Klimatske promjene i utjecaj na Klimatske promjene i utjecaj na turizam u Hrvatskojturizam u Hrvatskoj

„„ClimClim--Run projectRun project”” radionica: radionica: „„Klimatske Klimatske informacije, klimatske promjene i turizaminformacije, klimatske promjene i turizam””, , Hotel Palace, Zagreb, 21.Hotel Palace, Zagreb, 21. rujnarujna 20201111

Vladimir Kalinski, UNDP konzultantVladimir Kalinski, UNDP konzultant

PristupPristup• Važnost turizma za ekonomski i društveni razvoj

u Hrvatskoj• Pregled klime do kraja stoljeća u HR – globalni i

regionalni klimatski modeli• Razmatranje potencijalne ranjivosti vezane uz

klimatske promjene• Preporuke za buduće studije, prilagodbe i „no

regrets” mjere

2

ZnaZnaččaj sektora turizma i ranjivostaj sektora turizma i ranjivost

• Sektor ima značajan utjecaj na društveni razvoj (radna mjesta – cca 28% ukupnog zapošljavanja, izravno te neizravno u “dobavljačkom lancu” i popratnim uslugama – ovisnost ostalih sektora o turizmu)

• Sektor je ranjiv (jer se ne može apsolutno kontrolirati) i podložan utjecaju klimatskih promjena – oslanja se na prirodne ljepote i kvalitetu ekosustava – (TOMAS, Inst. za turizam)

• Dane su procjene - potrebno je raspolagati sa značajno više “finih” informacija o utjecajima klimatskih promjena, mogućim ekonomskih gubitcima i kako ih nadoknaditi, koje su koristi i troškovi, mogućnosti i ulaganja

3

MoguMogućće posljedice e posljedice KPKP na Hrvatsku:na Hrvatsku:Analizom globalnih i regionalnih klimatskih modela do

2080. u Hrvatskoj će:

↑↑ godišnje od +2°C do +7.3°C (ljetni prosjek +3°C)

↓↓ od -30% do -50% (najmanje padalina ljeti)???? neizvjestan

↑↑ od 9 do 88cm (i to bez topljenja ledenih kapa!)- Veća učestalost ekstremnih vremenskih prilika:

– Češća frekvencija razdoblja suša i toplotnih valova (no također i manje i rjeđe zimske polarne fronte)

– Veća učestalost jakih vremenskih nepogoda (tuče, prolomi oblaka, olujni vjetrovi, ...)

- Općenito – mediteranska ljeta postat će vrućija i sušnija dok će u sjevernoj Europi klima biti ugodnija

4

KP izravno i neizravno utječu na:• Privlačnost i specifične karakteristike lokaliteta

– Privlačnost krajobraza, degradacija stanja prirode, flore, faune, funkcije ekosustava (npr. Plitvice i krš?)

– npr. cvatnja algi u 2007. za 132 istarska ribara – šteta od EUR 127.000

• Utjecaji ekstremnih vremenskih nepogoda– štete na infrastrukturi (marine, sustavi odvodnje i kanalizacije, plaže,

šetnice...); – psihološki efekti na turiste – pijavice, poplave (i plimne), požari (HŠ:

štete od požara u 2007. EUR 113 mil.) • Zdravstveni problemi

– Povećanje broja toplotnih udara (prosječna dob turista?)– Manji broj smrtnosti uzrokovano polarnim frontama– Nove bolesti (malarija, dengue...)

• Štete u ribarstvu i marikulturi, poljoprivredi, energetici ...

MoguMogućće posljedice e posljedice KPKP na turistina turističčku ku infrastrukturu i prirodne resurse:infrastrukturu i prirodne resurse:

5

Izvor: UNDP Hrvatska, NHDR 2008. (Izradio: Oikon d.o.o., Zagreb)

Porast razine moraPorast razine mora

6

Porast razine mora ... Porast razine mora ...

7

8

VaVažžnost turizma za Hrvatsku...nost turizma za Hrvatsku...

9

10

EU projekt PESETA: EU projekt PESETA: TCITCI

Općenito – mediteranska ljeta postat će vrućija i sušnija dok će u sjevernoj Europi klima biti ugodnija

11

12

PreporukePreporuke: : Informacije su bitne!Informacije su bitne!• Potrebno je razviti kapacitete za “spuštanje”

globalnih i regionalnih klimatskih modela i scenarija (IPCC) na razinu Hrvatske i regije koji bi uzeli u obzir specifične karakteristike geomorfolgije, atmosfere i mora. (DHMZ)

• Preduvjet za preciznije scenarije utjecaja KP, moguće vremenske pojave i njihovi utjecaji na ekosustave i na pojedine sektore,a

• A potom i utjecaj na ponašanje turista i na turistički sektor.

• Nužno razviti bolju komunikaciju i usklađivanje akcija među različitim sektorima – Državna komisija za klimatske promjene ili sl. tijelo 13

Relative Adaptive Capacity of Major Tourism Sub-sectors.Source: with modifications after Simpson et al. (2008) 14

MoguMoguććnost prilagodbe nost prilagodbe ––javni sektorjavni sektor

• Kako djelovati na individualne odluke turista i tržišta? Što može učiniti središnja vlast?

Posredno i direktno – mnogo. Kroz:• Dugoročnije planiranje javnih usluga, infrastrukture

i prometa,• Regulaciju korištenja i namjene zemljišta i

prostorno planiranje (npr. integrirano planiranje mora i obale, postoji li ijedno tijelo u RH zaduženo za to?),

• Regulaciju očuvanja kvalitete okoliša (npr. zaštićene zone bez aktivnosti)

15

• Planiranjem poreznog sustava i investicija u sektoru turizma, poticanjem razvoja i udjela privatnog kapitala

• Planiranjem zaštite i spašavanja u slučaju jakih nepogoda

• Poboljšanjem interventne zdravstvene skrbi u turističkim zonama

• Poticanjem razvoja dodatnih i zamjenskih gospodarskih djelatnosti kojima bi se nadoknadili mogući gubitci u turizmu

MoguMoguććnost prilagodbe nost prilagodbe ––javni sektorjavni sektor

16

• Dodatno osnažiti promociju i marketing – osobito za do sada nedovoljno razvijene turističke grane

• Osnažiti ljudske resurse – podići razinu kvalitete usluge i ponude; edukacija turističkih djelatnika

• Strukturne promjene: orijentacija na ponudu manje podložnu utjecajima klimatskih promjena – sunce, more i plaže vs. kultura, film, festivali, gastronomija, povijest, avantura, medicinski i kongresni turizam, spa i wellness, specijalistički kampovi ...

MoguMoguććnost prilagodbe nost prilagodbe ––privatni sektorprivatni sektor

17

• Znatnim poboljšanjem energetske efikasnosti objekata

• Razviti dodatne sustave za vodoopskrbu i za obradu otpadnih voda, posebno tamo gdje su već sada izvori ograničeni

• Poboljšati učinkovitost korištenja vode• Poboljšati spremnost za izvanredne situacije

(havarije, zdravstvena pomoć)• Zaštititi posebno ranjive ekosustave

MoguMoguććnost prilagodbe nost prilagodbe ––opopććenitoenito

18

19

20

Izvor: www.sarajevo-x.com/forum21

www.undp.hrwww.undp.hrr

22

Zahvaljujem na paZahvaljujem na pažžnji!nji!

Izvor: Crometeo.hr23