velikanuzadarskog pomorstva, okupiose, unatoč nepovoljnin vre-menskim uvjetima, velik brojgrađana. Ljes su nosili pomor-ski časnici odavši tako prizna-nje tihom i skromnom čovjekuvelikih ideja i velike upornostiu njihovom ostvarivanju.

Obitelj kapetana Gracije Bi-lafera, njegove kćerke Nada iVjera, unučad i praunučad idanas živi u Zadru.

Izvori i literatura:Hrvatski biografski leksikon,

Zagreb 1983.Pomorski zbornik, Zadar

1967.Bilafer Jurin Nada, umirov-

ljena liječnica, Zadar

49

ParobrodFrankopan

Sagrađen je u Malom Lošinju 1908. za pomorsku tvrtkuAustro-Croata iz Punta na otoku Krku.

Tehnički podaci o brodu: dužina 37 m, širina 5,7 m, snaga stroja 350 KS, najveća br-

zina 12,3 čvora, nosivost 146 BRT i 46 NRT, putnika 350.Godine 1916. mobiliziran je za potrebe ratne mornarice kao

ophodni brod u Šibeniku, a od 1918. u Trstu (Lagunska flo-tila) kao topovnjača. Bio je naoružan s dva brzometna topaod 47 mm.

Nakon što je kao ratni brod (topovnjača) pripao Italiji, kaoputnički parobrod vraćen je Državi SHS, tj. pomorskoj tvrtciJadranska plovidba – Sušak. Poslije Drugog svjetskog rataime mu je promijenjeno u Lavsa a od 1947. nosi ime Krk.Sljedeće godine nailazi na minu (između Fažane i Brijuna) ibiva znatno oštećen. Popravljen je pa obavlja prijevoz putni-ka u maloj obalnoj plovidbi za tvrtku Jadrolinija sve do1961., kad je stavljen u raspremu. Sljedeće godine rashodo-van je i izbrisan iz flotne liste.

50

51

52

53

časopis bez granica Časopis Hrvatski glasnik, izdavača Hrvatskog građanskog dru-

štva, jedino je glasilo Hrvata Crne Gore. Bavi se temama važnimza život hrvatske zajednice u Crnoj Gori: političkim, gospodar-skim, društvenim, kulturnim, povijesnim... ali je i u stalnoj misi-ji povezivanja dvaju država, Hrvatske i Crne Gore.

Distribuira se u Crnoj Gori, a putem pretplate stiže u Hrvatsku,Europu, Australiju, SAD...

Otvoreni smo za suradnju, sugestije i dobronamjerne primjedbe. Nastojimo da svaki sljedeći broj uradimo bolje i kvalitetnije, sa

raznolikim i zanimljivim sadržajem. Budite i dalje s nama, šaljite Vaše priloge, budite i Vi jedan od

kreatora našeg i Vašeg lista!Pretplatite se!

GLASILO HRVATA CRnE GORE

nARuDŽBEnICAOvim neopozivo naručujem primjeraka "Hrvatskog glasnika"

Ime i prezime/naziv tvrtke

Ulica i broj

Grad Poštanski broj Država

Tel/fax

Datum

E-mail

Potpis/pečat

54

SKALARADIOKotor

nezavisni radio, Stari grad,Trg od oružja, 85330 Kotor

PRETPLATITE SE!Za Crnu Goru:

18 eura18 eura

Za Hrvatsku:

180 kuna

Za inozemstvo:

24 eura

na žiro račun 510-4741-76

Crnogorska komercijalnabanka

na kunski račun23600001101667657,Zagrebačka banka d.d.,Poslovnica Dubrovnik

Vukovarska 7,20 000 Dubrovnik

Beneficiary 59 : /ME25520042000000104966

(Acc. no-IBAn)Hrvatski gradjansko drustvo CrneGore, Zimski bazen Kotor Account

with 57a: HBBAMEPG (HIPOTEKAR-nA BAnKA AD PODGORICA) Inter-mediary 56a: DEuTDEFF (Deutsche

Bank ag Frankfurt) EuR, uSD

Ovu narudžbenicu i kopiju uplatnice pošaljite na adresu izdavača:Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Zatvoreni bazen Škaljari, 85330 Kotor, Crna Gora

Pretplatiti se možete i u uredu HGDCG u Kotoru

55