Hamad Bin Khalifa Al- ThaniEmir države Katar

Izdano na Emiri Diwanu: 22/7/142329/9/2002

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA

UVODNO POGLAVLJE

Definicije

Članak (1)

U primjeni odredbi ovog Zakona, sljedeće riječi i izrazi imat će ovdje im navedena značenja, osim ukoliko kontekst teksta ne bude zahtijevao drugačije tumačenje.

1. Vijeće: Glavno vijeće za okoliš i prirodne rezerve.

2. Glavno tajništvo: Glavno tajništvo Vijeća.

3. Administrativno tijelo: bilo koji ministar ili drugo vladino tijelo, ili javna ustanova ili opća skupština.

4. Ovlašteno tijelo: bilo koje tijelo koje je odgovorno za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti ili uspostavu projekata za koje se smatra da bi mogli izazvati negativan utjecaj na okoliš.

5. Čisto gospodarska zona: Površina koja se proteže do 200 nautičkih milja od osnovnih crta od kojih započinje pojas teritorijalnog mora.

6. Prirodni rezervat: bilo koja površina namijenjena zaštiti neke vrste biljaka ili životinja, ptica, ili morskih živućih bića, kojima prijeti izumiranje, i gdje je istrebljenje, lovljenje ili ubijanje tih vrsta jako ograničeno. Ova područja određivat će Vijeće svojim odlukama.

7. Okoliš: Biosfera koja uključuje sva živa bića: ljude, životinje i biljke, te zrak, vodu i zemlju koji ih okružuju, i sve ono što sadrži materijale u krutom, tekućem i plinskom stanju, ili radijaciju, te ono što su ljudi izgradili, poput raznih instalacija, industrija ili drugih vrsta inovacija.

1

8. Razvoj okoliša: Politika i postupci koji osiguravaju trajni razvoj društvenih, kulturnih i ekonomskih uvjeta u državi, kojima se postižu ciljevi i principi u svezi kojih je ovaj Zakon sastavljen i koji se, između ostalog, odnose i na poboljšanje prirodnih elemenata okoliša, odnosno, zaštitu biološke raznolikosti, te sadašnjeg i budućeg povijesnog, arheološkog i prirodnog nasljeđa države.

9. Vodeni okoliš: Ovaj se okoliš sastoji od pomorskih i kopnenih voda; uključujući: podzemne vode, izvore i doline koji sadrže prirodna bogatstva, biljke, ribe i druga živa bića, i gdje ima zraka iznad ili unutar njih, instalacije, nepokretne i mobilne projekte.

10. Pomorski okoliš: Državna obala, more, unutrašnja mora, teritorijalno more, susjedno područje, čisto gospodarska zona i njene dubine, i sve njihove komponente, bilo da se radi o živim ili neživim bićima, ili građevinama kao što su instalacije, nepokretni ili mobilni projekti.

11. Kopneni izvori: Općinski, industrijski i poljoprivredni nepokretni i mobilni izvori na kopnu, čije odvodne vode i kanalizacija utječu u pomorski okoliš.

12. Zagađenje okoliša: Bilo koja promjena koja nastane u karakteristikama okoliša, a koja direktno ili indirektno šteti živim bićima ili instalacijama, ili utječe na normalan dnevni život ljudi.

13. Standard okoliša: Najveća dozvoljena granica stupnja koncentracije bilo kojeg od zagađivača u različitim vrstama okoliša, kao godišnji prosjek. Najveća dozvoljena granica tijekom jednog neprekidnog sata ne bi se smjela prelaziti prosječnu godišnju vrijednost.

14. Narušavanje okoliša: Utjecaj na okoliš koji umanjuje njegovu vrijednost, narušava njegovu okolišnu prirodu, iscrpljuje njegove izvore, ili šteti kako živim bićima tako i instalacijama.

15. Ekološka katastrofa: Nesreća koju je uzrokovao ili prirodan faktor ili ljudski čin, a koja uzrokuje veliku štetu za okoliš.

16. Zaštita okoliša: Zaštita komponenti okoliša i njihov razvoj, te sprječavanje njihova propadanja ili zagađenja, ili smanjenje učestalosti zagađenja. Navedene komponente su: zrak, more, kopnene vode (uključujući podzemne vode), tlo, prirodne rezerve i drugi prirodni izvori.

2

17. Projekt, tvrtka ili postrojenje: Bilo kakva služba, projekt, fondacija ili aktivnost koja se, sukladno zakonskim propisima, smatra mogućim izvorom zagađenja ili narušavanja okoliša.

18. Procjena utjecaja na okoliš: Studija izvedivosti nekog projekta i sl. s obzirom na utjecaj na okoliš, a koja se provodi prije davanja dozvole za izvođenje projekta kako bi se utvrdilo hoće li izgradnja ili puštanje u promet takvog objekta narušiti sigurnost okoliša, odnosno, koji su njegovi potencijalni utjecaji na okoliš, pa ako se radi o negativnim utjecajima da se utvrde eventualni načini kontrole takvih negativnih utjecaja, ili, ako se radi o pozitivnim utjecajima, da se utvrde načini da se oni što više iskoriste.

19. Mjere za zaštitu okoliša: Granice ili koncentracije zagađivača koje UN dozvoljava da budu pređeni u komponentama prirodnog okoliša (zraku, vodi, tlu).

20. Opasni materijali: Kruti i tekući materijali i plinovi opasnih svojstava koji ugrožavaju zdravlje ljudi, životinja i biljaka, ili imaju štetan utjecaj na okoliš, kao što su npr.: otrovni, krhki, zapaljivi i radioaktivni materijal nabijeni ionima.

21. Opasan otpad: Otpadi različitih namjena i funkcionalnosti, ili njihov pepeo, koji se sastoje od opasnih materijala koji se ne mogu dalje ponovo upotrebljavati za iste ili druge namjene, kao što su npr.: klinički otpad iz liječničkih ustanova i otpadi koji nastaju iz proizvodnje farmaceutskih smjesa, lijekova, te topivih organskih rastvarača, tinte, boja, želea i krema.

22. Rukovanje materijalima: Sve radnje koje obuhvaćaju pomicanje materijala u svrhu njihova prikupljanja, prijevoza, skladištenja, tretiranja ili uporabe.

23. Upravljanje otpadom: Prikupljanje i prijevoz otpada, njihovo vraćanje ili uklanjanje.

24. Recikliranje i ponovno korištenje otpada: Operacije kojima se materijali mogu izvlačiti ili ponovo koristiti, kao što su recimo: ponovna uporaba goriva, izvlačenje minerala i organskih materijala, tretiranje tla, i pročišćavanje nafte.

25. Odlaganje otpada: Operacija koja se ne odnosi na izvlačenje materijala i njihovo ponovno korištenje. U nju spadaju operacije zakopavanja otpada u tlo, dubinsko injektiranje otpada, pražnjenje u površinske vode, i slične vrste operacija.

3

26. Zagađenje zraka: Bilo kakva promjena u osobinama ili specifikacijama prirodnog svježeg zraka koja izaziva oštećenje ili predstavlja opasnost za ljude i zdravlje okoliša, bez obzira je li takvo zagađenje uzrokovano prirodnim faktorima ili ljudskim činom, uključujući tu i buku.

27. Javna površina: Površina uređena za zaprimanje svih ili određenih kategorija ljudi, iz bilo kog razloga njihova boravka na toj površini.

28. Zatvorena javna površina: Javna površina koja ima oblik pokrivene zgrade i koja osim vrata i prozora (otvora) nema nikakve druge ventilacije.

29. Polu-zatvorena javna površina: Površina kao što je nedovršena zgrada direktno povezana s vanjskim zrakom, što sprječava njenu kategorizaciju potpuno zatvorene površine.

30. Buka: zvuk s oscilacijama koje prelaze dozvoljene granice.

31. Brod : bilo koja vrsta broda koji radi ili prometuje u pomorskom okolišu, uključujući hidro-glisere, brodove sa zračnim jastucima, podmornice, nepokretne, te plutajuće ili fiksne platforme i platforme za lansiranje.

32. Nafta: sve vrste krute nafte i njenih produkata, uključujući sve vrste tekućih ugljikovodika, maziva, goriva, rafinirane nafte, parnih ulja, asfalta i drugih petrolejskih izlučevina i otpada.

33. Naftna mješavina: bilo koja mješavina koja sadrži količinu nafte koja prelazi dopuštenu granicu određenu zakonskom regulativom.

34. Zaprljana balastna voda: voda iz brodskih tankova, ukoliko količina nafte/ulja u njoj prelazi dopuštenu granicu određenu zakonskom regulativom.

35. Sredstva za transport nafte: bilo koji cjevovod koji se koristi za prijenos nafte, ili neka druga vrsta opreme koja se koristi za njen ukrcaj, isporuku ili prijevoz, ili razne vrste crpki i ostala oprema potrebna za rad cjevovoda.

36. Brod za prijevoz štetnih materijala: brod originalno izgrađen ili naknadno preuređen za prijevoz štetnih materijala, u čiju kategoriju spadaju i brodovi za prijevoz nafte, odnosno, brodovi koji se bave potpunim ili djelomičnim prijevozom nezapakiranih štetnih materijala sukladno odredbama 2. dijela III. poglavlja ovog Zakona.

4

37. Odvodnja: svako curenje, izlijevanje, izbacivanje, pražnjenje ili ispuštanje bilo kojeg od materijala koji se smatraju zagađivačima u regionalne morske vode ili susjedno im područje i čistu gospodarsku zonu, s obzirom na nivoe koji se temeljem zakonskih propisa smatraju zagađivanjem okoliša.

38. Zagađenje od potonuća i sl.: a) bilo koje onečišćenje zagađivačima ili otpadima brodova, aviona, platformi, itd., b) bilo koja vrsta onečišćenja izbačena u okoliš od strane brodova, industrijskih postrojenja i sl.

39. Tekući materijali štetni za vodeni okoliš: materijali koji se navode u II. dijelu Aneksa br. 2 Sporazuma u Marbolu iz 1973., i njegovim amandmanima iz 1978.

40. Zagađujući elementi i materijali: svi materijali, kruti i tekući, plinovi, buka, radijacije, vrućina i vibracije, izazvani od strane ljudi a koji direktno ili indirektno uvjetuju zagađenje ili narušavanje okoliša.

41. Zagađenje vode: umetanje bilo koje vrste materijala, ili energije, u vodeni okoliš, što uzrokuje oštećenje krutih / živih resursa; ili što narušava zdravlje ljudi; ili «vodene aktivnosti» kao što su ribarenje i turističke aktivnosti, ili narušavanje valjanosti morske vode za uporabu, ili smanjenje mogućnosti uživanja u morskoj vodi, ili promjenu njenih osobina.

42. Materijali zagađivači štetni za vodeni okoliš: bilo koja vrsta materijala koja se izbacuje i otječe u vodeni okoliš, namjerno ili nenamjerno, a što uzrokuje promjene njegovih osobina, ili direktno ili indirektno utječe na narušavanje zdravlja i sigurnosti ljudi, prirodnih izvora, morske vode i turističkih područja, ili se preklapa s drugim zakonskim uporabama vodenog okoliša.

I. poglavlje

ZAŠTITA OKOLIŠA OD ZAGAĐENJA

1. dio

Stalni razvoj i okoliš

Članak (2)

Svrha donošenja ovog Zakona je postizanje sljedećih ciljeva:

5

1. zaštita okoliša i očuvanje njegove kakvoće i prirodne ravnoteže; 2. sprječavanje različitih vrsta zagađenja i svih vrsta oštećenja ili kratkoročnih ili dugoročnih negativnih utjecaja na okoliš, uključujući: izradu planova i programa arhitektonskog, industrijskog, poljoprivrednog i gospodarskog razvoja ili bilo kakvih drugih razvojnih programa kojima je cilj poboljšanje standarda života, postizanje dodatne zaštite okoliša i očuvanje njegove kakvoće i prirodne ravnoteže, te podizanje javne svijesti o potrebi zaštite i očuvanja okoliša i mjerama koje u tom smislu potrebno provoditi; 3. unaprjeđenje prirodnih izvora i očuvanje biološke raznolikosti, te njihovo maksimalno iskorištavanje na dobrobit sadašnjih i budućih generacija;4. zaštita društva i zdravlja ljudi i ostalih živih bića od svih po okoliš štetnih djela i činova, odnosno, onih dijela i činova koji ometaju zakonsku uporabu okoliša kao; i 5. zaštita okoliša od štetnog utjecaja aktivnosti koje događaju izvan države.

Članak (3)

Sva administrativna tijela dužna su provoditi potrebne postupke i mjere u svrhu zaštite okoliša, djelovati protiv njegova zagađenja, štititi prirodne izvore i kontinuitet sposobnosti prirodnih materijala da zadovolje uvjete razvoja kako sadašnjih tako i budućih generacija.

Članak (4)

Sva administrativna tijela zahtjevima okoliša će se baviti stalno i s primarnom pozornošću i iste će imati na umu u svim etapama svojih planiranja, te će planiranje zaštite i očuvanja okoliša učiniti sastavnim dijelom osmišljavanja općeg razvojnog plana, odnosno, razvoja na gospodarskom, poljoprivrednom, graditeljskom i ostalom općem planu.

Članak (5)

Svi upravni odjeli i uredi, svaki u okviru svojih nadležnosti i kompetencije, dužni su raditi na unaprjeđenju racionalizirane uporabe krutih / živih izvora i održavanju onoga što se regenerira, razvijati ih, ili

6

produljivati valjanost izvora koji stagniraju, za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Članak (6)

Sva administrativna i privatna tijela dužna su u sve lokalne ili međunarodne ugovore i sporazume koji mogu štetno djelovati na okoliš uvrštavati klauzulu o zaštiti okoliša i obvezi borbe protiv njegova zagađenja, te klauzule o kaznama i naknadama koje su predviđene za počinjenje takvih prekršaja i ispravljanja, ili, uklanjanja nanesenih šteta.

Članak (7)

Sve školske i obrazovne ustanove i u svoje obrazovne programe, svih nivoa i stupnjeva obrazovanja, dužni su uvrstiti materijale namijenjene podizanju svijesti o potrebi zaštite i očuvanja okoliša. Ovim materijalima treba se pridavati posebna pažnja, i treba se raditi na uspostavi i razvoju za ekologiju specijaliziranih instituta u kojima će raditi diplomirani tehnički kadrovi.

Sva sredstva informiranja programe jačanja svijesti o zaštiti okoliša dužni su podupirati i propagirati svim svojim sredstvima izražavanja, odnosno, novinskom, radio ili televizijskom načinu informiranja.

Članak (8)

Izradom, objavljivanjem, revizijom, razvojem i modernizacijom mjera i normi za zaštitu okoliša bavit će Vijeće, u suradnji s ostalim nadležnim administrativnim tijelima.

Članak (9)

U suradnji s nadležnim administrativnim tijelima, Vijeće će donijeti i propise i odluke vezane uz održavanje prirodnih živih vrsta, naročito onih kojima prijeti izumiranje ili istrebljenje.

U tom pogledu, Vijeće je ovlašteno poduzimati sljedeće:

1. prevenciju izlova i ribolova rijetkih prirodnih živih bića,

7

2. prevenciju sječe, čupanja i uklanjanja velikog i malog drveća i trave, 3. definirati i upravljati prirodnim izvorima, i 4. održavati i unaprjeđivati žive izvore, uključujući: domaće, pripitomljene životinje i domaće biljke od gospodarske važnosti.  

Članak (10)

U suradnji sa specijaliziranim administrativnim tijelima i nadležnim organima, Vijeće će poduzimati sve mjere predostrožnosti kako bi se izbjegle, spriječile ili što više umanjile štete koje prijete okolišu, i u tom pogledu će naročito poduzimati sljedeće:

1. privremeno zaustaviti ili ukinuti sve aktivnosti za koje se čini da imaju negativan utjecaj na okoliš, i

2. nametati tehničke i operativne restrikcije, uvjete, mjere i norme, ili bilo koje druge neophodne preduvjete.

2. dio

Utjecaj projekata na okoliš

Članak (11)

U suradnji s nadležnim administrativnim tijelima, Vijeće će izraditi potrebne norme, specifikacije, osnove i mehanizme evaluacije utjecaja projekata i postrojenja na okoliš, odnosno, onih projekata i postrojenja za čiju je djelatnost i uspostavu potrebno odobrenje.

Vijeće i ostali nadležni organi pri tome su ovlašteni poduzimati sljedeće:

1. utvrditi grupe i klase javnosti (društva) i privatne razvojne projekte koji bi mogli izazvati štete po okoliš, te

8

2. utvrditi površine i lokacije od ekonomske važnosti sukladno normama zaštite okoliša. Postupke za procjenu utjecaja na okoliš, uvjete potrebne za izdavanje odobrenja za pokretanje i provođenje projekata s obzirom na okoliš, te slučajeve u kojima se rad projekata može privremeno zaustaviti ili potpuno ukinuti, bit će regulirano provedbenim propisima.

Članak 12

Planovi i javni i privatni razvojni projekti, bilo koje vrste ili lokacije, uključujući: građevinske, poljoprivredne i industrijske projekte, nakon izrade a prije izvedbe, trebaju biti podneseni Vijeću na reviziju i evaluaciju, te provjeru udovoljavanja uvriježenim znanstvenim i praktičnim metodama na odgovarajućem polju ekološkog planiranja, te radi provjere njihove usklađenosti sa normama, standardima, osnovama i ograničenjima koji se navede u prethodnom članku.

Članak 13

Ne prejudicirajući uvjete koje možda propisuju neki drugi zakoni na snazi, ovlaštena tijela odobrenja za pokretanje i izvedbu projekata koji će se odrediti provedbenim propisima sukladno propisanome u članku (11) ovog Zakona, neće izdavati prije nego im se podnese studija o utjecaju tih projekata na okoliš, i nakon što se od Vijeća zaprimi odobrenje rezultata takve studije.

Projekti se ne mogu izvoditi, niti se postrojenja ili objekti mogu puštati u pogon, ukoliko za njihovu djelatnost nije izdano odobrenje s obzirom na zadovoljavajuću studiju o utjecaju na okoliš i odobrenje takvih rezultata od strane Vijeća..

Postupcima evaluacije utjecaja na okoliš propisanima novim propisima podložna su i sve dopune, proširenja i promjene već operativnih projekata.

Članak (14)

Ovlašteni organ presliku studije utjecaja projekata na okoliš podnositi će Glavnom tajništvu na reviziju i daljnje podnošenje Vijeću o donošenju konačne odluke.

O odluci Vijeća Glavno tajništvo će ovlašteni organ obavijestiti u roku od 30 dana od datuma zaprimanja dovršene evaluacije studije. Ukoliko u navedenom periodu Tajništvo ne izda nikakav odgovor, bit će smatrano da je studija odobrena.

9

Na negativnu odluku Vijeća, zainteresirane stranke se mogu žaliti sukladno pravilima, postupcima i rokovima specificiranima u provedbenim propisima.

Članak (15)

Pri obnavljanju licenci ovlašteni organ će provjeriti da koriste li novi projekt, ili veće promjene već operativnih projekata, dostupne tehnologije i jesu li ekonomski isplativi s obzirom na kontrolu i zaštitu okoliša od zagađenja ili narušavanja njegove harmonije, odnosno, koriste li tehnologiju koja omogućava korištenje mjera zaštite okoliša navedene u provedbenim propisima.

Članak (16)

Vlasnici projekata dužni su voditi evidenciju koja ilustrira utjecaj aktivnosti njihovih postrojenja i objekata na okoliš. U provedbenim propisima bit će izdan obrazac na kojem se ova evidencija voditi i opisati se podaci koje mora sadržavati.

Kontrolu podataka iz evidencije vodit će Glavno tajništvo, a u svrhu utvrđivanja njihove vjerodostojnosti dostavljat će im se i potrebni uzorci i provodit će se odgovarajući testovi, kako bi se pobliže odredio utjecaj postrojenja na okoliš i utvrdilo njihovo udovoljavanje mjerama zaštite okoliša. U slučaju da se u navedenim postupcima otkrije kršenje bilo kakvih propisa vezanih za okoliš, Glavno tajništvo će obavijestiti nadležnu administrativnu jedinicu da tereti vlasnika postrojenja da odmah ispravi ta kršenja. Ukoliko vlasnik postrojenja spomenute prekršaje ne ispravi u roku 60 dana, Vijeće će poduzeti odgovarajuće mjere, već prema vrsti i intenzitetu prekršaja, i zatražiti odgovarajuću naknadu za tretiranje šteta nastalih tim kršenjima.

Članak (17)

Sva administrativna tijela zadužena za koordinaciju i kooperaciju s Glavnim tajništvom provodit će sljedeće postupke i mjere predostrožnosti:

1. radit će na prevenciji negativnih utjecaja na okoliš koje uzrokuju njihovi projekti, projekti pod njihovim nadzorom, ili projekti kojima su izdali ovlaštenja za rad,

2. provodit će odgovarajuće postupke osiguranja primjene odredbi ovog Zakona na vlastite projekte, projekte pod njihovim nadzorom, ili projekte kojima su izdali odobrenje za rad, zajedno s valjanim mjerama

10

zaštite okoliša i izdavanjem potrebnih pravila, provedbenih propisa i uputa,

3. promatrati i pratiti primjenu pravila i mjera za zaštitu okoliša, i primjenjivati ih na vlastitim projektima i projektima pod njihovim nadzorom, te podnositi periodična izvješća Vijeću, i

4. prije izdavanja ikakvih licenci i odobrenja, ili poduzimanja ikakvih mjera, specifikacija i osnova koji se odnose na aktivnosti koje utječu na okoliš, svoj rad i odluke koordinirati s Vijećem.

Članak (18)

Svaka osoba koja osmišljava, provodi, ili operira bilo kakav projekt, dužna je provoditi pravila i mjere zaštite okoliša propisane ovim Zakonom i svim ostalim propisima koji se u svezi toga donesu.

Svatko tko se namjerava baviti ili odustati od bavljenja aktivnošću koja izaziva negativne utjecaje na okoliš takve potencijalne utjecaje mora identificirati ili provođenjem evaluacijske studije utjecaja na okoliš ili nekim drugim načinom koji se propisuje ovim Zakonom ili njegovim provedbenim propisima, te provoditi sve potrebne mjere predostrožnosti, radnje i postupke kako bi se spriječilo događanje takvih utjecaja ili umanjio njihov potencijal na najmanju moguću mjeru.

U svakom slučaju, vlasnici su projekta, u pogledu bilo kakvog potencijalnog negativnog utjecaj na okoliš kojeg njihovi projekti mogu uzrokovati svojim djelatnostima, ili ne obavljanjem neke radnje, dužni poduzimati sve neophodne mjere zaustavljanja ili što većeg umanjenja takvih utjecaja, i te svoje obaveze neće biti oslobođeni ni nakon izrade procjena utjecaja na okoliš.

Članak (19)

Sva administrativna tijela i tijela koja se bave nadzorom projekata koji mogu negativno utjecati na okoliš moraju izraditi planove i neophodna sredstva za njihovu primjenu u svrhu prevencije tih utjecaja, ili umanjenja rizika od njih. Ove preventivne planove i prijedloge sredstava potrebnih za njihovo provođenje navedena tijela podnosit će Vijeću na reviziju i donošenje odluke sukladno provedbenim propisima.

Članak (20)

Sve osobe, fizičke ili pravne, koje su preuzele odgovornost izvođenja nekog projekta, uključujući i funkcije ili operacije koje mogu izazvati akutne negativne utjecaje na okoliš, moraju imenovati jednu osobu

11

koja će biti odgovorna za garantiranje usklađenosti tih funkcija i operacija s osnovama i pravilima koji se određuju ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima.

3. dio

Plan hitnih mjera u slučaju događanja ekološke katastrofe

Članak (21)

Vijeće, stalni odbor za hitne slučajeve i administrativni odjeli zajedničkom koordinacijom donijet će opći plan za hitne slučajeve ekoloških katastrofa. Taj plan neće biti izvršan sve dok ga ne odobri Vijeća ministara, i vezano pri njegovoj izradi potrebno je obaviti naročito sljedeće:

1. prikupiti dostupne podatke i propise (međunarodne i domaće) o metodi suzbijanja ekoloških katastrofa i smanjenja utjecaja njihovih posljedica,

2. navesti sve raspoložive mogućnosti na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, te utvrditi način njihova korištenja u smislu brze intervencije protiv nesreće, i

3. provoditi programe izobrazbe i obavljati istraživanja u svrhu saznavanja razmjera stanja pripravnosti timova za uklanjanje utjecaja katastrofa, te predstaviti slabe točke njihove organiziranosti i djelovanja, i načine razvoja plana timskog rada.

Članak (22)

Plan hitnih mjera u slučaju događanja ekološke katastrofe uključivat će sljedeće:

1- utvrđivanje tipova ekoloških katastrofa i odjela nadležnih za obavješćivanje o katastrofama koje su se dogodile ili se očekuju da će se dogoditi,

2- osnivanje središnje operativne komore zaduženu za zaprimanje izvješća o ekološkim katastrofama i daljnje slanje i zaprimanje točnih podataka u svrhu mobiliziranja potrebnih snaga za suočavanje s posljedicama ekoloških katastrofa,

3- osnivanje radne grupe za praćenje suzbijanja posljedica ekoloških katastrofa koje su se dogodile ili se očekuju da bi se mogle dogoditi. Vođa radne grupe imat će sve potrebne ovlasti za suočavanje s

12

katastrofom, što mora provoditi u suradnji i uz koordinaciju s ostalim ovlaštenim administrativnim tijelima.

Članak (23)

U iznenadnim i nepredvidljivim situacijama dozvoljeno je odstupanje od standarda i mjera propisanih u smislu primjene odredbi ovog Zakona, ali samo ukoliko predmetna katastrofa prijeti narušavanju sigurnosti ljudi ili objekata. U slučaju ovakvih situacija potrebno je obavijestiti i Vijeće i nadležna administrativna tijela.

4. dio

Otpadi i opasni materijali

Članak (24)

Uvoženje, unošenje, tranzitni prijevoz, postavljanje, ukopavanje, injektiranje, odlaganje ili skladištenje opasnih materijala u državi Katar zakonski je ograničeno, kao što je ograničeno i dopuštanje prolaska brodova koji prevoze otpad u regionalno more ili čisto gospodarsku zonu države, osim uz odobrenje nadležnih administrativnih tijela.

Članak (25)

Osnivanje projekata za tretiranje opasnih materijala je ograničeno i dopušteno samo uz dozvolu nadležnog administrativnog tijela nakon odobrenja od strane Vijeća.

Ekstrakcija opasnih materijala je ograničena, osim ukoliko se ne provodi sukladno propisanim normama, uvjetima, i na područjima koji su za tu svrhu specificirani u provedbenim propisima.

Vijeće će u suradnji s nadležnim upravnim tijelima objaviti liste opasnih materijala, i utvrditi područja i uvjete njihove ekstrakcije i odlaganja.

Članak (26)

13

Uvoženje, poslovanje s, ili transportiranje opasnih otpada ograničeno je i dozvoljeno samo uz odobrenje nadležnih administrativnih tijela.

Provedbenim propisima odredit će se postupci i uvjeti davanja spomenutog odobrenja, nadležna tijela koja ga izdaju, te postupci i pravila upravljanja opasnim materijalima.

U suradnji s drugih nadležnim tijelima, Vijeće će izdati i listu opasnih materijala.

Članak (27)

Osobe koje se bave proizvodnjom, trgovanjem ili transportiranjem opasnih materijala, plinova, tekućih i krutih materijala, trebaju poduzimati sve mjere predostrožnosti za sprječavanje bilo kakvih šteta za okoliš.

Sukladno odredbama ovog Zakona, vlasnici objekata i postrojenja koji proizvode opasne otpade moraju voditi evidenciju o tom otpadu i sredstvima njihove ekstrakcije, kao što su to dužna voditi i ugovorna tijela, odnosno, tijela ovlaštena za rukovanje tim materijalima, a sve sukladno postupcima, uvjetima i formularima koji se navode u provedbenim propisima.

II. poglavlje

ZAŠTITA ZRAČNOG OKOLIŠA OD ZAGAĐENJA

Članak (28)

Lokacija projekta mora odgovarati aktivnostima kojima će se dotično postrojenje ili objekt baviti, odnosno, takva da se osigura ne-prelaženje dozvoljenih granica proizvodnje i emisije materijala koji zagađuju zrak. Ukupno zagađenje koje proizlazi iz svih postrojenja u jednom području mora biti unutar dozvoljenih granica.

Postrojenja koja su podložna ovim odredbama i nadležan organ koji će izdavati odobrenje o podobnosti lokacije, dozvoljenim emisijama

14

zagađivača zraka, i omjeru buke koja je dozvoljena u području gdje se postrojenje gradi, specificirat će se provedbenim propisima.

Članak (29)

Raspršivanje ili uporaba insekticida, ili bilo kakvih drugih kemijskih supstanci, u poljoprivredne svrhe ili u svrhu dobrobiti općeg zdravlja, je ograničeno, osim u određenim omjerima, pod nadzorom i garancijama određenima provedbenim propisima, u što spadaju: prevencija izloženosti ljudi, biljaka, životinja, vodenih tokova, i ekoloških komponenti, direktnim ili indirektnim, nedavnim ili budućim štetnim utjecajima ovih insekticida i kemijskih sastojaka.

Članak (30)

Svi projekti podložni poštivanju odredbi ovog Zakona u obavljanju svojih djelatnosti dužni su sprječavati ispuštanje ili curenje zagađivača u zrak iznad maksimalno dozvoljenih granica popisanih u provedbenim propisima.

Članak (31)

Uporaba oprema, strojeva ili vozila koji proizvode ispušne plinove što zagađuju okolinu zabranjena je iznad stope najveće dozvoljene granice propisane u provedbenim propisima.

Članak (32)

Bacanje, oslobađanje, tretiranje ili paljenje smeća i otpada u tekućem ili krutom stanju, zabranjeno je izvan za to određenih područja daleko od poljoprivrednih, industrijskih i stambenih područja i vodenih tokova. Provedbenim propisima donijet će se specifikacije, te propisati sustavi nadzora i minimum dozvoljene udaljenosti specificiranih područja od drugih navedenih mjesta.

Administrativna tijela koja se bave tretmanom otpada i smeća, time će se baviti sukladno propisanome u provedbenim propisima.

Članak (33)

Kod paljenja bilo koje vrste goriva ili kakvog drugog materijala, u industriji, proizvodnji energije, građevinskim pothvatima, ili bilo kakvu drugu ekonomsku svrhu, dimovi, plinovi i štetna isparenja ne smiju prelaziti dozvoljene granice. Osobe odgovorne za praćenje ovakvih

15

emisija moraju poduzimati sve moguće mjere za suzbijanje i smanjenje količine emisije ranije spomenutih zagađivača koji nastaju kao rezultat paljenja.

Ove mjere, dozvoljeni limiti emisije, specifikacije za dimnjake, i sva ostala sredstva kontrole emisije dima, plinova i isparavanja koji se oslobađaju iz operacije paljenja, bit će specificirani u provedbeni propisima.

Članak (34)

Tijela odgovorna za radove sondiranja, istraživanja, iskopavanja, izvlačenja ili proizvodnje krute nafte, njeno rafiniranje i proizvodnju, dužni su uposliti sve mehanizme i postupke koji se navode ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima, uzimajući pritom u obzir i norme i međunarodne standarde vezane za industriju nafte koje propisuje nadležno administrativno tijelo.

Članak (35)

Sva tijela i pojedinci koji se bave poslovima skrućivanja, razbijanja, ili istraživanjem, iskopavanjem, gradnjom, ili upravljanjem i transportom materijala koji iz toga rezultiraju; kao što su: materijali, otpadi i prašina, dužni su provoditi mjere sigurnog skladištenja i transporta propisane provedbenim propisima u svrhu sprječavanja nastanka bolesti.

Članak (36)

Sva tijela i pojedinci kada obavljaju kakvu uslužnu, proizvodnu ili kakvu drugu djelatnost, a osobito pri upravljanju strojevima ili opremom, ili u slučajevima korištenja opreme za uzbunjivanje i zvučnika, ne smiju prelaziti granicu oscilacije buke propisanu u provedbenim propisima.

Kod procjene dozvoljenog raspona buke, ovlaštena tijela u obzir će uzimati ukupnu količinu zvuka izbačenu iz nepokretnih (ili određenih) izvora u regiji.

Tvrtke i postrojenja u ovom pogledu dužni su odabirati opremu i strojeve koji ispunjavaju navedene uvjete.

Članak (37)

16

Vlasnik projekta, tvrtke ili postrojenja, dužan je poduzimati sve neophodne radnje i mjere predostrožnosti na sprječavanju curenja ili emisije zagađivača zraka unutar svojih radnih površina, odnosno, ograničiti takvo curenje ili emisiju na dozvoljene granice koje su propisane u provedbenim propisima, bilo da je takvo curenje ili emisija rezultat djelatnosti kojom se tvrtka ili postrojenje bavi, ili da se radi o posljedicama oštećenja na opremi; te je također dužan provoditi i sve mjere sigurnosti na radu i zaštite radnika prema određenim propisima zaštite zdravlja i sigurnosti; a u pogledu odabira strojeva, opreme, materijala i vrste goriva dužan je odabirati one koji zadovoljavaju specificirane uvjete u pogledu kako uvjeta sigurnosti i zaštite na radu tako i uvjeta s obzirom na dozvoljenu emisiju zagađivača, te osigurati dostatnu ventilaciju, dimnjake i ostala sredstva pročišćavanja zraka.

Članak (38)

Vlasnik projekta, tvrtke ili postrojenja dužan je provoditi potrebne postupke održavanja stupnja temperature i vlage unutar radne površine, i voditi računa da ne prelaze najveću gornju ili donju dozvoljenu granicu.

Ukoliko uvjeti rada uvjetuju stalno kolebanje temperature i vlage i njihovo izlaženje izvan dozvoljenih granica, vlasnik projekta, tvrtke ili postrojenja mora osigurati odgovarajuća sredstva zaštite svojih radnika, odnosno, odgovarajuća radna odjela i druga sredstava zaštite na radu.

Gornju i donju granicu dozvoljenog stupanja temperature i vlage, dozvoljeno trajanje izloženosti tim uvjetima, te zaštitna sredstva, propisat će se provedbenim propisima.

Članak (39)

Zatvorene i polu-zatvorene javne površine, postrojenja i projekti, moraju ispunjavati uvjete propisane u pogledu sustava ventilacije; ovisno o opsegu površine i njenih kapaciteta, te vrsti aktivnosti koje se u njima obavljaju; kako bi se osigurali stalna cirkulacija i pročišćenje zraka i održavanje odgovarajućeg stupnja temperature.

III. poglavlje

ZAŠTITA VODENOG OKOLIŠA OD ZAGAĐENJA

¸1. dio

17

Zaštita površine i podzemnih voda

Članak (40)

Akumulacija podzemnih voda pogodnih za piće, koja se može provoditi sukladno mehanizmima kontrole i postupcima koje je odredilo nadležno tijelo, može se provoditi samo u omjeru koji ne narušava raspoloživost tih voda, njihove osobine, i norme i pravila prema kojima bi se trebali distribuirati i koristiti.

Članak (41)

Sukladno odredbama izvršnih odluka i zakona o načinima iskopavanja bunara podzemnih voda, bilo kakvo bacanje, ispuštanje ili ekstrakcija krutih i tekućih materijala i plinova zabranjeno je na svim izvorima ili tokovima površinskih i podzemnih voda pogodnih za uporabu.

2. dio

Zaštita pomorskog okoliša

Članak (42)

Glavni cilj zaštite pomorskog okoliša od zagađenja je zaštita i očuvanje državne obale i luka od rizika onečišćenja svih vrsta, oblika i izvora, te zaštita okoliša i prirodnih izvora teritorijalnog mora, područja čiste gospodarske zone, otoka i kontinentalne ploče; odnosno, prevencija zagađenja bilo koje vrste prije nego što se dogode, te uklanjanje, zaustavljanje i umanjenje posljedica onečišćenja koji se dogode.

Prvo: Zagađenje od brodova

1- Onečišćenje naftom

Članak (43)

Svim brodovima i tankerima zabranjeno je izbacivanje nafte ili njegovih derivata u teritorijalno more ili čisto gospodarsku zonu države Katar. Svi brodovi i tankeri usidreni u katarskim lukama moraju ispunjavati uvjete i obveze propisane ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima.

Članak (44)

Institucijama ovlaštenima za istraživanje, vađenje ili eksploataciju morskih naftnih polja i drugih pomorskih prirodnih izvora, te

18

organizacijama koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti prijevoza nafte, zabranjeno je ispuštanje zagađivača koji su produkti bušenja, istraživanja, ispitivanja izvora ili proizvodnih operacija u teritorijalno more ili čisto gospodarsku zonu države, osim uz uporabu sigurnosnih sredstava koji ne izazivaju oštećenje vodenog okoliša, i tretmanom isušivanja otpada i polutanata uporabom najnovijih tehnoloških metoda koji zadovoljavaju međunarodne i lokalne, katarske, norme i sporazume.

Članak (45)

Vlasnik i zapovjednik broda, te osobe odgovorne za prijevozna sredstva kojima se nafta transportira unutar luka, unutrašnjih voda ili teritorijalnog mora, ili unutar čisto gospodarske zone, te kompanije koje se bave proizvodnjom nafte, u slučaju bilo kakve nesreće curenja nafte dužni su odmah obavijestiti nadležne administrativne organe i informirati ih o uvjetima nastanka nesreće, vrsti materijala koja curi, postupcima koje su poduzeli da spriječe ili umanje opseg curenja, te svim ostalim pojedinostima o kojima su ih dužni informirati sukladno propisano u provedbenim propisima.

Vlasnik i zapovjednik broda odgovorni su za bilo kakvu nesreću curenja nafte koja je izazvana greškom, nepažnjom ili nemarom da se poduzmu odgovarajuće potrebne mjere predostrožnosti radi sprječavanje takvog događaja.

U svim navedenim slučajevima, nadležni organ će Vijeće obavijestiti i opskrbiti ga informacijama vezanima za nesreću odmah nakon što se dotična nesreća dogodila.  

Članak (46)

Vlasnici i zapovjednici brodova registriranih u ili izvan države Katar o nafti koju imaju ili prevoze na brodu, uključujući i sve operacije vezane uz naftu, naftne derivate i ulja, dužni su voditi evidenciju, i to naročito o sljedećem:

1- o istovaru i isporuci ili bilo kakvoj drugoj operaciji vezanoj uz ukrcaj i transport nafte, njegovih derivata i ulja, s navođenjem njihove vrste,

2- o pražnjenju nafte, njenih derivata i ostalih goriva u situacijama kada je to potrebno radi sigurnosti broda i njegova tereta ili spašavanja ljudi, uz navođenje njihove vrste,

19

3- o slučajevima curenja nafte, njenih derivata i drugih vrsta goriva zbog sudara ili kakve druge vrste nesreće, s navođenjem omjera i količine njihova curenja,

4- o pražnjenju prljavih balastnih voda i vode od čišćenja tankera,

5- o izbacivanju zagađenog otpada, te

6- o pražnjenju brodskih voda s udjelom nafte, kao što je voda koja se nakuplja u strojarnici, izvan broda kad je brod usidren u luci.

Način vođenja evidencije o pražnjenu i izbacivanju nafte, njenih derivata i ostalih vrsta goriva s morskih platformi u vodeni okoliš, bit će određeno posebnom odlukom.

Članak (47)

Nadležna administrativna tijela u određenim dolaznim lukama moraju osigurati objekte, strojeve i opremu potrebnu za zaprimanje izlučevina i otpadnog materijala, te sedimenata nafte, naftnih derivata i ostalih vrsta ulja i goriva s brodova usidreni u tim lukama.

Članak (48)

Brodovi čiji je ukrcajni kapacitet određen provedbenim propisima, bez obzira nalazili se u katarskim lukama ili su u prolazu kroz njih, moraju biti opremljeni opremom za umanjenje štetnih utjecaja na vodeni okoliš sukladno provedbenim propisima.

Članak (49)

Ne prejudicirajući odredbe međunarodnog sporazuma o civilnoj odgovornosti za štete nanesene nesrećama zagađenja naftom, njenim derivatima i ostalim vrstama goriva, potpisanog u Bruxellu 1969. godine, i odredbe njegovih naknadnih amandmana, brodovi za prijevoz nafte ukupne bruto težine od 2000 tona i više, koji prometuju u teritorijalnom moru ili čisto gospodarskoj zoni države Katar, nadležnom su administrativnom tijelu, sukladno nadzornim mehanizmima propisanima ministarskom odlukom u suradnji s Vijećem, dužni prezentirati financijski jamstveni certifikat u obliku osiguranja, odštetne note ili neke druge vrste garancije. Ovaj certifikat ili garanciju brod za prijevoz nafte predočavat će na ulazu u teritorijalno more države Katar, i isti mora biti valjan i pokrivati odgovornost broda da će naknaditi štete svih ekoloških nesreća koje eventualno izazove u iznosu kojeg odredi nadležno administrativno tijelo.

20

Što se tiče brodova registriranih u Kataru, koji su obuhvaćeni gornjim međunarodnim sporazumom, za njih će ovakve certifikate izdavati nadležno tijelo za registraciju brodova u Kataru.

Članak (50)

Svi brodovi koji se bave redovnim prijevozom nafte za/iz katarskih luka, ili iz bilo kojeg drugog postrojenja ili jedinice pohrane nafte unutar teritorijalnog mora ili čiste gospodarske zone u državi, moraju posjedovati međunarodni certifikat o prevenciji zagađenja naftom sukladno provedbenim propisima.

2- Zagađenje štetnim materijalima

Članak (51)

Motornim brodovima i ostalim vrstama brodova za prijevoz robe, u teritorijalno more i čisto gospodarsku zonu zabranjeno je sljedeće:

1- izbacivati i ispuštati sve vrste otpada, zagađivača, štetnih tekućih materijala i uginulih životinja, namjerno ili nenamjerno, direktno ili indirektno, što može zagaditi prirodni okoliš i narušiti opće zdravlje ili na bilo koji drugi način narušiti ili oštetiti more,

2- izbacivati štetne materijale zapakirane u pakete, kontejnere ili mobilne tankere ili teretna kola, i

3- uranjati u more otpad i materijale koji su u provedbenim propisima navedeni kao štetni, a u koji spadaju svi tekući i kruti materijali koji narušavaju i oštećuju vodeni okoliš.

Članak (52)

Nadležna administrativna tijela ukrcajne i iskrcajne luke koje zaprimaju brodove za prijevoz robe navedene u prvom paragrafu prethodnog članka, i bazene za popravak brodova, moraju opremiti opremama i objektima za zaprimanje štetnih tekućih materijala i brodskog otpada.

3- Zagađenje kanalizacijskim otpadom i smećem

Članak (53)

Brodovima i morskim platformama zabranjeno je ispuštanje kontaminiranih odvodnih kanalizacijskih voda u unutrašnje vode, teritorijalno more ili čiste gospodarske zone u državi Katar, i njih se

21

moraju rješavati sukladno normama i postupcima specificiranih u provedbenim propisima.

Članak (54)

Brodovima i morskim platformama koji se bave istraživanjem i eksploatacijom minerala i prirodnih izvora u pomorskom okolišu države Katar, te brodovima koji koriste njene luke, zabranjeno je izbacivanje otpada ili nusproizvoda svojih radnji u unutrašnje vode, teritorijalno more ili čisto gospodarsku zonu države, i svoj otpad moraju deponirati u specijalno izrađene kontejnere, ili na područja koje su odredila nadležna administrativna tijela.

Drugo: Zagađivanje iz kopnenih izvora

Članak (55)

U protokolarnim propisima o stalnoj zaštiti okoliša spominju se onečišćenja koja uzrokuju kopneni izvori. Ti izvori su: općinski, industrijski, poljoprivredni, nepokretni i pokretni izvori, čiji ispusti dopiru do pomorskog okoliša, i to naročito sljedeći izvori:

1- ispusti i cjevovodi koji se prazne u more,2- kanali ili vodeni tokovi, uključujući tokove podzemnih voda, 3- pomorski objekti i postrojenja, nepokretni ili pokretni, koji se koriste u svrhe koje nisu istraživanje i eksploatacija morskih dubina, dna i kontinentalne ploče, morske platforme, bušilice, umjetno izgrađeni otoci i sl., i 4- i bilo koji drugi kopneni izvori koji se nalaze na teritoriju države, bilo da okoliš zagađuju putem zraka, vode, ili s obale.  

Članak (56)

Svim projektima i postrojenjima i objektima, uključujući javne površine i objekte za pružanje trgovačkih, industrijskih, turističkih i uslužnih djelatnosti, zabranjeno je ispuštanje ili izbacivanje ikakvih materijala, otpada i netretiranih tekućina koji izazivaju onečišćenje obale ili njenih susjednih voda, bilo da se radi o namjernom ili nenamjernom, direktnom ili indirektnom onečišćenju.

Članak (57)

U pogledu izdavanja dozvola za pokretanje ikakvih projekata ili objekata i postrojenja, ili radnji na morskoj plaži ili u njenom susjedstvu, a koji se bave djelatnostima koji ispuštaju materijale zagađivače i time krše odredbe ovog Zakona i odluka u svezi njegova

22

provođenja i primjene, osoba podnositelj molbe za izdavanje odobrenja dužan je provesti studiju utjecaja na okoliš i osigurati sva sredstva potrebna za tretiranje takvih otpada.

Članak (58)

Specifikacije i norme koje industrijski projekti kojima je izdano odobrenje za ispuštanje topivih polutanata i njihovu naknadnu obradu moraju zadovoljavati bit će određeni zasebnim propisom, kojim će se istovremeno specificirani i netopivi polutanti koje industrijski objekti ne smiju ispuštati u vodeni okoliš.

Članak (59)

Predstavnik, osoba odgovorna za projekt, ili uprava objekata i sl. koji se navode u članku (56) ovog Zakona, a koji ispuštaju materijale u vodeni okoliš, odgovorni su za prekršaje koje u tom pogledu počine njihovi radnici, kao što su odgovorni i za osiguranje sredstava tretiranja tih otpada sukladno normama i specifikacijama specificiranima u provedbenim propisima.

Članak (60)

Sukladno odredbama ranije spomenutog Zakona br. (10) iz godine 1987., na morskoj obali je zabranjena izgradnja objekata i postrojenja na udaljenosti ispod 200 metara od obalne linije, osim ukoliko za to ne postoji odobrenje nadležnog administrativnog tijela donesenog u suradnji s Vijećem. Pri ovome se moraju poštivati svi uvjeti i postupci propisani u provedbenim propisima.

Članak (61)

Sukladno odredbama Zakona br. (4) iz godine 1983., zabranjeno je obavljanje bilo kakve djelatnosti koja narušava prirodnu ravnotežu i tok obale, ili je mijenja s obzirom na izmjenu i granice plime i oseke, osim ukoliko za to ne postoji odobrenje nadležnog administrativnog tijela donesenog u suradnji s Vijećem. Pri ovome se moraju poštivati svi uvjeti i postupci propisani u provedbenim propisima.  

23

IV. poglavlje

UPRAVNI I SUDSKI POSTUPCI

Članak (62)

Osoblje Glavnog tajništva, imenovano rješenjem predsjednika Vijeća, imat će izvršnu ovlast uhićenja počinitelja prekršaja odredbi ovog Zakona, njegovih provedbenih propisa i izvršnih odluka. Ovu ovlast imat će i drugi pripadnici administrativnog osoblje koje u tu svrhu ovlasti Vijeće. Navedene osobe imat će pravo da pretražuju mjesta na kojima se obavljaju radnje koje utječu na okoliš, provjeravaju poštivanja odredbi ovog Zakona i njegovih provedbenih propisa, u bilo koje ulaziti na mjesta počinjenja prekršaja protiv zakonske regulative u svezi očuvanja i zaštite okoliša, pisati zapisnike o «hvatanju» takvih prijestupnika, i pokretati sve dopuštene pravne postupke protiv njih, te će naročito biti ovlašteni za obavljanje sljedećih radnji:

1- ulaženje i inspekciju objekata i postrojenja u svrhu kontrole načina operiranja i provedbe sigurnosnih propisa,

2- podnošenje izvješća o radnjama za koje se vjeruje da će možda uzrokovati narušavanje ili oštećenje okoliša,

3- uzimanje uzoraka iz otpada i korištenih, skladištenih i proizvedenih materijala, kako bi se uvjerili u njihovo udovoljavanje uvjetima, mjerama i propisima zaštite okoliša,

4- penjanje na brodove i morske platforme, i ulazak u objekte i postrojenja koji se nalaze na morskoj obali, radi inspekcije sredstava za prijevoz nafte i materijala koji zagađuju morski okoliš, te utvrđivanja poštivanja i udovoljavanja primjeni odredaba ovog Zakona i njegovih provedbenih propisa i izvršnih odluka vezanih uz njihovo izdavanje i primjenu, i opremljenost opremom i sredstvima za tretiranje otpada sukladno uvjetima i odredbama propisa za sigurnost i sigurnosno rukovanje tim opremama i sredstvima.

Članak (63)

24

U slučaju namjere kapetana broda koji je počinio prekršaj da napusti luku, službenici s izvršnom ovlašću koji su navedeni u prethodnom članku, imat će pravo ubiranja novčane garancije u gotovini u visini kazni i naknada za koje se pretpostavlja da će u tom iznosu biti naplaćeni na sudu, pod uvjetom da taj iznos nije manje od najmanje predviđenog iznosa kazne za tu vrstu prekršaja, i uz dodatak svih ostalih troškova i naknada koje je nadležno administrativno tijelo procijenilo u pogledu uklanjanja posljedica prekršaja.

Novčanu garanciju u gotovini moguće je zamijeniti bankovnim garantnim pismom ili kakvim drugim oblikom jamstva kojeg prihvaća nadležno administrativno tijelo sukladno međunarodnim zakonskim propisima s tog područja, i to naročito odredbi međunarodnog sporazuma o civilnoj odgovornost za štete nastale od onečišćenja naftom potpisanog 1969. godine u Bruxellu.

Članak (64)

Ne prejudicirajući odredbe navedene u prethodnom članku, nadležno administrativno tijelo imat će pravo pokretanja i sudskog postupka, i to prije svega u svrhu zadržavanja ili zapljene broda zbog neuspjeha njegova kapetana da podmiri hitnu naplatu kazni i naknade za počinjeni prekršaj propisane za slučaj da se počinitelji uhvate na djelu ili za slučaju pospješenja i ubrzanja opisanog u prethodnom članku, imat će pravo i pokretanja .

Rješenje o zadržavanju ukinut će se odmah po zaprimanju potraživanih iznosa ili bezuvjetnog financijskog jamstva.

Članak (65)

Svaki kapetan, vlasnik, ili osoba odgovorna za brod koji se koristi uslugama katarskih luka, ili ima ovlaštenje za rad u teritorijalnom moru i susjednom području ili čisto gospodarskim zonama države Katar, predstavnicima nadležnih administrativnih tijela ili osobama ovlaštenima za provedbu sudskog uhićenja, odnosno, koji su imenovani za kontrolu primjene ovog Zakona i njegovih provedbenih propisa, dužni su pružati sve moguće olakšice pri obavljanju njihova posla.

V. poglavlje

SANKCIJE / KAZNE

Članak (66)

25

Ne prejudicirajući neku drugu maksimalnu kaznu propisanu Kaznenim zakonom ili nekim drugim zakonom, svatko tko prekrši odredbe članaka koji se navode u ovom poglavlju bit će kažnjeni sankcijama i kaznama koji se navode dalje u tekstu, a u slučaju ponavljanja prekršaja, propisane sankcije i kazne će se udvostručiti.

Članak (67)

Svatko tko prekrši odredbe članaka (31), (35), i (36) ovog Zakona kaznit će se novčanom kaznom od najmanje tisuću do najviše dvadeset tisuća katarskih rijala.

Članak (68)

Svatko tko prekrši odredbe članaka (13, paragraf 2), (16 , paragraf 1) , (18) , (32, paragraf 1 ) , (33) , ( 37) , (38) , (48 ) ,(60) i (61) ovog Zakona kaznit će se novčanom kasnom od najmanje pet tisuća i najviše pedeset tisuća rijala.

Članak (69)

Svatko tko prekrši odredbe članaka (27 , paragraf 2) , (29 ) , (30) , (41 ) , (45 , paragraf) , (53) , ( 54 ) i (56) ovog Zakona kaznit će se kaznom zatvora od najviše godinu dana i novčanom kaznom od najmanje dvadeset tisuća do najviše sto tisuća rijala, ili jednom od tih dviju kazni.

Članak (70)

Svatko tko prekrši odredbe članaka (25, paragraf), (26), (27, paragraf), (45, paragraf 2) , ( 51, točke 1, 2) ovoga Zakona kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju od najmanje jedne i najviše tri godine, te novčanom kaznom od najmanje sto tisuća i najviše tristo tisuća katarskih rijala, ili jednom od tih kazni.

Članak (71)

Svatko tko prekrši odredbe članaka (24) , ( 25 , paragraf 3) , (43 ) , (44) i (51, točka 3) kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju od najmanje tri i najviše deset godina, te novčanom kaznom od najmanje dvjesto i najviše petsto tisuća katarskih rijala, ili jednom od te dvije kazne.

Članak (72)

26

Pod osobom ponovnog počinitelja prekršaja u smislu tumačenja ovog Zakona smatra se svaka osoba koja prekršaj sličan onome kojeg je prethodno počinio, i za kojeg je bio kažnjen kaznama koji se predviđaju ovim Zakonom, ponovi prije isteka perioda od pet godina od isteka kazne. U suprotnom će se smatrati da je nastala zastara.

Članak (73)

U slučaju podizanja optužnice u kaznenom postupku protiv kakvog projekta, objekta ili postrojenja, sud takav projekt, objekt ili postrojenje može zatvoriti ili deportirati stranca iz države ili zaplijeniti sve strojeve i opremu korištenu u počinjenju prekršaja, zajedno s primoravanjem počinitelja prekršaja da uklone prekršaj i njegove posljedice.

Članak (74)

Ukoliko osoba tko počini kakav prekršaj, ili ga netko drugi počini u njegovo ime ili u njegovu korist, ima zakonskog zastupnika ili partnera, oni će zajedno s njim biti odgovorni za počinjenje prekršaja i sukladno tome kažnjeni jednom od kazni propisanih ovim Zakonom.

Predstavnik pravne osobe neće biti kažnjavan ako se dokaže da se prekršaj počinio bez njegovog odobrenja ili saznanja, ili u koliko je u vrijeme tog prekršaja njegova ovlast bila delegirana na neku drugu osobu, ili ukoliko se dokaže da je poduzeo sve razumne mjere kako bi spriječio taj prekršaj.

Članak (75)

Vlasnik, kapetan, upravitelj (iznajmljivač) broda, osoba odgovorna za brod i upravitelji projekata, objekata ili postrojenja, svi će biti odgovorni za štete nastale iz počinjenja prekršaja u pogledu primjene odredbi ovog Zakona, i platit će propisane kazne i naknade i troškove uklanjanja posljedica takvog prekršaja.

27