KNJIGA ZA PROMJENE - gov.me · PDF file"Knjiga za promjene" stigla je do ruku svih naših stručnih radnika, nakon čega smo, o iniciranim temama, razgovarali na nekoliko formalnih

REPUBLIKA CRNA GORA KNJIGA ZA PROMJENE Ministarstvo prosvjete i nauke Javna rasprava

1

KNJIGA ZA PROMJENE

Javna rasprava

Podgorica, jul 2001.


2

KNJIGA ZA PROMJENE

Javna rasprava

I z d a v a č: Ministarstvo prosvjete i nauke

Republike Crne Gore

Pokrovitelj:

INSTITUT ZA OTVORENO DRUŠTVO CRNA GORA

Priredili: Komisije za promjene u obrazovanju: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje

Osnovno obrazovanje Gimnazije

Stručno obrazovanje Obrazovanje odraslih

Podgorica, jul 2001.


3

S A D R Ž A J

PREDŠKOLSKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE 9

1 JPU «Lubica V. Jovanović - Maše» - Budva 11 2 Rasprava u prostorijama Radničkog univerziteta " Milun

Božović " Podgorica

13 3 Prosvjetna inspekcija Područna jedinica - Podgorica 2 - 1 14 4 Prosvjetna inspekcija Područna jedinica - Podgorica 2 - 2 15 5 JPU «Ljubica Popović» 17 6 Milica Vukotić 17 7 Aktiv direktora predškolskih ustvanova Cetinja i primorja 21 8 Rasprava u Herceg Novom 23 9 JPU «25. maj» Šavnik 24

10 JPU "Dragan Kovačević" Nikšić 24

OSNOVNO OBRAZOVANJE 27 1 JU Osnovna škola "VUKO JOVOVIĆ" Danilovgrad 29 2 JU OŠ “ANTO DJEDOVIĆ” Bar 34 3 ZAPISNIK SA JAVNE RASPRAVE - Podgorica 36 4 JU OŠ »HAJRO ŠAHMANOVIĆ« Plav 38 5 Javna rasprava o promjenama u osnovnom obrazovanju

JU Gimnazija »Panto Mališić« Berane

39 6 Javna rasprava, Pljevlja 41 7 Javna rasprava o promjenama u osnovnoj školi

»SUTJESKA« PODGORICA

42 8 JU OŠ “RADOJICA PEROVIĆ” Podgorica 43 9 Javna rasprava o promjenama u osnovnom obrazovanju u

Bijelo Polje

44 10 JU OŠ »Milovan Rakočević« Lepenac, Mojkovac 46 11 JU OŠ »ALEKSA BEĆO ĐILAS« Ravna Rijeka 47 12 Rasprava o obrazovanju, JU srednja škola »DANILO KIŠ«

Budva

49 13 JU OŠ '' BORO ĆETKOVIĆ '' Podgorica 50 14 JU OŠ ''BUKOVICA '' Rožaje 51 15 JU OŠ '' IVO LOLA RIBAR '' Prčanj 51 16 JU OŠ '' JOVAN TOMAŠEVIĆ '' VIRPAZAR, Bar 52 17 JU OŠ ''JAGOŠ KONTIĆ'' STRAŠEVINA – Nikšić 54 18 JU OŠ ''MEKSIKO'' Bar 54 19 JUOŠ '' KEKEC '' Sutomore 55 20 JU OŠ ''25 MAJ'' – Vrbica, Berane 57 21 JU OŠ '' RATKO ŽARIĆ '' Nikšić 57


4

22 JU OŠ »MARKO NUCULOVIĆ« Ulcinj 59 23 JU OŠ “MILUN IVANOVIĆ” Biševo, Bijelo Polje 61 24 JU OŠ “SRBIJA” Bar 61 25 JU OŠ “MILOVAN JELIĆ” Pavino Polje 64 26 PORUKA PEDAGOGA O REFORMI OBRAZOVANJA

Pedagoški pokret Jugoslavije

65 27 JU OŠ ”MARKO MILJANOV” Bijelo Polje 67 28 JU OŠ ” VUKSAN DJUKIĆ” Mojkovac 69 29 JU OŠ ”MILAN VUKOVIĆ” Herceg Novi 71 30 JU OŠ ”BRAĆA RIBAR” Nikšić 72 31 Rasprava o obrazovanju - HERCEG NOVI 74 32 JU OŠ "MEDJURIJEČJE" Medjuriječje 76 33 JU OŠ "BOŠKO BUHA" Pljevlja 76 34 JU OŠ ‘’Lovćenski partizanski odred ‘’ Cetinje 77 35 JU OŠ "VLADIMIR NAZOR" Podgorica 78 36 JU OŠ "BRANKO BOŽOVIĆ" Podgorica 79 37 JU OŠ "ALEKSA BEĆO DJILAS" Ravna Rijeka 81 38 JU OŠ "M. M. BURZAN" Podgorica

Za Aktiv nastavnika IV razreda, Bakrač Rosanda

82 39 JU OŠ "MEKSIKO" Bar 84 40 JU OŠ »BLAŽO JOKOV ORLANDIĆ« Bar 87 41 JU OŠ »OKTOIH« Podgorica 88 42 JU OŠ »SUTJESKA« Podgorica 90 43 JU OŠ »JUGOSLAVIJA« Bar 91 44 JU OŠ "BRAĆA RIBAR" Nikšić 103 45 JU OŠ "MILIJA NIKČEVIĆ" Kličevo 106 46 JU OŠ "SAVO PEJANOVIĆ" Podgorica 106 47 JU OŠ "MAKSIM GORKI" Podgorica 106 48 JU OŠ "BLAŽO J. ORLANDIĆ" Bar 111 49 JU OŠ "VUK KARADŽIĆ" - Podgorica 112 50 JU OŠ "DUŠAN BOJOVIĆ" Župa Nikšićka 114 51 JU OŠ RADOMIR MITORVIĆ" - Berane 117 52 JU OŠ "OLGA GOLOVIĆ" - Nikšić 117 53 Javna rasprava o obrazovanju, Nikšić 119 54 JU OŠ"BEĆKO JOVOVIĆ" Stabna 120 55 JU OŠ"RADOJE TOŠIĆ" - Srdanov Grob - Pljevlja 121 56 JU OŠ"RISTAN PAVLOVIĆ"- Pljevlja 122 57 JU OŠ "MILOMIR DJALOVIĆ" Sušica 122 58 JU OŠ "RIFAT BURDŽOVIĆ-TRŠO"- Lozna 123 59 JU OŠ "BRAĆA TOPALOVIĆ" Plužine 123 60 JU OŠ "M. TITO" Ulcinj 124 61 JU OŠ "MIROSLAV DJUROVIĆ" Bašča 126 62 JU OŠ "SALKO ALJKOVIĆ" Pljevlja 127 63 JU OŠ "BOŠKO STRUGAR" Ulcinj 129


5

64 JU OŠ "RISTO MANOJLOVIĆ" Kolašin 130 65 JU OŠ "DAŠO PAVIČIĆ" Herceg Novi 133 66 Vanda Vujisić, profesor 136 67 Desimir Sandić, profesor 141 68 Radovan P. Žižić i M. Joksimović 142 69 Marinko Radević 143 70 Zoran Lalović, JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” – Budva 143 71 Ratko Seratlić , JU OŠ "Njegoš" Kotor, aktiv biologije –

hemije

148 72 Ratko Vujinović, profesor- direktor, JU OŠ “Milan Vuković”

Herceg-Novi

151 73 prof. Žarko Mandić , Promjene sagledane kroz prizmu

sadašnjeg stepena osnovnog obrazovanja

153 74 Vlado Smolović, prof. TO i dipl. pedagog 154 75 Savo Lekić, prof. u penziji, Bar 156

GIMNAZIJE 159

1 JU Gimnazija ''Niko Rolović Bar 161 2 JU Gimnazije "Panto Mališić" Berane 162 3 Javna rasprava - Bijelo Polje i Pljevlja 164 4 JU Srednja škola ''Danilo Kiš'' Budva 165 5 JU Gimanzija Cetinje 166 6 JU Mješovita srednja škola “Braća Selić” Kolašin 167 7 JU srednja škola – Kotor 172 8 JU srednja škola "Vuksan Djukić" Mojkovac 179 9 JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić 181

10 JU Gimnazija “Tanasije Pejatović” Pljevlja 182 11 JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica 183 12 JU Gimanzija “30. septembar” Rožaje 186 13 JU srednja škola “25. maj” Tuzi 187 14 Javna rasprava o promjenama u obrazovanju

predstavnika Sindikata prosvjete i nauke i JU srednje škole “BRATSTVO – JEDINSTVO” Ulcinj

189 15 JU Srednja škola "17. SEPTEMBAR" Žabljak 190 16 Dr Nail Draga, član Savjeta za promjene 192 17 Čantrić Drago, član Savjeta za promjene u RCG

Sugestije na Knjigu za promjene u obrazovanju

193 18 Aktiv profesora matematike, Herceg Novi 195 19 Predlog promjena iz oblasti računarstva i informatike za

Gimnazije

196

STRUČNO OBRAZOVANJE 199 JU Srednja Hemijsko-tehnološka škola ''Spasoje

Raspopović ''- Podgorica

201


6

JU Srednja škola "Vuksan Djukić" Mojkovac 202 JU Elektro hemijska škola Berane 203 Privredna Komora Crne Gore 204 JU SŠ »Ivan Goran Kovačić»- Herceg- Novi, direktor

Ranko Čabrilo 208

JU Srednja škola "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi 209 Predlog promjena iz oblasti računarstva i informatike za

stručno obrazovanje

212 Aktiv ekonomista 213 JU Srednja stručna škola Pljevlja 214 Seminar o promjenama u stručnom obrazovanju i

obrazovanju odraslih, Ulcinj, 11. i 12. jun 2001.

216 JU Srednja škola Kotor 232 JU Mješovita stručna škola Rožaje 234 JU srednja gradjevinsko – geodetska škola »Inž. Marko

radević« Podgorica

235 JU Ekonomsko ugostiteljska škola Nikšić 237 JU Elektro-metalska škola Nikšić 239 JU Mašinsko-metalska škola Nikšić 239 JU Srednja elektro-tehnička škola “Vaso Aligrudić”

Podgorica

240 JU Medicinska škola Podgorica 240 JU SŠ centar Bijelo Polje 241 JU Srednja škola "17. septembar" Žabljak 241 JU SŠ "Vukadin Vukadinović" Berane 243 JU Srednja stručna škola Pljevlja 245 Sindikat prosvjete, Susreti u Ulcinju 248 JU Mješovita stručna škola Rožaje 248 JU Medicinska škola "Dr Branko Zogović" Berane 250 JU SŠ "Bećo Bašić" Plav 250 Srednje škole Nikšić 251 Slavka Gvozdenović

Sugestije u funkciji poboljšanja teksta

254 Žarko Mirković 257 Milica Tušup, psiholog-pedagog, JU SŠ ”I.G.Kovačić”

Herceg Novi

257 Željko Vukadinović, prof. fizike, JU Srednja elektro-

tehnička škola “Vaso Aligrudić” Podgorica

265 Nevenka Tešović – Pljevlja 270

OBRAZOVANJE ODRASLIH 273 I. INTEGRACIJA RADA I UČENJA U CRNOJ GORI

Podgorica, 29.maj 2001. »PRIVREDNA KOMORA«

275


7

II. OKRUGLI STO Bijelo Polje, 04/06/2001. »Gimnazija«

278

III. OKRUGLI STO Podgorica, 05/06/2001 »PRIVREDNA KOMORA«

279

IV. OKRUGLI STO Berane, 22. jun 2001. »Gimnazija«

281

V. OKRUGLI STO Nikšić, 25/06/2001 Hotel »Onogošt«

282

VI. PRILOG RASPRAVI iz SLŠ »Petar Lubarda« na Cetinju

284

Načelna mišljenja, mišljenja, zaključci, pitanja iz javne rasprave

287


8


9

PREDŠKOLSKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE


10


11

JPU «LJUBICA V. JOVANOVIĆ - MAŠE» - BUDVA 19. VI 2001. godine

Predmet: Izvještaj sa zaključcima koji su rezultat razmišljanja, razgovora i

diskusija stručnih radnika naše ustanove na temu «Promjene u predškolskom vaspitanju i obrazovanju».

"Knjiga za promjene" stigla je do ruku svih naših stručnih radnika, nakon čega smo, o iniciranim temama, razgovarali na nekoliko formalnih i neformalnih sastanaka. Razmjenjivali smo mišljenja i svakom je data prilika da iznese svoje predloge i sugestije. Izvještaj koji slijedi nastao je kao rezultat svih prethodnih razgovora i diskusija na temu "Promjene u predškolskom vaspitanju i obrazovanju".

1. Za odabrane principe, na kojima će se bazirati promjene smatramo da su odlična polazna tačka za predstojeću "nadgradnju" i u potpunosti smo saglasni sa njihovom širom primjenom.

2. U dijelu koji govori o organizaciji i finansiranju obrazovanja, od već ponuđenih predloga i rješenja u "Knjizi za promjene", opredijelili smo se za varijante koje nam izgledaju najprihvatljivije: Na centralnom nivou po našem mišljenju bilo bi dobro razdvojiti kontrolnu i savjetodavnu funkciju tako da postoji:

I. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem zakona (uz instrukcije u primjeni zakona)

II. Stručno-savjetodavna služba, koja bi nastala preimenovanjem prosvjetnih inspektora u prosvjetne savjetnike, ali bi u nju bio uključen i tim stručnjaka različitih profila: defektolog, pedagog, psiholog, logoped ... Uz navedeno, potrebno je osnovati "Državni institut za obrazovanje", kao i "Stručni savjet Crne Gore" koji bi činile predložene komisije. Predložene promjene na lokalnom i institucijalnom nivou po našem mišljenju, u potpunosti su prihvatljive.

3. Neophodna je kontrola države nad radom privatnih vrtića. 4. Kada je riječ o nadzoru u sistemu vaspitanja i obrazovanja

saglasni smo sa predlogom da se jasno razdvoji savjetodavna od inspekcijske funkcije i da se vrši kontrola uz sankcije radi sprečavanja nepravilnosti i grešaka, ali uz to smatramo da je potrebno predvidjeti i odgovarajuću stimulaciju kvalitetnog rada adekvatnom nagradom.


12

5. Predlažemo da se prijemnim ispitom na Filozofskom fakultetu ispituju osobine ličnosti prijavljenih kandidata: odgovornost, savjesnost u radu, komunikativnost, sposobnost izražavanja emocija, zatim njihova kreativnost, inteligencija i osjetljivost za dječje potrebe, što nikako ne smatramo manje značajnim od predznanja iz oblasti pedagogije. Takođe predlažemo da vaspitač, nakon obavezne jednogodišnje prakse (ili pripravničkog staža) u ustanovi, dobije ocjenu o svom radu u vidu kratkog izvještaja mentora, stručnih saradnika i direktora. Ovaj "Izvještaj o radu" vaspitač bi prilagao uz diplomu, prilikom konkurisanja za prijem u radni odnos. Smatramo da je potrebno više pažnje posvetiti edukaciji medicinskih sestara ako od njih zahtijevamo, kao što to Novi program nameće, značajno učešće u vaspitno-obrazovnom radu.

6. Predlažemo da se usavršavanje stručnih radnika u vrtićima stimuliše davanjem zvanja u struci, nakon određene visoke ocjene o radu i položenog, posebno osmišljenog ispita.

7. Zbog uočenog interesovanja djece i lakoće sa kojom, već u šestoj godini, usvajaju strane jezike, predlažemo da učenje stranog jezika (engleskog) počne od predškolskih grupa i nastavi se u školi, u obimu i na način koji će biti prilagođen uzrastu djeteta.

8. Treba ispraviti predlog naveden u "Knjizi za promjene" (str. 92) da u redovnoj grupi vrtića bude uključeno bar dvoje djece sa teškoćama u razvoju. Na svim dosadašnjim skupovima i seminarima o inkluzivnom obrazovanju predlagano je da maksimum bude dvoje, ili troje djece što mislimo da je najprihvatljivije rješenje.

9. Predlažemo organizovanje edukacije vaspitača za otkrivanje nadarene djece i rad sa njima (kako prepoznati intelektualnu radoznalost i kako je dalje stimulisati i usmjeravati?)

10. Smatramo da je u postojećim uslovima nemoguće realizovati predloženu fleksibilnu organizaciju dnevnih aktivnosti. Velika fleksibilnost u organizaciji onemogućila bi redovno i kvalitetno obavljanje vaspitno-obrazovnog rada sa djecom i zahtijevalo bi angažovanje znatno većeg broja radnika oko zadovoljenja potreba sve djece. Osim toga, vjerujemo da se uvažavanje potreba i mogućnosti roditelja i poštovanje specifičnosti svakog djeteta u pogledu fleksibilnog režima dana, ne može pozitivno odraziti na budući razvoj djeteta. Naši predškolci će morati, već naredne godine, u školu doći u određeno vrijeme i svoje školske obaveze završavati na određeni način. Stoga je dobro da se potrebne navike izgrade na vrijeme.

11. Vezano za školovanje i usavršavanje kadra, slažemo se sa predlogom da se medicinsko osoblje, koje se prima za rad u


13

vrtiću, više obrazuje iz pedagoške grupe predmeta, ali nam se čini da se dodatno obrazovanje iz oblasti njege, zdravstvene zaštite i preventive mora zahtijevati za sve vaspitače (a ne kao što je predloženo samo za one koji će raditi u jaslicama), naročito ako ostajemo na stanovištu da je za djecu u razvoju korisno da ih isti vaspitač prati od jaslica do predškolskih grupa.

U pisanju izvještaja rukovodili smo se rasporedom poglavlja u "Knjizi za promjene". U nadi da će do promjena zaista i doći srdačno Vas pozdravljam.

Direktor Vesna Dimitrijević

RASPRAVA JE ODRŽANA U PROSTORIJAMA RADNIČKOG UNIVERZITETA "MILUN BOŽOVIĆ" 23.VI 2001. godine

Izvod iz zapisnika sa rasprave Prvi dio rasprave bio je vezan za uvodna izlaganja Ljubomira Kovačevića i Radovana Damjanovića, pomoćnika ministra prosvjete i nauke. Nakon uvodnih izlaganja učesnici rasprave odvojili su se na učesnike u raspravi za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i učesnike u raspravi za osnovno vaspitanje i obrazovanje.

Učesnici u raspravi vezanoj za predškolsko vaspitanje su predstavnici JPU "Ljubica Popović" iz Podgorice i JPU " Sestre Radović " iz Kolašina.

Aktivno učešće u raspravi uzeli su: Vjera Filipović, direktor JPU "Ljubica Popović" iz Podgorice, Tatjana Novović, inspektor za predškolsko vaspitanje i obrazovanje (Tatjana Novović je prethodno upoznala učesnike u raspravi sa važnijim segmentima vezanim za promjene u sferi predškolskog vaspitno-obrazovnog procesa), Fran Vuljaj, pedagog JPU "Ljubica Popović", Pero Vuksanović, inspektor za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, Radovan Damjanović, pomoćnik ministra prosvjete i nauke RCG, Vesna Šuković i Senka, vaspitači iz JPU "Ljubica Popović" iz Podgorice, i drugi učesnici koji su dali konstruktivne prijedloge sljedeće sadržine:

1. Prihvata se struktura osnovnog obrazovanja 3 + 3 + 3 i polazak djece sa navršenih 6 godina u školi.

2. Prihvata se prijedlog za uključivanje u rad, u prvom razredu tima, tandema koji sačinjavaju vaspitač i učitelj.


14

3. Alternativu vezanu za ishranu djece i spavanje vezati za određene potrebe porodice (dijetalna ishrana, vegetarijanci i mnoge druge, posebne potrebe djece). Od naredbi, zabrana, restrikcija i kazni bježati, a time spriječiti pojavu traume kod djece i roditelja (dijete ne mora da spava u vtiću i ako je cjelodnevni boravak, potrebno je posebno angažovanje vaspitača i drugih lica u cilju mobilisanja dječjih aktivnsoti i ne prisiljavati ih da spavaju).

4. Poštovati dječja prava (Konvencija o dječjim pravima). 5. U knjigu promjena unijeti stručno osposobljavanje kuvara,

dijetetičara ili nutricionista. 6. Uključivanje djece sa posebnim potrebama produžiti tokom

osnovno školskog uzrasta. 7. Uspostaviti kontinuitet u izučavanju stranog jezika (poslije

predškolskog, omogućiti nastavak učenja u prvom razredu i dalje).

8. Raditi na stvaranju uslova za realizaciju predloženog u Knjizi promjena.

9. Za nadarednu djecu omogućiti dodatni rad i specijalizante za određene aktivnsoti (balet, ritmika, likovno i dr.), u poslijepodnevnim časovima.

10. Ugraditi skalu nagrađivanja prilikom praćenja napredovanja u radu vaspitača i drugih radnika.

11. Normativ prostora i opreme prilagoditi današnjim potrebama sa posebnim osvrtom na mogućnost osnivanja i verifikovanja privatnih vrtića.

Zapisničar: Pero Vuksanović

Prosvjetna inspekcija Područna jedinica - Podgorica 2 - 1 Javnoj raspravi o "Knjizi za promjene" prisustvuju predstavnici svih nivoa obrazovnog sistema. Današnji skup je počeo sa radom u sali Skupštine opštine u Bijelom Polju poslije pozdrava i kratke najave današnje rasprave, uvodnu riječ je dao pomoćnik ministra prosvjete i nauke, gospodin Radovan Damjanović. Nakon toga, radili smo po radnim grupama za svaki nivo vaspitno-obrazovnog sistema.

Predstavnici komisije za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Milovan Savićević i Tanja Novović prosvjetni inspektori su u prostorijama vrtića u Bijelom Polju podsjetili sve prisutne vasitače iz predškolskih ustanova


15

Bijelog Polja, Berana, Pljevalja, Mojkovca, Plava, Andrijevice i Gusinja na prijedloge date u "Knjizi za promjene". Svi vaspitači iz ovih ustnova su imali prilike da daju svoje sugestije, predloge za moguće izmjene, dopune predloga koji se u "Knjizi za promjene" odnose posebno na segment predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Bilo je dosta pitanja vezanih za zajednički rad vaspitača i učitelja, za finansiranje, za fleksibilnu organizaciju radnog vremena, za strani jezik a predlog da se nagrađivanje vaspitača uvede kao način stimulisanja za usavršavanje, napredovanje, prihvaćen je sa zebnjom i dilemom zbog stepena objektivnosti i kompetentnosti onih koji bi vršili praćenje i vrednovanje. Takođe je primjećeno da su u predškolskom vaspitno-obrazovnom programu započele promjene mnogo ranije kad se počelo sa radom po novoj obrazovnoj, metodološkoj tehnologiji, pa su ovi predlozi jasno utemeljeni na zahtjevima izmijenjene prakse.

Prosvjetni inspektor za predškolsko vaspitanje i obrazovanje

Tatjana Novović Prosvjetna inspekcija- Područna jedinica - Podgorica 2 - 2 javna diskusija na temu «Knjiga za promjene« organizovana je za sve nivoe obrazovnog sistema. Prezentacije za sve segmente date su u uvodnom dijelu, a zatim smo se organizovali po radnim grupama za svaki nivo obrazovnog sistema. Ispred komisije za predškolsko vaspitanje i obrazovanje bili su Pero Vuksanović, prosvjetni inspektor član komsije i Tanja Novović, predsjednik komisije za rad na promjenama u predškolskom vaspitanju i obrazovanju. Ovom sastanku prisustvuju svi direktori sa Cetinja i iz svih primorskih opština. Pored njih su predstavnici vaspitača i stručni saradnici iz ovih ustanova. Na početku su predstavnicima komisije dostavljeni već formulisani predlozi, proizašli iz prethodno vodjenih rasprava o "Knjizi za promjene". Date su sugestije ali i dileme oko buduće realizacije nekih od predloga


16

(Fleksibilna organizacija radnog vremena, zajednički rad vaspitača i učitelja i dr.) Najviše interesovanja, pa i nevjerice, izaziva predlog da vaspitači rade u budućoj devetogodišnjoj osnovnoj školi. Dato je objašnjenje da će status buduća dva saradnika biti jasnije definisan, ali svakako ravnopravan sa pecizno datim ulogama i zadacima. Tanja Dulić, direktor vrtića u Herceg-Novom predložila je da radno vrijeme vaspitača i učitelja bude isto i da ga provode u potpunosti sa svojim odjeljenjem. Postavilo se i pitanje decentralizacije i veće učešće lokalne zajednice (Direktor JPU iz Kotora). Branislav Vukčević je govorio o potrebi učešća lokalne sredine, ali i mogućim poteškoćama ako bi se više oslanjali na različite mogućnosti lokalnih zajednica. Senka Vuksanović, direktor JPU Cetinje, istakla je da je fleksibilna organizacija cjelokupnog procesa rada u vrtiću teško ostvarljiva i da se mora polaziti od realnih mogućnosti i uslova. Dato je objašnjenje da će organizacija rada u ustanovi biti otvoreni korikulum koji će svaka ustanova oblikovati na jedinstven način, primjereno potrebama svojih učesnika i korisnika tog radnog ambijenta. Takođe, nametalo se pitanje stranog jezika, tj. postojeći raskorak u izvođenju nastave u predškolskim i osnovnim školama. Rečeno je da će Ministarstvo prosvjete i nauke organizovati posebnu raspravu na tu temu, gdje će završnu riječ dati kompetentni stručnjaci za tu oblast. Nevenka Mašanović, direktor JPU iz Ulcinja postavila je pitanje rada sa djecom sa posebnim potrebama (tj. teškoćama u razvoju) za integraciju u redovne grupe. Rečeno je da će samo stručnjaci komisije, imenovane od strane Ministarstva prosvjete i nauke, moći kategorisati i usmjeravati djecu sa određenim preporukama za rad u predškolskoj ustanovi.

Prosvjetni inspektor Tatjana Novović


17

JPU «LJUBICA POPOVIĆ» 20. VI 2001. god. U okviru JPU "Ljubica Popović", na sastancima stručnih tijela, organizovana je rasprava vaspitača i stručnih saradnika o predlozima navedenim u Knjizi za promjene. Polazeći od toga da su u okviru naše predškolske ustanove promjene otpočele 1994. godine realizacijom programa "Korak po korak" i da se od 1998. godine ovaj program realizuje u svim vrtićima na području Podgorice, predlozi vezani za programe i organizaciju dnevnih aktivnosti se već primjenjuju u našim vrtićima. Ostali predlozi i sugestije vaspitača identični su sa predlozima iz Knjige za promjene i to:

• sprovođenje specijalizovanih programa kojima se izlazi u susret individualnim razlikama među djecom i potrebama roditelja,

• da finansiranje bude iz budžeta, • da se povećaju prostorni kapaciteti i time obuhvaćenost djece

predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, • da se smanji broj djece u grupama, • da se postigne kontinuitet učenja stranog jezika vrtić-škola • da se katedra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje uskladi

sa novim programskim rješenjima, • da vaspitači dobiju prohodnost na fakultet, • da se djeca sa posebnim porebama uključe u redovne grupe

vrtića uz obezbjeđivanje adekvatnih uslova, koje inkluzivni program podrazumijeva.

Mr. Milica Vukotić Str. 82 4.2.6. DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA prvi stav; Vaspitanje i obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju sa posebnim potrebama organizovano je u specijalnim školama zavodskog tipa i specijalnim odjeljenjima u redovnim osnovnim školama, po posebnim zakonima 63) planovima, programima. Od 1992.godine zakonski je predviđeno i u Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju članom 6. ("Sl. list RCG" br. 56, 1992.), čime se stvaraju pozitivne mogućnosti za uključivanje djece s posebnim potrebama u redovne vaspitne grupe predškolskog obrazovanja.


18

Do 1998. godine djeca sa posebnim potrebama su sporadično i spontano uključivana u redovne grupe vrtića na zahtjev roditelja. U skorije vrijeme je počelo interesovanje nevladinih organizacija za probleme djece sa smetnjama u razvoju, uz organizaciju raznih razvojnih projekata, radionica, igraonica, pružanja pomoći u opremanju objekata, učionica i sl. Tako, uz državne oblike obrazovanja, imamo i alternativne oblike rada sa djecom sa posebnim potrebama. Prva razvojna grupa za djecu sa posebnim potrebama na području Crne Gore organizovana je u JPU «Ljubica Popović», vrtić «Jelena Ćetković» u Podgorici. Njima pripada zasluga za uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne vaspitne grupe. Njihova pozitivna iskusta treba podržati i dalje razvijati. str.83 /bez promjena/ str.84 stav 4 Integraciju djece sa posebnim potrebama u redovne predškolske i školske institucije treba dobro pripremiti, osmisliti, razraditi, zakonski uobličiti, obezbijediti materijalne i kadrovske uslove za rad – stvoriti bitne pretpostavke za uključivanje djece sa posebnim potrebama na teritoriji Republike u sistem redovnog školstva. Treba spriječiti stihijno sprovođenje reforme u ovom području vaspitanja i obrazovanja, posebno što se ovom oblašću sada bavi više činilaca (specijalno obrazovanje, nevladin sektor, redovne škole). Ministarstvo prosvjete i nauke treba da donese, na osnovu važećih zakonskih propisa u obrazovanju, dokument – Prijedlog plana postupnog uključivanja djece sa teškoćama u razvoju u redovne škole i predškolske ustanoe. Tim prije što će jedan veliki broj djece sa težim smetnjama u razvoju i dalje ostati u specijalnim školama i specijalnim odjeljenjima. Treba reorganizovati Komisiju za kategorizaciju djece sa smetnjama u razvoju, proširiti joj ovlašćenja i zaduženja, izraditi Uputstva o opservaciji djece s teškoćama u razvoju, Uputstva o načinu uključivanja djece s većim smetnjama u razvoju u posebne organizacije vaspitanja i obrazovanja, stvoriti platformu sa razrađenim sistemom postupaka koji će omogućiti sistemsko uključivanje djece sa posebnim potrebama u vaspitno obrazovne organizacije koje će biti najprimjerenije njihovim mogućnostima. str. 87


19

dio 5. Uključiti roditelje u rad sa djecom sa posebnim potrebama kao odgovorne članove tima. stavu 5 dodati: Za svaku vrstu hendikepa ponaosob treba napraviti individualni plan i program rada. str.92 stav 4.4.7. poslednjoj rečenici dodati: znanjima iz defektološke teorije i prakse. str. 136 pod br.4. Na osnovu sposobnosti učenika primjenjuju diferencirane planove i programe, 5. dodati: stručno-pedagoška, kao obavezni dio stručnog kadra reformisane osnovne škole, 8. Organizovati mobilnu defektološku patronažnu službu za savjetovanje, instruktažu i rad sa roditeljima, djecom i članovima porodice, 9. Osposobiti nastavnike razredne nastave za rad sa djecom sa posebnim potrebama na fakultetu za obrazovanje nastavnika preko seminara, savjetovanja, predavanja, dodatnog obrazovanja. 10. Organizovati seminare i savjetovanja za obrazovanje nastavnika razredne nastave iz oblasti specijalne pedagogije i metodike rada sa djecom sa posebnim potrebama koji ta zvanja već nijesu stekli prethodnim obrazovanjem, slično obrazovnim projektima za permanentno obrazovanje nastanvika za sve škole u Republici. 11. Edukovati roditelje, staratelje i bliže članove porodice za rad sa djecom sa posebnim potrebama i pripremiti ih za prihvatanje oštećenja, kao datosti sa kojima treba živjeti i raditi bez stida, prijekora i kajanja, uticati na mijenjanje stavova roditelja, vaspitača, porodičnog okruženja i bliže okoline. 12. Formirati savjete roditelja za pomoć savremenoj školi i saradnju. 13. Pripremiti škole za rad sa djecom sa posebnim potrebama, upoznati nastavnike sa njihovim problemima i specifičnostima u razvoju, potrebom uključivanja u redovne škole i stimulativnim uticajem zdrave sredine –Pripremiti učenike osnovnih škola za prijem i dobru komunikaciju sa učenicima sa posebnim potrebama. 14. Pripremiti djecu sa posebnim potrebama za uključivanje u redovne škole i mogućnostima daljeg razvoja. 15. Pripremiti širu socijalnu sredinu o potrebi uključivanja djece sa teškoćama u razvoju u redovne škole i predškolske ustanove putem predavanja, medija informisanja, radio i TV emisija uključivanjem eminentnih stručnjaka iz ove oblasti: psihologa, defektologa, pedagoga, andragoga, ljekara specijalista, a posebno pedijatara, neuropsihijatara, neurologa, neonatologa, fizijatara, endokrinologa i dr. profila stručnjaka koji mogu uticati na mijenjanje stavova prema hendikepu i formiranje novih, pozitivnih odnosa prema osobi sa oštećenjem.


20

16. Organizovati dodatno obrazovanje odraslih sa posebnim potrebama osnovno obrazovanje, stručne škole, dokvalifikacije, prekvalifikacije, sticanje višeg stepena obrazovanja, majstorski ispiti,. 17. Obezbijediti sticanje zanimanja i osposobljavanja za rad poslije završetka osnovne škole i mogućnosti zapošljavanja prema svjetskim standardima o invalidima. 18. Opremiti škole sa specijalnim odjeljenjima i odjeljenja sa djecom sa posebnim potrebama savremenim i adekvatnim nastavnim sredstvima i pomagalima za učenike, udžbenicima i stručnom literaturom, didaktičkim materijalom, audivizuelnim sredstvima. 19. Odjeljenja bi uz učionice trebalo da imaju prostoriju za radno vaspitanje i domaćinstvo, gdje bi učenici učili da rade praktične stvari iz svakodnevnog života i sticali potrebne vještine i navike. 20. Za djecu sa težim smetnjama u razvoju koja se ne mogu obrazovati u sistemu redovnog školstva u specijalnim školama i odjeljenjima, kao i za prerasle učenike treba organizovati dnevne boravke u mjestima gdje ove djece najviše ima u dogovoru sa opštinama odakle potiču, roditeljima djece uz podršku institucija za socijalno staranje, zdravstva, humanitarnih organizacija, donacija, pomoć roditelja. U našem Ministarstvu ima dosta pojedinačnih i grupnih zahtjeva roditelja za otvaranje dnevnih boravaka. Trebalo bi iskoristiti interesovanje nekih nevladinih humanitarnih organizacija (Save the Children) za ove oblike rada sa hendikepiranom djecom (u Podgorici radi jedna takva grupa), ali bi inicijativu trebalo da pokrene Ministarstvo kao posebna briga i dobra volja za rješavanje ovoga problema i pružanje pomoći roditeljima i ugroženoj djeci. Problem je otvoren i evidentan i trebalo bi ga rješavati na nivou Ministarstva uz donošenje odluke o osnivanju i propratnih uputstava o načinu i sadžajima rada. 21. Organizovati prevoz za nepokretnu djecu i smještaj učenika koji nemaju smeštaj u mjestu boravka, 22. Organizovati pomoć u učenju djeci sa posebnim potrebama angažovanjem stručnih saradnika i savjetodavnih službi, 23. Organizovati timski rad u školi i odjeljenju uvijek kada se radi o djeci sa posebnim potrebama. 24. Nastaviti započetu reformu specijalnog školstva u svim segmentima obrazovanja i vaspitanja i izvršiti stanovite promjene. Proces osavremenjavanja specijalnog školstva reba da teče uporedo sa procesom koji se odvija u redovnoj osnovnoj i srednjoj školi, uvažavajući mogućnosti djece svih kategorija ometenosti. 25. Ažurirati izradu novih udžbenika i adaptaciju postojećih sa ekavskog na ijekavski dijalekat. Formirati komisiju za izradu udžbenika i imenovati nosioce posla.


21

26. Uključivanje defektologa u rad redovnih osovnih škola i predškolskih ustanova kao nastavnika, vaspitača, saradnika, savjetnika za probleme razvoja djeteta, posebno logopeda. 26.Logoped treba da ima mjesto u svakom stručnom timu opše obrazovne, sručne, specijalne škole i predškolske ustanove. Logoped treba da bude obavezan član komisije za upis prvaka i prijem djece u škole, obavezan član razvijenih savjetovališta. 27. Formirati komisiju, savjeotodavno tijelo za pitanja specijalnog školstva na nivou Republike od najstručnijih ljudi za svaku kategoriju ometenosti koja će pratiti i koordinirati rad na svim nivoima obrazovanja djece sa posebnim potrebama. 28. Organizovati istraživački rad na otkrivanju, evidenciji, dijagnostici, tretmanu i preventivi djece sa smetnjama u razvoju na teritoriji Crne Gore. Prema rezultatima istraživanja planirati određene oblike vaspitno-obrazovnog rada, rehabilitacije, brige i preventive za djecu sa posebnim potrebama, kao i oblike edukaciono - stručnog kadra za rad sa ovom djecom, 29. Inicirati istraživačke projekte za evaluaciju i unapredjivanje nastavno vaspitnog rada u ovoj oblasti. 30. Potreba permanentnog stručnog obrazovanja iz nastave teorije i prakse, razmjena informacija i iskustava iz bližeg i šireg okruženja, svijeta. AKTIV DIREKTORA PREDŠKOLSKIH USTANOVA CETINJA I PRIMORJA Cetinje, 5.VI 2001.god. Predmet: Izvod iz zapisnika sa sastanka direktora i stručnih saradnika

predškolskih ustanova Cetinja i primorja, održanog dana 30. V 2001. godine, sa dnevnim redom ''Rasprava o Knizi za promjene ''

Sastanku su prisustvovali sljedeći članovi kolektiva: Senka Vuksanović, direktor JPU "Zagorka Ivanović" Cetinje, Nevenka Mašanović, direktor JPU "Solidarnost" Ulcinj, Vidosava Dermanov, direktor JPU "Bambi" Tivat, Branislav Vukčević direktor JPU "Radost" Kotor, Vesna Dimitrijević direktor JPU "Ljubica V. Jovanović - Maše" Budva, Stanka Dulić Živković direktor JPU "Naša radost" Herceg-Novi sa psihologom Katarinom Kokošar, Boris Savić-pedagog i Ana Spahić vaspitač iz JPU "Vukosava Ivanović - Mašanović" Bar, kao i dva člana komisije za izradu "Knjige za promjene" za predškolsko vaspitanje i obrazovanje: inspektor Pero Vuksanović i pedagog iz JPU "Naša radost" Herceg Novi Divna Popović.


22

Na sastanku su data mišljenja, primjedbe i sugestije 290 nastavnika za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, medicinskih sestara i stručnih saradnika iz sedam JPU. Preporuka iz sedam predšolskih ustanova Cetinja i primorja je da se u Crnoj Gori otvori srednja škola za vaspitače, a dok se to ne uradi potrebno je odrediti iz kojih se srednjih škola mogu upisivati studenti na filozofski fakultet (odsjek za predškolsko), s tim što bi prijemni ispit za te studente trebalo da bude rigorozniji, stručniji, dakle da kandidat posjeduje sve sklonosti za posao vaspitača. Ne slažemo se sa predlogom u "Knjizi promjena" str. 93.1. Okupljanje djece ne bi se smjelo ograničiti propisanim terminima, već da bude dinamično i tolerantno, da bude kontekst a ne rutina. i 2. «Pripremu i servisiranje hrane trebalo bi više prilagoditi individualnim potrebama djece za uzimanje hrane, a ne kolektivno i istovremeno za svu djecu». Smatramo da je navedeni način rada neizvodljiv u našim uslovima zbog, prebukiranosti vaspitnih grupa, načinom odrastanja djeteta u porodici (formiranje navika, doručak, ručak, večera zajedno sa članovima porodice), vremensko trajanje nastavnog časa u školi, samim tim ne treba gubiti kontinuitet u formiranju radnih navika. Takođe, sugerišemo da se smanji broj djece u grupama u kojima borave djeca sa smetnjama u razvoju, kako bi se vaspitači u većoj mjeri posvetili individualno svakom djetetu. Predlog je da se formira komisija za ispitivanje stepena ometenosti djeteta, te da se u predškolske ustanove primaju djeca sa lakšim smetnjama u razvoju. Preporučujemo da se formira komisija za talentovanu djecu, kako bi se toj djeci omogućili uslovi za napredovanje prema afinitetima i talentu. Na strani 91 u "Knjizi promjena" u stavu 8 navodi se: "U skladu sa prijedlogom da obavezno osnovno obrazovanje traje 9 godina, potrebno je da program za prvi razred bude adekvatan prelaz iz predškolskog u osnovnu školu. Taj posebno koncipiran program će se realizovati u predškolskim ustanovama, a realizovat će ga vaspitač i učitelj". Predlažemo da u tom radu vaspitač i učitelj imaju isti tretman. Predlažemo da se engleski jezik uči u prvom i drugom razredu osnovne škole kao i u predškolskoj ustanovi bez ocjena, da se kod djece ne bi izgubio kontinuitet u učenju stranih jezika, dok bi se u treći razred osnovne škole strani jezik učio za ocjenu.


23

- I onako strogo postavljen inspekcijski nadzor nije potrebno dizati na viši nivo. Smatramo da je dovoljan i adekvatan dosadašnji pristup razrade ove problematike.

- Predlažemo da se prije polaganja stručnog ispita za zvanje nastavnika predškolskih ustanova, u ustanovi u kojoj vaspitač radi, odredi mentor i da mišljenje stručnih radnika u ustanovi bude mjerodavno.

U ime Aktiva direktora predškolskih ustanova

Cetinja i primorja Predsjednik: Senka Vuksanović

HERCEG NOVI • Nadzor u sistemu vaspitanja i obrazovanja (st. 58)

Formirati na republičkom nivou stručni tim (nemam ideju za naziv te službe) za sve vrste istraživačkog rada i stručne pomoći u svim segmentima obrazovanja. Osim stalnih članova tog tima povremeno bi se mogli angažovati i spoljni saradnici. Taj tim bi bio u mogućnosti da pruži sve informacije i statističke podatke iz obrazovanja u našoj Republici; da obavlja istraživački rad na svim nivoima obrazovanja, da pruža sve vrste stručne pomoći (savjetodavni rad) svim kadrovima u obrazovanju. Na poziv su obavezni da posjete odgovarajuću ustanovu. Inspekcijska služba, da osim preduzimanja sankcija, ima mogućnost i nagrađivanja, odnosno pruža mogućnost za napredovanje svih kadrova u prosvjeti. • Organizacija dnevnih aktivnosti (str. 93.)

Da postoje propisani termini za dolazak djece, ali da budu fleksibilniji. To znači da se pomjere granice za dolazak i odlazak djece preko dana, ali da ipak postoji vrijeme kada se ne može ometati rad u vrtiću. Ako bi postojala mogućnost da se u bilo koje doba dolazi, to bi zahtijevalo i sasvim drugu organizaciju prostora i rada (eventualno posebnu sobu za djecu koja bi se povremeno uključivala u rad u grupi, kada to omogućava vrsta aktivnosti koja se sa njima radi). Djeca ne vole kada ih stalno novi dolazak djece ometa u aktivnostima. Da glavni obroci budu u propisanom terminu prilagođeni samo uzrastu pojedinih grupa, da su sve vrste užina prilagođene individualnim potrebama i da su na dohvat djeci. • Osnovno obrazovanje (Ciklus i izvođenje nastave u njima, str. 118)


24

U prilogu promjena se kaže da bi nastavu u prvom razredu izvodio jedan nastavnik, a uz njega vaspitač u trajanju od pola radnog vremena. Mišljenja sam da se vaspitač ne može u potpunosti posvetiti svom poslu ako dijeli radno vrijeme na dva radna mjesta. Mnogo je efikasnije i za djecu bolje ako je vaspitač prisutan puno radno vrijeme. To je svakako bolje i za učitelja.

JUPŠ «25 maj» Šavnik 28. V 2001. godine Analizirajući "Knjigu za promjene "OŠ 25. maj", Dječji vrtić «Šavnik» i OŠ «Milisav Šćepanović» Bijela bezrezervno podržavaju predložene promjene i sa zadovoljstvom konstatuju da je vrijeme za uklapanje našeg obrazovno-vaspitnog sistema u evropske tokove. U nadi da će u ovim novim reformama i male sredine i kolektivi naći svoje mjesto srdačno vas pozdravljmo.

Kolektivi :OŠ '' 25 Maj '' , Dječiji vrtić – Šavnik i

OŠ '' Milisav Šćepanović '' - Bijela JPU "Dragan Kovačević" Nikšić 21.06.2001.god. Iz JPU "Dragan Kovačević" Nikšić raspravi je prisustvovalo 25 vaspitača, 7 roditelja, direktor, pomoćnik direktora i logoped. Iz vrtića u Plužinama bila su prisutna dva vaspitača, a iz Šavnika direktor. U ime Ministarstva prosvjete i nauke učestvovali su Tanja Novović, inspektor - predsjednik Komisije i Savićević Milovan, inspektor i član Komisije. Na početku rasprave Tanja Novović je izložila osnovna opredjeljenja za promjene ukazujući uporedo na trenutno stanje kod nas i u drugim zemljama. Iz opšte rasprave izdvajamo najvažnije primjedbe, sugestije i prijedloge:

1. Polazno mjesto za sve važnije promjene u predškolskom vaspitanju i obrazovanju mora da bude Katedra za predškolsko


25

vaspitanje i obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Tu se školuje novi kadar, a odatle moraju poticati inicijative i ideje za stručno usavršavanje (edukaciju).

2. Na stručnom usavršavanju se mora raditi više, a to mora da bude i preduslov napredovanja vaspitača.

3. Promjene predviđaju i razne specijalizovane programe, ali realizacija tih programa je uslovljena finansijskim mogućnostima roditelja – stručnjaci se moraju platiti.

4. Djeca sa smetnjama u razvoju mogu biti problem za vaspitača koji ima brojnu grupu i gdje nema odgovarajućih stručnih saradnika. Postoji težnja (i pritisak) roditelja da vaspitač primi u grupu i teže slučajeve, zbog čega je propisom potrebno urediti ovu materiju.

5. Radno vrijeme vaspitača (6 sati neposrednog rada sa djecom) je neadekvatno. Ono mora biti kraće pogotovu ako vaspitač radi s brojem djece iznad normativa. Ne može se vremenski normativ čvrsto fiksirati dok uslovi variraju.

6. Vaspitači ove Ustanove ocjenjuju da je polazak djece u osnovnu školu sa navršenom šestom godinom preuranjen. Možda bi za neki naredni period (dok se ne stvore i drugi uslovi, prostor i sl.) ovo trebalo normirati kao mogućnost. Naravno, to podrazumijeva prolongiranje obaveze 9 – godišnje osnovne škole. Vaspitači su u mogućnosti da pripreme djecu za polazak u školu.

7. Objekti za dječje vrtiće u Nikšiću nemaju prostorne uslove za podjelu djece na one koji to ne žele. Takođe, neke teze o fleksibilnom odnosu prema režimu boravka (ishrana, paralelno odvijanje raznih aktivnosti, pluralizam interesa i potreba) nijesu realne, mada se ne osporavaju za sredine gdje postoje uslovi za to.

8. Jedno od važnih pitanja je pitanje izbora (selekcije) odgovarajućih kandidata za studente na Katedri predškolskog pa i kasnijeg odabira, jer prosječna ocjena ne može da bude jedini kriterij.

9. Nije potrebno stipendijama stimulisati muškarce da studiraju predškolsko.

10. Podržava se demokratizacija uslova za izbor direktora, jer će to eliminisati sadašnju praksu stranačkog nadmetanja.

11. Privantim vrtićima treba dati šansu i finansijski ih podržati.

D I R E K T O R Mr Vojislav Bulatović


26


27

OSNOVNO OBRAZOVANJE


28


29

JU Osnovna škola "Vuko Jovović" Danilovgrad, 29.06.2001. godine PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG PROMJENA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU Poštujući vašu želju da se o svemu razgovara otvoreno i konstruktivno predočićemo vam neke dileme i predloge "ljudi praktičara" iz naše škole. Cilj nam je da pokušamo, kao ljudi sa "lica mjesta", da dorpinesemo kvalitetu reforme, a ni u kom slučaju da budemo protiv nje. Činjenica je da u našem dosadašnjem školstvu postoje odredjeni nedostaci, ali smo svjesni i odredjenog paradoksa – na jednoj strani imamo djecu koja prave veliki broj neopravdanih časova, djecu koja, u velikom broju imaju nedovoljne ocjene, što sve govori u prilog činjenici da ne nalaze sebe u sadašnjem načinu školovanja, dok s druge strane velika većina naših učenika, studenata, stručnjaka, kada dobije šansu da svoje znanje i umijeće pokaže u svijetu to rade veoma uspješno. Ovo govori o tome da je reforma neophodna, ali da pored uskladjivanja sa načinom školovanja, u razvijenim zemljama, ne smijemo zaboraviti ni ono što je bilo dobro kod nas, moramo se osloniti i na naš mentalitet, kulturu, tradiciju i materijalne uslove u kojima živimo i radimo. Polazeći od principa na kojima se zasniva reforma moramo primijetiti da su zaista bitni, ali i da sadrže dosta deklarativnog. Tako npr. – Princip jendakih mogućnosti (str. 21) opisan je kao nešto novo, a on je i do sada dosta formalno postojao. Bojimo se da je u ovakvim materijalnim uslovima u kojima živimo još manje ostvarljiv. Teško može imati jednaku mogućnost dijete ili čovjek koji živi od 150DM mjesečno i onaj koji ima nekoliko hiljada DM prihoda. Princip mogućnosti izbora i podsticanja nadarenosti trebalo bi (po nama) malo produbiti. Nedovoljno je da se nadareni učenici za bilo koju oblast samo prepoznaju, već je potrebno i da im se omogući poseban tretman. Moraju im se stvoriti uslovi da se školuju isključivo u oblastima za koje su izuzetno nadareni. Što se tiče uvodjenja – kvaliteta obrazovanja – mislimo da je najvažnije posebno propratiti dvije posljednje stavke u predlozima: "precizno definisati nastavne planove sa aktivnim učešćem nastavnika u njihovoj izradi" i "obezbijediti povoljne uslove kako materijalne, kadrovske i druge


30

tako i stvaranje povoljne klime i adekvatnog sistema vrijednosti kao ključnih uslova za stalno unapredjivanje kvaliteta obrazovanja". Mislimo da ljudi – stručnjaci, koji će biti zaduženi za preciziranje nastavnih planova, moraju u velikoj mjeri konsultovati i uvažiti mišljenja ljudi koji neposredno izvode nastavu, jer upravo nastavnici kroz provjeru prakse, mogu dati informacije koje to sadrže i u kom obimu mogu shvatiti djeca odredjenog uzrasta. Dobro je da smo svi svjesni da uz rasterećenje nastavnih planova i programa, uz primjenu aktivnih metoda u nastavi, uz smanjenje broja učenika u odjeljenjima (što posebno pozdravljamo) bez adekvatne materijalne opremljenosti škola kvalitet znanja i dobru prolaznost učenika neće biti moguće na pravi način dostići. NA INSTITUCIONALNOM NIVOU predlaže se ŠKOLSKI ODBOR od 8 članova: 3 nastavnika, 2 roditelja, 2 predstavnika lokalne samouprave i 1 iz Ministarstva. Priča se o decentralizaciji, a stavljaju se 3 člana "odozgo". Ne slažemo se sa idejom da se osnivačka prava sa države prenose na jedinice lokalne samouprave. Dovoljna je mogućunost da ih osniva država ili privatno lice po odredjenim zakonskim normama. Loš je i predlog u slučaju jednakog broja glasova u donošenju odluka školskog odbora da odluku donosi predsjednik odbora. Uopšte na ovom nivou se mnogo slobode daje lokalnoj samoupravi, a to nije dobro. Što se tiče nadzora ideja o razdvajanju savjetodavne od inspekcijske službe nije ništa drugo nego otvaranje novih radnih mjesta. Ako je inspekcija, neka vrši inspekciju. Savjetodavni karakter može da se vrši na širem nivou, u okviru kontinuiranog usavršavanja, bilo u obliku seminara ili nekom drugom. Kod predloga promjena – Školovanje nastavnog kadra – mislimo da su dobri i od posebne važnosti posebno predlozi pod brojem 1. i 2. (Uspostaviti tijesnu saradnju "izmedju institucija koje se bave obrazovanjem nastavnika i osnovnih i srednjih škola", "Nastavni plan treba definisati na osnovu principa profesionalizacije poziva. Izbor predmeta treba da odgovara prirodi profesije" – a što, čini nam se, trenutno nije slučaj). Slažemo se sa povećanjem broja časova nastavne prakse i predlažemo da to bude i više od 12 sedmica (u III i IV godini studiranja). Što se tiče školovanja kadra sa širim profilom, podsjećamo da se to u prošlosti radilo i došlo se do zaključka da su za predmetnu nastavu efikasniji


31

jednopredmetni studiji. Ne navodi se nijedan razlog zašto bi se trebalo vraćati na stare. Kod principa davanja prednosti kvalitetu u odnosu na kvantitet znanja predlaže se veći broj časova nastave, posebno u prvom ciklusu. Ovaj princip treba razvijati primjenom adekvatnih i primjerenijih programa, a ne povećanjem broja časova. Da li je neko zamislio dijete od nepunih 6 godina kako četiri sata dnevno krivi kičmu u klupi, na jako neduobnoj stolici?! Prvi ciklus treba da se odvija kroz igru. Taj eventualno produženi boravak da oslobodi roditelje učiteljskog poziva, a učenike još par sati zamornog rada i još zamornijeg sjedenja nad sveskama. Iz iskustva znamo da je svako povećanje fonda časova rezultiralo novim opterećenjem učenika novim sadržajima. Kako je objašnjen princip postupnosti i obezbjedjenja odgovarajućih uslova bojimo se da će opet pojedine škole i sredine dobiti sve, a ostali kaskati i raditi sa po 40 učenika u odjeljenju i sa mnogo manjim brojem učionica. UNUTRAŠNJA PODJELA I PRELAZ IZMEDJU RAZREDNOG I PREDMETNOG CIKLUSA Shvatamo da je produžavanje osnovnog obrazovanja na 9 godina predloženo, izmedju ostalog, da bi što veći broj djece bio obuhvaćen predškolskim obrazovanjem i da bi djeca različitog psiho-fizičkog uzrasta (bez obzira na kalendarski uzrast) imala jednake mogućnosti i šanse da u prvom ciklusu savladaju osnovnu pismenost. Sa tim se slažemo. Naznačeno je da prvi ciklus predstavlja i kurikularno relativno zaokruženu cjelinu. Mislimo da bi nastavni planovi i programi morali biti fleksibilniji i na neki način objedinjeni za čitav ciklus od 3 godine (ustanoviti, precizirati šta je osnovno što se u ovom periodu treba savladati, ponuditi odredjen izbor sadržaja) kako bi učitelji lakše i uspješnije mogli da organizuju nastavu po nivoima (jer će se, možda, desiti da i u trećem razredu neka djeca još uvijek nijesu savladala čitanje i pisanje, a učitelji, trudeći se da prate kruto odredjen plan i program, ne posvete dovoljno pažnje tim učenicima). Dobro je da se u prvi razred uključe i vaspitači, ali bi trebalo precizirati zadatke vaspitača i zadatke učitelja. CIKLUSI I IZVODJENJE NASTAVE U NJIMA Mi već imamo u praksi da nastavnik predmetne nastave izvodi nastavu stranog jezika u četvrtom razredu (sadašnji treći razred) i mislimo da je


32

nepotrebno da tim časovima istovremeno prisustvuje nastavnik iz razredne nastave. U petom razredu (sadašnji četvrti) možda bi umjesto: predmetna nastava ... "mogla bi" biti organizovana i iz likovne, muzičke kulture i fizičkog vaspitanja, trebalo da stoji - morala bi. Smatramo da bi tako prelaz na predmetnu nastavu bio postupniji, a i kvalitet ovih časova veći. U našoj školi, u četvrtom razredu, (po predloženim promjenama V) organizovana je nastava po vaspitno-nastavnim oblastima, koju realizuje više nastavnika razredne nastave i to se pokazalo vrlo dobro jer je uspjeh učenika u V razredu bez većih oscilacija koje su postojale dok je u IV razredu bila razredna nastava. Zato mislimo da nema razloga za sumnju da će grupno - predmetna nastava u VI (sadašnjem V) razredu olakšati prelaz na treći ciklus. UPIS U OSNOVNU ŠKOLU Mislimo da je važno da odjeljenja budu ujednačena i da utvrdjivanje sposobnosti bude obavezno za svu djecu pri upisu u školu. S obzirom da se pomjera početak školovanja, treba odrediti instrumente koji bi bili prilagodjeni ovom uzrastu, kako bi na pravi način procijenili sposobnosti djece (do sada je to uglavnom bio test TIP-1) i bilo bi poželjno da budu jedinstveni na nivou Republike. U nastavnim planovima definišu se obavezni predmeti kao i do sada, samo je umjesto TO-informatika. Medjutim, ne definiše se ko sačinjava nastavne Planove i programe. Oni moraju biti prilagodjeni uzrastu i sklonostima djece i moraju se izbalansirati i dovesti u korelaciju. Nastava maternjeg jezika mora, makar u osnovnim segmentima, pratiti nastavu stranih jezika, matematike, fizike i hemije Predlog da školska godina traje 36 sedmica, kao što je nekada bilo, ili služi povećanju fonda časova ili da smo bliže sjeverozapadnoj, a ne južnoj Evropi. U našim klimatskim uslovima i ovo je sasvim dovoljno. Predlog da dužina časa od I do IV razreda bude fleksibilna je mač sa dvije oštrice. Bojimo se da će opet biti mnogo maternjeg jezika i matematike, a malo ostaloga. Tim prije što se ne planira obaranje, ali planira provjera znanja iz ova dva predmeta poslije III razreda. Možda bi trebalo dati neke norme, npr. 5 časova srpskog jezika nedeljno a "minutažu" rasporediti po potrebi – npr. 1 čas traje 60 minuta (obrada) odnosno sledeći čas srpskog 15 minuta (provjera domaćeg zadatka ili sl.).


33

Spretan učitelj bi mogao i dobrom korelacijom obraditi dio sadržaja iz npr. muzičkog ili prirode i društva u okviru npr. jednog časa srpskog jezika od npr. 90 minuta. Zato su potrebni fleksibilniji planovi i programi i uskladjeniji sadržaji izmedju pojedinih predmeta. Kroz praksu se potvrdjuje da je mogućnost fleksibilnije organizacije časa dala dobre rezultate. To potvrdjuju učitelji koji organizuju ogledne časove (u našoj školi) na kojima primjenjuju aktivne metode. Zato i pored svih "zamki" smatramo da ovakav način organizacije treba usvojiti uz razradu nekih detalja. U tu svrhu je dat i ovaj naš predlog o preraspodjeli "minutaže" časova iz istih predmeta kako bi imali mogućnost da sve predmete ravnopravno tretiramo u nastavnom procesu. Predlog ocjenjivanja nikako se ne poklapa sa principom kvaliteta. Naime, stiče se utisak da se želi da svi učenici u roku završe osnovnu školu, a da pri tome kvalitet bude na zavidnom nivou. Ukoliko svi stižu do VI razreda zašto bi ih neko obarao tada ili kasnije za nešto što bi trebalo ranije da se savlada. Ako postoji osnova koja se treba usvojiti, onda se ne može ići dalje bez nje. To je kao zidanje kuće bez temelja. Uz to, da li će i kako raditi učitelji u III razredu kada ima one djece koja ne znaju od I razreda i one koja znaju i više od potrebnog. Opet pravimo školu u kojoj su dobri kažnjeni što su dobri. Nastavnik mora da se bavi lošijima, a dobri trpe. Sa ovako zamišljenim ocjenjivanjem morala bi se praviti odjeljenja za one koji više zaostaju, da ne bi svi trpjeli, ali da li je to pedagoški opravdano? Na kraju svakog ciklusa planira se provjera znanja iz 2, odnosno 3 predmeta. Opet su na udaru predmeti kao i do sada. Ni to ne vodi ka osavremenjavanju škole, niti ka usmjeravanju učenika prema njihovim prirodnim sklonostima. Zašto moraju biti svi eksperti za sve? Opet teret, kao i do sada, vuče grupa nastavnika, isti se prozivaju, a svi radimo za iste plate i u istim uslovima. Pribojavamo se i predloga promjena u načinu finansiranja rada osnovnih škola. Da li će moći biti ostvaren princip istih uslova školovanja za sve učenike, ako dio finansiranja zakonski prenesemo na opštine koje su različitih finansijskih mogućnosti (npr. Budva – Danilovgrad ili još bliže Podgorica – Danilovgrad). Da li će Ministarstvo prosvjete i nauke pomagati siromašnjim opštinama ili bar vršiti kontrolu nad odnosom lokalne samouprave prema školi? Zaključci:

- Bez sredstava nema ni reforme, ni savremene škole.


34

- Osjeća se mnogo povodjenja za inostranstvom i to za zemljama koje ni kulturno, ni materijalno nijesu sa nama u istom nivou.

- Reforma mora biti sprovedena tako da škola u Crnoj Gori postane spoj savremenog i tradicionalnog, jer mi ne možemo pobjeći ni od svog mentaliteta, ni od tradicije, a i da možemo nema potrebe za tim. Ne smije se smetnuti sa uma da prije svega jezik, kultura i tradicija narod i čine narodom.

- Ljudi koji prave, koriguju, skraćuju, ili bilo šta rade, vezano za plan i program, moraju uvažiti i konsultovati stručnjake – praktičare.

- Za učenike, koji zaostaju u radu, a ako se eventualno usvoji ovakav način ocjenjivanja, treba imati poseban tretman i usmjeravati ih prema zanatskim školama.

D I R E K T O R

Branilsav Stanišić JU OŠ “Anto Djedović” – Bar- 27. VI 2001.g Predmet: Mišljenja i predlozi u vezi sa temom i “ Knjigom za promjene “ u osnovnom obrazovanju u Crnoj Gori

Knjiga za promjene, koju smo dobili, pažljivo je razmotrena i to na način, koji je omogućio pristup svim članovima nastavnog kolektiva. Knjiga je naime bila pristupačna svim nastavnicima, koji su se sa njom upoznali individualno i njenoj proradi i upoznavanju posvetili onoliko pažnje, koliko su smatrali za potrebno. U sledećoj fazi, pristupilo se proradi pomenutog materijala, na sastancima stručnih organa. O knjizi je, dakle, bilo riječi na sastancima svih stručnih aktiva sa kojih su sakupljena mišljenja, prijedlozi i sugestije. Sve ovo je objedinjeno i razradjeno na sjednici Nastavničkog vijeća, gdje su iskristalisana objedinjena mišljenja u vezi sa Knjigom za promjene. Predstavnici naše škole su takodje učestvovali i u radu skupa koji je u organizaciji Ministarstva prosvjete i nauke upriličen u OŠ “Meksiko” u Baru 17.06.2001. godine. Nakon svega, uz ozbiljan pristup temi, šaljemo vam mišljenje, prijedloge i sugestije sa željom da se promjene zaista ostvare, ali uz bitno mijenjanje potrebnih preduslova, bez kojih se one sigurno ne mogu ostvariti.


35

Saglasni smo sa većinom prijedloga promjena u sistemu obrazovanja. Posebno smo zadovoljni što je u sistemu predvidjeno usaglašavanje sa sistemima razvijenih evropskih zemalja, i standardima obrazovanja tih zemalja, takodje smo za to što je budući prijedlog sistema obrazovanja utemeljen na konvencijama i deklaracijama UN o pravima djeteta, a prilagodjen specifičnostima Republike Crne Gore. Zadovoljni smo i time što predložene promjene teže ka razvoju potpune ličnosti i omogućavaju pravo svima na vaspitanje i obrazovanje, što je u duhu nacionalne i vjerske tolerancije. Naša saglasnost sa pomenutim je uz naglašeno iz predhodnog, da se promjenama pristupi tek onda, kada se stvore potrebni uslovi za to. Naši prijedlozi uglavnom obuhvataju sljedeće:

1. Tačno definisati i detaljnije razraditi programe rada za djecu ometenu u razvoju i za nadarenu – talentovanu djecu; Predložiti da to bude i zakonom definisano, jednako za sve škole:

2. Prvi i drugi ciklus obrazovanja jednak za sve, uz mogućnost izbornih predmeta. Treći ciklus – diferenciranje prema sposobnostima, sklonostima, znanjima, interesovanjima i umjenjima uz mogućnost vertikalne prohodnosti.

3. Završni ispit na kraju trećeg ciklusa neka vrsta ulaznice za upis u srednje škole i prijedlog za to.

4. Ulogu rodtelja i lokalne samouprave ostaviti u okviru upravljanja, finansiranja i unutrašnje organizacije škole. Ne dozvoliti njihovo preveliko uplitanje i mješanje u nastavni proces tj. u nastavne planove i programe, stručnost nastavnika, ocjenjivanje, te da to bude tačno definisano zakonom, a da zadrži autonomnost nastavnika.

5. Usavršavanje nastavnika da bude stvarno, a ne formalno. Osnovati poseban fond za finansiranje i stručna usavršavanja, kako bi se nastavnici motivisali i stimulisali za stručno usavršavanje i primjenu savremenih metoda rada.

6. Privatne škole-osnivači prosvjetni radnici sa radnim iskustvom najmanje deset godina u obrazovanju i drugim radnim i stručnim karakteristikama. Kadar u njima stručan i provjeren. Za otvaranje privatnih škola, objezbediti stimulaciju države davanjem dugoročnih kredita prosvjetnim radnicima.

7. Precizirati obaveznost škola u prirodi, i kampova za starije učenike. Da njihov rad bude sufinansiran i nadgledan od strane Ministarstva. To predlažemo stoga, što ovaj vid rada veoma utiče na formiranje kompletne ličnosti djeteta.


36

8. Predložiti organizovanje cjelodnevnog boravka učenika u školi i težiti učenju samo u školi.

9. Težiti pravilnoj restrikciji u vodjenju i zadržavanju onih programskih zahtjeva, koji će omogućiti dovoljan kvantitet i kvalitet znanja i podizanje opšteg nivoa znanja.

10. Tačno precizirati početak i završetak školske godine jednako za sve škole u Republici.

Na kraju, još jednom Vas pozdravljamo uz želju da istrajemo u zajedničkom poslu i naglašavamo da je naše mišljenje i prijedlog da se u promjene ide samo uz prehodno stvaranje potrebnih preduslova.

Za JUOŠ '' Anto Đedović ''- Bar

Komisija za razmatranje promjena u obrazovanju ZAPISNIK SA JAVNE RASPRAVE Održane u Podgorici 23.06.2001. godine P i t a nj a:

1. Na osnovu čega temeljite mišljenje da ćete imati odgovarajući kadar za realizaciju reforme?

2. Kako izvesti reformu sa ovakvim materijalnim uslovima škola? 3. Materijalno stanje nastavnika i njihov status? 4. Kako će dijete uzrasta od 5 godina i 8 mjeseci pohadjati školu u

udaljenim seoskim sredinama. Da li će to biti razlog za još jedno raseljavanje sela?

5. Kako izabrati direktora i uskladiti sve strukture koje utiču na izbor direktora?

6. Organizacija nastave u školama sa malim brojem učenika? 7. Da li nastavnici treba da se doškoluju tako što će završiti fakultet? 8. Kako će u prvom razredu funkcionisati saradnja učitelj - vaspitač? 9. Organizacija nastave u drugom ciklusu? 10. Školski kadar na albanskom jeziku? 11. Stanje u školskim bibliotekama? 12. Kako uskladiti postojeći kadar sa potrebnim? 13. Kako će funkcionisati diferencijacija u nastavi stranih jezika? 14. Šta sa predavačima drugog stranog jezika? 15. Predavači u ciklusima? 16. Privatne škole i participacija Ministarstva prosvjete. Da li će

Ministarstvo učestvovati u izgradnji privatnih škola? 17. Pitanje uključivanja djece sa većim stepenom ometenosti u

razvoju u redovnu nastavu?


37

18. Testiranje učenika na kraju ciklusa. Zašto testirati samo iz tri predmeta?

19. Da li je dobro što predlažete da lokalna samouprava u jednom dijelu učestvuje u finansiranju?

P r i j e d l o z i:

1. Provjera znanja na kraju ciklusa Prijedlog je da pored tri obavezna predmeta treba ponuditi svake godine još po jedan predmet (svake godine drugi). Razmotriti mogućnost da provjera znanja bude izvršena po sistemu izbora predmeta.

2. Standardi znanja i prelaz iz razreda u razred bez ponavljanja do VI razreda Nije dobro da ponavljanje bude tek u VI razredu. Predlažemo da učenik pelazi iz razreda u razred, samo ako je stekao minimalni nivo znanja, koji će mu omogućiti da može da prati nastavu u sljedećem razredu. Ako ne postigne taj nivo, da ipak ponavlja razred.

3. Inkluzivno obrazovanje Školi je neophodan defektolog ako u redovnu nastavu uključujemo djecu sa smetnjama u razvoju.

4. Popravni ispit Prijedlog da se učenicima upućenim na popravni ispit omogući kontinuirani rad sa nastavnikom koji mu inače predaje – slično nekadašnjoj produžnoj nastavi, a u cilju da se stvori mogućnost da učenik može postići standarde znanja i na taj način.

5. Privatne škole Podrška privatnim školama jer će se tako stvoriti odgovarajuća konkurencija javnim školama, a istovremeno i riješiti tehnološki višak u javnim školama.

6. Strani jezici Da se strani jezik uvede od prvog razreda. Da se nastava stranih jezika diferencira 100% po nivoima.

7. Javna rasprava Potrebno je organizovati još jednu javnu raspravu u cilju elaboriranja pojedinih elemenata Knjige za promjene. Organizovati javnu raspravu o Knjizi za promjene istovremeno sa raspravom o nastavnim programima. Tu javnu raspravu omogućiti tek nakon izrade novih planova i programa.

Jasmina Vukašević


38

JU OŠ »Hajro Šahmanović« - Plav

Radna grupa Nastavničkog vijeća OŠ »Hajro Šahmanović« je izvršila analizu Knjige za promjene u osnovnom obrazovanju i na osnovu datih predloga, saznanja i iskustva predložila one promjene koje su prihvatljive za sve zainteresovane, a prije svega za učenike, njihove roditelje i nastavnike. Radnici OŠ »H. Šahmanović« smatraju da je reforma osnovnog obrazovanja izuzetno važan i neodložan posao. Reforma mora biti transparentna, a odluke koje budu usvojene u najvećem stepenu moraju biti usvojene konsenzusom. Radna grupa smatra da nema potrebe za analizom predloženih promjena već predloge koje je prihvatilo nastavničko vijeće predlaže bez detaljnije elaboracije. Predlažemo:

- da sastav Ministarstva prosvjete i nauke ostane isti kao i do sada sa 3 sektora

- da se prosvjetna inspekcija podijeli na 2 dijela; inspektore za obrazovanje i prosvjetne savjetnike

- da Prosvjetni savjet ostane kao stručno savjetodavno tijelo sa kompetencijama sa kojima danas raspolaže. Prosvjetni savjet se može podijeliti na više sektora, za sve vidove obrazovanja

- da lokalna samouprava ima pravo osnivanja ustanova osnovnog obrazovanja

- da školom upravlja školski odbor kojeg imenuje Vlada ili ministar. Da odbor bude sastavljen od 6 članova na sledeći način: dva člana daje nastavničko vijeće, jednog člana sindikalna organizacija – povjerenik u školi, jedan predstavnik savjeta roditelja, jedan predstavnik lokalne samouprave i jedan predstavnik ministarstva

- predsjednika školskog odbora predlaže nastavničko vijeće i njegov glas je odlučujući u slučaju neriješenog glasanja

- da školom rukovodi direktor kojeg, na osnovu javnog konkursa, imenuje ministar po preporuci školskog odbora

- da pomoćnika direktora na osnovu konkursa, bira školski odbor po prijedlogu nastavničkog vijeća, uz saglasnost direktora

- da se pri školama imenuju savjeti roditelja. Rad savjeta treba regulisati Statutom škole

- da država pomaže privatno obrazovanje, najviše do 60% troškova po učeniku u redovnoj nastavi


39

- da zakonom bude regulisano napredovanje nastavnika uz odgovarajuću materijalnu nadoknadu

- da stručno usavršavanje nastavnika, u okviru radnog vremena, mora imati isti tretman kao nastavni rad

- da OŠ traje 9 godina – 3 puta po 3 ciklusa - da školski kalendar uradi Ministarstvo i bude jedinstven za

sve škole - da se obezbijedi besplatno školovanje za sve učenike - da se opremljenost škola ujednači i poboljša - da finansiranje osnovnog obrazovanja bude iz budžeta

Republike – centralizovano, a moguće uključivanje lokalne samouprave u finansiranju samo preko budžeta Republike

- da izuzetno vrijedni i sposobni učenici mogu polaganjem razrednog ispita u toku školske godine završiti i naredni razred. To pravo mogu koristiti jedan put u toku školovanja

- da daroviti učenici mogu poslije 6 razreda upisati 1 razred srednje umjetničke škole a putem polaganja razrednih ispita završiti ostale razrede osnovne škole

- da brigu o školovanju talentovanih učenika preuzme nadležno ministarstvo

- da se u svakoj školi otvori odjeljenje za djecu ometenu u razvoju, a za djecu sa višim smetnjama u razvoju, organizovanje kućne nastave

- da se organizuje večernja škola za odrasle, za one koji nijesu završili osnovnu školu, a ako nema uslova za večernju školu onda organizacija razrednih ispita

- da se strani jezik uvede u prvom razredu i to po pravilu engleski

- da se drugi strani jezik kao mogućnost ponudi u trećem ciklusu kao izborni predmet.

Za radnu grupu

MILOVAN ĐUKIĆ, učitelj JAVNA RASPRAVA O PROMJENAMA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU Gimnazija »Panto Mališić« Berane - 14. 06. 2001.

Pitanja:

1. Da li se od tri izborna predmeta jedan nameće učeniku? 2. Kako će se finansirati sve promjene koje se predlažu? 3. Kako obezbijediti vaspitača u I razredu u područnim

odjeljenjima?


40

4. Pojasnite nedjeljnu normu časova nastavnika. 5. Zašto se prelazi na lokalno finansiranje škola? 6. Kakvi su uslovi i način organizacije privatnih škola? 7. Kako će izgledati organizacija nastave u drugom ciklusu? 8. Kako se normira prisustvo učitelja na časovima predmetnih

nastavnika? 9. Kad počinje izučavanje II stranog jezika, kako će se

organizovati nastava i koji strani jezik će biti primaran? 10. Kako će izgledati školski kalendar i raspusti? 11. Šta sa tehničkim viškom? 12. Zašto opisno ocjenjivanje? 13. Kako će izgledati ocjenjivanje u II ciklusu? 14. Ima li nastavnik i dalje glavnu ulogu u ocjenjivanju? 15. Može li učitelj, ako opisno ocjenjuje učenike, vidjeti rezultate

svoga rada? 16. Hoće li povećanje plata pripasti samo nastavnicima u čijim

školama se počinje sa promjenama? 17. Kako izvoditi nastavu iz tehničkog, muzičkog i likovnog u II

ciklusu u područnim odjeljenjima? 18. Šta znači pripremljenost djeteta za polazak u školu? 19. Ako nije obavezno testiranje pri upisu prvaka, kako znamo

koliko je djece sa posebnim potrebama upisano? 20. Šta sa djetetom koje nije naučilo da čita i piše, ako nema

ponavljanja? 21. Zašto se na eksternom ispitu polažu samo maternji jezik,

matematika i strani jezik?

Predlozi: 1. Gradjansko vaspitanje realizovati kroz druge predmete. 2. Na internim i eksternim provjerama realizovati test opšteg

znanja. 3. Dozvoliti otvaranje privatnih škola samo za I ciklus. 4. Da nastavničko vijeće i Savjet roditelja bira i razrješava

članove Školskog odbora. 5. Na fakultetima koji obrazuju nastavnike osavremeniti nastavu

i proizvoditi kadrove – poznavaoce novih metoda rada. 6. Pojačati ili uvesti pedagoško-psihološko i metodičko

obrazovanje na tehhničkim fakultetima. 7. Formiranje odjeljenja po kategorijama (dobra i loša). 8. Specijalizacije na učiteljskom studiju. 9. Stepenovati muzičku i likovnu akademiju zbog nedostatka

kadrova za rad u osnovnoj školi.


41

10. Smanjenje broja diferencijalnih ispita na Učiteljskom studiju za učitelje na dokvalifikaciji i osavremenjavanje nastave na fakultetu.

Dušanka Popović Pljevlja – 16. 06. 2001.godine 16 prisutnih

1. Ovim se povećava odgovornost prosvjetnih radnika. Opet se traži od njih da više rade. Čemu provjere znanja kad one ne utiču na platu nastavnika? Ovdje su predvidjene samo sankcije ali ne i nagrade za nastavnike!

2. Povećava se broj radnih dana, a zahtjev je da se smanji plan i program. To je u kontradikciji!

3. Zašto se eksterna provjera radi samo iz dva predmeta? 4. Smatram da se djetetu oduzima godina djetinjstva i da bi

trebalo težiti da ono bude što manje, a ne što više u školi. 5. Zašto se stalno ugledamo na druge i zašto mijenjamo našu

školu za koju smatram da je dobra? 6. Ocjena je uvijek bila motivacioni faktor za učenika i zašto se

sada ukida? 7. Kako seosku djecu obuhvatiti predškolskim obrazovanjem kad

su mali da pješače? 8. Kako je zamišljeno da vaspitač radi pola radnog vremena? 9. Šta se postiže time što nema ponavljanja do petog razreda? 10. Hoće li udžbenici pratiti plan i program? 11. Kako će se riješiti nedostatak prostora u školi? 12. Koja je uloga učitelja na času stranog jezika, kad većina ne

zna engleski? 13. Smatram da one promjene znače gašenje sela i seoskih

škola, jer djeca ne mogu da putuju po nekoliko kilometara od šest godina.

14. Kako obezbijediti kadrove za strani jezik na seoskim područjima?

15. Kakva je struktura predmeta po razredima? 16. Kakvo je učešće opštine u finansiranju? 17. Finansiranje u produženom boravku? 18. Kako će biti opremljene učionice? 19. Kako će biti kategorisana djeca? 20. Kako raditi po nivoima u kombinovanom odjeljenju? 21. Kakva će biti obuka prosvjetnih radnika? 22. Da li ima išta lijepo u Srbiji, ili ćemo stalno gledati u Evropu? 23. Je li moguće napraviti školu bez uticaja politike?


42

24. Hoće li roditelji uticati na ocjenjivanje, kao što to piše u knjizi? PRIMJEDBE I PREDLOZI

1. Eksternim testiranjem obuhvatiti dva ili tri predmeta pa sljedeće godine druge predmete i tako u krug sve predmete.

2. Prenaglašenost stranih jezika na štetu informatike ili biologije. 3. Treba učiti jedan jezik i dobro ga naučiti a ne dva osrednje. 4. Na studijama je malo predavanja praktične nastave i

predlažem da cijela završna godina bude u znaku prakse. JAVNA RASPRAVA O PROMJENAMA U OSNOVNOJ ŠKOLI »SUTJESKA« PODGORICA Pitanja :

1. Da li i koliko nastavnici i škola utiču na nastavni program, onih 80%.

2. Šta će se preduzeti da za talentovanu djecu bude organizovana adekvatna nastava?

3. Iz kojih predmeta je predložena eksterna provjera znanja. 4. Zašto mislite da su ovi prijedlozi najbolji? 5. Kako prevazići sadašnje stanje - ponavljanje učenika pri

prelasku iz IV u V razred? 6. Da li eksterno ocjenjivanje stimuliše učenike na poboljšanje

uspjeha i rada? 7. Kako planirate provjeru stečenih znanja kod

samoobrazovanja? (ne pohađanje škole) 8. Kako uskladiti rad sa odjeljenjem i u okviru toga rad sa

talentovanom djecom i djecom kojoj je potrebna dodatna pomoć?

9. Na koji način ćete prevazići provjeru velikog broja djece u odjeljenju i nedostatak resursa (literature, nastavnih sredstva) i kako će se obezbijediti finansijska podloga za ovaj projekat?

10. Da li ste realizovali anketu kod učenika završnog razreda osnovne škole i znate li šta djeca misle?

11. Kako obezbijediti ocjenjivanje testova na eksternoj provjeri znanja?

12. Šta sa djecom koja u I ciklusu ne postignu nivo osnovne pismenosti ?

13. Hoće li Ministarstvo imati uvid u to koliko se lokalna uprava bavi finansiranjem, uopšte, koliko podrške daje školi?

14. Možemo li u našim uslovima obezbijediti produženi boravak djece u školi?


43

Primjedbe i prijedlozi 1. Da se engleski jezik počne učiti što ranije, a da se drugi strani

jezik bira u toku II ciklusa. 2. Da engleski ostane prvi jezik, jer se ubjedljivo najviše koristi u

svijetu (globalizacija, internet…) 3. Više razmišljanja o organizaciji rada u malim seoskim

školama i ulaganja. 4. Matematički usaglasiti časove izborne i redovne (obavezne)

nastave jer se pojavljuje prevelik broj časova (30 i više). 5. Građansko obrazovanje da se izučava u okviru časa

razrednog starješine 6. Naglasiti da se eksterna provjera mora uzeti kao kriterijum

upisa u srednje škole sa ograničenim upisom.

Zapisnik sačinila Dušanka Popović

JU OŠ “Radojica Perović” – Podgorica U samoj edukaciji kako učenika, tako i nastavnog kadra važno mjesto treba da ima biblioteka – medioteka kao jedan od izvora znanja. Biblioteke treba da su popunjene knjigama iz svih razdoblja i književnih pravaca i to sa naslovima za potrebnu lektiru, reprezentativnih autora. Izbor knjiga treba da vrše stručni ljudi iz redova nastavnika srpskog jezika. Ovo ističem zbog toga što u našim bibliotekama ima puno darovanih, jeftinih i manje vrijednih knjiga. Svaka savremena školska biblioteka treba da ima katalog sa izradjenom periodikom. U Knjizi se govori o potrebi opisnog ocjenjivanja učenika iz pojedinih nastavnih predmeta. U postojećim dnevnicima rada, odnosno razrednim knjigama to nije moguće činiti zbog malog prostora. Zato za novo ocjenjivanje mora se imati više prostora za praćenje napredovanja učenika. Potrebna je stranica za po jednog učenika, a svaki predmet podijeliti na područja rada kao na primjer: srpski jezik: kultura usmenog izražavanja, pismena izražavanja, lektira, rad na književnom tekstu, gramatika i pravopis itd. Što se tiče ocjenjivanja učenika na kraju školskih perioda onda je vidno iz ove knjige promjena da su autori favorizovali pojedine predmete, a u većini to su: matematika, srpski i strani jezik. Gdje su tu predmeti od životne važnosti kao što su biologija, hemija – nauka budućnosti i fizika?


44

Jesu li se autori ove knjige zapitali hoće li oni i žele li završene učenike kao srednje enciklopedijski naobrazovane ljude ili će ih usmjeravati za proizvodnju, ili praktičan rad, ili ljude koji su, kao i do sada, izlazili sa mnogim, možda, nepotrebnim znanjima. Ako hoćemo aktivnu nastavu odnosno aktivno učenje da sprovodimo u školama. Gdje je onda mjesto korisnom radu, praktičnom radu, istraživačkom radu? Ako škole nemaju korisnog rada kao što su učeničke zadruge, ekonomije, mini farme, pa ako u školama nema društva ekologa, ili Gorana onda će učionice i “radionice učenica” biti pričaonice. Zar da se ne pokrene takav rad u školskim vrtovima, zar da se ne formiraju razne kolekcije, akvarijum, terari, vivari, insektarij itd. Ovo što sam spomenuo moglo bi polako postajati mali dječji institut za učenje i proučavanje. Na jednom mjestu u knjizi pominje se naše bogatstvo šuma. Nigdje se ne pominje zasadjivanje goleti. Društvo naše zna da omladinske radne akcije to odavno ne rade, a ni učeničke. Zar za to nije znalo društvo u vrijeme kralja Nikole. Tad su postojali brojni parkovi u našim gradovima, pa maslinjaci na primorju i slično. Uz redovnu nastavu škole bi trebalo da formiraju nastavni kadar da talentima daju nešto više znanja putem dodatne nastave. Tu je do sada u školovanju hvalio kontinuitet. Neki su talenti napušteni i zaboravljeni. Za mali broj posebno odabranih učenika “genijalaca” mogla bi da radi i zimska, pa i ljetnja škola. JAVNA RASPRAVA O PROMJENAMA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU U BIJELOM POLJU Pitanja

1. Da li je Knjiga završena i hoće li biti uvaženo naše mišljenje? 2. Da li će učenik moći da promijeni odluku o izbornom

predmetu ako roditelj i nastavnik imaju drugačije mišljenje o njegovom izboru?


45

3. Kako ćete riješiti problem dvije generacije učenika I razreda (onih koji polaze sa 6 i onih koji polaze sa 7 godina)?

4. Kako ćete uskladiti izborne predmete različitih odjeljenja? 5. Kad dijete polazi u školu: ako napuni 6 godina prije početka

školske godine ili ako napuni 6 godina do kraja kalendarske godine?

6. Koji će biti prvi a koji drugi strani jezik i kako ste odredili status prvog i drugog stranog jezika?

7. Čime ste se rukovodili kad ste predložili nastavu stranog jezika u vrtiću pa onda tek u trećem razredu osnovne škole?

8. Kako namjeravate da uskladite želje roditelja, mogućnosti škola i potreba tržišta rada za učenjem stranih jezika?

9. Da li će izbacivanje brojčanog ocjenjivanja imati posledice po motivaciju i uspjeh učenika?

10. Koliko treba da izgubimo vremena pa da vidimo da izborna nastava nije dobro rješenje?

11. Kako riješiti problem nastave stranih jezika s obzirom na tehnološki višak i obezbjedjenje potrebnih kadrova?

12. Da li će nastavni kadar biti obučen za opisno ocjenjivanje? 13. Da li je predložena rješenja moguće sprovesti u malim

udaljenim seoskim školama? 14. Da li je neophodno uvesti opisno ocjenjivanje u cijelom prvom

ciklusu – I, II i III razred? 15. Možete li nam podrobnije objasniti diferencijaciju u školi? 16. Kako će se realizovati interaktivna metoda učenja? 17. Da li će plate nastavnika zavisiti od razvijenosti opštine? 18. Zašto brojačne ocjene od 1 do 5 ne obrnete od 5 do 1 i tako

povećate uticaj ocjene na motivaciju učenika? 19. Kako će izgledati nastava u odjeljenjima koja imaju djecu sa

smetnjama u razvoju? 20. Šta je sa pripremnom nastavom? 21. Kako su zamišljene odgovornosti i ovlašćenja savjeta

roditelja? 22. Smatramo da tri ocjene iz vladanja nijesu dovoljne i potrebno

je uvesti više ocjena. 23. Koliko će država učestvovati u finansiranju privatnih škola?

Primjedbe i mišljenja

1. U upravni, odnosno školski odbor predvidjeti neparni broj članova da u slučaju podjednakog broja glasova ne odlučuje subjektivizam predsjednika.

2. Obezbijediti na selu neki vid predškolskog obrazovanja. 3. Komisija za izradu programa treba da ima najmanje pet

nastavnika – praktičara.


46

4. Treba predvidjeti ponavljanje razreda i u drugom ciklusu jer to motiviše učenike.

5. Ne slažemo se sa uključivanjem djece ometene u razvoju u redovnu nastavu u školama u kojima postoje specijalna odjeljenja.

6. Neophodno je uvesti kibernetski model upravljanja sa postavljenim sistemom kvaliteta.

7. Neophodno je amortizovati tehnološki višak koji će se pojaviti. 8. U drugom ciklusu nije moguće realizovati razredno-predmetnu

nastavu. 9. Do kad će učitelj izvoditi nastavu, je li samo u prvom ili u

prvom i u drugom ciklusu? 10. Pored eksterne provjere iz srpskog, matematike i stranog

jezika u trećem ciklusu treba planirati i druge predmete. 11. Potrebno je dopuniti cilj broj 6 i pored ekologije navesti i

ljudsko zdravlje. 12. Potrebno je uvesti opisno ocjenjivanje za vještine od I do IX

razreda. 13. Da li je sadašnje učenike moguće programski rasteretiti do

primjene novih programa. 14. Potrebno je uvesti saobraćajnu kulturu kao izborni predmet.

Bijelo Polje , 9. 06. 2001. godine Ljubomir Kovačević

JU OŠ »Milovan Rakočević« Lepenac, Mojkovac- 8. VI 2001. Komisiji za prijedlog promjena Nakon dobijanja materijala Knjige za promjene u OŠ »Milovan Rakočević» Lepenac održana je sjednica Nastavničkog vijeća na kojoj je povedena veoma iscrpna i kvalitetna rasprava na kojoj je svaki nastavnik iznio svoje mišljenje. Na osnovu toga nastavničko vijeće je usvojilo zaključak: Podržavamo prijedloge da Crna Gora ima savremen i moderan sistem vaspitanja i obrazovanja. Većinu prijedloga iz Knjige promjena podržavamo i smatramo da će se njihovom realizacijom stvoriti novi ambijent, klima i znanje u kojima će se budući učenici prijatno osjećati, ali imamo i nekoliko primjedbi kolektiva.


47

Smatramo: 1. Da je rano da učenici sa šest godina polaze u školu. 2. Da opisno ocjenjivanje treba da bude samo za estetsku grupu

predmeta. 3. Mislimo da učitelji ne mogu samostalno odredjivati dužinu

trajanja časa. 4. Ne prihvatamo prijedlog da ne bude ponavljanja do petog

razreda (ne zbog toga da bi učenici gubili godinu već da činjenica da učenici ne mogu izgubiti godinu nosi rizik prevelikog opuštanja).

Direktor Prof. Danica Jušković

JU OŠ »Aleksa Beco Đilas« - Ravna Rijeka Pošto je ovo era vrtoglavih tehnoloških inovacija permanentno učenje (»doživotno učenje«) je prioritetan zadatak i uključuje sve koji imaju ključni interes u obrazovanju i podučavanju: kompetentne nacionalne autoritete, nastavnike, preduzeća, socijalne partnere i dr. Cilj je isti: postepeno transformisanje u društvo u kojem čovjek nastavlja da uči i da predaje cijelog života: »učeće društvo«. Za ostvarivanje ovakvog cilja su bile potrebne promjene u obrazovanju, ali promjene koje obezbjedjuju kvalitetna znanja, uspješno primjenjivanje stečenog, individualnost, invetivnost, kreativnost. Predložene promjene sve ovo i zahvataju ali ne kazuju kako je to moguće postići u sredinama kao što je upravo moja (a vjerujem i vaša ili neka još karakterističnija). U svakom slučaju ideju o promjenama treba pozdraviti, jer obuhvata cjelokupan život i rad škole, i eventualna realizacija bi ubrzo dala pomak koji bi se odrazio na razvoj čitavog društva. Slažemo se sa davanjem većih ovlašćenja upravnom (školskom) odboru (on će biti brojniji i sa njim će biti teže manipulisati), imenovanjem savjeta roditelja, sa školovanjem i usavršavanjem nastavnika za rad i u osnovnoj školi, sa načinom usavršavanja, sa principom da se da prednost kvalitetu što podrazumijeva skraćivanje programa, ali kako onda povećanje broja časova, posebno u prvom ciklusu (I, II, III). Sa mogućnošću otvaranja privatnih škola , ne slažem se, mislim da za to još nije zrelo društvo.


48

Svake pohvale je vrijedan princip autonomnosti nastavnika (nastavnici treba na svakom području djelovanja da budu suvereni i autonomni, prije svega na području metodike, kao i pri odabiru udžbenika).

- princip postupnosti i obezbjedjenja odgovarajućih uslova (postepeno uvodjenje promjena u školski sistem i obezbjedjivanje materijalnih uslova, kadrovskih i finansijskih sredstava). Predlažem: da upis učenika bude alternativa (sa 6 i 7 godina) zavisno od sredine, uslova, predznanja, zrelosti.

- Predložene promjene u ocjenjivanju (opisno) nijesu dobre, a ako se i usvoje iziskuju dodatne seminare za nastavnike radi upoznavanja metodologije, sredstava za posebne formulare za svaki predmet i dodatno opterećenje za nastavnike, jer svaki predmet je raščlanjen po područjima (npr. matematika: pojam broja, mjerenje, računske operacije, geometrijski pojmovi...; srpski jezik: pravopis, gramatika, čitanje, pisanje, usmeno izražavanje...)

- Ima li efekta prolaz svih učenika u prvih pet razreda? Djeca se već raduju!

- Prihvatljiv je predlog o broju učenika u odjeljenju (18-26) kao i u kombinacijama (kao i do sada).

- Norma časova za nastavnika je optimalna a treba usvojiti predlog koji se odnosi na nastavnike sa velikim pedagoškim iskustvom (specifični poslovi: zajednički rad sa mladjim kolegama u istom razredu, nastava na različitim nivoima zahtijevnosti i za to vezati smanjene norme).

- Nijesmo za prenošenje dijela finansiranja osnovnih škola u nadležnost opština. Da li bi prenošenjem dijela finansiranja osnovnih škola u nadležnost opština, lični dohoci i materijalno obezbjedjenje škole zavisili od razvijenosti opštine?

- Nijesmo za predlog koji je zahvatio pitanje cjelodnevnog boravka u školi, jer za to ne postoje uslovi, a ubijedjena sam da skoro neće ni postojati.

Zaključak: Predlozi se ravnaju po evropskim standardima, a s obzirom da smo mi dosta daleko od toga, treba stvoriti uslove za njihovu realizaciju. Prvenstveno: izgled i opremljenost škole, kadar, vaspitno-obrazovni rad sa roditeljima (škola za roditelje), veći status nastavnika, njihovo materijalno obezbjedjenje, adekvatna uloga školskih odbora i savjeta roditelja, interesovanje i motivaciju učenika, ispitati prilagodjenim testovima kao i sredstvima (raznovrsni) koje treba da obezbijedi škola, stručna usavršavanja sprovoditi kroz različite oblasti i sa odredjenim ciljevima, a njihove zadatke moći primijeniti u praksi, više savjetodavnog pomaganja nego inspecijskog rada.


49

Dušanka Bošković

Srednja škola »Danilo Kiš« BUDVA Pitanja

1. Zašto se na eksternoj provjeri znanja ne polažu i drugi predmeti, a ne samo maternji jezik, matematika i strani jezik?

2. Šta će biti sa nastavnicima koji predaju druge strane jezike ukoliko učenici kao izborni predmet odaberu samo italijanski jezik?

3. Kako je zamišljena saradnja učitelja i vaspitača u I razredu, odnosno učitelja i nastavnika stranog jezika u drugom ciklusu?

4. Kako je zamišljeno opisno ocjenjivanje? 5. Kakva je sudbina tehničkog obrazovanja pošto se u Knjizi za

promjene pominje samo informatika? 6. Da li će postojati precizna uputstva za opisno ocjenjivanje? 7. Hoće li u IV razredu i dalje postojati predmet poznavanje

društva? 8. Da li će ostati isti broj predmeta? 9. Da li je ova reforma sveobuhvatna ili parcijalna? 10. Kako riješiti problem upisa djece u I razred ako istovremeno

polaze i oni sa 6 i sa 7 godina? 11. Zar uvodjenje izbornih predmeta ne znači vraćanje na

nastavni plan i program iz 1984. godine? 12. Kakav će biti profil kadra za I razred? 13. Da li će do 2003. godine, kada počinje primjena ovih

promjena, biti izradjeni udžbenici? 14. Šta je sa administracijom koja je i ovako preglomazna? 15. Kako riješiti probleme prostora koji će uslijediti zbog

smanjenja broja učenika u odjeljenju? 16. Da li će uslijediti i kada rasterećenje programa? 17. Zašto se predlaže produžetak školske godine kad se zna

kakvi su klimatski uslovi u uskim dijelovima CG? 18. Kako se očekuje rasterećenje učenika od prijemnog

(kvalifikacionog) ispita ako se predvidja eksterna provjera znanja?

Primjedbe i prijedlozi

- Školska godina treba da počinje prvog ponedjeljka u septembru

- Treba zadržati postojeći broj radnih dana.


50

Ostale primjedbe i prijedlozi biće dostavljeni pismenim putem. JU OŠ '' BORO ĆETKOVIĆ '' – 15. 06. 2001 KOMISIJU ZA PRAĆENJE KNJIGE ČINE :

1. Gojko Stojanović, nastavnik matematike 2. Aleksandra Vešović, profesor srpskog jezika 3. Marica Kovačević, profesor razredne nastave 4. Radomir Vujović, nastavnik matematike 5. Tatjana Papan, pedagog 6. Ljubiša Nenezić, predsjednik savjeta roditelja i član školskog

odbora 7. Jana Kilibarda, profesor srpskog jezika – direktor škole

PREDLOZI

- Obezbijediti materijalne uslove, pa sprovesti reforme (bazene, sale,opremljenije učionice, biblioteke...);

- Polazak u školu od 5 godina i osam mjeseci – 6 godina i sedam mjeseci sporan. Treba obezbijediti cjelodnevni boravak za tu djecu, jer da su ta djeca u vrtiću bila bi zbrinuta za tu godinu;

- Da li će djeca prvi razred pohađati u vrtiću (što je bolje) ili u školi ;

- Smanjiti broj učenika u odjeljenju; - Napraviti 5 – 6 škola; - Treba biti realan – ne praviti poređenje sa Luksemburgom i

Francuskom (vidjeti kakvo je naše stanje); - Pošto od 1. do 3. razreda nema ocjena – nece biti ni motiva,

čime ih motivisati; - Nije učenik obavezan da ide u školu , ali obavezan je da je

završi. Škola (sadašnja) će ostati da radi samo sa onom djecom koja nemaju da plate – strah od izolovanosti djece. Vodi ka raslojavanju bogatih i siromašnih;

- U prvom razredu da se predmeti zovu čitanje, pisanje, računanje, pjevanje, crtanje (a može i do 10 godina);

- Reformisati udžbenike; - Pomoć nastavnicima u pisanju godišnjih planova ( 6 godišnjih

planova piše učitelj). Olakšati nastavnicima rad, a ne otežavati;

- Kako će tehnički da se izvede prisustvo vaspitača i učitelja; - Školsku godinu nikako ne produžavati - već u junu je

nezainteresovanost đaka velika, a vrućine počinju.


51

Direktor Jana Kilibarda

JU OŠ ''BUKOVICA '' – ROŽAJE 4. 06. 2001. godine Nastavničko Vijeće JU OŠ ''Bukovica'' – Opština Rožaje na sjednici održanoj 28.05.2001.godine, usvojilo je sljedeće:

SUGESTIJE

1. Upis djece u školu od 6 godina prihvatljivo 2. Trajanje osnovne škole prihvatljivo 3. Organizacija nastave u 3 ciklusa u osnovi prihvatljivo 4. Rad nastavnika po razredima

I razred – učitelj + ½ norme vaspitač – neravnopravan položaj seoskih i gradskih škola.

5. U II ciklusu - postepeno uključenje predmetnog nastavnika uz prisustvo učitelja - stav dosta nejasno formulisan ako se misli na rad sa postojećim brojem nastavnika i učitelja

6. U trećem ciklusu VII razred, uvodi se predmet građansko pravo – dobro je osmišljeno.

7. Ocjenjivanje za I ciklus – opisne ocjene prihvatljivo Za drugi ciklus – brojčane ocjene + pismeno obrazloženje --dosta komplikovano.

8. Pored dopunske i dodatne nastave u završnom razredu se uvodi i Izborni predmet - teško izvodljivo posebno u seoskim školama gdje je osoblje vezano za prevoz.

9. Broj učenika u odjeljenju – 18 do 26 optimalno 10. Izučavanje stranih jezika prihvatljivo 11. Rad inspekcijske službe – po našem ubjeđenju, ova služba bi

morala da ima više savjetodavno – edukativni nego kontrolno – inspekcijski karakter.

Direktor Esko Kalač, profesor

JU OŠ '' IVO LOLA RIBAR '' - PRČANJ 15. 06. 2001. Primjedbe i sugestije u vezi ''Knjige za promjene'' Tek sada vrlo detaljno i sadržajno, svi radnici u obrazovanju obavješteni su o reformi “Knjigom za promjene”, koju u suštini prihvatamo uz sljedeće primjedbe i sugestije :


52

- Veoma malo vremena je ostavljeno nakon dobijanja Knjige za promjene da bi se obavila kompletnija analiza njenog sadržaja.

- Trajanje osnovnog obrazovanja je dug period i predlažemo da se školovanje zadrži na osam godina.

- Prijedlog da nastavna godina traje 36 sedmica, smatramo da je zbog klimatskih uslova u junu mjesecu bolje da ostane 35 radnih sedmica.

- Zbog pismenih zadataka iz fizike predlažemo da se smanji norma časova za jedan čas.

- Da bi se postigle kvalitativne i kvantitativne promjene u obrazovanju, neophodno je izvršiti izmjene nastavnih planova i programa, koje bi pratila izrada odgovarajućih udžbenika, jer je jedno u odnosu na drugo u velikoj koliziji i nesrazmjeru.

- Opisno ocjenjivanje u I ciklusu kao i postupak otvaranja privatnih škola nedovoljno je objašnjen.

- Nedovoljno razjašnjeno usavršavanje nastavnika kada je u pitanju finansiranje.

- Prijedlog da se zadrži postojeći sistem obrazovanja, dok se ne steknu materijalne i kadrovske pretpostavke za prave i korjenite reforme.

- Skraćenje programa od 20–30 % uz izradu odgovarajućih udžbenika.

Direktor Popović Miloš

JU OŠ '' JOVAN TOMAŠEVIĆ '' VIRPAZAR, BAR - 14. 06. 2001. Predmet: Dostavljanje primjedbi i sugestija u vezi sa Knjigom za

promjene OŠ ''Jovan Tomašević'' iz Virpazara je sa velikom ozbiljnošću pristupila analizi Knjige za promjene. Knjiga je data na uvid stručnim aktivima, Školskom odboru, Savjetu roditelja, zajednici učenika i svim nastavnicima u školi . Direktor škole je imenovao komisiju za analizu Knjige za promjene, koju sačinjavaju :

1. Miodrag Šćepanović – direktor 2. Spasoje Mirjačić – nastavnik razredne nastave 3. Mileva Milačić – nastavnik engleskog jezika


53

4. Rajka Knežević – nastavnik srpskog jezika

Na sjednici Nastavničkog Vijeća održanoj 31.05.2001.godine Komisija je nakon prikupljanja podataka od stručnih aktiva, Savjeta roditelja, Zajednice učenika i pojedinaca, predložila Nastavničkom vijeću, a Nastavničko vijeće prihvatilo sljedeće sugestije i primjedbe :

- Da se sistem školstva uspostavi, uglavnom, po uzoru na Švedsku;

- Da školovanje nastavnog kadra bude sa puno više praktičnog obrazovanja;

- Da zaposleni na selu dobiju mogućnost da se poslije određenog perioda zaposle u gradu;

- Da funkcija inspektora bude više savjetodavna nego kontrolna, u smislu što boljeg osposobljavanja nastavnika za primjenu savremenih nastavnih tehnologija. To podrazumijeva i veće osposobljavanje inspektora za rad i funkcionisanje vaspitno – obrazovnih institucija;

- Da učitelji ne prisustvuju časovima stranog jezika; - Da se ne smanjuje broj časova drugog stranog jezika, kako ne

bi mnogi nastavnici ostali bez norme; - Da se postojećem nastavnom kadru sa višom spremom i sa

radnim iskustvom u struci obezbijedi zasnivanje stalnog radnog odnosa. Ovo ne isključuje obavezu ovih kadrova da se stručno osposobljavaju kroz rad i praksu, prateći stručnu literaturu, seminare i drugo;

- Podržava se prijedlog o skraćivanju nastavnog plana i programa, s tim da se obrati pažnja na kvalitet istog i da se usklade nastavni planovi sa udžbenicima;

- Da se obezbijedi kabinetska nastava u pravom smislu te riječi, što znači više praktičnog rada za učenike;

- Da zimski raspust traje od 24.12 do 25.01.; - Da se struktura odjeljenja prilagodi prema sposobnostima

učenika i da je optimalan broj učenika od 10 do 26; - Da se ispoštuje autonomnost nastavnika; - Da školska godina počinje prvog ponedjeljka u septembru, a da

se završava u petak. Isto važi i za polugodišta; - Da se škole opskrbe savremenim nastavnim sredstvima - Da se nastavno osoblje adekvatno nagradi prema kvalitetu i

rezultatima svog rada; - Da svaka škola, bez obzira na broj odjeljenja ima svog

pedagoga i psihologa; - Da seminari budu organizovani kao radionice i da Ministarstvo

obezbjeđuje sredstva za organizovanje istih;


54

Dajući punu podršku predstojećoj reformi obrazovanja, kao i radu i angažovanju Ministarstva prosvjete i nauke na čelu sa ministrom, gospodinom Draganom Kujovićem, a računajući da će reforma u potpunosti uspjeti srdačno vas pozdravljamo.

Direktor M. Šćepanović

JU OŠ ''JAGOŠ KONTIĆ'' STRAŠEVINA – NIKŠIĆ - 18. 06. 2001. Predmet : '' Knjiga za promjene '' (primjedbe)

1. Promjene u osnovnoj školi su potrebne i nužne. Međutim, promjena nema bez dobre materijalne potpore i sanacija školskih objekata, naročito fiskulturnih sala, ograđivanja i osvjetljavanja školskih dvorišta.

2. Potrebno je smanjiti normu časova nastavnicima čiji su predmeti podložni eksternoj provjeri (jezici, matematika).

3. Broj učenika u odjeljenjima ograničiti na 20-24 učenika. 4. Vršiti sistematske preglede svih radnika u školi bar svake druge

godine. 5. Pojednostaviti proceduru izbora uprave škole. 6. Razjasniti čas odjeljenskog starješine kada je nastavniku opao

fond časova – norma. Direktor

Obren Popović JU OŠ ''MEKSIKO'' BAR – 19. 06. 2001 Zaključci Nastavničkog Vijeća OŠ ''Meksiko'' u Baru o predlogu rješenja u Knjizi za promjene. Na sjednici Nastavničkog Vijeća održanoj 19.06.2001.godine prihvaćeni su predlozi o promjenama u obrazovanju, uz punu podršku za stvaranje uslova za što bržu primjenu. Pored generalne podrške svim predlozima daju se i sljedeće sugestije i predlozi :

1. Opisno ocjenjivanje podržati samo u prvom i drugom razredu, dok bi se u trećem i četvrtom uvela institucija prevođenja kao i do sada.


55

2. U Nastavnim planovima i programima uvesti novi predmet – građansko vaspitanje.

3. Kalendar sa 36 nastavnih sedmica se podržava, uz mogućnost da IX razred završi nastavu sa 34 sedmice zbog eksternog ispita i priprema za upis u srednje škole.

4. Podržava se fleksibilno trajanje časa uz obavezu da se odredi minimum trajanja časa (predlog 30 min.) i dužine trajanja odmora.

5. Uvesti polaganje popravnog ispita od IV razreda. 6. Diferencijacija nastave, obavezna je za sve predmete u III ciklusu,

a ne samo za navedene. 7. Izučavanje stranih jezika – zadržati sadašnje rješenje. 8. Normu nastavnika iz predmeta fizika i hemija utvrditi kao

predmete sa pismenim zadacima. 9. Prihvatiti prijedlog da se smanji norma časova nastavnicima koji

su 30-35 godina u nastavi. 10. Ostaviti obaveznost psihološko pedagoškog testiranja učenika

zbog ujednačavanja odjeljenja i identifikovanja razvojnih specifičnosti učenika.

Direktor

Prof. Zvonko Knežević JU OŠ ''KEKEC'' SUTOMORE – 18. 06. 2001. Predmet : Komentar OŠ ''Kekec'' na promjene u osnovnom obrazovanju Nastavničko Vijeće OŠ ''Kekec'' u Sutomoru smatra da do reforme školstva treba doći. Evidentno je da sadašnje školstvo postaje ''usko'' prvenstveno za djecu, pa i za nastavnike. Polazak djece smatramo da treba pomjeriti na 6 godina. Ove školske godine od 65 upisanih prvaka 14 je obuhvaćeno predškolskim vaspitanjem. Pozdravljamo prijedlog podjele školovanja na tri ciklusa jer učitelj je konačno u mogucnosti da prati i pomogne prelazak sa grupne na predmetnu nastavu. Odobravamo način opisnog ocjenjivanja u prvom ciklusu. Pitamo se da li je svijest na tako visokom nivou da eksterni testovi mogu da zažive? Zašto? Bojimo se da će članovi komisije zloupotrijebiti svoj položaj. Plan i program koji ste vi predložili je prihvatljiv zbog decentralizacije.


56

Posebno nam se sviđa uvođenje izborne i fakultativne nastave. Predlažemo da se strani jezik počne izučavati kroz igru i slušanje još u prvoj godini prvog ciklusa, tako da se nastavi kontinuitet iz predškolskih ustanova. Smatramo da predmet tehničko obrazovanje treba da ostane kao nastavni predmet. Takođe predlažemo i uvođenje građanskog vaspitanja od prvog ciklusa, naravno, prilagođenog uzrastu učenika (kreativne radionice). Naša škola je sprovela projekat – MIR I TOLERANCIJA i pokazalo se kao efikasno i neophodno za prihvatanje postojećih razlika među djecom. Šteta što nema kontinuiteta, jer se osjeća potreba za tim. Prilikom izrade nastavnog plana i programa smatramo da treba voditi računa o psihičkom i intelektualnom razvoju učenika. Zahtjevamo da svaka škola, bez obzira na broj učenika, ima psihologa i pedagoga kao i logopeda. Predlažemo da pedagoško – psihološka služba mora da prati rad učenika i nastavnika (formiranje učeničkih dosijea) i da školski savjetnici budu spona i koordinator između učenika, nastavnika i roditelja. Roditelji često ne žele da prijave pravo psihičko stanje djeteta kao ni socijalne odnose u porodici. Psiholog bi pratio razvoj svakog učenika u saradnji sa učiteljem – preko portfolija – tako bi se na vrijeme otklonili postojeći problemi (asocijalno ponašanje i psihosomatske smetnje u ponašanju). Smatramo da je djecu sa smetnjama u razvoju teško socijalizovati u okviru redovnog odjeljenja. U dosadašnjoj praksi se pokazalo, i pored uloženog ogromnog truda nastavnika, da ta djeca imaju neuporedivo više problema. Teško su prihvaćena jer njihovi fizički i psihički nedostaci provociraju ostale učenike kao i nerealno vrednovanje njihovog znanja.

Pozdravljamo i prihvatamo autonomnost nastavnika.

Zahtijevamo da se poboljša: materijalni status nastavnika, opremljenost škole, osavremenjavanje udžbenika i potrebnih materijala za dife- renciranu nastavu. Smatramo da učenici treba da imaju bolju zdrastvenu zaštitu tj. godišnju kontrolu stopala, kičme, vida i sluha. Roditelji puno puta prećute zdrastvene probleme djeteta koji otežavaju rad tog djeteta. Nadamo se da ćete uzeti u razmatranje naše komentare i da će oni doprinijeti uspješnom sprovođenju predložene reforme.

Nastavničko vijeće OŠ ‘’ Kekec ‘’ Sutomore


57

JU OŠ ''25 MAJ'' – VRBICA BERANE – 21. 06. 2001. Stručni organi JU OŠ ''25 Maj'', Vrbica, Berane analizirajući Knjigu za promjene osnovnog obrazovanja u RCG, dostavljaju vam svoje primjedbe i sugestije:

- Ostaviti mogućnost fleksibilnije organizacije Nastavnog časa samo u I ciklusu;

- U drugom ciklusu da ima ponavljanja, a ocjenjivanje da se vrši samo brojčano;

- U drugom ciklusu uvesti Predmetnu nastavu i iz matematike; - Ostaviti mogućnost da u školama, gdje se nastava izvodi u dvije

smjene, čas traje 40 minuta (posebno u zimskom periodu); - Nastavnici koji su završili višu pedagošku školu (unazad 10.

godina), a koji su u radnom odnosu na određeno, da im se omogući zasnivanje stalnog radnog odnosa;

- Smanjiti normu časova za sve nastavnike predmetne nastave za dva časa i izjednačiti normu časova nastavnicima jezika i matematike.

Smanjiti postepeno normu časova na osnovu godina starosti odnosno radnog staža ili uvesti benificirani radni staž, tako da nastavnici koji su proveli 30. (žene) i 35. (muškarci) godina u nastavi stiču pravo za odlazak u penziju;

- Savjetodavna kontrola trebala bi da bude permanentna, a inspekcijska najmanje jednom u četiri godine;

- Nakon obezbjeđivanja svih neophodnih uslova, sa promjenama početi iste školske godine u svim osnovnim školama u Republici Crnoj Gori.

Direktor Hazbo Ćeman

JU OŠ '' RATKO ŽARIĆ '' NIKŠIĆ – 11. 06. 2001. Na osnovu sveobuhvatne rasprave održane 11.juna 2001.godine, uz učešće rukovodilaca stručnih aktiva, rukovodilaca razrednih vijeća, predstavnika Školskog odbora, Savjeta roditelja i uprave škole, a koja se odnosila na Knjigu za promjene, analizirali smo nacrt promjena u osnovnom obrazovanju.


58

Mišljenja smo da se u reforme školstva u posljednjim decenijama ulazilo skoro ne analizirajući temeljno dobre a i loše strane postojećeg školstva. Nagli prelaz iz sadašnjeg stanja imao bi negativne efekte na određene generacije što se pokazalo u dosadašnjim reformama. Mišljenja smo da je veći problem u nagomilanim i dobro neodabranim nastavnim sadržajima nego u koncepciji škole. Da bi reforma uspjela potrebno je obezbijediti prije svega materijalne i prostorne uslove, stručni kadar koji će biti osposobljen za primjenu savremenih oblika i metoda rada.

Stručni aktiv istorije i geografije, u uvodnom dijelu Knjige za promjene, uočio je brojne materijalne istorijske greške. Sumirajući sva mišljenja stručnih aktiva, došli smo do sledećih stavova :

• Podržavamo produženje osnovnog obrazovanja na devet godina, jer se obavezno školovanje produžava naniže, što znači da se u osnovnu školu polazi jednu godinu ranije;

• Podržavamo i podjelu na obrazovne cikluse čime bi se ublažio oštar prelaz iz razrednog u predmetni ciklus;

• Posebno ističemo da je potrebno odrediti razvijene i vaspitno – obrazovne ciljeve kao standarde znanja;

• Kada je u pitanju upis djece u školu , odnosno utvrđivanje pripremljenosti djece za polazak u školu (koje se vrši isključivo zbog ujednačavanja odjeljenja) potrebno je napraviti nove jer sadašnji (TIP – 1, autor Ivan Ivić) koji koristi većina stručnih saradnika, nije primjeren uzrastu koji će se upisivati u školu;

• Podržavamo nastavni plan koji čine : a) predmeti obavezni za sve učenike – 80% b) izborni predmeti – 20 %;

• Kada je u pitanju školski kalendar mišljenja su podijeljena, od onih da ga ne treba mijenjati (zbog navike) do onih da ga treba mijenjati (sedmični odmori - jesenji raspust, božićne - novogodišnje praznike, zimski raspust, uskršnje praznike);

• Podržavamo fleksibilniju organizaciju nastavnog časa u I ciklusu;

• Podržavamo prijedlog kada je u pitanju način ocjenjivanja , ali su mišljenja podijeljena kada je u pitanju automatski prelaz u 5 razred;

• Podržava se provjera znanja posle svakog ciklusa putem standardizovanih testova; ove provjere ne opterećuju prelaz učenika iz ciklusa u ciklus, ali naše mišljenje je da se one moraju uzeti u obzir prilikom upisa učenika u srednju školu;

• Podržavamo diferencijaciju nastave na tri novoa u zavisnosti od obrazovnog nivoa


59

• prvi ciklus, unutrašnja didaktička diferencijacija (dodatna, dopunska i slične aktivnosti),

• drugi ciklus, unutrašnja fleksibilna diferencijacija kao kombinacija osnovne nastave po nivoima u okviru 25 % vremena časova,

• treći ciklus, djelimično spoljna diferencijacija, razvrstavanje u različita odjeljenja ili homogene grupe prema broju zahtjeva (za 3 predmeta, maternji jezik, strani jezik i matematiku);

• Kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju potrebno je odrediti vrstu i stepen ometenosti koji dozvoljava djetetu da se uključi u redovnu školu; rad sa ovakvom djecom zahtjeva poseban stručni pristup pa je potrebno kompletirati i pedagoško - psihološku službu (pedagog, psiholog, logoped, socijalni radnik...).

• Podržavamo prijedlog da broj učenika u odjeljenju bude od 18 – 26 učenika;

• Predlažemo da se sa izučavanjem drugog stranog jezika počne u petom razredu (kao i do sada). Sa uvođenjem drugog stranog jezika tek u sedmom razredu učenici ne postižu nivo znanja koji bi im bio od koristi tokom dalje upotrebe, tj. u komunikaciji;

• Smanjiti normu za nastavnike stranih jezika na 18 časova s obzirom da i to omogućava lakšu podjelu časova. Sada sa normom od 19 časova nastavnik mora ići jedan čas ispod norme, ili dva časa iznad norme. Nastavnici stranih jezika dobar dio vremena kod kuće posvećuju provjeravanju domaćih zadataka i raznih testova i kontrolnih vježbi. Nije isto predavati strani jezik i neki predmet gdje se skoro čitav rad svodi na 45 minuta u učionici. (stav aktiva stranih jezika)

Direktor Mališa Radović

JU OŠ »MARKO NUCULOVIĆ« ULCINJ- 26. 06. 2001.

Nastavničko vijeće JU Osnovne škole »Marko Nuculović« u Štoju, na sjednici održanoj 25. juna 2001. godine, razmatralo je i analiziralo KNJIGU ZA PROMJENE u osnovnom obrazovanju po svim stavkama pojedinačno i u vezi sa tim daje sljedeće primjedbe i prijedloge:

1. Raspadom države SFRJ sužena je mogućnost školovanja nastavnog kadra, posebno kada je u pitanju kadar za nastavu na albanskom jeziku. Na prstima jedne ruke se mogu prebrojati nastavnici koji su u zadnjih deset godina završili odgovarajuću


60

višu školu ili fakultet, a ako ima takvih, diplome im se ne priznaju, jer su ih stekli u Albaniji ili eventualno na Kosovu. Ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere, škole sa nastavom na albanskom jeziku će u dogledno vrijeme ostati bez kadrova.

Zbog toga predlažemo da se pri Univerzitetu Crne Gore otvori nastavnički fakaultet

2. Jedan broj nastavnika sa završenom višom školom, već godinama ne može da zasnuje radni odnos na neodredjeno vrijeme. Činjenica da se na raspisane konkurse ne javljaju profesori, govori o tome da školama još uvijek nedostaje kvalifikovani kadar, posebno iz matematike i stranih jezika. Zbog toga predlažemo da se novim Zakonom o osnovnoj školi riješi status pomenutih nastavnika da mogu zasnovati radni odnos na neodredjeno vrijeme ukoliko se na konkurs za njihova radna mjesta ne jave profesori.

3. Pridružujemo se predlogu koji se čuo na mnogim javnim raspravama širom Republike, da se radni staž prosvjetnih radnika skrati na 35. godina za muškarce, odnosno na 30. za žene.

4. Budući da cjelokupni rad u školama podliježe kontroli prosvjetnih inspektora, predlažemo da se inspekcijska služba popuni inspektorima za nastavu na albanskom jeziku, makar iz ključnih nastavnih predmeta (albanski jezik, matematika, fizika, hemija, biologija, istorija i geografija).

5. Postavlja se pitanje kako će se područna odjeljenja i kombinovana odjeljenja u matičnim školama uklopiti u program reforme. U Knjizi za promjene predlaže se kombinacija trorazrednog odjeljenja u prvom ciklusu u kom je možda moguća i kombinacija I - III kao dvorazrednog odjeljenja. Kako kombinovati dvorazredno odjeljenje II-IV razreda, odnosno III-IV razreda? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, budući da se radi o dva različita ciklusa.

6. Prilikom odredjivanja programskih sadržaja iz albanskog jezika i književnosti i istorije treba ispoštovati član 9. i član 68. Ustava Republike Crne Gore.

7. Za škole na albanskom jeziku, predlažemo da se odštampaju zasebni formulari za odjeljenjske knjige, matične knjige učenika, djačke knjižice i svjedočanstva.

8. I pored nepovoljnih ekonomskih, političkih i socijalnih prilika u društvu, slabog materijalnog položaja obrazovanja, nedostatka školskog prostora, opreme i nastavnih sredstava, smatramo da predlog za promjene u osnovnom obrazovanju treba podržati.

Ljuvić Djeljoša


61

JU OŠ “MILUN IVANOVIĆ” Biševo – Bijelo Polje Na sjednici Nastavničkog vijeća OŠ “Milun Ivanović” u Biševu jedna od tačaka dnevnog reda, bila je i tačka - promjene o osnovnom obrazovanju u Crnoj Gori. Svi nastavnici su dobili “Knjigu za promjene“ 15 dana prije sjednice. Knjigu su pročitali i učenici. Otvorena je rasprava i prenosimo vam je u cjelosti: U PO Bijela Crkva nastavnica Jagoda Bulatović iznosi da su učenici i porodice istih dali svoje sugestije i da je devet porodica protiv, a tri za promjene. PO Sinanova Luka nastavnici ističu da su tu sugestije učenika i roditelja polovične. PO Radetina ističe isto. U matičnoj školi prijedlozi su dosta polovični i nastavnici su stava da roditelji nijesu upućeni u Knjigu za promjene te da ne shvataju program promjena u obrazovanju. Poslije iznošenja stavova i sugestija nastavnika, učenika i roditelja Nastavničko vijeće je donijelo sljedeće zaključke i sugestije:

- Šta će motivisati učenika ako nema brojčanog ocjenjivanja. - Naša škola nema uslova za promjene, škola koja je oronula,

koja prokišnjava ne može krenuti u promjene. - U cjelokupnoj školi na svim terenima nema prisutnih

predškolskih institucija, te smatramo da djeca od šest godina u našim krajevima nisu dorasla za osnovnu školu.

Direktor

M. Spahirović JU OSNOVNA ŠKOLA “SRBIJA” Bar- 25. 06. 2001. JU OŠ “Srbija” u Starom Baru na svojoj sjednici od 14. VI 2001. godine, studiozno je analizirala prijedloge – Knjige za promjene, i došla do zaključka da su promjene nužne da bi se došlo do demokratizacije i bržeg ekonomskog razvoja države. Modernizacija obrazovanja po mišljenju Škole morala bi obuhvatiti sve nivoe kako bi se unaprijedila


62

kultura obrazovanja. Na istoj sjednici došlo se do saznanja da neke pojedinosti u “Knjizi” treba “možda” doraditi i precizirati, i to:

1. Izradi nastavnih planova je trebalo odmah pristupiti kako bi i oni mogli na vrijeme pretrpjeti javnu raspravu, a polazni prijedlozi da budu “otvoreni, prilagodljivi, podložni promjenama...” i svakako prihvatljivi;

2. Da status učenika, nastavnika i njihovih saradnika treba poboljšati i uzdići na viši nivo radikalnijim promjenama u rukovodjenju, upravljanju i finansiranju;

3. Roditeljima svakako treba omogućiti da utiču na poboljšanje uslova za učenje i upravljanje, ali ne i na “razvoj plana i programa, standarde ocjenjivanja...”, jer za to nijesmo stasali kao društvo ni znanjem ni umjenjem;

4. Slažemo se i s konstatacijom da se “vaspitno-obrazovna djelatnost, u mnogo čemu razlikuje od svih drugih svera ljudskog rada...”, ali tu i takvu djelatnost treba i vrednovati na takav način jer je ona od ogromnog nacionalnog interesa. Navedeno je moralo biti i precizirano i obuhvaćeno “Knjigom”;

5. Osloboditi se zakonodavno-pravne regulative u zvaničnoj politici da je škola trošak države. Trebalo bi iznaći valjan termin, jer smatramo da je to najveći “proizvodjač u državi;

6. Kada je u pitanju Organizacija i finansiranje obrazovanja, mišljenje kolektiva Škole je da bi nivo upravljanja školom trebalo demokratizovati, tj. sa izborom direktora i njegovih saradnika treba početi od prijedloga baze (Nastavničkog vijeća). Odluka baze bi morala biti, ako ne presudna, svakako od ogromnog uticaja, jer smo svjedoci da je najgore upravljanje ono gdje rukovodioca ne prihvata kolektiv;

7. Utvrdjivanje kriterijuma za nagradjivanje i vrednovanje mora biti jasno precizirano, pretrpjeti javnu raspravu, i ispoštovati se isto sa čvrstom garancijom od strane poslodavca;

8. Trebalo bi prihvatiti iskustvo Finske na lokalnom nivou (str. 43) i lokalnu upravu obavezati djelimičnim finansiranjem, ali ne dozvoliti da dodje do razlike u primanjima kod razvijenijih i manje razvijenijih opština. Opština bi takodje morala biti odgovorna za socijalnu brigu o učenicima (prevoz, školski obroci, zdravstvena zaštita) – Finska, ali i za socijalnu brigu o nastavnicima ako se želi postići veći nivo u obrazovanju;

9. Trebalo bi izbjeći formiranja većeg broja institucija (str. 46, 47, 48, 49) na centralnom nivou i precizirati mjesto i ulogu nastavnika kao glavnog sudionika u obrazovanju (učenik-nastavnik),

10. Održavanje seminara i drugih oblika usavršavanja (str.57) trebalo bi precizirati, a ne da bude ustaljena pojava da se isto


63

ne održava čak ni jednom u pet godina, što je pojava sa odredjenim predmetima i strukama, čak i sa maternjim jezikom;

11. Nastavnici bez ikakvog pedagoško-metodičkog obrazovanja moraju u toku studija, ili kasnije – precizirati vrijeme, steći ista a ne “treba” kako piše u prijedlogu promjena;

12. U IV razredu bi trebalo uvesti predmetnu nastavu (str.89) iz maternjeg jezika, sa dobro uradjenom korelacijom plana i programa iz stranog jezika, jer smo svjedoci nedostatka osnovne pismenosti. Treba dobro proučiti stanje u drugim zemljama: Belgija, Danska, Švedska, Francuska i Španija, gdje je u I ciklusu namijenjeno od 30-50% časova maternjeg jezika a u Crnoj Gori samo 25%;

13. Napredovanje u naredni razred trebalo bi izjednačiti sa većinom zemalja u Evropi, da učenici koji nijesu postigli odgovarajući nivo znanja i vještina” treba da ponavljaju razred. Možda bi se mogao izbjeći I razred ili eventualno I ciklus a ne nikako, kako je predloženo, “da automatski prelaze prema sljedećem razredu” čak u prvih V razreda, što je više nego u svim zemljama Evrope;

14. Svakako bi bilo dobro razmisliti i o sljedećem: - da se od IV razreda precizira dužina časa, - da se izborna nastava ocjenjuje kao redovna i da se

tretira u okviru norme, kao i dopunska, dodatna i slobodne aktivnosti, zbog toga što jedan dio nastavnika provodi mnogo više vremena u školi, zahvaljujući ovim oblicima, nego svoje kolege;

15. Odredbu o mogućnosti posebnog polaganja ispita (str.114) treba precizirati, u kojim slučajevima, a provjeru znanja treba vršiti iz svih predmeta predvidjenih za redovne učenike u školi;

16. Klauzuli Strani jezici, trebalo bi dodati i maternji jezik ili bar ih izjednačiti, o čemu je već govoreno;

17. Prijedlog promjena o 40 časovnom radnom vremenu (str.118) treba dodefinisati kako bi i sam mogao pretrpjeti javnu raspravu a nužno bi bilo razmisliti i o dužini radnog staža s obzirom da se radi o složenosti i težini poslova koje prosvjetni radnik provodi sa djecom u školi.

Direktor

Svetozar Mrdak


64

JU OŠ “MILOVAN JELIĆ” PAVINO POLJE Kolektiv JU OŠ “Milovan Jelić” Pavino Polje, vodio je raspravu na nivou aktiva, nastavničkog vijeća i opšteg roditeljskog sastanka. Mišljenja su podijeljena nakon iznijetih prezentacija direktora Novaka Novakovića profesora razredne nastave. Mladje kolege kao progresivniji, spremni su da u potpunosti prihvate promjene i ocjenjuju ih dobrim sa nadom da će putem seminara prilagoditi rad savremenim metodama rada i samim tim prilagoditi se inovacijama i poboljšati kvalitet nastave i podići znanje učenika na viši nivo. Seminari bi trebali da budu organizovani na način kako ih je organizovala ekipa “Aktivnog učenja – nastava”. Država mora uložiti mnogo više sredstava da se poboljšaju uslovi rada i učenja jer su naše škole, mislim škole iz sastava OŠ “Milovan Jelić” u jako lošem stanju a samim tim, i uslovi rada su loši i nastavnici ulažu velike napore u radu s učenicima. Stariji nastavnici i učitelji su konzervativniji pa ne prihvataju nikakve promjene tako da će njihovo prilagodjavanje ovim promjenama biti teže. Prijedlozi: Treba obezbijediti uslove da kombinovano odjeljenje ne bude veće od dva razreda, jer je unutar jednog razreda nastava diferencirana i onda je neizvodljivo da unutar jednog odjeljenja bude mnogo izdiferenciranih programa. Svi nastavnici sa 25 i više godina staža treba da odu u penziju jer njihovo vrijeme obrazovanja i vrijeme (bar veći dio) rada, su teško prilagodljivi načinu rada koji se traže ovim promjenama, a oni su teže skloni promjenama, i gotovo ih ne prihvataju, nijesu fleksibilni te će to mnogo štetiti promjenama u obrazovanju. Upravljanje školom po prijedlozima je dobro, treba uključiti veći broj nastavnika i roditelja ali i školski odbor kao organ upravljanja bi trebalo da ima neku odgovornost, ne samo direktor, a sam izbor direktora od strane školskog odbora nije dobar iz više razloga. Pošto je sve ispolitizovano i sam izbor direktora u sredinama gdje je opozicija u većini, biće iz opozicije, što znači da će upravljanje školom onih pet članova – tri nastavnika, dva roditelja od ukupno osam biti uvijek protiv bez obzira na zakonske osnove.


65

Ovim načinom izbora direktora doći će do pravljenja “većine” uz lidera koji će biti u povlašćenom položaju u odnosu na druge, jer su “zaslužni”. Samoupravljanje se pokazalo kao loše kroz vrijeme, a ovakav način upravljanja školom nije ništa drugo nego lokalna samouprava. Djeca sa smetnjama u razvoju treba da idu sa drugom djecom u školu ali i tu treba da bude precizirano koji je to IQ koji može da udje u “normalnu” OŠ; Koje bolesti, oblici ponašanja, jer mislimo da generalno prihvatiti svu takvu djecu bilo bi veoma teško, samim tim što bi ono već imalo prohodnost da pet godine boravi u školi. Mi u školi imamo jednog takvog učenika koji već dvije godine ide u I razred, nikakvih promjena i napredovanja u radu sa njim nema, a čak je poguban za drugu djecu – pošto je bolestan njemu je sve dozvoljeno, agresivan je, otima im pribor užinu, bije ih, viče i slično, inače još nije uspio da dobije željeni oblik ponašanja.

Direktor Novaković Novak

PORUKA PEDAGOGA O REFORMI OBRAZOVANJA Pedagoški pokret Jugoslavije Pedagoški pokret Jugoslavije, koji čine pedagozi i učitelji, celokupnu svoju aktivnost u ovom vremenu usmerio je na zaustavljanje produbljivanja krize u obrazovanju u skladu sa nacionalnim interesima i traženje mogućnosti reforme ove delatnosti. Ocenjujući da je svetska kriza obrazovanja sve naglašenija, a da je u našoj zemlji obrazovanje dodatno ugroženo dugogodišnjim ekonomskim sankcijama Saveta bezbednosti, političkom situacijom, naročito stanjem na Kosovu i Metohiji, pedagozi SR Jugoslavije smatraju svojom profesionalnom, ljudskom i moralnom dužnošću da ovom porukom ukažu na dramatično stanje obrazovanja i potrebu odlučnog, hitnog i odgovornog angažovanja svih činilaca u traženju izlaza iz ove onespokojavajuće situacije. Polazeći od ovih činjenica sa stručnog skupa “Pedagoški univerzitet” upućujemo sledeću poruku o reformi obrazovanja:

a) dr Vojislavu Koštunici, predsjedniku SR Jugoslavije, Milu Djukanoviću, predsjedniku Crne Gore, dr Zoranu Djindjiću, predsedniku Vlade Srbije, Ministarstvu za prosvetu i nauku Crne Gore i Ministarstvu prosvete i sporta u Vladi Srbije.


66

Sistem obrazovanja je suštinski i oduvek bio strateški važan za ukupni razvoj društva i ostavarivanje ciljeva aktuelne politike u državi, pa je neophodno učiniti sveopšte napore da se zaustavi trend pogoršavanja stanja u obrazovanju i da se ono ponovo učini faktorom intergracije i progresa na jugoslovenskom prostoru. Istorija nacionalne pedagogije i školstva nije do sada zabeležila ovakvu podvojenost i političku instrumentalizovanost obrazovanja u Crnoj Gori i Srbiji, a pre svega podaničku i nekritičku otvorenost prema spornim namerama protagonista evropske dimenzije obrazovanja. Istorijska je vaša dužnost da sprečite stvaranje dva separatna pedagoška sistema u Srbiji i Crnoj Gori, jer bi oni bili protiv nacionalnih interesa, izvor daljih nesporazuma, i bez naučne zasnovanosti. Jedan od činilaca stabilnosti jačanja integriteta SR Jugoslavije treba da bude što jedinstveniji obrazovni sistem u obe republike, a ne politička pedagogija “otvorenog društva” i alternativnih parapedagoških i parapsiholoških edukatora, koji višestruko ugrožavaju detinjstvo i mladost u ovom vremenu. Od vas tražimo da što pre u nacionalne prioritete uvrstite reformu obrazovanja, poboljšanje materijalnog položaja ove delatnosti i pedagoških radnika, istinsku demokratizaciju obrazovanja, sprečite povećanje nedostupnosti srednjeg i visokog obrazovanja za decu mnogih gradjana, obezbedite veći prostor ovoj delatnosti u sredstvima informisanja, podržite stvaraoce iz škola i univerziteta u traženju rešenja za moderan sistem obrazovanja, i njihov naučno-istraživački rad u pedagogiji.

b) Pedagoškim radnicima SR Jugoslavije

Kriza obrazovanja i mnoge slabosti u ovoj delatnosti delo su onih činilaca koji su delovali iz ekonomske i političke sfere, zatim uticaja razvoja nauke i tehnologije. Pedagoški radnici naše zemlje tradicionalno su bili vrsni stvaraoci i entuzijasti, koji su ostvarili visoke domete u svom radu i izgradili jedan od najboljih obrazovnih sistema u Evropi. Pravo podvižništvo u obrazovanju ostvareno je od strane pedagoških radnika koji su iskazali svoje pedagoško umeće i ljubav prema deci za vreme duboke ekonomske i političke krize, pa i brigom za učenike za vreme bombardovanja od strane NATO alijanse. Danas se od nas očekuju novi podvizi, dalje požrtvovanje i odricanje zarad spašavanja budućnosti naših vaspitanika i vlastitog poziva i dostojanstva. Osnovno je da shvatimo zbivanja i trendove u ovom vremenu, zatim sagledamo koje nas dužnosti neminovno čekaju. Naš je zadatak da spašavamo državu pregalačkim radom i reformom sistema obrazovanja. Reforma obrazovanja se godinama od strane zvaničnika


67

najavljuje, obećava, a nigde projekta ili državnog dokumenta o ovom prioritetnom nacionalnom programu. Ne smemo dozvoliti da nas u reformi zamenjuju strani “eksperti”, da nam se nameću tudji sistemi obrazovanja, da naše uloge preuzimaju nevladine organizacije i razni komercijalni “reformatori”. Ne trebaju nam globalizacija, psihologizacija, politizacija, i komercijalizacija obrazovanja, već njegova humanizacija i demokratizacija. Moramo više nego ikada učiti, informisati se, tražiti svoje mesto u medijima (bar četvrti deo prostora, koji se neopravdano posvećuje sportu) jer usavršavanjem sebe usavršavamo obrazovni sistem. Ne smemo čekati reformu obrazovanja, već zahtevati je i ići joj u susret. Tako ćemo časno i uspešno voditi vaspitanike u budućnost.

v. Učeničkim i studentskim roditeljima

Pedagoške ustanove postoje radi vaše dece i njihove budućnosti. Vi imate pravo i dužnost da zahtevate bolju školu i fakultet i da u tom pravcu delujete. Reforma obrazovanja je i vaš zadatak, pa je potrebno da ocenjujete, kritikujete, predlažete kada se raspravlja o radu pedagoških ustanova. Podržite pedagoške radnike, koji se svesrdno zalažu za bolje obrazovanje i dostojanstveniji materijalni položaj ove delatnosti. Vi pre svih treba da tražite neodložnu reformu obrazovanja, a mnoga rešenja ne zavise od novca, već od organizacije i rukovodjenja. Tragajte za idejama da se pronadju dodatni materijalni izvori za reformu obrazovanja, jer ne smemo se previše oslanjati na tudju pomoć. U ovom smutnom i prelomnom vremenu uzmite sudbinu vaše dece u svoje ruke, a mi ćemo kao i uvek podržati vaše plemenite težnje.

Beograd, 16. jun 2001.

UČESNICI PEDAGOŠKOG UNIVERZITETA JU OŠ ”MARKO MILJANOV” BIJELO POLJE, 4. 06. 2001. Primjedbe i sugestije u vezi “KNJIGE ZA PROMJENE” osnovnog obrazovanja, Sumirajući javnu raspravu vodjenu u stručnim organima Osnovne škole “Marko Miljanov” u Bijelom Polju, Pedagoško vijeće – Aktiv Škole upućuje sljedeće ocjene, primjedbe i mišljenja: Ako je obrazovanje i znanje nacionalni interes i prioritet nacionalne strategije za dalju demokratizaciju i transformaciju Crne Gore i njen budući ekonomski razvoj, postoji uvjerenje da će se (kao i do sada)


68

ponoviti praksa da se na štetu kvaliteta forsira kvantitet i težnja za formalno uporedjivanje sa evropskim standardima; U najavljenim promjenama, osnovnu ulogu treba da ima nastavnik, koji u sadašnjoj situaciji nemotivisnosti svojim položajem u odnosu na stimulaciju kvaliteta rada, neobezbijedjenih i nepredvidljivih uslova rješavanja ostalih standarda i prava po osnovu rada (stanovanje, putovanje...) teško može biti nosilac najavljenih promjena. Sadašnji položaj je znatno negativniji u odnosu na druge djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta; Nastavnik treba da bude spreman za permanentnu edukaciju uz rad pod uslovom da je riješen problema osnovnog standarda; Centar za permanentnu edukaciju nastavnika trebalo bi da postoji pri Nastavničkom fakultetu u Nikšiću, a usavršavanje i napredovanje nastavnika uz rad realizovati po regionalnom principu. U politički podijeljenom društvu i nestabilnim odnosima depolitizacija škole je formalna konstatacija. Pitanje religijskog obrazovanja je kompleksno, posebno u nacionalno mješovitim sredinama. Prihvatajući osnovne elemente decentralizacije sistema i prenošenja dijela ovlašćenja na lokalnu samoupravu ističe se neophodnost da u ovoj sferi može doći do finansiranja materijalnih troškova rada obrazovnih institucija preko lokalne samouprave, ali sa prethodno utvrdjenim standardima koji se moraju poštovati. Prihvata se potreba formiranja privatnih škola, polazak u školu sa 6 godina, trajanje osnovnog obrazovanja 9 godina (3+3+3), opisno ocjenjivanje u I, II i III razredu, bez ponavljanja I – IV razred, brojnost učenika u odjeljenju (18–25), školovanje djece sa smetnjama u razvoju u okviru redovne nastave (sa predvidjenim uslovima)... U odnosu na osnovna predložena rješenja postoje i podijeljena mišljenja o sljedećim pitanjima:

– da li školska–nastavna godina treba da traje 35 ili 36 sedmica; – da je nedjeljni fond časova preveliki; – trajanje časova kraće od 45 minuta; – brojčano ocjenjivanje u IV, V i V razredu zadržati kod srpskog,

stranog jezika, matematike, poznavanja prirode i poznavanje društva, odnosno u V razredu za biologiju, istoriju i geografiju, a


69

kod ostalih predmeta zadržati opisno ocjenjivanje, bez kombinacije ova dva načina ocjenjivanja kod istog predmeta.

Opisna ocjena ne bi uticala na utvrdjivanje opšteg uspjeha učenika. Brojčane ocjene bi se zadržale iz svih predmeta u VII, VIII i IX razredu.

– Provjera znanja učenika vršila bi se iz svih predmeta gdje se vrši brojčano ocjenjivanje.

– Za obavezno izučavanje stranih jezika uvesti i ruski, – Nastavna norma za strane jezike i matematiku da bude kao i

za srpski jezik. – Mreža institucija za upravljanje i administraciju je preobimna i

vjerovatno za blisku budućnost i nerealna sa kadrovskog i finansijskog stanovišta.

OSNOVNA ŠKOLA ” VUKSAN DJUKIĆ” MOJKOVAC Povodom ponudjene Knjige za promjene od strane Ministarstva prosvjete i nauke, na nivou škole preduzete su intenzivne aktivnosti. Na nivou Aktiva analiziran je materijal iz Knjige za promjene, a prijedlozi, sugestije i komentari sublimirani su na sjednici Pedagoškog aktiva. Takodje je znatan broj nastavnika prisustvovao savjetovanjima u Bijelom Polju, i u našoj školi. Na osnovu svega definisaćemo ono što je bilo frekventno u raspravama kao i ono što je apostrofirano kao vid zaključaka.

1. Nepodijeljeno je mišljenje da je inicijativa za promjene izuzetno pozitivna. Posebno je dobra njena transparentnost odnosno mogućnost da svi akteri kroz javnu raspravu učestvuju u njenoj kreaciji.

2. Kada je princip decentralizacije u pitanju smatra se da je ideja racionalna i primijerena zahtjevima vremena ali je iznešeno nekoliko dilema i bojazni. Naime, smatra se, da kada je finansiranje u pitanju, stvaranje jednog hibridnog oblika u smislu nadležnosti je u ovom momentu osjetljivo pitanje. Predlaže se da se uloga države smanji u finansijskom smislu i da se prebaci na druge asocijacije (lokalna zajednica, privredni subjekti...). To znači da manje sredine i nerazvijena područja imaju smanjenu mogućnost formiranja adekvatnih škola (s obzirom


70

na privredne potencijale). Otuda predlažemo da se makar za početak zadrži dosadašnji oblik finansiranja, dakle centralistički, dok se ne steknu u privrednom smislu objektivni uslovi za decentralizaciju. Iz tih razloga ovaj prijedlog djeluje dosta futuristički.

3. Kada je kontrola kvaliteta u pitanju smatra se da je to dobra inicijativa zbog sve veće erozije upravo kvaliteta u obrazovanju. Ipak, smatramo da razdvajanje kontrole i savjetodavne funkcije i formiranje inspekcijske službe je proširivanje administracije na državnom nivou, a čini se da je i sada mnogo. Inspekcijskim službama su data velika ovlašćenja što je u principu normalno ali se postavlja pitanje da li je tako i u drugim segmentima društva. Očigledno je da će to biti najkontrolisanija služba a nijesmo sigurni da će imati i adekvatan status u društvu.

4. Smatramo da je kategorija izbornog predmeta jako prihvatljiva kao i procenat učešća. Izražava se bojazan da izborni predmet neće biti adekvatan afinitetima učenika već će biti rezultat mogućnosti škola (u tzv. Šuvarevoj školi izbornim predmetom se “krpio” tehnološki višak škola).

5. Nastavni planovi i programi nijesu bili predmet diskusija s obzirom da je to sljedeći korak ovih promjena ali se sugerisalo da se izradi novih nastavnih planova i programa pridje maksimalno ozbiljno i analitički, jer smatramo da je to možda i najbitniji dio ovih promjena u obrazovanju.

6. Kod prava i dužnosti učenika smatramo da je mnogo više dato prostora njihovim pravima a manje dužnostima. Dobro je da je učenicima data mogućnost učešća u kreiranju nastavnih planova i programa, ali se u tome mora imati mjera jer je to isuviše ozbiljna problematika da bi se pribjeglo bilo kakvoj improvizaciji.

7. Smatramo da je pozitivna inicijativa da se pristupi izradi Pravilnika o ocjenjivanju da se konačno utvrde standardi za vrednovanje učenika.

8. Mogućnost povećanja časova praktične nastave je dobra s tim da to bude praksa u pravom smislu te riječi.

Ovo su samo neke od sugestija od našeg Pedagoškog aktiva. Pozitivne strane ove Knjige za promjene nijesu date jer smatramo da je važnije za vaš budući rad ono što po našem mišljenju nijesu prava rješenja.


71

JU OŠ ”MILAN VUKOVIĆ” HERCEG–NOVI Prijedlozi i zaključci Nastavničkog vijeća Na osnovu prijedloga i sugestija svih članova stručnih aktiva škole, te roditelja i učenika, a u vezi KNJIGE ZA PROMJENE OSNOVNOG OBRAZOVANJA, Nastavničko vijeće daje sljedeće prijedloge:

1. Predlaže se sljedeći nedjeljni fond časova po nastavnim predmetima:

- maternji jezik – 16 časova nedjeljno; - strani jezik, matematika i fizika – 18 časova nedjeljno; - biologija i hemija – 19 časova nedjeljno; - ostali predmeti – po 20 časova nedjeljno.

2. Zbog specifičnosti posla vaspitača, a i u cilju očuvanja integriteta nastavnika, predlaže se da nastavnice idu u penziju sa navršenih 30 godina, a nastavnici sa 35 godina navršenog radnog staža aktivne službe.

3. Broj učenika u odjeljenju dobro je isplaniran (18 do 26), ali bi trebalo preciznije oderediti za sljedeće slučajeve:

- unikatna odjeljenja ne mogu imati više od 28 učenika, ako imaju 29 formiraju se dva odjeljenja;

- ako imamo 53 učenika formiraju se tri odjeljenja, tj. ako imamo n.26 + 1 učenika formira se n + 1 odjeljenja.

4. Pozdravlja se uvodjenje predmeta – gradjansko vaspitanje. 5. Predlog Aktiva razredne nastave:

- ponavljanje razreda da počne od V razreda; - na kraju II ciklusa, tj. u VI razredu, da bude samo brojčano

ocjenjivanje; - da se zadrži testiranje učenika za upis u I razred; - da se uvede vjeronauka kao predmet izborne nastave.

6. Postoji dilema da li treba izdvojiti inspekcijsku službu od savjetodavne službe i preovladjuje mišljenje da bi te dvije službe Ministarstva prosvjete trebale biti odvojene.

7. Na kraju možemo konstatovati, do svih postavljenih ciljeva koje daje KNJIGA ZA PROMJENE ne možemo doći dok se ne ispune četiri osnovna uslova za ispunjenje ciljeva, a to su:

a) kadrovi, b) prostor, c) materijalna sigurnost egzistencije zaposlenih.

8. Reformom je nužno garantovati a) da će reformisani oblik obrazovanja biti efikasniji; b) da će rad u školi biti bolje nagradjen od prethodnog.


72

Dakle, ponavljamo tezu da je glavni nosilac promjena ključna figura nastavnik.

Direktor Ratko Vujinović

JU OŠ ”Braća Ribar” Nikšić – 28. 06. 2001.

Primjedbe i sugestije u vezi Knjige za promjene – osnovno obrazovanje

Postupajući po dopisu Ministarstva prosvjete i nauke br. 01–2630 od 18.V 2001. godine, uz prethodnu organizaciju upoznavanja Nastavničkog vijeća, školskog odbora, stručnih aktiva, zajednice učenika i roditelja sa Knjigom za promjene, JU OŠ “Braća Ribar” iz Nikšića daje sljedeće primjedbe i mišljenja u vezi Knjige za promjene.

Kako se cjelokupno društvo mijenja, prilagodjava i približava evropskim standarima to se mora mijenjati, prilagodjavati i približavati i ovaj segment društva što se zove obrazovanje. U sklopu cjelokupnog obrazovanja posebno mjesto zauzima osnovno obrazovanje. Sam pojam kaže to je osnova i obrazovanja i društva u cjelini. Na tim osnovama počiva čitav lanac obrazovanja, obrazovna piramida znanja, a to onda znači čitavo društvo. Promjene su potrebne, neminovne, ali moraju se sprovoditi vrlo oprezno i sistematično. Za promjene su potrebne materijalne mogućnosti bez kojih nema kvalitetnih promjena.

Tim stručnjaka koji predlažu ove promjene zaista može garantovati kvalitet uz sve ostale faktore i činioce. Svi moramo dati svoj doprinos da bi reforma bila uspješna. Prijedlozi su vrlo studiozno radjeni, posebno oblast poredjenja i iskustava u drugim zemljama Evrope. Ovo može biti pouzdana osnova sigurnosti i uspješnosti promjena.

Ideja nije nova, već duže vrijeme se zagovara, u nekim koracima već i sprovodi, samo treba oprezno, postepeno, bez lomova ići dalje. Svi faktori društa su dužni da se uključe u ovaj proces. Cilj je jasan. On je zajednički svima i treba na njemu istrajati. Podržavamo:


73

- Prijedlog da se u eri vrtoglavih tehnoloških inovacija stvore i drugi oblici van klasičnih obrazovnih ustanova, škole za obrazovanje gradjana, kao što su razni obrazovni centri, radnički–narodni univerziteti, profesionalna udruženja, internet i sl.

- Prijedlog da se više pažnje posveti akcijama uredjenja školske sredine, estetskog i higijenskog uredjenja škole;

- Prijedlog da je potrebno izvršiti skraćivanje programa i osloboditi učenike suviše činjenica, nepotrebnih trivijalnih sadržaja zbog činjenice da je kvalitet obrazovanja od većeg značaja nego kvantitet znanja i da je bolje znati manje a dobro i temeljno, a ne imati površno poznavanje mnogih predmeta;

- Prijedlog da se prema razvojniim specifičnostima učenika u pojedinim starosnim periodima uvedu izborni predmeti;

- Prijedlog da je potrebno sve više angažovati na razvijanju kritičkog mišljenja učenika, razviti različite aspekte djetetove ličnosti: intelektualni, emocionalni, socijalni, motorni razvoj, razvoj govora i senzorni razvoj;

- Prijedlog osnivanja centra za stručno obrazovanje.

Protiv smo: - Formiranja savjeta roditelja kao konsultativnog tijela; - Da se učenici sa smetnjama u razvoju, koji pohadjaju nastavu

u specijalnim školama, uključe u redovnu školsku sredinu. To bi bio samo jedan kontraproduktivan korak koji bi vodio u provaliju i pokazao se kao jalov pokušaj.

Predlažemo:

- Obezbijediti materijalne uslove, odgovarajući broj školskih objekata sa odgovarajućim brojem učenika, kabineta i laboratorija, potrebnu opremu i nastavna sredstva;

- Da se u školama uvede pravopis kao poseban predmet koji bi bio odvojen od književnosti, znači pravopis i gramatika kao jedan, a književnost kao drugi predmet. U Crnoj Gori imamo i kadar iz te oblasti, pa bi tako zaposlili i angažovali veći broj ljudi bez posla. Mislimo da je ovo najznačajnija oblast koja govori o našoj pismenost, kulturi, bontonu i svima je potreban–prvenstveno pravopis. Nije rijetka pojava da u medijima, na ulici, u nekoj instituciji sretemo intelektualce koji se ne snalaze baš najbolje u pravopisu i gramatici;

- Da se ujednači broj učenika u školama. U pojedinim školama u razredu ima i preko 47 učenika, što je prosto zapanjujuće i dovoljno govori o velikim teškoćama da se čas barem bolje


74

održi. Učenici koji žive u prigradskim naseljima se upisuju u centralne škole i time remete opštu neujednačenost i standarde oko broja učenika. To ide na štetu ostalim školama koje postaju hendikepirane i zapostavljene. Mislimo da bi trebalo izvršiti više uticaja na lokalnu upravu nadležnu za to pitanje lokacije učenika i njegovo odredjenje u kojoj će školi ići;

- Da se strani jezik II (postojeći u školi) uvede od 4. razreda, da se rastereti plan i program, obzirom da je to drugi strani jezik i i da je interesovanje slabije. U 6. razredu je najveća opterećenost gramatičkim gradivom iz ruskog jezika;

- Povećati broj časova iz engleskog jezika zbog preo- pterećenosti programa.

Ostala razmišljanja:

- Tretman prema djeci oboljeloj od side; - Pripravnički staž bi trebalo da traje duže od jedne godine; - Rok žalbe na ocjenu je kratak; - Uzor za Knjigu za promjene su bile zemlje sa višestruko jačim

standardom nego kod nas; - Za uspjeh najbolji sistem ocjenjivanja je: ocjena za uspjeh iz

pojedinih predmeta; - Udžbenici nijesu u skladu sa testovima za kvalifikacioni ispit.

Direktor

Ranko Šljivić HERCEG NOVI, 18.06.2001. godine 54 PRISUTNA

1. Predmetna područja u trećem ciklusu - kakva će biti organizacija?

2. Da li se odnosi reforma samo na urbane sredine? Pješačenje djece od šest godina na selu i materijalni uslovi su nešto što govori da se o selu nije vodilo računa.

3. Da li su zastupljeni u komisiji učitelji – nastavnici praktičari? 4. Da li su zastupljeni defektolozi u komisiji? 5. Kako je zamišljen rad učitelja i vaspitača u prvom razredu? 6. Opšte tehničko-informatika – da li će nastavnici ići na dodatnu

obuku? 7. Engleski se uči u vrtiću a onda pauza od vrtića do devete

godine?


75

8. Depolitizacija škole, a u uvodnoj riječi ministra je previše politike.

9. Materijalna baza ne daje opravdane pretpostavke za ovakve zahvate.

10. Tempo uvodjenja svih škola – kako je zamišljeno da budu obuhvaćene sve škole?

11. Savremena škola – šta je sa eksperimentalnim programom za koji nijesu obezbijedjeni uslovi koji su nam obećani, te strahujemo da i ovog puta ne bude tako?

12. Dnevno i sedmično opterećenje učenika? 13. Norme nastavnika? 14. Uloga lokalne samouprave – šta obezbjedjuje država i da li

ćemo zavisiti samo od opštine? 15. Osposobljenost učitelja kad završe fakultet za praktičan rad

jer ima jako malo praktičnih predavanja. 16. Saradnja roditelja – kako privoljeti roditelje na saradnju? 17. Ko će pisati udžbenike – neposredna praksa ili univerzitetski

profesori? 18. Kvantitet znanja – kvalitet znanja zavisi od materijalnog

položaja škole – sredstava kojima pomažemo nastavu. 19. Ličnost nastavnika treba oblikovati dok je ličnost u formiranju

a ne formirane ličnosti. Dakle zašto se ne otvore srednje učiteljske škole?

20. Bilingvalne škole – da li se o njima razmišljalo u toku izrade knjige?

21. Edukacija kadrova – doškolovavanje smatramo da bi trebalo biti tipa aktivne nastave čiji su seminari probudili entuzijazam u svakom nastavniku.

22. Prvi – drugi ciklus. Da li će u prvom ciklusu raditi sa višom a u drugom sa visokom spremom?

23. Pravo roditelja da prisustvuje času? Da li ima pravo i jesu li precizirani uslovi?

24. Seminari AU/N su smjernica u uvodjenju promjena jer samo takav rad sa nastavnicima može dati rezultate, a ne predavanja kojima smo prisustvovali u Kolašinu.

25. Programi na fakultetima se moraju mijenjati i uvoditi novi oblici rada.

26. Reforma i učenici koji su sada u školi – da li se promjene odnose i na njih, odnosno da li će biti rasterećenja programa u sadašnjoj školi?

27. Koji su kriterijumi za napredovanje nastavnika? 28. Tenedencije razvoja u Evropi, da li su uzete u obzir, jer i

najbržim tempom od 10 godina opet ćemo kasniti za Evropom koju smo snimili sada.


76

29. Koji je optimalni broj učenika u odjeljenju? 30. Norma časova fizike je veća od ostalih predmeta gdje je

takodje pismeni. Zašto? 31. Komisije za kategorizaciju treba da stručnije odrade svoj

posao i da ne zavisi sve od jednog testa. P r e d l o z i:

1. Uvodjenje engleskog od prvog razreda. 2. Formiranje bilngvalnih škola. 3. Selekcija kadrova za nastavničke fakultete. 4. Primijeniti model AU/N u edukaciji nastavnika. 5. Obavezan pripravnički staž kod starijih kolega koji bi bio

volonterski. 6. Smanjiti normu nastavnika. 7. Smatrati značajnim strani jezik i informatiku i uvesti ih ranije. 8. Planovi i programi takodje da idu na javnu raspravu.

P r i m j e d b a: Dio koji se odnosi na predlog promjena je zanemarljivo mali u odnosu na sadašnje stanje i stanje u drugim zemljama.

Prilog: Tekst i govor Žarka Mandića

OSNOVNA ŠKOLA "MEDJURIJEČJE" Medjuriječje- 19.VI 2001. Na sjednici Nastavničkog vijeća radnici Osnovne škole "Medjuriječje" u Medjuriječju su vodili javnu raspravu u vezi Knjige za promjene. Primjedbi i sugestija nije bilo.

Direktor škole Slavko Dašić

JU OŠ "BOŠKO BUHA" PLJEVLJA U Pljevljima, 02.VII 2001. godine Predmet: Primjedbe na "Knjigu za promjene" Na sjednici Nastavničkog vijeća ove škole u suštini podržana je reforma u osnovnom obrazovanju sa mišljenjem da neke stvari treba preciznije regulisati.


77

- Treba preciznije definisati ulogu vaspitača u I razredu. - Uloga učitelja na času stranog jezika i svrha učitelja. - Utvrditi svrhu i ulogu učitelja na časovima likovne i muzičke

kulture i fizičkog vaspitanja. - Utvrditi i precizirati produženi boravak nastavnika i regulisati

način finansiranja. - Globalni kalendar da donese republički organ za prosvjetu, a

školama ostaviti mogućnost da u okviru globalnog kalendara urade svoj kalendar što zavisi od specifičnosti uslova i rada škole.

- U opisnom ocjenjivanju trebalo bi precizirati i formulisati odredjene verbalne kategorije koje će pomoći učitelju da što objektivnije i stručnije vrednuje sposobnosti učenika.

- Precizirati svrhu eksternog provjeravanja znanja i uvesti takvo provjeravanje za sve nastavne oblasti (osim tzv. vještina).

- Šta se postiže time što nema ponavljanja do V razreda? - U drugom ciklusu samo uvesti brojčane ocjene. - Otkloniti nelogičnost oko predloga izučavanja drugog stranog

jezika, je li obavezan ili nije. - Pitanje obezbjedjenja školskog prostora i učila za ovu

koncepciju nastave. - Pitanja finansiranja od strane lokalne samouprave precizno

regulisati, ali na nivou Republike. - Uskladiti udžbenike sa nastavnim planom i programom. - Bolje regulisati kategorizaciju djece sa posebnim potrebama. - Dobro sagledati i precizirati probleme organizacije nastave u

kombinovanim odjeljenjima u odnosu na organizaciju nastave u ciklusima.

D I R E K T O R

Miodrag Vakirević OŠ ‘’Lovćenski partizanski odred ‘’ C e t i nj e Za korekciju: 1.4 Kulturno – istorijski okvir str. 12 i 13 Na strani 12. I pasus na početku: Umjesto rečenice : Bodin je izdejstvovao osnivanje samostalne Barske Arhiepiskopije 1088. g. – što je pogrešno treba da stoji: “Bodin je kod pape Klimenta III izdejstvovao da se Barska Biskupija izdigne u rang Nadbiskupije 1089. g., čime je dobijena crkvena nezavisnost.” II pasus :


78

Umjesto rečenice : Zeta je u sastavu nemanjićke Srbije bila gotovo 200 g. - što je pogrešno treba da stoji : “Zeta će u sastavu nemanjićke Srbije biti od 1183 - 1360.g.” III pasus : Umjesto rečenice : Barska Arhiepiskopija – što je pogrešno treba da stoji : “Barska Nadbiskupija”. VII poslednji pasus Vrijeme od 80. g. koliko je trajala država Balšića u Zeti od 1460- 1521 – što je pogrešno treba da stoji : “Država Balšića u Zeti traje od 1360 – 1421.godine.” Na strani 13. IV poslednji pasus 1. - Vladika Danilo Petrović( 1670-1735) – što je pogrešno treba staviti: “Vladika Danilo Petrović vlada od 1696 – 1735. godine.” 2. Umjesto Vladika Petar I 1872-1830 što je pogrešno treba staviti: “Vladika Petar I 1782 – 1830. godine.” Pozdrav,

Korekciju izvršio: Zdravko Pejović

JU OŠ "VLADIMIR NAZOR" PODGORICA Podgorica, 29.06.2001. godine Povodom vašeg dopisa br. 01-2630 od 18.05.2001.godine obavje- štavamo vas da smo u školi sproveli raspravu o Knjizi za promjene i Nastavničko vijeće je stalo iza sledećih prijedloga:

- Brojčano ocjenjivanje početi u trećem razredu, a opisno ocjenjivanje zadržati za muzičko, fizičko i likovno vaspitanje.

- Prevodjenje učenika predlažemo da se koristi kod prva dva razreda.

- Na izbor direktora škole da veći uticaj ima nastavnički kolektiv. - Djecu sa smanjenim psihofizičkim sposobnostima smjestiti u

posebna odjeljenja unutar škole, a omogućiti im druženje sa zdravom djecom u vannastavnim aktivnostima.

- Finansiranje škola da bude obaveza države. - Normu časova i nastavnika maternjeg jezika i matematike

smanjiti na 16 zbog velikog broja pismenih i kontrolnih zadataka.


79

- Predvidjeti način nagradjivanja nastavnika za rad; - Broj učenika u odjeljenjima da bude do 25; - Drugi strani jezik sa izučavanjem da počinje od VI-og razreda i

riješiti problem opstanka ruskog jezika; - Nastavu matematike da od VI razreda izvode nastavnici

matematike; - Usavršavanje nastavnika da bude redovno; - Prilikom eksternog testiranja znanja učenika treba obuhvatiti i

druge predmete, a ne samo matematiku, maternji jezik i strane jezike;

- Npr. četvrti predmet mijenjati svake godine tako da nastavnici i učenici do dana testiranja ne znaju koji će predmet biti testiran;

- Dati veći prostor nastavnicima prilikom izrade planova i programa;

Ovo su predlozi koje je usvojilo Nastavničko vijeće na sjednici održanoj 31.05.2001.godine Mišljenja smo da bi bilo dobro razmisliti, kada je riječ o tome da učenik ne ponalja u prvih 5 razreda ili da se ta odredba ukine jer kriterijum iz jednog razreda u naredni može biti samo činjenica da li učenik može uspješno pratiti naredni razred ili ne, ili eventualno da sam roditelj učenika donosi tu odluku čime bi on preuzeo odgovornost sa škole za eventualni neuspjeh u daljem školovanju, i čime bi pritisak roditelja na školu po pitanju ocjenjivanja bio znatno smanjen.

Gojko Jelovac

JU OŠ "BRANKO BOŽOVIĆ" Podgorica, 26.06.2001. godine U JU OŠ "Branko Božović" u Podgorici sa Knjigom za promjene upoznalo se Nastavničko vijeće preko stručnih aktiva i Pedagoškog vijeća i dalo svoje primjedbe i sugestije u vezi sa njom, a one su sljedeće:

1. Podržava se osnivanje Državnog inspektorata za obrazovanje, a s druge strane i Stručno-savjetodavne službe kao i osnivanje Državnog ispitnog centra.

2. Ne podržavamo da školski odbor treba da ima veće nadležnosti od dosadašnjih izuzev u većoj saradnji sa roditeljima.

3. Podržava prijedlog promjena nadzora u sistemu vaspitanja i obrazovanja u cjelini uz dopunu da se kadrovi za inspekcijske funkcije biraju na odredjeno vrijeme.


80

4. U cjelini podržavamo prijedlog promjena za školovanje i usavršavanje nastavnog kadra.

5. Predlaže veću saradnju roditelja u organizaciji škole, ali ne u mjeri koja je data prijedlogom promjena.

6. Predlaže veći uticaj lokalne samouprave na rad i organizaciju škole.

7. Predlaže se princip obaveznosti besplatnog osnovnoškolskog obrazovanja.

8. Predlaže se skraćivanje obima programa i uvodjenje metode aktivnog učenja zbog davanja prednosti kvalitetu obrazovanja. U tom cilju kriterijumi i način zapošljavanja stručnog i rukovodećeg kadra moraju biti jasni. Predlaže se i pravilnik o kodeksu nastavnika.

9. Predlaže se poseban pristup nadarenim učenicima i mogućnost da im se prilagode metode i oblici rada.

10. Predlaže se uvodjenje promjena u školski sistem, jer je neophodno obezbijediti materijalne uslove i finansijska sredstva.

11. Podržava se prijedlog trajanja osnovne škole, ciklusi i izvodjenje nastave u njima.

12. Podržava se prijedlog promjena nastavnih planova i programa, a posebno da program obuhvata obavezni i prošireni dio.

13. Ne predlaže se uključivanje obaveznog produženog boravka učenika u svim školama.

14. Predlaže se za izborne predmete, pored gradjanskog vaspitanja, francuski jezik kao drugi strani jezik.

15. Podržava se prijedlog promjena nedjeljnog i dnevnog rasporeda časova, kao i dužina trajanja časa.

16. Ocjenjivanju, odnosno vrednovanju znanja, treba posvetiti posebnu pažnju i prilagoditi formulare za kompjutersku obradu provjere znanja i uspjeha učenika i odjeljenja na kraju klasifikacionih perioda, nastavne godine i na kraju ciklusa.

17. Podržava se prijedlog promjena za djecu koja nijesu završila školu u redovnoj nastavi a posebno predvidjeti pravo roditelja djece sa smetnjama u razvoju da obrazovanje mogu i sami da organizuju.

18. Podržava se odredba od 40-časovnom radnom vremenu nastavnika, ali se predlaže skraćivanje norme časova nastavnika predmetne nastave za 1 čas sedmično.

Ovo bi bili prijedlozi i podrška Knjizi za promjene Nastavničkog vijeća naše škole. S poštovanjem,

Mirjana Bojbaša


81

JU OŠ "Aleksa Bećo Djilas" Ravna Rijeka, 18.06.2001. godine Predmet: Na osnovu Vašeg dopisa br. 01-2630 od 18.05.2001. godine

dostavljamo Vam primjedbe stručnih aktiva i zaključke Nastavničkog vijeća JU OŠ "Aleksa Bećo Djilas" Ravna Rijeka u cilju poboljšanja datih prijedloga predstojećih promjena u obrazovanju:

Primjedbe se uglavnom odnose na sledeće:

- opisno ocjenjivanje - polazak u školu od 6 godina bez predškolskog obrazovanja - finansiranje od strane opština ili prenošenja dijela finansiranja

na opštine - trajanje osnovne škole 9 godina - prevodjenje do V razreda - uvodjenje stranih jezika kao izbornih, čime se zapostavljaju

klasični strani jezici (ovdje se misli na ruski jezik) za koji postoji osposobljen stručni kadar

- cjelodnevni boravak u školi. O b r a z l o ž e nj e

1. Opisnim ocjenjivanjem će se izgubiti motiv za učenje. Jer učenici knjigu promjena i stav neocjenjivanja i prevodjenja doživljavaju na način "Blago nama nema ocjenjivanja i ponavljanja". Da ne biste pomislili da smo primitivnih shvatanja te imamo ovakav stav, objasnićemo da svijest naše sredine nije na nivou da se treba učiti zbog saznanja i ličnog obrazovanja i da ocjena kao takva nije bitna. Osim toga, jedan od članova kolektiva Radule Ristić bio je dugogodišnji nastavnik u Bosanskoj Dubici i 12 godina direktor jedne osnovne škole gdje je prije desetak godina pokušano opisno ocjenjivanje, trajalo je četiri godine i ponovo vraćeno na uobičajeni način.

2. Polazak u školu od 6 godina je po stavovima nastavnika moguć za gradsku djecu, ali je veliki broj njih sa seoskog područja i plaše se njihove nepripremljenosti.

3. Finansiranje (od strane opština) ili prenošenje dijela finansiranja na opštine. Imamo izuzetno loše iskustvo kada su škole bile na budžetu opštine, pa su ponekad u malim opštinama morali čekati po 4 – 5 mjeseci da prime mjesečnu zaradu a primorske opštine su davale plate koje su nekoliko puta bile veće i redovne i bilo bi strašno za nas ostale ako bi Ministarstvo palo pod uticaj primorskih opština i


82

vratilo nas na stari način finansiranja. Mada se slažemo da tu treba nešto da se promijeni, jer opštine škole u ovom sadašnjem sistemu doživljavaju kao pastorčad.

4. i 5. Trajanje škole od 9 godina i prevodjenje učenika do V razreda, naročito ovo poslednje (prevodjenje) može neminovno povući sa sobom neznanje, jer je poznato da kad naši ljudi zaposleni u inostranstvu vrate svoje dijete nekim slučajem u svoju domovinu, te isti dobije odobrenje da ga upiše sa vršnjacima kod nas, dešava se da je takvo dijete nepismeno, ovo su poznata iskustva nastavnika. Ovo trajanje od 9 godina neka i bude, ali neka ostanu neke dobre strane.

6. Izučavanje stranih jezika kao izborno, čime se zapostavljaju klasični strani jezici (prije svega ruski jezik) za koji postoji veoma osposobljen stručni kadar (ovakvo razmišljane je predsjednika stručnog aktiva – jezičke grupe predmeta inače nastavnika ruskog jezika koji se plaši da će ostati bez posla).

Ovo bi bili neki od najvažnijih zaključaka sa sjednice Nastavničkog vijeća JU OŠ "Aleksa Bećo Djilas" Ravna Rijeka. Računamo da su promjene neminovne da bi se išlo u korak sa savremenim tokovima, ali sa njima treba ići postupno, s t u d i o z n o i oprezno. Uz srdačni pozdrav,

D I R E K T O R Nevenka Bošković

OŠ "M. M. Burzan" Podgorica Za Aktiv nastavnika IV razreda, Bakrač Rosanda Primjedbe na predvidjene promjene u osnovnoj školi Sve reforme osnovnog obrazovanja koje su dosad bile, počinjale su sa realizacijom prije nego su se stekli uslovi za to, te su učenici snosili posledice, a najveći teret su nosili učitelji (nastavno osoblje), da bi ublažili posljedice. S obzirom da se ovim novim projektom vrše korjenite promjene u osnovnom obrazovanju, smatramo da je nerealan predlog da se može početi sa realizacijom projekta školske 2003/2004. godine. Da bi se realizovao ovaj projekat potrebno je:


83

- obezbijediti povoljne uslove u školama, školski prostor, opremljenost učionica i slično;

- obezbijediti nastavni kadar koji je stručno pripremljen za ovakav način rada;

- promjene u nastavnom planu, udžbenike, priručnike, stručnu literaturu, očigledno sredstvo, nastavna pomagala i slično.

Sve ovo iziskuje dosta napora, vremena, novca, angažovanje stručnjaka itd, te prema tome smatram da je potreban duži vremenski period za početak realizacije od predvidjenog. Naravno da je dobro crpsti najbolje iz programa drugih zemalja, ali ne treba zanemarati ni naš dosadašnji, koji je imao dosta nedostataka, ali i pozitivnog, što dokazuju vrhunski rezultati u radu i učenju naših učenika, studenata i svršenih intelektualaca svuda u svijetu, te prema tome potrebno je imati jaču sponu sa našim dosadašnjim sistemom obrazovanja. Primjedbe na ponudjene promjene

- Nepotrebno je u prvoj fazi (I, II i III razredu) da paralelno rade u I razredu vaspitač i učitelj sa istim odjeljenjem. Ako se smatra da učitelj ne posjeduje elemente znanja, potrebne za uzrast od 6 godina (dosad starije grupe u vrtiću), onda je bolje seminarima ili programima na učiteljskom fakultetu uključiti i te elemente, da bi se edukovali učitelji.

- U II fazi (IV, V i VI razredu) nepotrebno je da paralelno rade u istim odjeljenjima učitelji i predmetni nastavnici, treba napraviti diferencijaciju kao i dosad, IV razred nastavnici razredne nastave, a u ostala dva razreda nastavnici predmetne nastave.

- Ocjenjivanje treba da bude opisno samo u I razredu, a u ostalim razredima brojčano osim estetske grupe predmete.

- Da li učenici bez minimuma kvantiteta i kvaliteta znanja za pozitivnu ocjenu treba da stignu do VI razreda?!

Jedino u I razredu treba isključiti ponavljanje razreda, a u ostalih osam, bez minimuma savladanih sadržaja treba da ponavlja razred.

- Sasvim je dovoljno 35 sedmica (175 radnih dana) za realizaciju nastavnih sadržaja koji budu predvidjeni programom. Ako su do sada obimniji nastavni sadržaji realizovani za 175 radnih dana, ne vidim razloge da to ne mogu i od sada.

- Predug je vremenski period od 4 sata da prvaci provode u školi (šestogodišnjaci).


84

Da bi ovako obimne poslove mogli uspjeti da obavljaju prosvjetni radnici treba da imaju mnogo bolji standard kao u zemljama koje su nam uzor u izmjeni sistema školstva (Slovenija i ostale). Decentralizacija finansiranja prosvjetnih radnika po opštinama koliko je praktično? Za isti naporan rad kako će se različito plaćati nastavnici iz dvije opštine, znajući da kod nas trenutno postoje opštine koje skoro da nemaju realnih izvora prihoda. ZAPISNIK Sa javne rasprave o predlozima "Knjige za promjene", Održane 17.VI 2001. godine u OŠ "Meksiko" u Baru P i t a nj a:

1. Kako je definisana i odredjena norma za učitelje ako vaspitač ima pola norme u prvom ciklusu?

2. Ko je nastavnik za nastavni predmet gradjansko vaspitanje? 3. Da li je školski kalendar za VIII razred definisan sa 36 nastavnih

nedjelja? 4. Na koji način će se startovati sa primjenom upisa učenika sa 6 i 7

godina a da se pri tom izbjegne sudar generacija? 5. Kako će se regulisati pitanje izvodjenja dopunske i dodatne

nastave, koja nije predvidjena Knjigom za promjene, a u Zakonu o osnovnoj školi i dalje postoji?

6. Na koji način će se izvoditi diferencirana nastava u drugom ciklusu (pitanje kadrova)?

7. Kako će se obezbijediti kadrovi za realizaciju izbornog programa? 8. Da li je država spremna (sposobna) da finansira ovu reformu? 9. Kako će se tretirati pitanje standarda prosvjetnih radnika u

budućoj školi? 10. Zašto se ne uvodi vjeronauka u škole umjesto gradjanskog

vaspitanja? 11. Kako će se po pitanju prostora u školama regulisati produženi

boravak učenika? 12. Kako da se organizuje rad sa učenicima sa posebnim potrebama,

ako u školi ne postoje kadrovi za tu vrstu rada? 13. Kako će biti riješeno pitanje nadležnosti lokalne zajednice u

organizaciji rada škole? 14. Da li ste vodili računa o radnom vremenu učitelja u prvom ciklusu,

s obzirom na opisno ocjenjivanje koje zahtijeva specifičan način vodjenja evidencije?


85

15. Mogu li se obezbijediti novi udžbenici koji će pratiti novi nastavni program?

16. Ko propisuje standarde znanja u ciklusima? 17. Da li se jednim testom realno može provjeriti znanje učenika na

kraju ciklusa? 18. Da li je ovim promjenama u Zakonu predvidjena petodnevna

radna nedjelja u III ciklusu i ako jeste da li je to u skladu sa sposobnostima učenika?

19. Šta je to portfolija? 20. Da li će nastavnik razredne nastave moći da predaje u drugom

ciklusu ili će za to morati da se doškoluje? 21. Ko su nastavni kadrovi u drugom ciklusu? 22. Kako je regulisana zdravstvena zaštita djece u budućoj školi? 23. Da li je kasno za ponavljanje u V razredu? 24. Ko će finansirati privatne škole? 25. Da li je završni test (eksterna provjera) upisnica za srednju školu? 26. Da li će nastavnicima praktičarima biti omogućeno da učestvuju u

formiranju testova za eksternu provjeru znanja? 27. Koje će škole biti prve u kojim će se primjenjivati devetogodišnje

osnovno obrazovanje? 28. Zašto se pitanje testiranja djece prilikom upisa u prvi razred

stavlja u kategoriju neobaveznog? 29. Koliki je minimum učenika u seoskim školama? 30. Na koji način će se učenici sa posebnim potrebama uvoditi u

redovnu nastavu? 31. Koja je uloga defektologa nastavnika u novoj školi? 32. Da li su zakonski regulisani standardi za unutrašnju didaktičku

diferencijaciju u radu sa djecom sa posebnim potrebama? 33. Šta se planira sa nastvnim kadrom za tehničko obrazovanje?

Predlozi i komentari

1. Norma nastavnika početnika i nastavnika sa više od 30 – 35 godina radnog staža da se smanji za dva časa i da se to unese u Zakon kao obavezno; - smanjiti obavezni radni staž za žene na 30 i muškarce na 40 godina.

2. U istorijskom pregledu razvoja obrazovnog sistema u RCG, u dijelu gdje se pominju Iliri, riječ «stočari» treba zamijeniti drugim terminom (poljoprivrednici, zemljoradnici...), jer, kako je naglašeno, pomenuti je pežorativan i vrijedja sadašnje stanovništvo koje se osjeća njihovim potomcima.

3. Nastavnici koji izvode nastavu na albanskom jeziku, predlažu da se u tekstovima "Knjige za promjene", brišu termini nacionalne manjine/manjinska nacionalna grupa i zamijeni terminom manjinski narodi.


86

4. Kako Ministarstvo prosvjete i nauke RCG ne obezbjedjuje sredstva za udžbenike na albanskom jeziku, traži se da se dozvoli od nadležnog Ministarstva upotreba udžbenika iz Tirane ili Prištine.

5. Traži se da se kompletna školska administracija u školama u kojima se nastava izvodi na albanskom jeziku vodi na albanskom jeziku.

- Nematernji jezik u ovim školama treba da se uvodi u III razredu.

- Školski odbor formirati po ključu 4+2+2+1. 6. Predlaže se otvaranje postiplomskog studija na Filozofskom

fakultetu u Nikšiću kako bi se obezbijedili uslovi za napredovanje i izgradjivanje karijere učitelja ili nastavnika. Treba oformiti tim saradnika, stručnjaka, koji bi vršili analizu tog materijala i na taj način omogućiti publikaciju neophodne stručno-metodičke literature.

7. Predlog Savjetu za promjene da se broj ljudi u Nacionalnom savjetu (36) smanji.

8. Nastavni predmet tehničko obrazovanje treba u drugom ciklusu uvesti kao obavezan.

9. Predstavnik Savjeta roditelja daje punu podršku predloženim promjenama i predlaže da se proširi lista mogućnosti za odlučivanje roditelja u organizaciji rada škole, jer, kako je rečeno, predložena je po tom pitanju ograničavajuća. Konkretno se navodi mogućnost davanja mišljenja i preporuka za kadrove u nastavnom procesu kao i načinu izvodjenja samog nastavnog procesa.

10. Prilikom sastavljanja novog nastavnog programa da učestvuje više praktičara.

11. Predloženo je da se nastavnicima i učiteljima, koji su ključ za uspjeh ove reforme, mora obezbijediti adekvatna stimulacija u različitim varijantama (napredovanje u karijeri, vrednovanje kvaliteta rada nastavnika ...).

Napomena: Svim učesnicima u raspravi koji su imali pripremljen veći broj predloga i komentara u pismenoj formi, zbog efikasnosti i racionalnog korišćenja raspoloživog vremena, sugerisano je da materijal dostave komisiji na dogovorenu adresu Ministarstva prosvjete i nauke u Podgorici. Time bi se izbjegle i eventualne greške u vjerodostojnom bilježenju koje proizilaze iz realne nemogućnosti evidentiranja svega predloženog.


87

Posebno su u tom smislu zamoljeni kolege nastavnici iz OŠ "Maršal Tito" iz Ulcinja koji su imali veći broj predloga i komentara od kojih je samo dio saopšten i unesen u ovaj zapisnik.

Zapisnik vodila Veselinka Golubović

JU Osnovna škola »Blažo Jokov Orlandić« Bar- 21. VI 2001.g

Kolektiv škole »Blažo Jokov Orlandić« u Baru je detaljno upoznat sa Knjigom za promjene koja je upućena školama na razmatranje. Detaljno su informisani stručni aktivi, nastavničko vijeće škole, Savjet roditelja, Školski odbor. U vezi sa datom Knjigom za promjene možemo zaključiti sljedeće: Navedene promjene su veoma pozitivan preduslov za napredovanje rada škole, učenika, nastavnika i veću angažovanost roditelja u obrazovanju djeteta. Na sjednici Nastavničkog vijeća škole, stručni aktivi su detaljno razmatrali predložene promjene i iznijeli sljedeće primjedbe i sugestije u vezi sa Knjigom za promjene:

1. Aktiv maternjeg jezika, muzičke i likovne kulture podržava prijedlog otvaranja privatnih škola, roditelj ima pravo da bira koju školu treba da pohadja njegovo dijete. Država kao pravna institucija trebala bi da pomaže finansijski privatno obrazovanje u skladu sa zakonom.

2. Aktiv stranih jezika predlaže da se odjeljenja u kojima se izvodi nastava stranih jezika podijele u dvije grupe. Članovi ovog aktiva imaju prijedlog da se strani jezik izučava u grupi od po petnaest učenika najviše. Na taj način bi učenje stranog jezika bilo efikasnije, brže i lakše.

3. Stručni aktiv matematike podržava prijedlog testiranja poslije pojedinih ciklusa, takodje predlažu da se i drugi predmeti podvrgnu provjeri znanja poslije trećeg ciklusa, posebno predmeti koji su bitni za dalje školovanje učenika.

4. Stručni aktiv tehničkog obrazovanja i fizike predlaže da se tehničko obrazovanje osmisli po novom, savremenom konceptu nastave kao prepoznatljiva fundamentalna, naučno-tehnička multidisciplinarna nauka sa zastupljenim savremenim tehničkim temama i sadržajima, kao i metodama za njeno izvodjenje. Kao primjer mogu nam poslužiti iskustva drugih zemalja: Njemačke, Švedske, Japana itd. Tehničko


88

obrazovanje bi stoga, trebalo biti zastupljeno početkom drugog obrazovnog siklusa u četvrtom razredu.

5. Stručni aktiv istorije i geografije predlaže da nastavu iz poznavanja prirode i društva izvode nastavnici istorije i geografije, kao i kod budućih predmeta istorije civilizacije, religije itd.

6. Stručni aktiv razredne nastave smatra da paralelan rad vaspitača i nastavnika, nije najpovoljnije rješenje, već bi i dijete sa pet godina trebalo upisati u školu, čime bi nadležnost bila u rukama nastavnika – profesora razredne nastave.

Ovo su samo najvažnije primjedbe i sugestije, date kao doprinos da navedena reforma uspije. Još treba napomenuti da nas, svakako, raduje činjenica – prijedlog uvodjenja predmeta gradjansko vaspitanje. Opšte prihvaćena je takva ideja u našem kolektivu. Smatramo da će tako učenici sa većim medjusobnim uvažavanjem, tolerancijom i humanijim odnosima krenuti u novo vrijeme, biti osposobljeni za život po mjeri pojedinca, i poštovanje svoje i ličnosti drugih. Želja nam je da navedena reforma uspije. Smatramo da kao kolektiv imamo znanja, volje i mogućnosti da aktivno učestvujemo u novoj reformi, koja je izložena u Knjizi za promjene.

Direktor Zdenka Grbavčević

JU OŠ »Oktoih« Podgorica- 29.V 2001.g Osvrt na Knjigu za promjene

- U Knjizi za promjene uzeti su modeli država za primjer u obrazovanju koje ne pripadaju našem civilizacijskom krugu.

- U tim zemljama, deset i više puta, je nacionalni dohodak veći nego u našoj zemlji i sve što prati kulturu jednog naroda.

- Naše reformsko školsko iskustvo nikada nije imalo adekvatne ekonomske osnove, zasnovane na raspoloživim stručnim i materijalnim osnovama kao neophodnim pretpostavkama uspješnosti reforme. Bez takve detaljne ekonomske elaboracije i pokrića sve reforme su osudjene na neuspjeh. Koliko novih škola? Koliko novog nastavnog kadra? Koliki lični dohodci nosioca nastavnih zadataka?


89

- Nije u potpunosti obezbijedjen pluralizam obrazovnih politika, postignut opšte-društveni konsenzus i mobilizacija najkreativnijih umnih snaga, realizatora nastave i ostalih zainteresovanih subjekata društva.

- Nedovoljno se uvažavaju saznanja savremene pedagoško-psihološke misli, saznanja moderne nauke, ali i naš raskorak sa naučno-tehnološkim, kulturnim tekovinama razvijenih zemalja.

- Neophodno je da služba Ministarstva prosvjete i nauke organizuje preko interneta programske sadržaje školskog karaktera.

- Opšti uspjeh učenika da se izražava sa srednjom ocjenom odabranih disciplina od strane Ministarstva (engleski, srpski, matematika) za sve razrede.

- Pravo prigovora trebalo bi da imaju roditelji na djačku knjižicu na polugodištu i na kraju godine.

- Obezbijediti participaciju roditelja u školstvu. - Djačke zadruge, rad u radionicama, proizvodne aktivnosti,

treba bolje zakonski osmisliti i unijeti u knjigu promjena. - Rad u školskim i sportskim klubovima treba bolje i

organizovanije raditi. - Definisati informatiku- pismenost u školama. - Organizovati brigu o djeci koja su oboljela (sida i druge

bolesti). - Da je osnovna škola obavezna po zakonu, ali da didaktički

nije obavezna u VII, VIII i IX razredu. - Da učenike koji ne poštuju pravilnik ponašanja, može isključiti, - Da učenici ne mogu prisustvovati nastavi VII, VIII, IX razred,

ali da mogu vanredno polagati. - Da zakonski odgovaraju i roditelji za teške disciplinske

prekršaje svoje djece. - Težiti stvaranju konkurentne sposobnosti kod učenika. - Treba detaljno razraditi program za talentovanu djecu i to

zakonski urediti. - Programe očistiti od političkih ideologizovanih nastavnih

sadržaja - Akcenat baciti na prirodne, egzaktne i internacionalne nauke - Posebna briga Ministarstva mora biti izrada programa za

djecu koja zaostaju u redovnoj nastavi - Princip automnosti nastavnika ispoštovati i maksimalno

zaštititi. - Donijeti Zakon o permanentnom obrazovanju nastavnika,


90

- Razraditi metodologiju vrednovanja nastavnika. Bez prave nagrade nastavnika za svoj rad, i materijalne osnove rada nema uspješne reforme školskog sistema.

- Da pripravnički staž nastavnika traje pet godina (u Japanu 7 godina)

- Zakonski osmisliti i odrediti problematiku savjetodavne i nadzorne službe.

- Nadzornici, nastavnici moraju imati znanja iz dokimologije. - Neophodna je stalna briga o edukaciji uprave škole. - U knjizi za promjene, sadržaji iz etike, ekologije i humane

informatike nijesu dobili nikakav značaj.

Ovi predlozi su rezultat rasprave nastavnika na sjednicama Aktiva i Nastavničkog vijeća. Nastavničko vijeće je predložilo komisiju od šest članova:

1. Milonja Bubanja, direktor 2. Milena Tijanić, profesor geografije 3. Dragana Drljević, profesor engleskog jezika 4. Slavica Leković, nastavnik razredne nastave 5. Subhija Kumro, nastavnik razredne nastave 6. Gordana Pejović, profesor fizike.

Direktor

Milonja Bubanja JU OŠ »Sutjeska« Podgorica- 3. VII 2001.g Stručni aktivi, na svojim redovnim sastancima, analizirali su sadržaj Knjige za promjene. Svi nastavnici škole na taj način su se upoznali sa predloženim promjenama. Na stručnoj raspravi koju je organizovalo Ministarstvo prisustvovali su nastavnici škole. Opšti zaključci Pedagoškog aktiva škole su:

- predložene promjene su potrebne - promjene su uslovljene objektivnim uslovima (finansijama,

prostorom, brojem učenika, brojem nastavnika, s tehnologijom u nastavi)

- promjenama obezbijediti radne zadatke za sve nastavnike (strani jezik)

- organizovati posebnu raspravu u vezi s izbornim predmetima


91

- blagovremeno obezbijediti edukaciju za nastavnike - redukovati sadržaje s obzirom na opterećenost - tehnološki opremiti školu - podržava se opisno ocjenjivanje u I i II razredu - sukcesivno planirati promjene - opšti zaključak je da se promjene tako osmisle da se naši

učenici ubuduće, kao do sada, mogu snaći u daljem školovanju u drugim zemljama.

Direktor

Mr. Vesko Gagović JU OŠ »Jugoslavija« Bar- 28. VI 2001.g U prilogu vam dostavljamo sugestije stručnih aktiva za knjigu za promjene – osnovnog obrazovanja. S poštovanjem,

Direktor Vera Kovačević

Primjedbe Aktiva srpskog jezika

- Koncepcija »nove škole« nije dovoljno konkretno predočena nastavnom osoblju, tako da je veliki dio nastavnog kadra u zabludi da će to biti igraonica u kojoj će sva djeca imati »zakonski garantovane« petice, a da jedinica neće ni postojati. Upućeni znaju da je nastava u osnovnim školama na Zapadu nekonvencionalna i moderna u svakom pogledu, ali su i njeni zahtjevi veliki, a testiranja vrlo rigorozna. Dio nastavnika je, pak, u strahu da neće uspjeti da odgovori zahtjevima reformisanog obrazovanja. Kad su ovako delikatne stvari u pitanju, ne smije biti zabluda i nedoumica jer to može frustrirajuće da djeluje na ljude. Drugo, nemoguće je mijenjati osnovno obrazovanje ako se slična reforma ne sprovede i u srednjem i visokom obrazovanju, jer bi se u nezavidan položaj dovela djeca koja bi iz savremene osnovne škole prešla u tradicionalnu i konzervativnu srednju školu. Reforma u obrazovanju ne smije da trpi improvizacije, ona mora biti dugoročna, planski i analitičko-sintetički promišljena.

- Prije svega, treba promijeniti i modernizovati nastavne planove i programe jer su zastarjeli i preopširni. Dosadašnje »reforme« bile su formalne i nisu suštinski ništa poboljšale niti


92

rasteretile gradivo. Treba poboljšati i kvalitet gradiva. U čitankama za V, VI, VII i VIII razred prisutni su trećerazredni prozni i poetski tekstovi minornih književnika, čime nastava književnosti gubi na vrijednosti.

- Nastava maternjeg jezika mora biti fleksibilnija, sa mnogo više očiglednosti nego što to dozvoljavaju sadašnji programi: izlazak napolje, u grad, park, galeriju, na obalu radi vježbi posmatranja i praktične edukacije. Škola mora, u tom cilju, imati daleko bolje opremljene biblioteke i medijateke.

- Aktiv srpskog jezika nema prigovor na fond časova maternjeg jezika (18 za nastavnike, 5 časova sedmično u I, II, III, IV i V; 4 časa sedmično u VI, VII i VIII)

- Slažemo se da »obrazovanje i usavršavanje nastavnog kadra mora biti stalan i doživotan proces« (str. 64), ali seminar za nastavnike srpskog jezika nije organizovan već tri godine!

- Korisno bi bilo da prosvjetni inspektor, s vremena na vrijeme, izvrši testiranje učenika, što bi omogućilo predmetnom nastavniku da provjeri vlastitu objektivnost i kriterijume.

- Kao glavno polazište u Bijeloj knjizi država članica EU iz 1996. (str. 33) istaknuto je razvijanje vičnosti trima evropskim jezicima, zbog čega je neproduktivno ukidati drugi strani jezik u našim školama, a imajući u obzir i to da je budućnost Crne Gore u razvoju turizma.

- Smatramo da je sedmično broj časova u III ciklusu (30) obiman i naporan za učenike, jer to pokazuje sadašnje stanje. Ugledan primjer je Španija gdje je sedmični fond časova 25 (str. 97).

- Ako je osnovna škola obavezna po zakonu, znači li to da ona mora imati karakter humanitarne organizacije gdje se ocjene poklanjaju po nepedagoškim kriterijumima, a djeci se, na taj način, pruža pogrešna slika o sopstvenim sposobnostima. Dakle, zalažemo se da se osigura autonomija nastavnikove ocjene, ali i da se poveća njegova odgovornost za iste.

Stavovi Stručnog aktiva za strane jezike o predloženom konceptu reforme osnovnog obrazovanja (maj 2001. godine) Na teorijska polazišta i principe na kojima se baziraju predložene promjene nemamo primjedbi. Osvrnućemo se na konkretna rješenja u koncepciji promjena, i to: Sadašnje stanje, gdje prosvjetni inspektor, uz vršenje inspekcijskog nadzora, pruža stručnu pomoć nastavnicima, mijenja se u pravcu razdvajanja savjetodavne i inspekcijske funkcije. Pored ostalog, time se


93

želi pooštriti kaznena politika inspekcijske službe. Posebna služba, centar ili institut će se baviti ovim oblicima usavršavanja i unapredjivanja nastavnika. Ova promjena ima izvjesnog opravdanja mada je, po našem mišljenju, korak u pravcu jače birokratizacije inspekcijske funkcije, a uz to i neracionalna. Odjeljak »Usavršavanje i napredovanje nastavnika« (str. 61): U opisu sadašnjeg stanja napredovanja nastavnika ne pominju se postojeće zakonske mogućnosti za sticanje viših zvanja u nastavničkoj karijeri, tj. pedagoški savjetnik, viši pedagoški savjetnik, niti se daje dosadašnji rezultat primjene takvih zakonskih mogućnosti. U listu »Prosvjetni rad« povremeno se objavi vijest da je u nekoj školi (obično sjevernog regiona) nekoliko nastavnika steklo zvanje pedagoški savjetnik i navode se njihova imena. Medju njima su manje, seoske škole ili škole u varošicama. Interesantno je da takvih podataka nema, ili su rijetki, za velike gradske, već afirmisane školske kolektive iz južne regije. Da li je to posljedica neinformisanosti ili indolentnog odnosa predlagača za istaknute prosvjetne radnike. U predlogu za promjene postojećeg stanja nema ništa konkretno, već se navodi stav da to pitanje treba precizirati. Navodi se nečiji lični stav iz njegovog stručnog rada, u kojem se predlaže da ta zvanja mogu biti nastavnik – pripravnik, nastavnik, nastavnik – mentor, nastavnik – inovator, pedagoški savjetnik, viši pedagoški savjetnik. Ali o tom »ličnom stavu« se ne zauzima mišljenje, niti se on svrstava u dijelu »prijedlozi za promjene«, već se navodi u opisu »sadašnjeg stanja«, što je neadekvatno. U poglavlju »Uloga roditelja u organizaciji škole« (str. 65): Interesantna je ideja da savjet roditelja ne može učestvovati u pitanjima koja se tiču izvodjenja nastavnog plana i programa i stručnosti nastavnika, a u navedenim zadacima ovog tijela ne pominje se njegova mogućnost da razmatra pitanja uspjeha učenika i nastavnog procesa. U dosadašnjim propisima, kao prvi, zadržan je zadatak savjeta da razmatra pitanja uspjeha i vladanja učenika (odnos učenika prema obavezama). Ova »zaštita« nastavnika ima svog opravdanja jer su moguće zloupotrebe za subjektivne i tendenciozne stavove roditelja. Pa ipak, ostaje izvjesna dilema da li sasvim isključiti mogućnost odabranih predstavnika roditelja da razmatraju i pitanja uspjeha učenika u nastavi i eventaulano ukažu na neke pojave koje na to utiču, o kojima se medju roditeljima komentariše, a uprava škole ih nije uočila ili nije ništa preduzela da ih spriječi – otkloni.


94

Ništa se ne predvidja ni u vezi sa radom odjeljenjskih – razrednih roditeljskih sastanaka, osim što se u principima (na str. 81) ponovo ističe da se roditelji mogu aktivno uključiti u rad škole, ali u jasno naznačenim vidovima njenih aktivnosti. Iskustva iz drugih zemalja u ovom pogledu se ne prikazuju, osim što se kaže da članice Evropske unije obezbjedjuju obuku roditelja na kursevima i seminarima za učešće njihovih predstavnika »u školskim uslovima i obrazovanju djece«. U poglavlju »Osnovno obrazovanje« (str. 77) radikalna je promjena kod principa obaveznosti osnovnog školovanja – obrazovanja. Ono se i dalje predvidja kao obavezno, ali se ne zahtjeva i obavezno pohadjanje škole. Kao osnov za to navodi se iskustvo nekih evropskih zemalja koje daju mogućnost da roditelji mogu obrazovati svoje dijete u državnim, privatnim školama, pa i kod kuće. Iako se kaže da će ovo pitanje kod nas biti razradjeno u Zakonu o osnovnoj školi, sama neobaveznost pohadjanja škole ostavlja sumnju da će princip obaveznosti biti izigran od znatnog dijela roditelja nižeg obrazovanja ili sa sela, gdje je radna snaga za stočarstvo potrebna. Posebno se izdvaja tj. pominje podrška principu »davanja prednosti kvaliteta obrazovanja u odnosu na kvantitet znanja« (str. 79) jer bi rasterećenjem od nebitnih sadržaja ostalo više vremena za utvrdjivanje bitnog. Izvjesna dilema je prema predloženom principu »autonomnosti nastavnika« u pogledu izbora udžbenika na iste nastavne oblasti. Pozitivno je, svakako, da se u praksi može dati ocjena i prednosti metodski pogodnijim udžbenicima. No, postoji i negativna strana: teškoće pri prelasku učenika u drugu školu, gdje je u upotrebi drugi udžbenik, mogućnost interesnog dogovaranja autora i nastavnika, veći troškovi za štampanje dva umjesto jednog udžbenika i otežano planiranje potrebnog broja udžbenika i sl. U cjelini »Ciklusi i izvodjenje nastave« (str. 87) predvidja se da u IV razredu »nastavu stranog jezika izvodi predmetni nastavnik uz prisustvo nastavnika razredne nastave«. Ovakav predlog ne podržavamo, već ga smatramo suvišnim, neracionalnim i nepraktičnim. Nastavnik koji ne poznaje jezik, niti metodologiju izvodjenja ove nastavne oblasti treba da statira kao posmatrač. Predlažemo da izučavanje stranog jezika počne od I razreda.


95

U odjeljku »Planovi i programi« (str. 91) nedovoljno je jasno prikazana oblast izbornih predmeta. Tako se kaže da u »VII razredu učenici biraju tri predmeta (2 časa sedmično), koje slušaju i u VIII i IX razredu«. Dalje se kaže da je jedan od ta tri izborna predmeta obavezan »gradjansko vaspitanje. U poglavlju o stranim jezicima se navodi da je strani jezik takodje obavezan izborni predmet. Šta ostaje učenicima da biraju? Samo jedan – tj. treći predmet. Nedovoljno je jasno kada se u zagradi navodi da su to 2 časa sedmično. Može se shvatiti ukupno toliko, a iz prethodnog da je to 3x2. Ovo navodi na razmišljanje da li je promjena u pravcu rasterećenja učenika nastavnim sadržajima ako uz dosadašnje treba da uče informatiku i tri izborna predmeta. U cjelini »Školski kalendar« (str. 94) pogrešno je odštampano »proljetni« umjeto »ljetni« raspust, i to dva puta, što izaziva trenutnu zabunu kod čitalaca. U predlogu promjena za »Časovnu organizaciju nastave« (str. 99) predvidja se fleksibilna dužina časa« za period od I do IV razreda«. Iz daljeg teksta se vidi da se odnosi i na IV razred, te je preciznije bilo napisati zaključno s IV razredom. Iz stava da »učitelj može odredjenom predmetu posvetiti onoliko vremena koliko je trenutno potrebno »svrsishodno« izvlači se sumnja da se mogu, od pojedinaca, forsirati »važni« predmeti na račun »sporednih«, pogotovu ako se zna iz kojih će se vršiti provjera znanja na kraju ciklusa. (U praksi je i do sada bilo slučajeva da učitelj više časova od predvidjenih nastavnim planom namijeni za utvrdjivanje gradiva iz maternjeg jezika i matematike, a na račun muzičkog, likovnog ili fizičkog vaspitanja. Ovim se to legalizuje.) O dijelu materijala koji govori o ocjenjivanju učenika, (str. 101) možemo samo reći da smo za preispitivanje stava da se, uz brojčane ocjene u drugom ciklusu, daje i obrazloženje tih ocjena. Podsjećamo da je opisno ocjenjjivanje bilo u praksi nekolike školske godine, pa je napušteno kao nestimulativno za učenike, a veliko opterećenje administriranjem za nastavnike. Što se tiče napredovanja učenika (str. 105) izražavamo bojazan da je uvodjenje polaganja popravnih ispita i ponavljanja tek poslije drugog ciklusa školovanja (VI razreda) dosta kasno i da se ne može više popraviti ono što je šest godina propušteno. U poglavlju o »finansiranju škola« predvidja se vraćanje osnovnih škola na finansiranje opštinama (povratak na nekadašnje stanje). Predlažemo


96

da se zavede slovenačko iskustvo: da se finansiranje ličnih dohodaka radnika u osnovnim školama vrši iz republičkog budžeta, a materijalnih rashoda škola iz opštinskih budžeta. Ako se ovo ne prihvati, izvršiti adekvatne promjene i u zakonskim propisima o izboru direktora škola –vratiti nadležnost opštinama.

Za Stručni aktiv Bosiljka Stojović

Aktiv razredne nastave Na sastanku Stručnog aktiva razredne nastave, održanom 13. 06. 2001. godine diskutovalo se o Knjizi za promjene u osnovnom obrazovanju. Svi članovi Aktiva slažu se da je reforma u obrazovanju neophodna, da se mora sprovoditi postepeno i da će sigurno nailaziti na poteškoće i probleme. Neophodno je prednost dati kvalitetu u odnosu na kvantitet znanja. Ako reforma obezbijedi da učenike usmerimo na to da samostalno dolaze do informacija, podataka i da stečena znanja primjene u raznim situacijama, biće učinjen veliki korak naprijed. Da bi se to postiglo, treba nastaviti sa primjenom aktivnih metoda učenja (koje za nas nisu nepoznanica), skraćenjem programa, takodje i dalje edukovati nastavni kadar za primjenu savremenih metoda i oblika rada. Nastavniku treba dati veću slobodu u odabiranju metoda rada, a takodje u odabiru udžbenika i priručnika za rad. Podjela na cikluse omogućava lakši prelaz iz razrednog u predmetni ciklus. Učenici će biti oslobodjeni obaveze da pojedine sadržaje (čitanje, pisanje) moraju savladati u strogo utvrdjenim vremenskim okvirima i svi istovremeno, čime će se uvažiti individiualne razlike kod djece. U oblasti planiranja škola i nastavnici moraju dobiti veća ovlašćenja. Časovna organizacija nastave u prvom ciklusu omogućava fleksibilnu organizaciju nastavnog časa. To učitelju daje veću slobodu kod organizacije nastave, ali se postavlja pitanje kako će učenici prihvatiti prelaz na trajanje časa od 45 minuta u ostalim ciklusima. Pošto u prvom ciklusu nema brojčanog ocenjivanja, a u drugom postoji, ali uz obrazloženje, postavlja se pitanje kako učenike motivisati za rad. Kod nas, nažalost, učenici još uvek uče zbog ocjene, koja je, kako dobra tako i loša, injekcija i podstrek za dalji rad. Utisak je da će i roditelji, kada ne bude konkretne brojčane ocjene, manje podsticati svoju djecu na rad.


97

Prelazak na brojčano ocjenjivanje u trećem ciklusu verovatno će predstavljati problem i za jedne i za druge. Smanjenje broja učenika u odeljenju treba da omogući veću efikasnost nastavnog procesa, a takodje i svakom učeniku da da prostor da se iskaže u dovoljnoj mjeri. Nastavnici razredne nastave smatraju da, ako ne dodje do smanjenja programa, treba vratiti broj časova srpskog jezika, a naročito matematike na pet časova nedeljno. Nismo sigurni kako će škola u nerazvijenim, seoskim sredinama sprovoditi reformu, ako uzmemo u obzir nedostatak nastavnih sredstava, prostorne mogućnosti, rad u kombinovanim odjeljenjima, otežane uslove rada nastavnika. Na kraju moramo postaviti pitanje da li će nastavnik, koji treba da podnese najveći teret ovih promjena, a takodje i veliku odgovornost, to i uspjeti ako je (ne)motivisan, kao što je to slučaj sada.

Za stručni aktiv Gordana Brajović

Aktiv prirodne grupe predmeta Aktiv prirodne grupe predmeta jeste za reformu školstva sa tendencijom uključivanja u evropske trendove vaspitanja i obrazovanja. I pored želja za reformom imamo primjedbe na ponudjene prijedloge:

- prijedlog da se učenici ne ocjenjuju brojčano do trećeg nastavnog ciklusa nam se ne dopada.

- ne slažemo se da učenici ne mogu ponoviti razred sve do kraja drugog nastavnog ciklusa. Postoji bojazan da će postojati učenici koji neće savladati predvidjeno gradivo do kraja drugog nastavnog ciklusa, a tada je kasno za ispravljanje propuštenog.

- nastavni program smanjiti ali ne na štetu ukupnog fonda časova.

- udžbenici bi trebalo da budu manje suvoparni i prilagodjeni uzrastu učenika.

- nastavnici fizike zahtijevaju smanjenje norme časova zbog pismenih zadataka (kontrolnih zadataka)

- prosvjetni radnici treba da budu finansirani od Republičkog fonda (zbog izjednačavanja primanja nastavnika iz različitih opština), a materijalne potrebe škola da finansira Opština.


98

- podržavamo ali da se i u sljedećim ciklusima predvidi fleksibilnost u smislu povremenog uvodjenja blok časova prema potrebama radi efikasnije realizacije.

- podržavamo reformu školstva, izuzev navedenih primjedbi, pod vrlo bitnim uslovom da se ispoštuje predvidjeni broj učenika u odjeljenju (20 do 24 učenika).

- Predsjednik aktiva

Sonja Ivanović Aktiv istorije i geografije Aktiv nastavnika istorije i geografije OŠ »Jugoslavije« na sjednici održanoj 10. 05.2001. razmatrao je Knjigu za promjene za osnovno obrazovanje dobijenu od Ministarstva za prosvjetu i nauku. Članovi aktiva upoznati su sa sadržajem knjige i tematskim cjelinama: Uvod, principi, organizacija i finansiranje obrazovanja osnovno obrazovanje. Nakon čitanja sadržaja knjige posebno je analizirana svaka cjelina. Akcenat analize je dat isključivo nastavi i promjenama vezanim za nju. Analizirajući reformu, koja se odnosi na osnovno obrazovanje, pozitivno smo ocijenili sljedeće prijedloge: produženje osnovnog obrazovanja na devet godina, smanjenje činjenica koje opterećuju učenike, a nalaze se u nastavnim planovima i programima, davanja prioriteta kvalitetu znanja u odnosu na kvantitet. Sistem ocjenjivanja je dobro osmišljen kao i fleksibilnost koja se daje učitelju da orgnanizuje čas po potrebi nastavne jedinice tj. njenog usvajanja. Pozitivno smo ocijenili ideju o vanrednom napredovanju izuzetno vrijednih i sposobnih učenika, organizovanje dodatne nastave za učenike koji sa izuzetnim uspjehom savladavaju nastavne sadržaje i pokazuju posebno interesovanje za produbljivanje znanja iz posebnih nastavnih oblasti. Dobro je zamišljeno da postoje pored obaveznih predmeta i izborni predmeti u završnom razredu. Mišljenja smo da je dobro da se smanji broj učenika u odjeljenju.


99

Primjedbe članova aktiva odnosile bi se na opterećenost nastavnika tj. norma časova ostaje ista. Nastavu treba obogatiti savremenim nastavnim sredstvima i adekvatnim udžbenicima. Mišljenja smo da opština treba da ulaže sredstva u razvoj i finansiranje obrazovanja.

Za stručni aktiv Ranka Rovčanin

Aktiv matematičara Na sjednici aktiva matematičara, pored već planom datog dnevnog reda, bilo je riječi i o reformi školstva. Kao prvo mišljenja smo da je reforma neophodna iz više razloga ali su dva ta koja treba posebno istaći.

- da bi se, ako ne u potpunosti a ono bar ublažili, problemi sa dosadašnjim reformama i ako ne treba zanemariti i neke dobre strane našeg školstva.

- da bi mogli ići u korak, posebno kada je školstvo u pitanju, sa razvijenim evropskim i drugim zemljama koje na tim reformama rade već punih dvadeset godina.

Aktiv je mišljenja da je sve ovo dobro zamišljeno, ali što dosadašnje reforme nisu pokazale neke zavidne rezultate postoji bojazan da li će se sada u tome nešto više postići. No svakako treba pokušati ako želimo ići ukorak sa savremenim svjetskim tokovima. Znamo na osnovu dosadašnjih iskustava,

Za aktiv Milica Džaković

Ratko Vujinović, profesor- direktor JU OŠ “Milan Vuković” Herceg-Novi- 4. VII 2001. g. Prilog za raspravu Knjiga za promjene – osnovno obrazovanje S posebnom pažnjom izučavao sam Knjigu za promjene – osnovno obrazovanje. Sam naziv doveo me je u nedoumicu: Da li autori žele da se mijenja ponudjena Knjiga što je dobro, ili osnovno obrazovanje što je još bolje. Prema utisku koji sam stekao, uvjeren sam da je nužno mijenjati i jedno i drugo, dakako, najprije Knjigu da bi ona ostala – pouzdani vodič praktičnim promjenama.


100

Istina, već u uvodu nalazimo da je dokument sačinjen “radi javnosti rada na reformi obrazovnaja u Crnoj Gori s ciljem da se postigne potreban društveni konsenzus”. U tako zamašnom zadatku,kao što je promjena obrazovnog sistema, moraju se uključiti sve institucije (stručne, naučne, umjetničke, privredne, političke) i svi pojedinci, posebno prosvjetni radnici čiji je veliki zadatak da realizuju projekat reforme. Ali ovdje nije u pitanju samo institucionalni okvir, ovdje je riječ o dubokim mijenjanjima koja treba da prerastaju u opšteljudsko ovlašćenje, budjenje, prihvaćanje i angažovanje. Ovom knjigom, dakle, započinjemo raspravu o čovjeku, o njegovom funkcionalnom obrazovanju, o mijenjanju njegovih gradjanskih i profesionalnih preformansi, znači o čovjeku sposobnom da se uključi u evropsku i svjetsku zajednicu i da u njoj uspješno participira da se može afirmisati i kao stručnjak i kao gradjanin, zapravo kao savremeno ljudsko biće. Ako su to pretenzije naše reforme obrazovanja, vjerujem da jesu, onda je nužno poći od tri osnovna zadatka:

1. Prvi (početni) jeste u tome da utvrdimo indikatore promjena, 2. Drugi, jeste u tome da izgradimo precizan projekat promjena, i 3. Da izgradimo strategiju promjena.

Ova Knjiga, ustvari, daje nam mogućnost za takav pristup.

Indikatori promjena

Neke indikatore promjena nalazimo i u ovoj Knjizi, ali su oni više pobrojani nego obrazloženi. Dobro je što se ističu stubovi vaspitanja Žaka Delora, jer su to čak i ciljevi, pa vjerovatno i filozofija u renesansi evropskog obrazovanja:

- Naučiti sticati znanja, - Naučiti raditi i zaraditi, - Naučiti živjeti, - Naučiti živjeti zajedno.

Gore navedeni stubovi obrazovanja podrazumijevaju i mnoge druge promjene. Naročito su značajne unutar same škole, tzv. unutrašnja reforma. Istina, takve promjene ćemo najteže ostvariti, jer su osjetljive, jer zahtijevaju duboke promjene u samom biću nastavnika, učenika i roditelja. Zato ih i posebno izdvajamo, kako bismo na njih skrenuli posebnu pažnju, s ciljem da nadju adekvatno mjesto u projektu reformi. O čemu to moramo da vodimo računa.


101

1. Ljudska raznovrsnost je posebno značajno područje koje ruši i pedagogiju krute homogenizacije i ipersonalizacije ličnosti duboko razgradjujući klasičan razredno-predmetno-časovni sistem. To traži uvodjenje aktivnih metoda da bi se osigurale funkcije refleksije i kreacije. To dalje znači naučiti učenike da razmišljaju i rješavaju probleme prema višestrukim kriterijumima.

2. Kreativnost i inteligencija su dvije nezavisne dimenzije što traži da u nastavnoj praksi razobličimo zabludu o tome da je kreiranje romantični fenomen – hir imaginacije nadarene i srećne ličnosti. A to znači da se kreativnost može razvijati kod svakog učenika što podrazumijeva mijenjanje i metoda i tehnika rada u nastavi.

3. Integralne nauke nameću nove trendove u obrazovnaju. Postojeći fragmentarni nastavni planovi i programi vode ka dezorijentaciji na svim nivoima učenja. Učenici zbog toga ne dobijaju odgovore na pitanja koja danas predstavljaju pravi izazov. Sve to, kao i drugi problemi u sadržajima obrazovanja pokazuju da nastavnim planovima i programima ne možemo pristupiti na dosadašnji način, a ponajmanje metodom redukcije da bismo smanjili njihovu predimenzioniranost.

4. Funkcionalno obrazovanje (funkcionalna znanja), imperativ je našeg vremena. I u teorijskom i praktičnom smislu nije ovo pitanje kod nas do kraja osvijetljeno. Još uvijek nemamo odgovor na pitanje kako dovoditi znanje u funkciju unapredjivanja života.

5. Evolucija i rejtingovanje i u školama, i škola kao institucija u Republici, jedna je od najznačajnijih komponenti. Medjunarodna asocijacija za evoluciju postignuća u obrazovnaju zajedno sa OECD razvila je postupke za nove strategije vrednovanja u želji da evolucija bude trajan korektiv procesa i tvorevina u obrazovanju.

6. Nastavnik – učenik je sljedeće pitanje takozvane unutrašnje reforme škola. Ne samo autoritarizam već i nesposobnost za demokratsko komuniciranje u školi nećemo moći otklanjati ni administrativnim mjerama niti dogmatskim ubjedjivanjima, jer je to odraz prilika u društvu i u porodici, odnosno to je civilizacijski domet cijele nacije. Pitanje: kako reformisati odnose učenik – nastavnik?

7. Priprema nastavnika za promjene je prvi uslov svake reforme. Jer da bi nastavnik mogao mijenjati ne samo svoje učenike nego i svoje ponašanje (pedagoško, didaktičko, metodičko) najprije mora doživjeti vlastitu transformaciju. Reforma njemu ustvari, nameće “malu revoluciju profesije”. Pred nama je,


102

dakle, novi profil nastavnika. A kako će nastavnik imati najveće konkretne obaveze u reformi nužno ga je uključivati u začetke reforme obrazovanja i to od njenog osmišljavanja i koncipiranja preko provodjenja do evolucije.

8. Pedagoška teorija, takodje, mora doživjeti vlastitu promjenu. Dosadašnja njena apologetska funkcija mora se zamijeniti funkcijom inovacija i bespoštedne kritike. To stoga što je veoma opasan svaki apriorizam predlagača promjena kao i njihov unaprijed uvjeren stav u nepoljuljanu pravilnost najvažnijih ishoda reforme. Ali ni statističkim “otkrivanjem” ili jednostranim neposrednim promatranjem uzročno-posljedičnih relacija i u stanju i u promjenama u obrazovanju ne možemo dokučiti ni protumačiti fenomen reforme.

Šteta je što nam prostor ne dopušta da opširnije raspravljamo o indikatorima promjena u obrazovanju, ali već i ovo nekoliko primjera pokazuje da bez njihovog preciznog utvrdjivanja i jasnog preciziranja nikakav projekat reforme ne može biti uspješno sačinjen. Projekat reforme Projekat reforme je, dakle, moguće graditi samo na dobro utvrdjenim indikatorima promjene, a u reformu možemo ući tek tada kada imamo dobro izradjen njen projekat i kada je jasno kako se prelazi iz zatečenog stanja (stanje A) u novo stanje (stanje B). Ustvari, takav prelaz iz stanja A u stanje B je odredjen oblik restrukturacije. Restrukturacijom evolutivnim procesima, kombinacijom tradicionalnih vrijednosti s provjerenim inovacionim elementima zadržavamo sve pozitivno i unosimo novo. To znači da svaki postojeći element stare strukture obrazovnog sistema podliježe preispitivanju. Što izdrži racionalnu i objektivnu kritiku, ugradjuje se ponovo u istoj ili izmijenjenoj funkciji u novu strukturu, a oni elementi koji su pasivni, nedovoljno efikasni, možda, čak i parazitski, aktiviraju se i odstranjuju zamjenom novih elemenata. istina pojam restrukturacija ne susrećeno u dosadašnjim topologijama obrazovnih reformi, ali čini nam se da je to najadekvatniji termin za prelazak iz jednog stanja u drugo stanje. Strategija promjena Strategija promjena je sljedeći korak u projektovanju reforme. Već danas postoji više strategija za prevodjenje škola iz stanja A u stanje B koje zaslužuju i našu pažnju. Medju te strategije svakako idu:

- Strategija odabira najproduktivnijih ciljeva, - Strategija primjene stranog iskustva, - Strategija postupnosti, - Normativno reduktivne strategije,


103

- Racionalne strategije, - Strategije moći i druge.

Uvjeren sam da sve te strategije treba da nadju mjesta u projektu reforme i da se s njima upoznaju svi njeni akteri. Otpori reformi Kada postoji i visok stepen saglasnosti reforma obrazovnaja je rizična, posebno u kriznim periodima:

- obrazovanje je vjekovima u sebi sakupilo inerciju protiv promjena,

- obrazovne organizacije, u pravilu, teže ka statusu quo čak i po cijenu gubitka.

Iskustva iz ranijih naših reformi pokazuju trajne otpore rijedje ravnodušnost, a sasvim rijetko prihvatanje. Zato reformatori na sebe navlače neprijatelje čak i mržnju. Protivnici ih napadaju s velikim žarom u svakoj prilici, a drugi ih bezvoljno brane. To je razlog da obrazovanje često nadživi moment promjene. Da bi se krizni momenat prevazišao, ili bar ublažio, reformom je nužno garantovati:

a) da će reformisani oblik obrazovnaja biti efikasniji; b) da će rad u školi biti bolje nagradjen od prethodnog.

Dakle, ponavljamo tezu da je glavni nosilac promjena, ključna figura - nastavnik. JU OŠ "BRAĆA RIBAR" NIKŠIĆ Nikšić, 28.06.2001. god. Primjedbe i sugestije u vezi Knjige za promjene-osnovno obrazovanje

Postupajući po dopisu Ministarstva prosvjete i nauke br. 01-2630 od 18.05.2001. godine, uz prethodnu organizaciju upoznavanja Nastavničkog vijeća, Školskog odbora, stručnih aktiva, zajednice učenika i roditelja sa Knjigom za promjene, JU OŠ "Braća Ribar" iz Nikšića daje sljedeće primjedbe i mišljenja u vezi Knjige za promjene: Kako se cjelokupno društvo mijenja, prilagodjava i približava evropskim standardima to se mora mijenjati, prilagodjavati i približavati i ovaj


104

segment društva što se zove obrazovanje. U sklopu cjelokupnog obrazovanja posebno mjesto zauzima osnovno obrazovanje. Sam pojam kaže to je osnova i obrazovanja i društva u cjelini. Na tim osnovama počiva čitav lanac obrazovanja, obrazovana piramida znanja, a to onda znači čitavo društvo. Promjene su potrebne, neminovne, ali moraju se sprovoditi vrlo oprezno i sistematično. Za promjene su potrebne materijalne mogućnosti bez kojih nama kvalitetnih promjena. Tim stručnjaka, koji predlažu ove promjene, zaista može garantovati kvalitet uz sve ostale faktore i činioce. Svi moramo dati svoj doprinos da bi reforma bila uspješna. Prijedlozi su vrlo studiozno radjeni, posebno oblast poredjenja i iskustva u drugim zemljama Evrope. Ovo može biti pozdana osnova sigurnsoti i uspješnosti promjena. Ideja nije nova, već duže vrijeme se zagovara, u nekim koracima već i sprovodi, samo treba oprezno, postepeno, bez lomova ići dalje. Svi faktori društva su dužni da se uključe u ovaj proces. Cilj je jasan, on je zajednički svima i treba na njemu istrajati. Podržavamo:

- Prijedlog da se u eri vrtoglavih tehnoloških inovacija stvore i drugi oblici van klasičnih obrazovnih ustanova, škola za obrazovanje gradjana kao što su razni obrazovni centri, radnički-narodni univerziteti, profesionalna udruženja, Internet i sl.;

- Prijedlog da se više pažnje posveti akcijama uredjenja školske sredine, estetskog i higijenskog uredjenja škole;

- Prijedlog da je potrebno izvršiti skraćivanje programa i osloboditi učenike suviše činjenica, nepotrebnih trivijalnih sadržaja zbog činjenice da je kvalitet obrazovanja od većeg značaja nego kvantitet znanja i da je bolje znati manje a dobro i temeljno, a ne imati površno poznavanje mnogih predmeta;

- Prijedlog da se prema razvojnim specifičnostima učenika u pojedinim starosnim periodima uvedu izborni predmeti;

- Prijedlog da je potrebno se više angažovati na razvijanju kritičkog mišljenja učenika, razviti različite aspekte djetetove ličnosti: intelektualni, emocionalni, socijalni, motorni razvoj, razvoj govora i senzorni razvoj;

- Prijedlog osnivanja centra za stručno obrazovanje.


105

Protiv smo:

- Formiranja savjeta roditelja kao konsultativnog tijela; - Da se učenici sa smetnjama u razvoju, koji pohadjaju nastavu

u specijalnim školama, uključe u redovnu školsku sredinu. To bi bio samo jedan kontaproduktivan korak koji bi vodio u provaliju i pokazao se kao jalov pokušaj.

Predlažemo:

- Obezbijediti materijalne uslove, odgovarajući broj školskih objekata sa odgovarajućim brojem učionica, kabineta i laboratorija, potrebnu opremu i nastavna sredstva;

- Da se u školama uvede pravopis kao poseban predmet koji bi bio odvojen od književnsoti, znači pravopis i gramatika kao jedan, a književnost kao drugi predmet. U Crnoj Gori imamo i kadar iz te oblasti, pa bi tako zaposlili i angažovali veći broj ljudi bez posla. Mislimo da je ovo najznačajnija oblast koja govori o našoj pismenosti, kuluturi, bontonu i svima je potreban - prvenstveno pravopis. Nije rijetka pojava da u medijima, na ulici, u nekoj instituciji sretamo intelektualce koji se ne snalaze baš najbolje u pravopisu i gramatici;

- Da se ujednači broj učenika u školama. U pojedinim školama u razredu ima i preko 47 učenika, što je prosto zapanjujuće i dovoljno govori o velikim teškoćama da se čas barem bolje održi. Učenici koji žive u prigradskim naseljima se upisuju u centralne škole i time remete opštu neujednačenost i standarde oko broja učenika. To ide na štetu ostalim školama koje postaju hendikepirane i zapostavljene. Mislimo da bi trebalo izvršiti više uticaja na lokalnu upravu nadležnu za to pitanje lokacije učenika i njegovo odredjenje u kojoj će školi ići;

- Da se strani jezik II (postojeći u školi) uvede od 4. rezreda, da se rastereti plan i program, obzirom da je to drugi strani jezik i da je interesovanje slabije. U 6. razredu je najveća opterećenost gramatičkim gradivom iz ruskog jezika;

- Povećati broj časova iz engleskog jezika zbog preopterećenosti programa.

Ostala razmišljanja:

- Tretman prema djeci oboljeloj od side; - Pripravnički staž bi trebalo da traje duže od jedne godine; - Rok žalbe na ocjene je kratak; - Uzor za Knjigu za promjene su bile zemlje sa višestruko jačim

standardom nego kod nas;


106

- Za uspjeh najbolji sistem ocjenjivanja je: ocjene za uspjeh iz pojedinih predmeta;

- Udžbenici nijesu u skladu sa testovima za kvalifikacioni ispit. S poštovanjem.

Direktor Ranko Šljivić

JU OŠ "MILIJA NIKČEVIĆ" KLIČEVO, 25.06.2001. god. PREDMET: Odgovor na zahtjev. Primjedbi na knjigu za promene NEMA.

Direktor Adžić Branko

JU OŠ "SAVO PEJANOVIĆ" PODGORICA Podgorica, 4.06.2001. god. Stručni organi škole "Savo Pejanović" su razmatrali "Knjigu za promjene" u osnovnom vaspitanju i obrazovanju Crne Gore i izrazili pozitivan stav i prihvatili promjene koje se predlažu datim dokumentom. U ovom kratkom obraćanju nećemo iznositi pojedinačne primjedbe, prijedloge i sugestije (to ćemo uraditi u javnoj raspravi o nastavnim planovima i programima i Zakonu o osnovnoj školi), već nam je cilj da istaknemo podršku dokumentu koji na pravi i analitičan način rpezentuje pravce, oblike i činioce unapredjivanja vaspitanja i obrazovanja sa izazovima savremene civilizacije i njenim humanističkim mogućnostima. Znači, dokument utvrdjuje mjesto, ulogu i odgovornost škole u uslovima savremenih promjena. Zahvaljujemo na saradnji.

Direktor Branko Dubak

JU OŠ "MAKSIM GORKI" PODGORICA Aktiv matematike, Tatjana Ivanović Aktiv matematike podržava Knjigu za promjene, uz sljedeće napomene:


107

• Smatramo da provjera znanja učenika na kraju drugog ciklusa (interno) i na kraju trećeg ciklusa (eksterno) ne treba da bude samo iz maternjeg jezika, matematike i stranog jezika, i da ti rezultati provjere ne mogu da se koriste kao podaci koi omogućavaju uvid u uspjeh i rad škole i pojedinaca. Naime, svi predmeti su ravnopravni i logično je da se testiranje učenika vrši naizmjenično iz svih nastavnih predmeta.

• Smatramo da nedjeljna norma časova nastavnika matematike treba da se smanji na maksimalnih 18 časova, s obzirom da je to predmet sa četiri pismena zadatka i četiri kontrolne vježbe godišnje.

Aktiv geografije i istorije, Goran Peličić Aktiv smatra da se reforme u školstvu ne mogu izvršiti tako brzo, jer za ovu reformu je potrebno mnogo više vremena i veća finansijska sredstva. Škole su nepripremljene materijalno, uz prisutan nedostatak očiglednih nastavnih sredstava. Sami nastavnici nisu pripremljeni za aktivne metode nastave i zato im treba omogućiti posjećivanje i učestvovanje na seminarima aktivne nastave.

• Omogućiti nastavnicima geografije i istorije da predaju poznavanje prirode i društva u nižim razredima.

• U "novim" nastavnim planovima planirati veći broj časova teoretske nastave (naučno-nastavne ekskurzije) za niže razrede.

Aktiv fizike i tehničkog obrazovanja, Milanka Djurašković Stručni aktiv nastavnika fizike i tehničkog obrazovanja je raspravljao o najavljenim promjenama u obrazovanju sadržanim u Knjizi za promjene. Opšti je zaključak da ova knjiga predstavlja početni materijal za nova rješenja u školstvu po principu postupnosti, dajući prednost tzv. funkcionalnim znanjima, tj. znanjima koja su trajna, pouzdana i praktično primjenljiva. To podrazumijeva promjene u metodologiji rada vaspitanja i obrazovanja podsticanjem razvoja kritičkog mišljenja kod učenika. Predvidjeni principi na kojima će se bazirati promjene, na opšte zadovoljstvo, mijenjaju ulogu učenika od pasivnog slušaoca u aktivnog učesnika u primanju informacija i sticanju znanja uopšte. To, svakako, podrazumijeva i promjenu uloge nastavnika. Ove promjene nagovještavaju i izmijenjeni odnos djece i svih ostalih subjekata prema školi i u školi. Tome će doprinijeti uvodjenje izborne i fakultativne nastave, jer će se djeca opredjeljivati za ono što vole, te će im i škola biti interesantnija.


108

Principi na kojima se baziraju promjene podazumijevaju, vjerovatno, adekvatne prostorne i materijalne uslove, kao i edukaciju nastavnog kadra, izradu adekvatnih nastavnih planova i programa, pisanje odgovarajućih udžbenika oslobodjenih od preobimnih, nebitnih i nepotrebnih činjenica za budući život, ustupajući dovoljno prostora informatici, radionicama, praktičnoj nastavi sa više eksperimenata, te i više slobodnog vremena. To je cilj savremene osnovne škole. Zato ovaj Aktiv podržava Knjigu za promjene, sa dvije napomene:

1. Nosilac svih reformi i promjena u obrazovanju je prosvjetni čovjek - nastavnik. Treba mu ovakvim dokumentima više zavrijediti ličnost, životni standard i odrediti adekvatno mjesto u društvu.

2. Fizika je predmet sa pismenim zadacima. Nema razloga da se nastavnici ovog predmeta u nedjeljnoj normi časova ne izjednače sa stranim jezicima, matematikom i slično.

Aktiv srpskog jezika, Svetlana Sekulić Poslije dugog perioda iščekivanja da se nešto pozitivnije desi u sferi obrazovanja, pojavila se napokon i ova knjiga čiji je izdavač Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. Što nam nudi Knjiga za promjene? Nudi nam niz prijedloga o poboljšanju nastavnog procesa, odnosno reformama, čija će se opravdanost ubrzo pokazati. Ciljevi tih promjena ogledaju se u sljedećem:

• produžetak osnovnog obrazovanja na devet godina; omogućavanje što većem broju učenika da sa uspjehom završe srednje obrazovanje, kao i povećanje mogućnosti prelaska iz jedne kategorije obrazovanja u drugu;

• modernizovanje sistema visokog obrazovanja u skladu sa medjunarodnim standardima;

• unapredjenje funkcionalne i "kulturne" pismenosti i opsega obrazovanja odraslih;

• stvaranje uslova za što veću obuhvaćenost djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, kao i veća društvena briga za školovanje djece sa specijalnim ptorebama.

Medjutim, da bi se ostvarilo sve ono što je predvidjeno takvim reformisanim sistemom treba povesti računa o sljedećem: Prvo i najvažnije jeste stvoriti uslove u kojima će učenici naučiti misliti, a ne samo imati ulogu pasivnih slušalaca, pa će tako lakše moći


109

izgradjivati trajna znanja i vještine koja su praktično primjenljiva. Nažalost, u dosadašnjoj nastavnoj praksi učenik je imao nezavidnu ulogu da samo prima i reprodukuje informacije, tako da njegova kreativnsot nije mogla doći do izražaja. Druga bitna stvar jeste i rasterećenje nastavnih planova i programa koji su preobimni, naročito u petom razredu, tj. u onom osjetljivom periodu kada učenici sa razredne prelaze na predmetnu nastavu. Mišljenja smo da će tek na taj način i škola kao vaspitno-obrazovna ustanova povratiti svoj nekadašnji ugled i biti otvorena za svakoga. Prateći savremene evropske tokove u oblasti obrazovanja, ta "nova" škola će pomoći pojedincu da napokon postane gospodar i stvaralac sopstvenog kulturnog napredovanja. Takodje, da bi se ostvarila veća demokratizacija odnosa, neophodno je sprovesti decentralizaciju koja podrazumijeva aktivnije učešće lokalne zajednice, gradjana i njihovih udruženja, kao i roditelja u svim obrazovnim promjenama. Na taj način država neće imati monopol koji je ranije imala što se pokazalo lošim, jer će sada opština preuzeti glavnu ulogu i nadležnosti. Ona će tako voditi računa o finansiranju obrazovnih ustanova, o primjenjivanju državnih zakona, vodjenju socijalne brige o učenicima, primjenjivanju nastavnih planova i programa itd. Sa druge strane, jedna od novina u sistemu obrazovanja jeste i uvodjenje privatnog školstva, koje je već odavno zaživjelo u mnogim zapadnoevropskim državama, a koje je u Crnoj Gori tek u začetku. Smatramo da je takva privatizacija samo pitanje vremena, a ono što je najvažnije kod nje, bilo bi obezbjedjvianje uslova da i siromašnija djeca imaju mogućnost upisa u privatne škole. Još jedna bitna stavka u reformi školstva tiče se davanja prednosti kvalitetu obrazovanja u odnosu na kvantitet znanja iz čega proističe zaključak da je bolje znati manje a dobro, nego imati površno poznavanje mnogih problema. Svjedoci smo da se o tome ranije nije vodilo računa, zbog čega su najviše stradali učenici, naročito kod polaganja prijemnih ispita i kod primjene stečenih znanja u praksi, čemu su u mnogome krivi preobimni planovi i programi. Stoga smatramo da će adekvatna primjena ovog metoda biti važan iskorak u formiranju zdrave ličnosti djeteta. Prijedlog da se sa šest godina života mogu upisati djeca u prvi razred je, takodje, prihvatljiv imajući u vidu situaciju u drugim evropskim zemljama, kao i u Sloveniji, u kojoj je starosna granica za početak i završetak obaveznog obrazovanja od šest do petnaest godina.


110

Što se tiče norme, početka časa i njegovog trajanja, tu nema nekih bitnijih izmjena, a ono što ohrabruje i motiviše jeste i činjenica da će se novom reformom u prvom, drugom i trećem razredu učenici samo opisno ocjenjivati, što znači da nema ponavljanja. Tek u četvrtom, petom, i šestom razredu ocjenjivanje će biti brojčano, kao i u trećem završnom ciklusu (od sedmog do devetog razreda). Mišljenja smo da će takvim načinom nastavni proces dobiti na kvalitetu, jer će postepenim uvodjenjem brojčanog ocjenjivanja učenici shvatiti pravo značenje pojedinačne brojčane ocjene. Naravno, pored učenika i nastavnik je drugi važan subjekt nastavnog procesa. Kakva će biti njegova uloga u tom novom, reformisanom sistemu obrazovanja? Sigurno je da će se on naći pred mnogo većim izazovima, njegova uloga će biti još složenija i odgovornija, zbog čega je neophodno stalno usavršavanje koje će se odvijati kroz odredjene oblike rada (seminari, savjetovanja...). Prema tome, da bi u potpunsoti udovoljio zahtjevima "nove" škole nastavnik će ubuduće morati ulagati još više truda, znanja i sposobnosti kako bi osavremenio obrazovni proces i pružio šansu učeniku da postane slobodna, svestrana ličnost, misleće biće, koje neće biti pasivni posmatrač nego aktivni učesnik u nastavi. Nama ostaje da se nadamo da će se sve prethodno rečeno uskoro ostvariti, a sa reformama očekujemo i bolji položaj prosvjetnih radnika, tj. vraćanje ugleda i dostojanstva ovoj divnoj profesiji. Aktiv nižih razreda, Olivera Žunjić, Vesna Lazović Nakon čitanja Knjige za promjene (osnovno obrazovanje) iznosimo sljedeće komentare i primjedbe:

• Podržavmo prijedlog o devetogodišnjem osnovnom obrazovanju i zamišljenu organizaciju nastave. Posebno razumijevanje imamo za ideju o opisnom ocjenjivanju učenika u prvom ciklusu i mogućnost fleksibilnog trajanja časa.

• Broj učenika u odjeljenju treba smanjiti na 18 do 24. • Slažemo se sa prijedlogom o osnivanju privatnih vrtića i škola u

cilju obogaćivanja izbora ustanova za vaspitanje i obrazovanje djece u skladu sa afinitetima djece i željama roditelja.

• Naše mišljenje je da nastavni programi moraju biti značajno smanjenog obima, prilagodjeni uzrastu i mogućnostima djeteta. Treba omogućiti fleksibilnost što doprinosi nastavnikovoj kreatinosti. Smatramo da godišnji programi rada za sve nastavne predmete treba da budu globalni (tematski).

Mjesečni raspored nastavnih jedinica odredjuje nastavnik u zavisnosti od mogućnosti učenika i medjupredmetne korelacije u


111

okviru teme. Znači, obim gradiva na nivou države je jedinstven, a nastavniku se dozvoljava da ga mjesečno rasproedjuje.

• Školska godina treba da počinje 1. septembra, ali je ne treba produžavati na 180 školskih dana. To ne dozvoljavaju klimatski uslovi našeg područja. Ovu konstataciju potvrdjuje premorenost djece u junu mjesecu. Redukovani nastavni programi bi se, po našem mišljenju, realizovali u kraćem vremenskom periodu.

• Što se tiče nastavnika veoma nam se dopada ideja o usavršavanju i napredovanju nastavnika u praksi. Jedno takvo rješenje dao je Radovan Damjanović, "Vaspitanje i obrazovanje", broj 4, Podgorica, 2000. godine, gdje navodi mogućnosti nastavničkog zvanja: pripravnik, nastavnik, mentor, inovator, savjetnik... Dalje, smatramo da je materijalna situacija u pogledu usavršavanja i napredovanja nastavnika veoma bitna. Podržavamo i dalju saradnju sa NVO.

• Naš je prijedlog da uz nastavnika psotoji asistent koji će učestvovati u nastanku i realizaciji nastavnikovih ideja u praksi. To bi doprinijelo prevazilaženju jaza izmedju teorije i prakse nakon završetka studija, i povećalo zaposlenost. Držimo da je ova ideja posebno opravdana u prvom ciklusu.

• Razdvajanje kontrolnih i savjetodavnih funkcija prosvjetnih isnpektora i prosvjetnih savjetnika, doprinijelo bi kvalitetu i osavremenjavanju nastavnika.

Nadamo se da će Vam naše ideje pomoći u daljem radu. JU OŠ "BLAŽO J. ORLANDIĆ" BAR Bar 13. jul 2001. godine NASTAVNICI TEHNIČKOG OBRAZOVANJA: Asović Vučko, Turković Marjan, Perazić Ismet, Knežević Radojko Primjedbe nastavnika tehničkog obrazovanja na predlog knjige za promjene obrazovnog sistema u osnovnim školama. U svim dosadašnjim reformama školstva, najradikalnije promjene, nažalost na svoju štetu, odnosile su se na predmet tehničkog obrazovanja. Promjene su se odnosile kako na ime nastvnog predmeta, tako i na nastavne sadržaje, teme i metodiku predmeta. Ni ovog puta, predlogom neophodno osavremenjavanje nastave i kompletnog sistema školstva uopšte, to pravilo nije prekršeno. Sada se


112

predmet tehničkog obrazovanje potpuno istjeruje iz osnovne škole. Istini za volju u zadnjem ciklusu uvodi se premet informatika koja bi trebalo da zamijeni tehničko obrazovanje. Nemamo ništa protiv predloga uvodjenje gradjanskog vasptianja, ne samo kao izbornog predmeta, već kao obaveznog, ali da li je moguća gradjanska kultura be poznavanja elemenata tehničke kulture. Ni jedna fundimentalna naučna kategorija nije toliko zastupljena u svakodenevnom životu i ne trpi takve dinamične promjene kao ova oblast i nastavni premet, koja hoće ove teme da adekvatno približiti mladjim uzrastima. Zato smo APSOLUTNO protiv ovakvog tretmana ove po nama važne naučno tehničke discipline, koja bi se svela samo na kraći kurs nastave informatike i eventualne zastupljenosti kroz izbornu nastavu. Predlažćemo da se tehničko obrazovanje osmisli po novom, savremenom konceptu nastave kao prepoznatljiva fundimentalna naučno-tehnička multidisciplinara nauka, sa zastupljennim savremenim tehničkim temama i sadržajima, kao i metodama za njeno izvodjenje. Kao primjer mogu nam poslužiti iskustva drugih zemalja. Njemačke. Švedske, Japana i obrazovanje, neminovno je, da bude zastupljeno početkom drugog obrazovnog ciklusa, još u četvrtom razredu. Ubjedjenja smo da se ovaj nasavni premet, u zavisnosti od vrste škole, mora zastupiti u odredjenoj mjeri u svim srednjim školama. Svakako savremeni koncept nastave i nastavnih sadržaja iziskuje i osavremenjavanje naziva ovog predmeta. Zato smatramo da bi imena, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama tehnološko tehničkog obrazovanja, nauka i tehnika, informatičko tehničko obrazovanje ili neko drugo mnogo bolje odgovaralo savremenoj koncepciji predmeta, savremenoj školi i bilo u duhu savremenih tehnologija. JU OŠ "VUK KARADŽIĆ" - PODGORICA Podgorica, 05.07.2001. god. Nastvničko vijeće JU OŠ "Vuk Karadžić" je na sjednici održanoj 30.05.2001. godine razmatralo prijedloge Stručnih aktiva o Knjizi za promejene. Knjiga za promjene bila je podijeljena po Aktivima s ciljem da se članovi Aktiva upoznaju sa predloženim rješenjima u Knjizi za promjene i da daju svoje sugestije.


113

Sjednici Nastavničkog vijeća su prethodile sjednice Aktiva na istu temu, pa su članovi Aktiva u pismenoj formi dostavljali svoje prijedloge i sugestije. Na sjednici Nastavničkog vijeća su pročitana prispjela mišljenja Stučnih aktiva, a ova sjednica je sazvana sa ciljem da se zauzme zajednički stav po pitanju Knjige za promjene. S obzirom da je cilj ove sjednice donošenja zajedničkog stava Nastavničko vijeće se izjašnjavalo po pojedinim ključnim prijedlozima iz Knjige za promjene. I. Polazak u školu od 6 godina Aktiv I razreda smatra da je preuranjen polazak u školu od 6 godina. Aktiv III razreda je predložio da se prijedlog prihvati pod odredjenim uslovima i da se maksimalno ispoštuje upis - znači da se mogu upisati samo učenici rodjeni do 31.XII i da Zakon ostalim učenicima ne dozvoli upis. S obzirom da je prijedlog Aktiva III razreda identičan prijedlogu u Knjizi za promjene - ističemo da kad se bude pravila Zakonska regulativa da ne bude izuzetaka osim onih koji su navedeni u Knjizi za promjene. Ostali Aktivi su se složili sa prijedlogom Aktiva III razreda. U vezi sa polaskom učenika u školu Aktivi razredne nastave su istakli da smatraju da provjera spremnosti učenika za polazak u školu treba da bude obavezna. II. Trajanje osnovne škole Nastavničko vijeće je mišljenja da osnovna škola treba da traje 9 godina da bi bila kompatibilna sa ostalim školskim sistemima u okruženju. III Ciklusi Nastavničko vijeće se slaže sa uvodjenjem III ciklusa u osnovno obrazovanje, jer tako postavljeni ciklusi bolje prate psiho-fizičke karakteristike djece, pa će se tako izbjeći, sada svima poznat pad uspjeha u V razredu. IV Ocjenjivanje Aktiv I razreda predlaže da ocjenjivanje u I razredu bude isključivo opisno, u II razredu u I pologodištu da bude opasno, a u II polgodištu da bude brojčano, u III razredu da ocjenjivanje bude brojčano, u ostalim razredima da ocjenjivanje bude isključivo brojčano. Nastavničko vijeće je podržalo ovaj prijedlog Aktiva I razreda.


114

V Testiranje Nastavničko vijeće se u potpunosti slaže sa predloženim tipovima testiranja poslije svakog polugodišta sa posebnom naznakom da interne testove radi odredjena imenovana komisija za izradu testova na nivou škole. Nastavničko viejće smatra da treba podržati testiranja nakon II i III ciklusa kao što je prdloženo u Knjizi za promjene. VI Strani jezici Nastavničko vijeće je podržalo prijedlog Aktiva stranih jezika da se strani jezici izučavaju od I razreda osnovne škole. Aktiv dalje smatra se drugi strani jezik kao izborni predmet uvodi suviše kasno. VII Obavezni i izborni predmeti Predlažemo da se razmotri mogućnost da se smanji broj obaveznih predmeta u korist izbornih. Zaključak sjednice Nastavičkog vijeća je da je veoma dobro što ova Knjiga za promjene u prvi plan stavlja kvalitet, a ne kvantitet znanja i što će se obezbijediti veća autonomnost nastavnika kao i fleksibilnost nastavnog programa sa predloženom diferencijacijom. U cjelini podržavamo Knjigu za promjene.

Direktor Danilo Dubak

JU OŠ "DUŠAN BOJOVIĆ" Župa Nikšićka Da bi reforma obrazovanja, koja nam je neophodna, bila oživotvorena potrebno je sledeće:

1. Obezbijediti materijalna sredstva i drugačiji odnos prema prosvjeti i prosvjetnim radnicima-neposrednim realizatorima.

2. Teorijska rješenja približiti nastavnoj praksi. Ponudjeni koncept reformisane škole u dijelu koji se odnosi na Osnovnu školu predvidja značajne izmjene. Uvažavajući napor da se istraže iskustva drugih zemalja, a da mi težimo istom cilju, daje za pravo predlagaču da se predlože neka rješenja koja će u praksi napraviti probleme.


115

To se odnosi na: Polazak u školu, Nema ponavljanja razreda, Opisno ocjenjivanje, Planovi i programi.

1. Polazak u školu sa navršenih 5 godina osam mjeseci ne uvažava bitnu specifičnost Crne Gore koja se ogleda u maloj uključenosti djece u rad predškolskih ustanova, školska mreža sa najvećim brojem djaka prvaka kao pješaka, čvrstom uvjerenju iz prakse da se kod naše djece na tom uzrastu ne javlja interes za knjigu, opasnost da dijete bude neaktivno u druženju sa knjigom svih 180 nastavnih dana, koliko bi trajala školska godina. Ako se pak istraje u ponudjenom rješenju budućim prvacima bi trebalo ponuditi programske sadržaje kakve su dosada nudile predškolske ustanove, čime bi se za svu djecu stvorili približni preduslovi za dalji rad, a sa nastavnim sadržajima, poput dosadašnjeg prvog razreda, početi sa drugim razredom.

2. Predloženo rješenje: nema ponavljanja razreda - predstavlja po učenike lošije rješenje. Ponavljanje razreda u razrednoj nastavi (I-IV) dosada je bilo veoma rijetko i obuhvatalo samo one rijetke pojedince kojima jedna godina nije bila dovoljna da, naprimjer, nauče slova, brojeve. Na taj način su elementarnu pismenost i socijalizaciju sticali i oni koji su trebali biti obuhvaćeni specijalnom školom, a zbog uslova to nijesu u mogućnosti. Ponudjeno rješenje će imati negativno destimulativno dejstvo na učenika, pasivan odnos porodice, obesmišljava ocjenu i dovodi do neravnopravnosti djece. Privid je da se ponudjenim rješenjem pomaže učeniku. Već u petom razredu ponavljanje će biti masovno, a za pojedine već pomenute učenike, praktično tu će biti i kraj školovanja, jer nije logično da nastavnike u petom razredu obradjuje sa učenikom slova. Čvrstog sam uvjerenja da je dosadašnje rješenje neuporedivo bolje od ponudjenog.

3. Opisno ocjenjivanje u prvom ciklusu najviše vrijedi jer je za neke novo, a za one sa dužim stažom i nije neka novost. Bliskost nastavnika i učenika je takva da ni učenik a ni nastavnik ne osjećaju problem što se tiče ocjene. Sa datom ocjenom na tom najmladjem uzrastu dosada u praksi nije bilo nikakvog problema. Nema nikakvog problema da se učenik prvog, drugog ili trećeg razreda, naprimjer, ocijeni iz jezika, a da ista sadrži ocjene: čitanja, pisanja, gramatike,... I dosadašnju ocjenu su formirali ti isti faktori. Opisna ocjena je nekonkretnija, traži više prostora, tehnički nije bolje rješenje.


116

Ako nastavnik ocjenjuje domaći zadatak, kontrolni zadatak, školski pismeni zadatak koja je to pisna ocjena koja može učenika učiniti presrećnim kao dobijena (5). Brojčana ocjena olakšava ustanovljenje uspjeha, razrednu i školsku administraciju a i za učenika je konkretnija, pa ne treba robovati promjeni svega i što je potrebno i što nije. Zalažem se da ostane brojčana ocjena iz razloga da bi opisna bila zaštićena od kritike i kratkog vijeka. Da bi izbjegli dosada izražene ozbiljne mane Nastavnog plana i programa u razrednoj nastavi ponudio bi drugačiji koncept od onog u "Knjizi za promjene". U prvom ciklusu (I, II, III raz.) Republički organ, zadužen za poslove obrazovanja, utvrdio bi u cjelosti programske sadržaje, za sva tri razreda u prvom ciklusu. Taj posao ne bi bio realizovan, kao dosad, pojedinačno za svaki predmet, već timski, - za sve predmete u okviru jednog razreda. Tako bi se sačuvala kako tematska, tako i medjupredmetna korelacija. Ponudjeni program odredio bi fond časova, kako na sedmičnom tako i na godišnjem nivou, čime bi se u potupunosti usaglasili plan i program. Nema valjanog plana i programa koji nije u stanju da ponudi i jednu oglednu varijantu rasporeda gradiva kao potvrdu mogućnosti realizacije u praksi. Umjesto ponudjenih 10-15% programa regionalnog i 5-10% školskog, koje opet verifikuje Ministarstvo prosvjete, mišljenja sam da bi prosvjetni radnici svojom kreativnošću, punudjeno, mogli bez napora upodobiti regionalnim i školskim potrebama. Ovakvo rješenje eliminisaće i slabost vaše ponude gdje bi ovih 15-25% programa (regionalnog i školskog) ostalo nepokriveno adekvatnim udžbenicima. Ovakvo rješenje podrazumijevalo bi aktivno učešće nastavnika u koncipiranju valjanog plana i programa a i odgovornost istih kao realizatora.

4. Kombinovano odjeljenje, kao nužno zlo našlo se na margini i ove reforme izuzev rješenja o mogućoj kombinaciji od tri razreda. Kombinacija više od dva razreda drastično dovodi učenike u neravnorpavan položaj na štetu onih koji uče u kombinovanom odjeljenju, a takvih je znatan broj (438 područnih odjeljenja). Ponudjeno rješenje produžava i nepravdu prema nastavnicima koji predaju u kom. odjeljenju ne uvažavajući ni


117

obim ni složenost tog posla koji se po pravilu realizuje u najtežim uslovima

S poštovanjem.

Dendić Momčilo, nast.razredne nastave

JU OŠ “RADOMIR MITORVIĆ” - BERANE Berane 3.07.2001. god. Komisija je razmotrila prikupljene podatke od svih prosvjetnih radnika u vezi Knjige za promjene u osnovnom obrazovanju. Iz sljedećih podataka se da uočiti da se u potpunosti slaže sa izloženim materijalom po poglavljima datim u knjizi. Predlog je naše Škole da se slažemo sa prednostima u kvalitetu obrazovanja u odnosu na kvantitet znanja, ali nijesmo za uvodjenje novih predmeta koji se tiču vaspitnog obrazovanja jer se to može postići edukaciojom kroz nastavne sadržaje svih predmeta. Postoji dosta nejasnoća kod izloženog materijala vrednovanja znanja (ocjenjivanja). Smatramo da bi tome trebalo posvetiti veću pažnju jer ocjenjivanje nije definisano jasno da bi se mogla na kraju školovanja donijeti odluka o tome ko je bio u toku čitavog školovanja odličan da bi dobio "LUČU". Na kraju predlažemo da Ministarstvo prosvjete i nauke organizuje okrugli sto prije definitivnog usvajanja promjena u osnovnom obrazovanju. Na taj način bi se većina škola i prosvjetnih radnika izjasnila i obrazložila svoje stavove, koji bi doprinijeli kvalitetu stvaranja nove škole.

Predsjednik M. Šćekić

JU OŠ "OLGA GOLOVIĆ" - Nikšić Nikšić, 28.06.2001.god. U skladu sa vašim dopisom dostavljena Knjiga za promjene u JU OŠ "Olga Golović" Nikšić, bila je predmet posebnog interesovanja, od svakog pojedinca u nastavnom procesu, preko stručnih aktiva; Pedagoškog aktiva, Nastavničkog vijeća i Školskog odbora do učešća


118

škole na sastanku u zgradi SO Nikšić sa radnom grupom, koja prati promjene u obrazovanju. Generalno od strane Nastavničkog vijeća škole, Pedagoškog aktiva i Školskog odbora data je podrška navedenim promjenama u obrazovanju, smatrajući da su imperativ vremene u kojem živimo. Takodje i jedan broj Stručnih aktiva (aktiv nastavnika fizike, matematike, biologije i hemije, srpskog jezika, istorije i geografije i estetske grupe predmeta) nijesu imali niti primjedbi niti sugestija na ponudjeni prelog dajući mu punu podršku. Odredjeni Stručni aktivi kao i pedagog škole imali su izvjesne sugestije koje u daljem tekstu izdvajamo u namjeri da će iste biti od koristi u konačnom oblikovanju teksta Knjige za promjene. a. Aktiv učitelja razredne nastave:

- Veća saradnja obrazovnih institucija i škole, - Da se u svim školama biraju nastavnici - mentori, - Povećati broj časova obrazovne prakse (za studente), kroz

praksu da prodju sve nivoe, - Napredovanje u struci da bude postupno, - Da škola prema svojim potrebama vrši usavršavanje

nastavnika, - Da se za projekte u školama daje adekvatna nadoknada, - Obučiti nastavnike za opisno ocjenjivanje, - Da ponavljanja nema samo na prvom nivou.

b. Aktiv stranih jezika

- Smatra da bi prvi strani jezik trebalo uvesti ranije, - Drugi strani jezik, sobzirom na značaj jezika, ne bi trebao biti

izborni, - Norma časova i drugi strani jezik?

c. Aktiv specijalne nastave

- Smatraju da malo mentalno retardirana djeca ne treba da pohadjaju redovnu nastvu. Uz navedeno mišljenje ima i obrazloženje takvog stava.

d. Pedagog škole

- Predlaže umejsto Državnog instituta za obrazovanje formiranje Pedagoškog instituta koji bi bio povezan sa Fakultetom za obrazovaje nastvnika i u čijem sastavu bi se formiralo više jedinica (predškolsko, osnovno, srednje i odsjek za studije kao i inicijalno obrazovanje nastavnika),

- Inspekcijska služba da pored administrativno-pravnih poslova vrši i eksternu evaluaciju svih nivoa obrazovanja,


119

- Savjetodavnu službu u svakom gradu (prema broju škola i broju djece) kao pomoć školama,

- Kod izbora direktora ravnopravan predlog savjeta roditelja i nastavničkog vijeća,

- Predlaže da gradske škole imaju limitiran broj od 700 (sedamstotina) učenika,

- Definisati koji profil nastavnika može da predaje gradjansko vaspitanje,

- Definisati da li je drugi strani jezik obavezan za učenike ili školu,

- Pitanje drugog stranog jezika i postojećeg nastavnog kadra? - Naći ključeve finansiranja škola od lokalne uprave do

Republike, imajući u vidu i privatne škole i broj učenika. ZAPISNIK SA JAVNE RASPRAVE ODRŽANE U NIKŠIĆU 13.06.2001.god. PITANJA

1. Da li su uvažene specifičnosti Crne Gore kod predlaganja rješenja o trajanju osnovne škole i polasku u školu sa 6 godina?

2. Da li je bilo moguće aktivnom nastavom provjeriti i obuhvatiti i kombinovana područna odjeljenja?

3. Da li će zakonodavna uloga nastavnika umanjiti nejgovu angažovatnost u nastavi?

4. Kad se uvode i koji su izborni i fakultativni predmeti? 5. Da li je predvidjen limit broja učenika u osnovnoj školi? 6. Šta je sa normom nastavnika? 7. Prostorni kapaciteti i trajanje škole 9 godina? 8. Ša je sa kriterijumom kontrole kvaliteta? 9. Vaspitni momenat i osnovne škole? 10. Norma nastavnika i čas odjeljenjske zajednice. Da li ulazi u

normu i kako se vrednuje? 11. Da li će biti moguće da u osnovnoj školi rade i ljekar i stomatolog? 12. Da li smo izvukli pouke iz prethodnih sistema i iskustava iz

Slovenije i ostalih republika i da li smo, uvažavajući mentalitet i posebnosti Crne Gore, ugradili u prijedloge nešto od toga?

13. Da li će opisno ocjenjivanje destimulisati učenike i time smanjiti znanje?

14. Kako na selu početi upis učenika sa 6 godina? 15. Da li će država učestvovati u finansiranju i izgradnji privatnih

škola? 16. Problem izvodjenja nastave u drugom ciklusu i tehnološki višak?


120

17. Koje predmete će predavati učitelj, a koje nastavnik u drugom ciklusu?

18. Da li će biti ocjenjivanja nastavnika kao do sada? 19. Da li se planira smanjenje radnog staža i redovna ljekarska

kontrola? 20. Status informatike u osnovnoj školi? 21. Koji profil nastavnika će predavati gradjansko vaspitanje?

PRIJEDLOZI 1. Upis djece

- Na seoskom području zbog razudjenosti područnih odjeljenja, omogućiti izuzetak od upisa djece sa 6 godina. (prvi prijedlog)

- Polazak sa 6 godina u školu je preuranjen a provjera pripremljenosti djece za upis u školu je obavezna. (drugi prijedlog)

2. Posebni oblici nastave Djeci na razudjenom seoskom području omogućiti posebne oblike nastave (npr. nastava na daljinu...) 3. Strani jezici Početi sa izučavanjem stranih jezika na uzrastu djece kao i do sada i da drugi strani jezik bude obavezan. 4. Kombinovana odjeljenja Voditi računa da se u školama ne organizuje četvororazredna kombinacija, već da kombinacija odjeljenja bude dvorazredna. 5. Planovi i programi Planovi i programi treba da budu centralizovani i ponudjeni od Ministarstva prosvjete i nauke. 6. Udžbenici Obezbijediti udžbenike i za onih 20% nastavnih sadržaja koje odredjuje lokalna zajednica i škola. JU OŠ "BEĆKO JOVOVIĆ" Stabna Stabna, 28.06.2001. god.


121

Nastavičko vijeće JU Osnovne škole "Bećko Jovović" Stabna, na sjednici od 28. juna t.g. razmatralo je, izmedju ostalog, Knjigu za promjene - radni materijal za reformu osnovnog obrazovaga RCG. Nastavničko vijeće, u najvećem dijelu, prihvata predložene mjere reforme osnovnog obrazovanja. Sa aspekta razvijenih gradskih škola, mislimo da su predložene mjere solidne, ali, sa aspekta seoskih nerazvijenih škola, dobar dio predloženih mjera teško da će se moći da primijeni. Naime, u školi gdje su skoro svi učenici dajci-pješaci (čak i učenici I razreda pješače po 5. i više kolomenata u jednom pravcu), gdje je neriješeno stambeno pitanje, što i sada ima za posledicu obezbjedjenje stručnog kadra, gdje se nastava drugog stranog jezika izvodi ambulatno (po 30. časova po razredu poslije redovne nastave), gdje se i nastava prvog stranog jezika u III i IV razredu takodje, izvodi ambulantno, gdje su odjeljenja u razrednoj nastavi kombinovana, gdje su...- teško da se adekvatno mogu primijeniti predložene mjere reforme. A škola, u sjevernom dijelu Republike, sa ovakvim ili sličnim problemima, ima dosta, pa mislimo da se Komisija treba studioznije pozabaviti pitanjima primjene predloženih mjera u njima. Svjesni smo činjenice da se tri četvrtine, ili više, populacije osnovno-školskog uzrasta nalazi u gradovima, ali treba, i za taj manji procenat djece sa seoskog područja, učiniti da se reforma, što je moguće više, primijeni i u ovakvim školama. U protivnom, ova djeca neće moći, ravnopravno sa gradskom, pratiti nastavu u srednjim školama. Uz želju za uspjeh reforme, srdačno vas pozdravljamo!

Direktor, Krunić Sreten

JU OŠ"RADOJE TOŠIĆ" - Srdanov Grob - Pljevlja Srdanov Grob, 28.06.2001. Nastavičko vijeće Osnovne škole "Radoje Tošić" na Srdanovom Grobu, opštine Pljevlja, na svojoj sjednici od 11.06.2001. godine, razmatralo je Knjigu za promjene i dostavlja vam slijedeće primjedbe:

1. Mišljenja smo da je rano da djeca od 6. godina polaze u školu, jer za dijete od 6 godina veliki je napor pješačiti u školu 3-4 kilometra.

2. Opisno ocjenjivanje se pokazalo ranije kao loš način ocjenjivanja, pa ga ne bi trebalo opet uvoditi u škole.

Direktor


122

Andrija Krvavac JU OŠ"RISTAN PAVLOVIĆ"- Pljevlja Pljevlja 3.07.2001. god. Nakon upoznavanja učenika, stručnih aktiva, Školskog odbora i Nastavničkog vijeća sa Knjigom za promjene, Osnovna škola "Ristan Pavlović" u Pljevljima u vezi sa istim šalje slijedeće primjedbe i sugestije: Pozdravljamo i prihvatamo predložene promjene u našem obrazovanju. Sa zadovoljstvom prihvatamo dio promjena koje se odnose na vrijeme polaska učenika u školu i dužinu trajanja školovanja, po čemu smo bili skoro usamljeni u odnosu i poredjenju sa ostalim zamljama Evropske zajednice. Predlažemo da opisno ocjenjivanje bude samo u prvom razredu, a u svim ostalim brojčano. Predlog promjene u vezi sa izučavanjem stranih jezika je, takodje, dobar i prihvatljiv. Isto tako, predlažemo da plate zaposlenih u obrazovanju idu iz budžeta Republike, a održavanje školskih objekata iz budžeta opštine.

Direktor

Miladin Borović JU OŠ "MILOMIR DJALOVIĆ" Sušica Bijelo Polje, 25.06.2001. god. PREDMET: Dostava podataka, primjedbi u vezi Knjige za promjene za škole koje se nalaze na seoskom području.

1. Nastavnici ove škole smatraju da upis djece sa 6 (šest) godina kao i produženi boravak je prosto neizvodljiv.

2. Produžetak školske godine i u ovim uslovima. Tek što dodje 25. maj poveća se broj izostanaka učenika, zbog obaveza koje imaju oko čuvanja stoke i izlaska na katune.

3. Dužina školskog časa je neprimjerena uzrastu od 6 godina. 4. Ocjenjivanje učenika /opisno/ nije dobro, kao ni prelaz djece bez

ponavljanja iz razreda u razred do 5 razreda. 5. Finansiranje na nivou lokalne uprave.


123

6. Izborni predmet gdje je broj djece u odjeljenju veoma mali, a i nastavni kadar oskudan.

7. Kao dobro prihvaćen je izbor direktora škole. Direktor

Mile Vojinović JU OŠ "RIFAT BURDŽOVIĆ-TRŠO"- Lozna Lozna 28.06.2001. god. Knjiga za promjene razmatrana je prema vašem zahtjevu na svim nivoima. Mi smo mišljenja da sve škole na teritoriji RCG treba finansirati iz budžeta Republike, a ne iz budžeta lokalne samouprave.

Direktor

JU OŠ "BRAĆA TOPALOVIĆ" PLUŽINE Plužine, 04.07.2001. god. PREDMET: Primjedbe i sugestije u vezi Knjige za promjene Zaposleni radnici JU OŠ "Braća Topalović" Plužine upoznali su se sa Knjigom za promjene u obrazovanju, sa posebnim ostvrtom na osnovno obrazovanje. Zaposleni u našoj školi imaju odredjene dileme, primjedbe, sugestije i pitanja, uzimajući prvenstveno u obzir specifičnosti pojedinih škola i njihovu prostornu, materijalnu i kadrovsku opremljenost. Zato u kratkim crtama ističemo i svoje specifičnosti. U prostorijama OŠ smještena je Mješovita srednja škola iz Plužina, tako da nastavu u popodnevnoj smjeni pohadjaju učenici prvog radreda i maturanti što je pedagoški svakako neopravdano i sve više nas pritiska nedostatak prostora posebno kada je u pitanju rad slobodnih aktivnosti. Škola nema uslova ni prostora za kabinetsku nastavu stranog jezika, likovne i muzičke kulture. Zbog nedostatka prostorija i još uvijek neriješenog grijanja ne može se govoriti o cjelodnevnom boravku djece u školi. Skoro 1/3 radnika su putnici što uz neredovan prevoz otežava izvodjenje nastave. Škola u svom sastavu ima 10 područnih odjeljenja, udaljenih od 6 do 40 km., pa je komunikacija sa njima dosta otežana, teško je obezbijediti kadar, a nastava stranog jezika izvodi se ambulantno po završetku redovne nastave. Kako medju njima ima pješaka i po sat i po vremena do škole (uz pratnju roditelja), moglo bi se u ovako specifičnim uslovima razmišljati o polasku u školu kao i do sada sa 7 godina. Školske


124

2003/04. godine u praksi će se pojaviti petorazredna kombinovana odjeljenja. Opisno ocjenjivanje smatramo najslabijim predlogom u Knjizi za promjene i mislimo da ne bi trebalo da prodje nipošto. Podržavamo uvodjenje predmeta informatike i gradjansko vaspitanje i postavljamo pitanje; koji profil nastavnika će predavati ovaj predmet?

- Izbaciti stavku da nema ponavljanja u prvih pet razreda. - Eksterna provjera znanja treba da je moguća iz bilo kog

predmeta. - Izučavanje staranih jezika zadržati na sadašnjem nivou.

U nadi da smo i sami nametnuli odredjene dileme srdačno vas pozdravljamo.

Direktor Ćuković Milenko

JU OŠ "M. TITO" ULCINJ UIcinj, 29.06.2001. god. PREDMET: Predlozi i sugestije na projekat Knjige za promjene" JU Osnovna škola "Maršal Tito! analizirala je "Knjigu za promjene" i tokom rada uočila i predložila: Uzimajući u obzir sadašnje uslove rada vrlo je teško doći do realizacije pomenutog projekta. Ipak u nadi da će ubuduće doći do poboljšanja standarda, a time i uslova rada u školama, smatramo da će u jednom ne baš kratkom vremenskom periodu doći do izražaja realizacija ovog projekta. Pozdravaljmo reformu školstva, ali smatramo da bez decentralizacije političkog sistema u Crnoj Gori ne može se ostvariti reforma školstva odnosno: a) programska funkcija b) kontrolna funkcija c) finansijska funkcija U ovoj Knjizi predstavnici naše škole, koji su učestvovali u analizi daju neke predloge i sugestije koji po našem mišljenju treba da se uzmu na razmatranje, s obzirom na područje i uslove u kojem škola živi i radi.


125

• Na strani 11 Knjige, drugi pasus gdje se kaže... "na višim predjelima susjedi su im bili pokretljivi ilirski stočari... "smatramo da riječ “pokretljivi stočari” treba izostaviti odnosno brisati.

• Na strani 15 knjige treba da stoji: • U opštinama, u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine

pripadnici manjinskih naroda, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma". Smatramo da riječi nacionalne i etničke grupe treba zamijeniti riječima "manjinskih naroda".

• Na strani 16 knjige:

"Predškolsko vaspitanje i obrazovanje može da se ostvaruje i na albanskom jeziku".

Smatramo da riječ može treba izostaviti tako da tekst glasi: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje ostvaruje se i na

albanskom jeziku. U stavu 3 "Vaspitno-obrazovni rad može se izvoditi i dvojezično", tekst je suvišan i treba ga izbrisati. Zakon o osnovnoj i srednjoj školi koji reguliše pitanje upotrebe jezika, u školama gdje se nastava izvodi na albanskom jeziku, takodje nijesu usaglašeni ni sa Ustavom Republike Crne Gore (čl. 9, 34, 68) i kao takvi ne tretiraju na ravnopravnoj osnovni administraciju na albanskom jeziku u odnosu na administraciju na srpskom jeziku. Kao preventivnu odn. privremenu mjeru predlažemo da se školska administracija u svim školama u Crnoj Gori gdje se nastava izvodi na albanskom jeziku (upisnica-matična knjiga, evidencija o ispitima, ljetopis škole, dnevnik rada, djačka knjižica, prevodnica, svjedočanstva i dr.) vode na albanskom jeziku. Što se tiče upotrebe školskih udžbenika, takodje predstavlja smetnju na realizaciji plana i programa u školi, a razlog je što Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore nije u mogućnosti da iste obezbijedi. Iz toga razloga predlažemo da se u školi koriste školski udžbenici koji se štampaju u Albaniji ili na Kosovu, koji se dobrim dijelom poklapaju sa našim planom i programom (na pr. matematika, gramatika i dr.). Što se tiče dijela ocjena koje su predložene u knjizi, prihvatamo da se u I ciklusu ocjene budu opisne i da nema ponavljanja, dok ocjene u II i III ciklusu treba da budu brojčane.


126

Takodje predlažemo da se srpski jezik kao nematernji izučava u II ciklusu.

Direktor, Mardjovnović Djon, prof.

JU OŠ "MIROSLAV DJUROVIĆ" Bašča, 4.07.2001. Na sjednici Nastavničkog vijeća održanoj 01.06.2001. godine JU OŠ "Miroslav Djurović" Bašča, razmatrani su predijelozi Knjige za promjene, koja je izdata aprila mjeseca 2001. godine. Na toj sjednici su date sledeće sugestije:

- Nastavnici su se usaglasili da se finansiranje vrši iz budžeta Republike, dok će jedan dio finansiranja pomagati opština a koji bi se odnosio na adaptaciju i rekonstrukciju školske zgrade.

- Svi nastavnici su se složili da školovanje počne sa navršenom šestom godinom djeteta.

- Nije konkretizovan broj časova po razredima. - Ne pominje se čas odjeljenjske zajednice u I ciklusu. - Ukoliko nema ocjenjivanja u prva dva ciklusa dovodi se u

pitanju ozbiljnost nastave. - Nastavnici su se usaglasili da se sagledaju konkretni uslovi u

izvodjenju nastave. - Podjednako zastupiti polaganje predmeta na kraju svakog

ciklusa zbog ravnopravnosti predmeta. - Smatramo da je prisustvo jednog nastavnika na času sasvim

dovoljna. Tu prije svega mislimo na izvodjenje nastave stranog jezika u I razredu.

- Razgovarano je o fleksibilnosti izvodjenja časa i zaključeno: kako bi izjednačili nastavnike predlažemo da čas traje isto kao u I tako u II razredu, s tim da nastavnik u I ciklusu ima slobodniji pristup u radu npr., da nastavnik u I ciklusu može srpski jezik držati sva 4 časa toga dana zavisne od materije koju radi.

- Predlažemo da u II ciklusu bude samo brojčano ocjenjivanje, kao u III ciklusu da bi se sačuvala frekventnost, sinhronizacija i kontinuitet a već u I ciklusu neka budu opisno ocjenjivanje.

- Složili smo se i oko toga da u II ciklusu pomognu u držanju nastave nastavnici stranih jezika, nastave fizičkog, muzičkog i likovnog vaspitanja, stručne nastave.

- Uvodjenje drugog stranog jezika smatramo da treba početi od V-og razreda, a ne u VII-om kako predlažete.


127

- Složili smo se i sa primjenom o slabijim učenicima koji nijesu savladali predmet tako da na kraju dobija portfoliju sa kojom će polagati predmet.

Direktor Novica Radević

JU OŠ "SALKO ALJKOVIĆ" PLJEVLJA Pljevlja 02.07.2001. god. Nastavničko vijeće OŠ "Salko Aljković"-Pljevlja, na sjednici od 12.06.2001. godine upoznalo se sa sadržajem Knjige za promjene i dalo je slijedeće mišljenje i prijedloge:

- Reformisati nastavničke fakultete koji će osposobljavati nastavnike za aktivnu, savremenu nastavu uz primjenu savremene obrazovne tehnologije;

- Obezbijediti maksimalno učešće nastavnika u izradi nastavnih planova i programa;

- Dati veću i značajniju ulogu nastavnicima u razvoju i kreiranju obrazovne politike u oblasti razvoja nastavnog programa, upravljanja i odlučivanja u školi, da aktivnije učestvuju u javnim raspravama, kakve izmjene u sistemu obrazovanja i vaspitanja treba izvršiti;

- Uticaj roditelja i lokalne zajednice na rad u školama usmjeriti na obezbjedjivanje materijalnih sredstava koji će doprinijeti uspješnijoj realizaciji obrazovnog procesa, nabavka neophodnih sredstava, opreme i učila, održavanje školskog objekta i sl., a bez miješanja u realizaciju nastavnih planova i programa, u standarde ocjenjivanj i sl.;

- Organ lokalne samouprave treba da sufinansira (a ne da sam finansira) održavanje školskih objekata i da ostane prijedlog da lokalna samouprava sufinansira investicije i materijalne troškove;

- Razdvojiti kontrolnu od savjetodavne službe, na stručno-savjetodavnu službu i inspekcijsku službu;

- Uspostaviti takav sistem vaspitanja i obrazovanja koji će dati prioritet onim oblicima učenja koja će kod učenika izgraditi trajna znanja i vještine i koja će biti praktično primjenljiva;

- Dati prednost kvalitetu nad kvantitetom, principu bolje znati manje, a dobro, zamijeniti tradicionalne metode aktivnim, u kojima će doći do izražaja kreativnost i istraživački rad učenika, razvijati njihovo mišljenje, omogućiti im da nauče kako da uče, kako da pamte i zadrže znanje, da se unapredjuje učenje putem otkrića;


128

- Izbaciti iz svih rpedmeta sve suvišne nepotrebne činjenice, podatke, datume koje su učenici memorisali"bubanjem" kojim su se iscrpljivali i gubili nepotrebno vrijeme;

- Sadržaje svih nastavnih predmeta uskladiti sa uzrastom djeteta i vremenom predvidjenim za njegovu realizaciju kako bi se izbjegli dodatni napori, posebno sadržaje prirodne grupe predmeta;

- Veću pažnju posvetiti prirodnim naukama, stranim jezicima i informatici;

- Podržavamo produžavanje osnovne obavezne škole na devet godina, kao i podjelu škole na tri vaspitno-obrazovna ciklusa kako bi se izbjegao i smanjio pritisak i opterećenost učenika, prenatrpanost nastavnog gradiva i njegova neuskladjenost sa razvojnim karakteristikama učenika, što je dovodilo do pada uspjeha učenika na prelazu sa razredne na predmetnu nastavu;

- Smatramo da treba precizirati koje nastavno-vaspitne oblasti u šestom razredu bi izvodili predmetni nastavnici, a koje nastvnici razredne nastave;

- Nejasno je kako će se realizovati program izbornih predmeta, jer ako se ne smanji fond časova iz nastavnih predmeta, neće postojati ni prostorni ni vremenski uslovi za realizaciju tih sadržaja, pogotovu u školama sa brojnim odjeljenjim. Takodje za realizaciju ovih predmeta nastavni kadar mora biti potpuno obučen, jer bolje je tako nastavu ne planirati nego da bude formalna, samo na papiru;

- Kako obezbijediti produženi boravak učenicima u školama sa 40 i više odjeljenja, gdje se nastava, često, realizuje i u medjusmjeni;

- Prema sadašnjem školskom kalendaru gdje nastavna godina traje 35 sedmica, u kojem je 11 dana državnih i vjerskih praznika nemoguće je izvesti obavezne izlete, kroseve, dane sporta i sl. te se prema tome postavlja pitanje kako realizovati predvidjene programe izbornih predmeta;

- Smatramo da bi trebalo na kraju trećeg ciklusa, eksternom provjerom ocjenjivati znanje ne samo iz maternjeg jezika, matematike i stranog jezika, već i iz ostalih predmeta kako bi se doveo, u ravnopravan položaj rad svih nastavnika u školi, kako bi i oni znali da će njihov rad biti izložen ocjeni i sudu javnosti.

Za Nastavičko vijeće škole Pomoćnik direktora,

Milanko Borović


129

JU OŠ "BOŠKO STRUGAR" Ulcinj, 29.06.2001. god. PREDMET: Predlozi kolektiva Osnovne škole "Boško Strugar" vezani za bijelu knjigu. Nema reforme dok se ne izvrši opsežan istraživački rad po školama, da se aproksimativno utvrde sadržaji koji će činiti jezgro po nastavnim oblastima. Na teoretičarima je da izvrše statističku obradu, urade planove i programe. Treba dati više prostora psihološko-pedagoškoj službi, bez koje ne može da se zamisli rad po školama. Mora se vršiti testiranje početnika radi ujednačavanja odjeljenja prema relevatnim faktorima u učenju, permanentno praćenje učenika u redovnoj nastvi (sa smetnjama i superiornih), predlaganje mjera i drugo iz sadržaja rada stručnih službi. Isto tako mora se ova služba uključiiti u konstrukciju eksternih (standardizovanih) testova znanja. Na strani 15. traži se izmjene Zakona. Traži se da matična knjiga i javne isprave pišu na albanskom jeziku i da budu identične za sve etničke zajednice gdje žive Albanci. Na strani 25. stoji: "Drugi važan motiv decentralizacija je profesionalizam koji garantuje kvalitet nastave". Sugestija: Da se izvrše izmjene u Zakonu i da se kaže "pri prijemu novih članova primiti ih na odredjeno vrijeme kako bi se provjerio kvalitet rada, motivisanost, ličnost nastavnik i dr. Da bi se obezbijedio kvalitet znanja poboljšati materijalne uslove, permanentno edukovati nastavni kadar i povratiti razvoj savremene pedagoške misli. Vezano za inspekciju predlažemo: u razrednoj nastavi da bude inspektor za sve predmete, da budu obezbijedjeni inspektori za sve nastavne oblasti a posebno da se vodi računa o nastavi na albanskoj jeziku. Ukoliko nema dovoljno inspektora valjalo bi ih angažovati iz nastavnog procesa. Posebno iz nastave na albanskom jeziku. Strana 56. "Pored direktora koji vrši stručno-pedagoški nadzor" mora da stoji: Pomoćnik, psihološko-pedagoška služba. Školvoanje kadra za rad u multietničkim sredinama je deficitarno. Zato se predlaže brže nostrifikovanje diploma sa nastavom na albanskom jeziku.


130

Takodje se predlaže otvaranje postdiplomskih studija pri Učiteljskom fakultetu u Nikšiću. Strana 82. "Obim 10% populacije počinje 2003/04.godine sa 9-to godišnjom osnovnom školom". Skeptici smo, jer za dvije godine nećemo moći da sačinimo programe, udžbenike sa pratećom literaturom i materijalne uslove. Osnovna škola dijeli se na tri stupnja. Predlog: da se na trećem stupnju izdvoje superiorni učenici, da se pojača kvalitet nastave i izvrše bolje pripreme za sljedeći stupanj škole. Strana 94. "Nastava se prekida zbog vjerskih i državnih praznika", (5 državnih i 6 vjerskih). Ovo je problem u multikonfesionalnim zajednicama. Svi slavimo"sve svete" zbog nastavnog kadra i strukture učenika po odjeljenjima. Predlažemo da zakonodavac smanji broj dana zbog vjerskog praznovanja. Tražimo da budemo državni službenici. Verifikovati diplome srednje i više škole na nivo obrazovne važeće institucije za kadrove u osnovnoj školi na osnovu medjunarodnog prava (diplome srednje i više škole verifikovati na nivo fakulteta s tim da radnici polože stručne predmete koje nijesu polagali). to je mišljenja jednog člana kolektiva.

Direktor Bevanja Dragana, prof.

JU OŠ "RISTO MANOJLOVIĆ" Kolašin 02.07.2001. godine Nastavničko vijeće U JU Osnovnoj školi "Risto Manojlović" vodjena je široka rasprava o predstojećim promjenama u obrazovanju. Rasprava je počela na stručnim aktivima poslije čega je održana sjednica Nastavničkog vijeća. Sjednica je završena sledećim zaključcima: Sada je najneophodnije stvoriti uslove za novu, reformisanu Školu. Ti uslovi se prije svega odnose na materijalnu bazu. Za ostvarivanje reforme potrebna su velika materijalna sredstva i visok standard i vaspitanika i vaspitača.


131

Opremljenost naših škola sada je vjerovatno na niskom stupnju. Reformom se predlaže da odjeljenje broji od 18 -26 učenika, što neophodno za kvalitetan rad. Pitanje je, medjutim, koliko bi novih škola u Crnoj Gori trebalo izgraditi da bi taj uslov bio ispunjen. Da bi se ispunio navedeni uslov u našoj školi bi bilo obrazovano 12 novih odjeljenja. Ako se zna, da i po sadašnjim standardima škola radi u dvije, a dijelom i u tri smjene, bez izgradnje nove školske zgrade početak reforme bi bio nemoguć. U zemljama koje se uzimaju za primjer riješena je infrastruktura (putevi, škole, opremljenost) standard vaspitanika je veoma visok. Skoro da i nema djece koja nemaju svoju sobu, kompjutere i sve uslove za rad. Naši učenici, uglavnom nemaju svoju sobu. Zimi se, obično, grije samo jedna prostorija , tako da su odrasli i djeca zajedno. Roditelji sve teže mogu obezbijediti i golo preživljavanje porodice, a veliki je broj učenika koji do škole pješače po nekoliko kilometara. Ima naravno, jedan mali broj učenika koji imaju sve potrebne uslvoe. U ukupnoj populaciji osnovaca, to medjutim, ne iznosi ni 1%. Standard vaspitača je posebna priča. Godinama ti ljudi svoj posao rade iz ljubavi prema djeci i profesiji, nadajući se da će jednom i njihov materijalni položaj, doći na red. Sve te godine učinile su da je prosvjetna struka postala deficitarno zanimanje. Kako se i ovim predlogom promjena finansiranju nastavnog osoblja posvećuje najmanje pažnje i da je čak i najmanji prostor, moglo bi se desiti, da čak i da se ispune svi prethodni uslovi, nova, reformisana škola, bude imala sve što joj treba, osim nastavnog osoblja. Ako je istina, a jeste, jer to pokazuju podaci sa raznih takmičenja, da je osnovna škola najzdraviji dio ovog društva, da se u njoj radi najkvalitetnije i stiču vrhunska znanja, zar nije vrijeme da društvo konačno shvati, da ljude koji toliko rade treba adekvatno nagraditi. Je li jasno ikome ko odlučuje, da se od plate prosvjetnog radnika ne može preživjeti ni sedam dana u mjesecu, da i ne govorimo o drugim potrebama koje ima svaki normalan čovjek. Može li tako nagradjen nastavnik biti temelj predloženih reformi. Najveći broj prosvjetnih radnika u osnovnim školama su nastavnici sa završenom višom stručnom spremom. Koliko su stručni govore podaci o stečenom znanju osnovaca i rezultati koje njihovi učenici postižu na opštinskim, regionalnim i republičkim takmičenjima. Ti su ljudi, medjutim, Zakonom o osnovnom školstvu, gurnuti u drugi plan. Nemaju šanse da


132

zbog porodičnih ili zdrastvenih potreba promijene radno mjesto (predju iz jedne u drugu školu) na osnovu javnog konkursa, jer ih na startu eliminišu kolege profesori, koji bez obzira na diplomu, obično nijesu stručniji niti postižu bolje rezultate. Smatramo da je neophodno ukinuti takvu diskriminaciju, a za osnovne kritierijume uzimati radne rezultate. Permanentno obrazovanje prosvjetnih radnika je neophodno i ono treba da se odvija kroz stručne seminare, radionice, stručne aktive, na nivou opština i Republike. Protiv smo obaveznog doškolovanja nastavnika uz rad, jer za to nema potrebe ni mogućnosti. Svedoci smo da je i do sada bilo reformi školstva, koje se nažalost nijesu pokazale uspješnim. Jedan od osnovnih razloga za neuspjeh je što nije uzimana u obzir riječ praktičar. Posmatrajući personalnu strukturu tima koji je sastavio "Knjigu za promjene" i strukturu Savjeta za promjene, uz svo uvažavanje visoke stručnosti tih ljudi, moramo primijetiti da su praktičari ponovo zaobidjeni. Značajna kočnica reforma su i postojeći udžbenici i druga stručna literatura. U konkretnim predlozima smatramo veoma pozitivnim što se predlaže fleksibilnosti nastavnog plana i programa i što se učenicima daje mogućnosti izbora. Time se učenik stavlja u žižu vaspitno-obrazovnog procesa, što do sada nije bio slučaj. Naprotiv, učenik je morao da se uklapa u strogo propisane nastavne planove i programe. Nadamo se da će novi nastavni plan povesti više računa o individualnim sposobnostim svakog učenika i omogućiti brže napredovanje najboljih medju njima. Što se tiče učenika sa posebnim potrebama, njima je neophodno posvetiti više pažnje. Vrlo je teško, medjutim, učenike sa smetanjam u psihičkom razvoju uključiti u redovan nastavni proces. Uključivanjem roditelja i lokalne sredine u kreiranje i realizaciju obrazovnog procesa popraviće se prilično slaba saradnja roditelja i sredine sa školom, naročito u višim razredima. Pri tome smo protiv toga da materijalni status prosvjetnih radnika zavisi od materijalnog statusa lokalne sredine. Pitanje ocjenjivanja je voma složeno i uvijek izaziva podijeljeno mišljenje. Da li opisna ocjena? Treba li ukinuti ponavljanje? Opisno ocjenjivanje i


133

mogućnost ponavljanja, skinuli bi dio odgovornosti sa nastavnika i prebacili na roditelja i učenike. Kako su roditelji, bar do sada uglavnom bili zaintresovani samo za ocjenu i uspjeh, a i na učenike ocjena djeluje stiulativno, mišljenja smo da je već u drugom razredu potrebno brojčano ocjenjivanje. Što se tiče nadzora, toga prosvjeti nikada nije nedostajalo. Da je kojim slučajem tako nadzirana privreda i ostali segmenti društva, mi bi vjerovatno bili najbogatija zemlja u Evropi. Dopada nam se predlog da direktor bira školski odbor, na predlog nastavničkog vijeća i savjeta roditelja. Ako neki kandidat dobije većinu glasova u oba navedena foruma, mora imati sve potrebne kvalitete. Pošto naša škola godinama postiže rezultate koji su sam vrh crnogorskog obrazovanja, nadamo se, da će ući i privih 10% u koji treba već iduće godine, započeti reforme. Zato očekujemo da će još ove godine započeti izgradnja nove škoslke zgrade. Znajući kvalitaete našeg nastavnog osoblja, nadamo se da će pri formiranju komisije za izradu nastavnih planova i programa, i neko od njih biti uvršten, jer smo sigurni da mogu doprinijeti njihovom radu. Očekujući da ćemo povodom naših predloga i komentara dobiti povratnu informaciju srdačno vas pozdravljamo. JU OŠ "DAŠO PAVIČIĆ" HERCEG NOVI Herceg Novi, 14.06.2001.god. Mijenjajući se kroz istoriju čovjek teži promjenama tražeći sebi putanje kojima bi koračao i zadovoljavao sve svoje ptorebe, težnje, želje, gradeći u sebi i oko sebe svijet koji bi trebao biti po njegovoj mjeri. Koliko u tome uspijeva govore njegova djela, a buduće generacije procjenjuju uspješnost stvaranja i transformacija. Da bi se naše društvo mijenjalo i da bi se riješavali sve veći problemi (nezaposlenosti, nemaština, siva ekonomija...) koji se nameću svakodnevno u svim segmentima i porama našeg sistema, mi zaista moramo vršiti korjenite promjene nacionalne strategije i političko-socijalnog, ekonomskog, tehnološkog i kulturnog razvoja. Čitajući i izučavajući ovu Knjigu za promjene - osnovno obrazovanje, stekla sam utisak da istražujući modele školstva u drugim zemljama, tražimo najbolja rješenja za osavremenjavanje našeg obrazovnog


134

sistema. Ali ovdje nije riječ smao o institucionalnom okviru, ovdje se postavlja pitanje da li da se krene u duboka mijenjanja koja treba da prerastaju u opšte ljudsko osvješćivanje, budjenje, prihvatanje i angažovanje. Prijedlozi su jasno koncipirani, a sadašnje stanje svima nama, koji radimo u učionicama je poznato. Znamo da treba što prije mijenjati progresivno sve što ima negativan predznak. Naravno, glavni nosilac ovih promjena je sam nastavnik koji je neposredno u obrazovnom procesu, koji ga osmišljava, stvara i realizuje. Postavlja se pitanje edukacije nastavnog kadra, funkcionisanje škole kao ćelije koja obuhvata sva važna pitanja njene organizacije i napokon zadnja, a po meni vrlo važna tačka, a to je finansiranje. Noviteti u edukovanju kadra i promjene su već zakucale stidljivo zadnjih godina na vrata školstva u vidu seminara o aktivnoj nastavi, projekata koji osiguravaju zdravu, zaštićenu populaciju u vidu radionica. Takvih vidova stručnog usavršavanja nastavnika u organizacijama raznih vladinih i nevladinih institucija sa Ministarstvom prosvjete bi trebalo biti više. Priprema nastavnika za promjene je dakle uslov za reformu. Pod riječju priprema podrazumijevamo i materijalno motivisanje nastavnog kadra, da bi na svojim plećima mogao iznijeti ovaj veliki teret. Zato je zadnji dio koji govori o finansiranju i načinu rasporedjivanja ukupnih sredstava koja su Budžetom namijenjena obrazovanju i nauci (uključujući i Univerzitet Crne Gore) i prijedlog o decentralizaciji organizacije školskog sistema, dakle i način finansiranja rada osnovnih škola, trebao biti na samom početku ove Knjige, jer je to prvi preduslov za promjene. Da bi došli do faze sopstvene transformacije i da bi izvršili "malu revoluciju profesije", trebamo biti rasterećeni egzistencijalnih problema. Prijedlozi o promjenama traže novi profil nastavnika. prvo što je važno da on sam poželi da se uključi aktivno u začetke reforme ali mi to naravno činimo bojažljivo. prisjećajući se reforme srednjoškolskog obrazovanja ("Šuvarovskog") i njegovih ishoda. Kamo će nas dovesti ova reforma? Uskladjivanje sa evropskim i svjetskim standardima i zajednicama ne mora da garantuje i dobru žetvu zasijanih promjena. Zaboravljamo da prosvjetni radnik, opterećen materijalnom bazom, razmišlja ne o svom permanentnom stručnom usavršavanju, doškolovanju već o dodatnoj zaradi koja bi mu osigurala pristojan život. Mogu vam nabrojati sijaset prozaičnih potreba koje prosvjetni radnik ima, a ne može ih zadovoljiti.


135

Sve se to lakše podnosi jer je svima dobro poznata činjenica da živimo u teškim vremenima, ali upravo je za promjene uslov da oživi privreda i ekonomija i drugi resursi iz kojih crpimo naše finansije. Nalazimo se dakle, u začaranom krugu. Trebamo obrazovati i vaspitati buduće naraštaje:

- da nauče kako će sticati kvalitetno znanje; - da nauče raditi, stvarati, biti kreativni i zaradjivati za svoj

opstanak i prosperitet društva; - da nauče težiti životu koji će ih činiti zadovoljnim i srećnim; - da nauče živjeti u neminovnim suprotstavljanjima i razlikama,

da se znaju izboriti za svoje stavove, ali i da tolerišu tudje; - da iskoriste dobro, a odbace loše.

Dakle, upravo naši učenici mijenjaju sadašnje stanje i treba da izvrše procs ekonomskog prosperiteta i mijenjanje životnog standarda. Treba edukovati nove kadrove, doškolovavati postojeće, a zato ih treba adekvatno i pravovremeno motivisati finansijski. Treba opremiti škole nastavnim pomagalima i sredstvima. Preduslov je kompjuteriza ija, kao novi način obrazovanja svestranog, kreativnog i sposobnog čovjeka. Prosto je nevjerovatno koliko obrazovanje kaska za tehnološkim napretkom. Mislim da u ovom jazu je i bit današnjih problemskih situacija u osnovnom obrazovanju. Pred nastavnikom je često radoznalo i pametno dijete koje je edukovanije u odredjenim oblastima (bira ih po sopstvenoj inerciji) zahvaljući GLOBALNOM VIRTUELNOM SVIJETU, a koje traži još podataka. Mi prosvjetni radnici stojimo sa kredom u ruci ispred pohabane, stare table i razmišljamo kako da doskočimo situaciji sa rečenicom koju su nas naučili poznati pedagozi: "Ni mi odrasli ne znamo sve, pogledaćemo zajedno u enciklopediju..." odštampanu na laserskom štampaču. Kad se, dakle, ova prva dva preduslova ostvare možemo da prihvatimo navedene indikatore promjena i projekat može da zaživi uz tačno i precizno odredjenu i odmjerenu strategiju sa predvidjenim ishodom. Naravno, i pedagoška teorija mora doživjeti sopstvenu promjenu. Dosadašnja apologenetska funkcija mora se zamijeniti funkcijom inovacije i bespoštednih kritika. Stoga, uz najveće poštovanje predlagača promjena, želim, ipak, da upozorim da je opasan svaki apriorizam prijedloga promjena kao i njihov unaprijed uvjeren stav i nepoljuljanost u pravilnosti najvažnijih ishoda reforme. Ni statistička otkrivanja ili jednostrano posmatranje uzročno-


136

posledičnih relacija i u sadašnjem stanju i u prijedlozima promjena u obrazovanju ne možemo dokučiti ni protumačiti fenomen reforme. Zato sve ostale dileme oko promjena treba zaista krajnje ozbiljno i studiozno proučiti i krenuti ne velikim koracima, već prema mogućnostima naše današnjice.

Radmila Radović, nastavnik razredne nastave

VANDA VUJSIĆ, profesor Ponašanje učenika u školi i van nje veoma je tijesno povezano sa porodičnim vaspitanjem, u kojem na razne načine učestvuju svi njihovi članovi. Upravo u porodičnoj atmosferi formiraju se, razvijaju i kristališu svi važni pozitivni (i negativni) elementi, koji se kasnije odražavaju u ponašanju učenika u školi i u sredini u kojoj žive. U našoj školskoj praksi veoma malo pažnje se posvećuje, u procesu vaspitanja i obrazovanja, vladanju učenika i vrednovanju njegovog ponašanja u školii, u sredini u kojoj živi. Pošto naše obrazovanje ulazi u period velikih promjena, koje će se postupno realizovati, smatram da treba veću pažnju posvetiti vladanju u školi, koje je veoma važan činilac, ne samo u cjelokupnom sistemu vaspitanja i obrazovanja, već i u društvu. Posvećujući veću pažnju učenika u školi i van nje dobićemo zdravije, kulturnije i vaspitanije mlado pokolenje, koje će uz pomoć škole, društva i porodice prevazići brojne zamke i prepreke koje mu donosi XXI vijek. Svaki učenik treba prije svega da posjeduje vaspitanje, koje će razvijati njegovu opštu kulturu i koje će mu omogućiti razvijanje ličnih sposobnosti i mogućnosti, a takodje treba da posjeduje i osjećaj moralne i društvene odgovornosti. Zbog toga je ocjenjvianje učenika bilo kojom ocjenom iz vladanja veoma delikatan, komplikovan i složen proces u radu svakog nastavnika. Ta uloga, uloga ocjenjivanja cjelokupnog ponašanja učenika, i u školi i u sredini, je veoma važna, a sa druge strane stvara niz nedoumica, kod svakog nastavnika, a posebno odjeljenjskog starješine, koji ima na sebi veliku odgovornost u davanju bilo pozitivne, bilo negativne ocjene iz vladanja.


137

U mladjim razredima (sadašnje stanje), gdje cjelokupnu nastavu izvodi jedan nastavnik, cijela odgovornost pada samo na jednog nastavnika, zbog toga što jedino on utvrdjuje tu ocjenu na kraju polugodišta, odnosno školske godine (opisna ocjena). U starijim razredima, u kojima je nastava predmetna, ili organizovana po nastavno-vaspitnim oblastima ocjenu iz vladanja na predlog odjeljenjskog starješine utvrdjuje odjeljenjsko vijeće. Prema tome, i u mladjim i u starijim razredima funkcija ocjenjivanja vladanja svodi se, uglavnom, na pojedinca-odjeljenjskog starješinu, koji u ovom slučaju nosi na sebi veliku odgovornost i često postavlja sebi dosta složeno pitanje. KAKO VREDNOVATI I OCJENJIVATI VLADNJE SVOJIH UČENIKA? U prijedlogu promjena - Knjiga za promjene-osnovno obrazovaje, str. 105 postoji ista konstatacija kao i u sadašnjem stanju u školi, koja glasi: "Ocjene iz vladanja i dalje bi bile: primjerno, dobro i ne zadovoljava". Znači i u sadašnjem stanju u školi i u predlogu promjena nema povezanosti i zavisnosti ocjene iz vladanja i ocjena iz predmeta. Naime, bilo koje ocjene iz vladanja (negativno ili pozitivne) ne utiču na završetak razreda, niti završetak škole, jer se uzimaju u obzir samo pozitivne ocjene iz svih predmeta predvidjenih Nastavnim planom i programom. Predlažemo da se ocjena iz vladanja izvodi na osnovu praćenja cijelog toka učeničkog ponašanja u školi i u sredini i da predstavlja sintetički izraz tog ponašanja, koje čine sledeći elementi: opšta kultura učenika, njegova angažovanost, odgovornost, tačnost, tolerancija, pravilan odnos prema učenju, redovnom pohadjanju nastave, pravilno ponašanje u učionici, na času, odmoru, u igri, ukazivanje pažnje i pomoći starijim i nemoćnim licima, odnos prema mladjim učenicima, uspostavljanje i održavanje drugarstva i prijateljstva u odjeljenju i van njega i sl. Medjutim, treba istaći da ocjena iz vladanja ne može imati bilo koji uticaj na ocjene iz nastavnih predmeta i obrnuto, ali njena uloga mora biti drugačija nego do sada. Naime ona bi imala svoju ulogu i uticaj u izvjesnoj mjeri na uspješan završetak razreda ili osnovne škole, a to bi značilo, da učenik može da završi razred ako ima pozitivne ocjene iz predmeta i pozitivnu ocjenu iz vladanja. U nekim zemljama negativna ocjena iz vladanja ne dozvoljava završetak niti razreda, niti osnovne škole. Ali ta varijanta je dosta diskutabilna, bez


138

obzira što motiviše učenike na bolje ponašanje i sprečava proširenje negativnih pojava u školi i u društvu. Zbog toga ponudićemo jedan od niza prijedloga(po našem mišljenju dosta efikasan) na koji način ocjenjivati vladanje učenika u razredu-tokom čitave školske godine i kako ih motivisati za bolje ponašanje. Ovaj prijedlog odnosi se, prije svega, za starije razrede (II i III ciklus), ali može takodje poslužiti kao primjer i učiteljima I ciklusa, a to su: I, II i III razredi. U dosadašnjoj praksi imamo tri ocjene iz vladanja, a to su pozitivne: primjerno, dobro i negativno-ne zadovoljava. Osim toga ne postoji nikakva konstatacija kako, koje elemente i na koji način vrednovati prilikom ocjenjivanja vladanja učenika tokom čitave školske godine. Ovaj nedostatak (po našem mišljenju) postavlja niz pitanja uz čiji odgovor možemo otkloniti sve dosadašnje nedostatke o kojima se nije u dovoljnoj mjeri vodilo računa. A oni su sledeći:

1. Da li se u dosadašnje opisne ocjene dovoljne da bi se na osnovu njih objektivno ocijenilo vladanje i ponašanje učenika u toku školske godine?

2. Kakve elemente uzimati u obzir u odredjivanju ocjene iz vladanja (pozitivne i negativne)?

3. Na koji način motivisati učenike za pozitivnu ocjenu iz vladanja? 4. Da li negativna ocjena iz vladanja treba da utiče na cjelokupan

uspjeh učenika i u kojoj mjeri? Evo kako bi po našem mišljenju izgledao predlog ocjena iz vladanja, koje ćemo pretvoriti u bodove, radi boljeg i objektivnijeg ocjenjivanja vladanja učenika. Ocjena iz vladanja bilo bi 5; a to su (od najveće do najmanje) pozitivne: uzorno, primjerno, dobro; i negativne: ne zadovoljava, i samo u drastičnim slučajevima (o tome odlučuje isključivo Nastavničko vijeće) prijekorno. Ove ocjene, pretvorene u bodove, izgledale bi ovako:

1. Uzorno - 200 bodova 2. Primjerno - 150 bodova 3. Dobro - 100 bodova (izlazna ocjena, kao kredit, koju dobije

svaki učenik na početku školske godine) 4. Ne zadovoljava - ispod 100 bodova.

Kriterijum pri odredjivanju ocjene iz vladanja izražen je bodovima i sastoje se iz pozitivnih faktora (elemenata), koji povećaju ocjenu iznad


139

ocjene "dobro" i negativnih faktora (elemenata) koji smanjuju ocjenu ispod ocjene "dobro". Pozitivni faktori Broj bodova Uzor i primjer ostalim učenicima u školi i van nje; sistematičnost u nauci i ispunjavanju školskih obaveza; vrijedan, marljiv, savjestan u obavljanju školskih i vanškolskih obaveza; shvata uloge, obaveze, dužnosti i odgovornosti učenika;

10-30

Ističe se u odjeljenju ličnom kulturom i ponašanjem prema kolegama, nastavnicima, prema pomoćnom osoblju i prema sredini;

10-30

Pokazuje veliku inicijativu u radu prema odjeljenju, školi, sredini u kojoj živi; pomaže slabijim u nauci; brine se o starijim i nemoćnim licima-ukazuje im pažnju i pmoć;

10-50

Sisteamtski pohadja časove u školi, ne kasni (dozvoljeno 5 kašnjenja i odsustava radnih dana u polugodju) sa razlogom, koje odmah na narednom času odjeljenjske zajednice opravdava uz pozitivnu informaciju roditelja); kritički zapaža loše dogadjaje u školi, zuzima prema njima svoje pozitivne stavove i donosi svoje odluke;

10-30

Teže razvijanju ličnih interesovanja; (učešće u školskim opštinskim i republičkim takmičenjima, konkursima i sl.); aktivno učestvuje u - kulturnom životu škole (priredbe, izložbe i sl.);

30-40

Čuva svoju i imovinu svojih kolega, školsku i imovinu sredine;

10-30

Brine se za svoje lično zdravlje, za svoju higijenu i higijenu svoje okoline; primjerno se oblači;

5-20

Nije podložan pušenju, uživanju alkohola i droge i ne nagovara na ovo svoje vršnjake; razvija drugarstvo i prijateljstvo s učenicima nižih razreda;

5-20

Uvijek u školi i van nje primjenjuje pravila koja regulišu život i rad škole; zauzima pozitivne stavove u slučajevima medjusobnog ponašanja učenika;

20

Ne upotrebljava u školi i van nje vulgarni rečnik (leksiku). 20 Negativni faktori Broj bodova Ne ispunjava učeničke obaveze (ometa časove, ne izvršava zahtjve nastavnika, omalovažava nastavnike, svoje kolege, pomoćno osoblje u školi); upotrebljava vulgarni rečnik (leksiku) u školi i van nje; ne vodi računa o čistoći odjeljenja, škole i okoline u kojoj živi;

5-40


140

Maltretira u fizičkom i psihičkom smislu svoje vršnjake i mladje učenike (bije ih, traži pare, upućuje ružne riječi i sl.);

10-50

Ne pridržava se i ne poštuje pravila koja regulišu život i rad škole;

5-10

Stalno i bez razloga kasni na časove 5-20 Redovno i bez razloga napušta časove 10-30 Često provocira svadje i pada u konflikt ne samo sa svojim vršnjacima u školi, već i u životnoj sredini; često je umiješan u tuče izmedju svojih kolega, dešava se da ih sam i provocira;

10-30

Uništava školsku imovinu, imovinu drugova i imovinu u okolini u kojoj živi;

10-20

često podliježe opasnostima koje donosi pušenje, uživanje alkohola i droge i ne vodi računa o njihovim posledicama i pored prevencije koja mu je ponudjena od strane psihološko-pedagoške službe i dr.

10-50

ne vodi računa o ličnoj higijeni i oblačenju 10-30 njegovo ponašanje predstavlja opasnost za sredinu u kojoj živi;

10-30

Ovdje smo nabrojali ove elemente (a ima ih više) sa kojima se veoma često suočavamo u našem radu sa učenicima i koji su po našem mišljenju veoma bitni u formiranju karaktera i ličnosti mladog pokoljenja. I sa pozitivnim i sa negativnim faktorima, koji bitno utiču na odredjene ocjene iz vladanja, svaki odjeljenjski starješina morao bi upoznati učenike u odjeljenju i njihove roditelje na početku školske godine i objasniti način ocjenjivanja. Osim toga svaki odjeljenjski starješina (na čiji predlog odjeljenjsko vijeće utvrdjuje jednu od ocjena iz vladanja) morao bi tokom čitave školske godine voditi evidenciju o svakom učeniku na propisanim obrascima, bodovati njihovo vladanje, davati obrazloženje ocjena. U njima bi odjeljenjske starješine pratile ponašanje učenika, bilježile svoja zapažanja, posmatranja na osnovu kojih bi davale obrazloženje učenicima, odjeljenjskom vijeću i njihovim roditeljima o ocjeni iz vladanja. Takav izvještaj učenici i njihovi roditelji dobijali bi najmanje dva puta godišnje i na kraju školske godine. Smatramo da bi ovakav način ocjenjivanja i vladanja povećao motivaciju učenika da bi se za bolju ocjenju i sprečile u izvjesnom stepenu negativnosti u ponašanju učenika, a time i davanje negativnih ocjena iz


141

vladanja, koje bilježe porast u gradskim sredinama, upravo tamo gdje mladi ljudi imaju veću mogućnost suočavanja sa negativnim faktorima ponašanja u sredini, koje iz te sredine prenose i u školske zgrade. Prilog: Desimir Sandić Osnovno obrazovanje, kao obavezno, smatramo da je najpravilnije da bude finansirano na nivou Republike, kao i sada što je. Znam da smo više “pameti” ostavili oko pravilnika i plata nego oko uspješnog izvodjenja nastave. Predškolsko, gimnazije i druge srednje škole možda mogu više interesa naći u opštinama, odnosno njihovo postojanje i finansiranje. Školovanje kadra: - sada se nekako lako završava, i to sa visokim ocjenama – rezultati u školi nijesu takvi. (Pripravnički staž uslov za prijem). U Evropi je 60% obuhvaćeno predškolskim vaspitanjem, a kod nas 20%. Ići obazrivije sa polaskom u školu prvaka – od 6 godina. Predložio bih da i naša Republika prihvati 9 godina osnovno školovanje. Šta dobijamo nije rečeno i kakva rasterećenja ili opterećenja nas čekaju. Podržavamo testiranja polaznika u prvi razred. Strana 93: predmeti: strani jezici ili jezik, jedan da se ocjenjuje a drugi fakultativno – ako hoćemo da rasterećujemo učenike. Predlog - pominje se neka Evropska dimenzija obrazovanja . Zna se, i ako valja za to ne uklapamo se. Svidja mi se izrada zadataka i učenja u školi + produženi boravak + kako da se obezbijedi hrana za ručak ili koji, drugi obrok, a i školske prostorije nemaju za taj boravak. 96, Školski kalendar – nije dobro da ga rade škole – predlažemo da opštinski zavodi do 25 avgusta dostave školama moguće varijante kalendara. Opterećenost časovima 4 raz. 24 sad i ostaje osmi razred 33 bilo i ostaje, gdje nam je rasterećenje i nijesu dati časovi u zemljama koje se pominju. Je li 33 časa sa domaćim i slobodnim aktivnostima. Čas da traje 45 minuta a ne na račun drugih predmeta ili dužeg boravka u školi. Ocjenjivanje da bude slovima abcde (54321). Ponavljača i neka nema, ali pri upisu komisija – ljekar da ne daje potvrdu da se može upisati dijete koje je psihofizički zaostalo i ono koje na testu ne pokaže neko znanje. Roditelji se pitaju – zakon treba da je tu jasan. Strani jezik se forsira


142

bojim se više nego što bi trebalo. Provjera znanja iz svih predmeta-plate su jednake. Pripreme izvršiti temeljno i početi sa svim prvacima istovremeno da ne bi dolazilo do gužve sa roditeljima, a i problemi sa udžbenicima. Ovo je polovina tehničke pripreme a rasterećenje i obim gradiva kad i kako? Smatram da Aktivi treba da dobiju zadatak i da rade planove i rasterećenje – pa onda ovakav skup. Ovo do sada je mnogo više... Promjene u prvom redu radi vraćanja djece u školu, treba vidjeti izostanke i u osnovnim pa tek u srednjim školama – Poredite ih sa izostancima od prije 10 god. veći su tri puta – uspjeh ide stalno na bolje – uspjeh je, nerealan i zato su nam potrebne promjene – (promjene po obimnosti gradiva, broja časova, predmeta, i drugih pogodnosti koje zapad ima, ovdje to ne vidim.

1. Promjene u osnovnom i posebno u srednjem vaspitanju i obrazovanju u prvom redu radi vraćanja djece u škole. Treba vidjeti broj izostanaka učenika jedne srednje i jedne osnovne škole u Evropskoj nekoj zemlji.

Dovoljna je činjenica da naši najgori djaci odu u evropsku zemlju i odjednom postaju dobri djaci, a dobri i majstori – učenici na času. Uzrok je u obimnosti gradiva i adekvatne praktične nastave zanatlija. Ako se ne budemo rukovodili smanjenjem obima naših udžbenika i zahtjeva uzalud se reformisati. Značilo bi da nam trebaju promjene u obimnosti gradiva što znači rasterećenje za 30%. Načinu izrade domaćih zadataka – izrada samo u školi i učenja u školi našim djacima pola učenja obavljaju roditelji i prepisivači. To dobro znamo i znači ne znamo šta dalje. Prije bih rekao da dovodimo ovakvu situaciju namjerno u bezizlaz. Radovan P. Žižić M. Joksimović Osvrt na predložene, a vidi se i već usvojene vaspitno-obrazovne promjene: Predložene promjene ne podržavamo iz više razloga:

- neodrživo je neocjenjivanje u osnovnoj školi, čime se oduzima podsticajnost ocjene i zajednička radost majke i djeteta,


143

svakodnevno iskazivana učenicima: »Majko, dobio(la) sam peticu!«

- neponavljanje je opasnost da se rad i nerad dovedu u istu ravan, čime će opasti opšti nivo učeničkih znanja.

- mnoga oponašanja zapadnjačkih nastavnih manira. MARINKO RADEVIĆ P r i j e d l o z i: Kada sam polazio jutros na ovaj sastanak osjećao sam se kao da idem da rušim Vladu, a u ovom slučaju kao da rušim najbolji sistem školstva u svijetu, koji je ostao još jedna jedina zdrava karika u ovom društvu. Došao sam danas da rušim sistem školstva koji je od mene stvorio visokog intelektualca svestranu ličnost koja je uspješna maltene u svim porama života, na svim poljima. Moram reći da niko na svijetu nema i nije dao toliko kadrova iz svih oblasti kao naš sistem školstva. Zašto ga mijenjati? Čemu to? Čija je to ideja? Za rad čega služi? Ružno sam se danas osjećao poslije svega ovoga!

Marinko Radević, prof. Zoran Lalović JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” – Budva Šta je dobro u “Knjizi za promjene” Dobro je što su promjene date u ovoj Knjizi sveobuhvatne (koliko sam ja vidio obuhvaćeni su svi važni aspekti škole) i data je jedna prilično jasna predstava o tome kakva školu želimo.

U uslovima kada vjerovatno neće biti moguće istovremeno uvesti sve promjene, to će spriječiti lutanja kakva smo u skorijoj prošlosti imali. Mislim na uvodjenje drugog stranog jezika kao obaveznog predmeta za sve učenike, i mislim na smanjivanje broja časova za učenike prvog i drugog razreda.


144

Dobro je pomjeranje polaska djece u školu za godinu dana ranije kao i mogućnost odlaganja upisa djeteta u školu. Jedino ne vidim kako bi se to moglo izvesti bez psihološkog testiranja. Izuzetno važnim smatram uskladjivanje organizacije škole sa karakteristikama kognitivnog razvoja djeteta. Dakle, sada ćemo imati tri školska ciklusa koji se poklapaju sa fazama u kognitivnom razvoju djeteta.

Ova činjenica, naravno, sama po sebi neće značiti ništa, ako nastava u svakom od predvidjenih ciklusa ne bude specifična i uskladjena sa razvojnim karakteristikama djeteta.

Dijete na svakom stupnju svog razvoja na krajnje specifičan način sagledava i objašnjava svijet oko sebe (to nam govori teorija u odnosu na koju je izvršeno uskladjivanje organizacije nastave), pa bi prema tome i način postupanja od strane nastavnika u prezentovanju tog svijeta morao biti specifičan i prilagodjen razvojnim karakteristikama djeteta.

Tek je predadoloscent, dakle treći ciklus, sposoban da izvodi misaone radnje pomoću čisto verbalno iskazanih pretpostavki.

Ova činjenica se duboko suprotstavlja činjenici da u današnjoj školi dominira predavanje kao metod nastave.

Smatram izuzetno važnim mogućnosti fleksibilne organizacije časa, kao i mogućnost udruživanja odredjenih predmeta u predmetne oblasti. To je izuzetno važno za prvi, a značajno je i za drugi školski ciklus. Djeca na ovom uzrastu imaju cjelovitu predstavu svijeta i potpuno je za njih neprirodna predmetna fragmentacija tog svijeta sa kojom se sreću u školi.

Didaktički princip korelacije, koji je trebalo da nadopuni ovaj nedostatak u praksi, se pokazao neefikasnim. Veoma je dobra ideja da se ciklus shvata kao cjelina i da se obezbijedi mogućnost da svako dijete, bar u početnoj obuci čitanja, pisanja i računanja, napreduje vlastitim tempom. Ovo je posebno važno za prvi ciklus kada su razlike medju djecom najviše izražene. Veoma je značajno da djeca sa svojim učiteljem budu u kontaktu do kraja drugog ciklusa. Ovo je važno za njihov emocionalni i za njihov socijalni razvoj, koji je po mom mišljenju jednako važan kao i kognitivni razvoj.


145

Iskustva sa grupno-predmetnom nastavom, koju sada imamo u IV razredu, pokazuju da odjeljenja koja u IV razredu ostaju sa svojim učiteljem značajno bolje uspjevaju da očuvaju svoju unutrašnju koheziju i imaju bolji uspjeh od odjeljenja koja preuzimaju nastavnici. Isto tako mislim da do kraja drugog ciklusa nastavu iz vještina (dakle likovno i muzičko vaspitanje) ne bi trebalo oduzimati učiteljima (predvidjeno da nastavnici predaju od V razreda).

Sadržaji ovih predmeta su veoma značajni za očuvanje cjelovitosti nastave, kao i za njenu dinamičnost.

Mislim da bi bolje bilo da se već od prvog ciklusa učenicima nadarenim za odredjenu vještinu kroz formu slobodnih aktivnosti ponudi npr. škola crtanja ili škola pjevanja, koju bi vodili stručnjaci odnosno, predmetni nastavnici. Dobro je da škola učeniku daje mogućnost da bira i da on može da izabere da uči ono što želi.

Dakle, dobro je da postoje izborni predmeti, ali ne bi bilo dobro da izborni postanu i obavezni predmeti. Uvijek moramo biti svjesni biološke činjenice da u svakoj školi i u svakom odjeljenju ima približno 25% učenika za koje će i obavezni predmeti biti pretjeran zahtjev. Dobro je da najveći dio sadržaja programa bude obavezan i jednak za sve učenike. Isto tako je dobro da postoji mogućnost regionalnog uskladjivanja sadržaja programa, a ja bih želio nešto da kažem o onom dijelu koji se ostavlja školi. Mislim da nikako ne bi bilo dobro da se ovaj dio sadržaja šablonizira zahtjevom njegovog planiranja na početku godine. Ja ovaj dio sadržaja programa razumijem kao mogućnost da se u nastavi zadovolje različita spontana interesovanja djece, ili znatiželje koje će neminovno biti izazvane obaveznim sadržajem programa. Mora se priznati da je znatiželja nešto što je teško ili bolje reći nemoguće predvidjeti i unaprijed planirati. Smatram izuzetno dobrim rješenja vezana za ocjenjivanje i napredovanje učenika u školi, ali samo pod uslovom da se do kraja prihvati stvarni smisao ovih rješenja, upravo onako kako je dato u knjizi. Želio bih na jednom primjeru da pokažem kako, inače veoma dobra rješenja, mogu da prerastu u svoju suprotnost.


146

Eksterno ocjenjivanje, htjeli mi to ili ne, biće na neki način smjernica za svakog nastavnika u školi – nastavnik prepoznaje šta se traži u testovima i svoju buduću nastavu prilagodjava tom očekivanju!? U tom smislu biće veoma velika odgovornost na onima koji budu sastavljali testove – šta će oni da zahtjevaju testovima? Testom se veoma uspješno mjeri znanje, bolje reći poznavanje činjenica, ili najtačnije rečeno testom se najuspješnije mjere pojedinosti u znanju učenika. Ali mi od nastave, koliko ja shvatam, tražimo nešto više. Kako sam ja shvatio nova škola trebalo bi da zahtijeva

- ne toliko poznavanje izolovanih činjenica (to naša današnja škola veoma uspješno ostvaruje) već prije svega sposobnost povezivanje znanja,

- ne toliko znanje samo po sebi već sposobnost korišćenje naučenog, manipulaciju znanjem, kritičku i stvaralačku preradu znanja, a testovi su u ovom pogledu, mora se priznati, bitno hendikepirani.

Možda će se pokazati da će treći ciklus, koji je zamišljen kao čisto predmetni, šest časova dnevno, u kom će po prirodi stvari dominirati verbalna nastava biti suviše zamoran za učenike. Naime, i danas imamo takvu situaciju i pokazuje se da učenici teško prate nastavu na šestom času. Možda i nije toliko problem u zamoru učenika, koliko u činjenici da nakon takvog radnog dana učenici vjerovatno neće biti zainteresovani za onaj dio nastave koji nazivamo slobodnim aktivnostima, a koji bi po mom mišljenju u nekoj idealnoj školi trebalo da bude podjednako zastupljen kao i redovna nastava. Strateg američkih reformi Džerald Bruner, vrlo skoro je izrekao misao nad kojom bi se trebalo zamisliti. Bruner kaže: Glavni školski predmet je sama škola – Dakle škola kao poseban kulturni ambijent je ono što čini njenu suštinu, a ne pojedinačni sadržaji. Želio bih na kraju da ukažem na dvije opasnosti na koje svaka reforma mora da računa. Prva je u činjenici da svaka dobra ideja ima tendenciju da preraste u ideologiju, ili drugim riječima da suštinu zamijeni forma. Da bi nova škola bila drugačija i bolja od one kakvu već imamo, pored znanja kako ćemo


147

ubuduće da radimo, o čemu veoma uspješno govori ova knjiga, isto toliko je važno, a po mom mišljenju i mnogo važnije, znanje zašto ćemo tako da radimo. Ako npr. cikluse škole shvatamo kao neminovni slijed razreda podijeljenih u tri ciklusa, a ne kao tri različita tipa komunikacije koji treba da dominiraju u učionici, ili preciznije tri tipa nastave, neće se promijeniti mnogo. Promijeniće se forma, ali će suština ostati ista. Da se to ne bi dogodilo ova reforma će zahtijevati jednu veoma masovnu edukaciju tipa zašto tako radimo. Druga opasnost je da se zadovoljimo ovim što je dato u “Knjizi za promjene”. U Knjizi se govori o pravilima, koja će ubuduće da vladaju u školi. Ova pravila će se relativno lako prevesti u zakone i primijeniti po školama. Uvijek se pokazuje da je daleko lakše promjeniti norme, ali je teže promijeniti navike ponašanja. Ako dobijemo novu školu, u koju ćemo unijeti stare navike i koristiti stare metode, meni se čini da se neće promijeniti mnogo. Osnovni nedostatak škole, koju danas imamo, je jedno opšte siromaštvo u pogledu metoda, tehnika i postupaka koji se primjenjuju u nastavi. Jedan opšti metodski plan: verbalno izlaganje novog sadržaja – upućivanje učenika na udžbenik – ispitivanje, provjeravanje i ocjenjivanje naučnog dosljedno se primjenjuje:

• bez obzira na uzrast učenika (dakle prilično jednako i u I i u VIII razredu),

• bez obzira na sadržaj učenja (dakle jednako i u biologiji i u srpskom jeziku i u matematici)

• bez obzira na cilj koji se želi realizovati (zapravo naša današnja škola i nema drugih ciljeva osim usvajanja znanja).

Drugim riječima, ako buduća nastava ne bude bogatija metodama, tehnikama i postupcima koji će se u njoj primjenjivati, drugim riječima – ako metode rada ne budu različite u različitim ciklusima, ako ne budu prilagodjene različitim intelektualnim oblastima predmeta, ako se ne proširi repertoar ciljeva, kojima će se u nastavi težiti – neće se ni u novoj školi promijeniti ništa osim opštih okvira ponašanja.

Da se to ne bi dogodilo potrebna je veoma uporna edukacija nastavnog kadra koja će imati za cilj obogačivanje metoda rada u nastavi.


148

I na samom kraju želio bih da se usprotivim zabludi da će učenje u novoj školi biti bez muke i bez napora. Ako nema napora, uložene energije, mislim prije svega na intelektualni napor, onda nema ni učenja. Učenje je po svojoj unutrašnjoj suštini intelektualni napor da se predje put od onoga što se u jednom trenutku može i umije do onoga što se ne može i ne umije. Bez tog napora, bez intelektualne aktivnosti nema učenja. A bez prelaženja puta od poznatog do nepoznatog nema razvoja. Intelektualni napori usmjereni ka prostom reprodukovanju unaprijed zadanih sadržaja često se pokazuju, i sa aspekta učenika, a i sa aspekta društva kao nekorisni, pa samim tim i nepotrebni. Sa druge strane, intelektualni napori koji pripadaju višim misaonim procesima kao što su – uvidjanje, samostalno zaključivanje, stvaralačka prerada i transformacija znanja, prezentacija i interpersonalna razmjena znanja pokazuju se daleko produktivnijim i što je važnije – postoji želja da se ponavljaju. Ratko Seratlić , OŠ "Njegoš" Kotor Aktiv biologije – hemije Kotor – Herceg Novi 18.VI 2001. godine PRILOG KNJIZI ZA PROMJENE U STRUČNOM OBRAZOVNJU (komentari i predlozi) Opšti utisci: Široka, svestana obuhvatnost svih segmenata u sferi obrazovanja; na momente preambiciozno, ako se ima u vidu sadašnji nivo crnogorskog obrazovanja, stanje škola i materijalno-kadrovska objektivnost. Ugradjen je i visok stručno-terminološki nivo i trud komparacije našeg sa stranim obrazovanjem, što imponuje i otvara neke nove vidike sa našeg ne tako visokog prozora kulturno-materijalnog bogatstva. Sva poglavlja zaslužuju svojevrsnu pažnju raznovrsnošću ideja i podataka. Jasno, nije cilj nijedne rasprave o njima prepričavanje poglavlja i cjeline, nego originalni komentari uz odredjene predloge, primjedbe, sugestije itd.


149

Prva moja primjedba na kulturno-istorijski okvir (1.4) je da je naelektrisan politikom, a istorija kao «magistra vita» ne smije biti instrument ni jedne politike, jer je važan dio obrazovanja, a u Knjizi za promjene je apostrofirano da savremeno i buduće obrazovanje mora biti depolitizovano. U poglavlju principi 2.1.1. dato je mnoštvo inicijalnih pojmova koji prosto traže komentar iz baze – neposredne nastave u obrazovanju. Na primjer, kod postupnosti uvodjenja promjena – ostaviti prostor za provjeru u praksi. Naime, poznato je načelo razvijenog svijeta da praksa potvrdjuje ili trasira teoriju, a kod nas do sada teorija je trasirala praksu. Osim toga, bila je zaista predominantna i u planovima i u udžbenicima i u životu obrazovanja na svim nivoima. Napokon se čuje sa VRHA glas da će se "Voditi računa o kvantitetu znanja koja se realno mogu usvojiti u odredjenom uzrasnom dobu, a ne o kvantitetu znanja koja se teorijski predlažu" na što smo mi iz baze godinama ukazivali. Ko nam je do sada pisao udžbenike za osnovnu školu? Najviša naučna zvanja iz odredjene obalsti – predmeta, vjerovatno bez iskustva u radu sa uzrastom za koji pišu knjigu, ne poznavajući pri tom njihove psiho-fizičke sposobnosti. Naravno, njih ne smatramo suvišnim u timu za sastavljanje udžbenika, to bi bilo anahrono, primjedbe su na smanjenje teksta i prilagodljivost terminologije uzrastu učenika. To je jedan od ključnih aspekata ovih promjena, kao stub koji drži dobar dio zgrade koju zovemo obrazovanjem. Pozdravljamo načelo individualizacije, ali se mora voditi računa da klasičan tip odjeljenja sa oko 15 klupa u koje su uključena 2 učenika, mora biti zamijenjen individualnim stolom i odjeljenjem sa 15 najviše 20 učenika. U istom poglavlju ističe se još jedna značajna stvar i time postavlja pitanje: kako školovati ličnost nastavnika oličenu kroz – citiram "novog stručnjaka i gradjanina može promovisati samo nova škola, ... ličnost koja će stečenim znanjem biti pripremljena i osposobljena za kreativnu, stvaralačku, adaptibilnu, fleksibilnu i kooperativnu ulogu u društvu". Ovdje se mora stati i dobro razmisliti: od kada početi školovanje jednog takvog stručnjaka, sa svim onim atomskim epitetima koji su naprijed navedeni? Da li uz sve to nije izostavljena još jedna važna, možda najvažnija osobina ličnosti za posao kojim se bavi ili će se baviti. To je ljubav prema poslu bez koje nema entuzijazma. Od kada razvijati tu ljubav? Može li to bolje od već formirane ličnosti ili od ličnosti u formiranju? Mi iz baze mislimo da je odgovor u drugom slučaju. Zato predlažemo ponovno uvodjenje srednjih učiteljskih škola kao


150

četvorogodišnjeg temelja za izgradnju jedne takve ličnosti, koju će uz sve gornje epitete sigurno krasiti i entuzijazam, kao važan ton koji može porizvesti samo umjetnik sa ukomponovanim djetinjstvom u svoju profesiju. To potvrdjuju i još aktivne generacije "učiteljica", koje je bivši pomoćnik ministra u obrazovanju nazvao "biserima", a koji stvarno, iako su prevalili dvotrećinsku stazu radnog vijeka, i danas rade istim elanom kao kada su počinjali. Za to je "kriv" entuzijazam. U principu jednakih mogućnosti (2.2) postavljamo pitanje: da li može jedan takav divan evropski, svjetski princip odoljeti iskušenjima našeg rodjačko-imovnog mentaliteta, koji, istina, nije jasno vidljiv, ali se krije iza nekih papira i paragrafa odnekud stiglih sa vrha. Činjenica je, nimalo pohvalna, da talentovana – odlična djeca skromnih imovnih stanja, do sada je to život našeg podneblja pokazao, nemaju nikakve šanse da prodju pored bogatog ili uticajnog, daleko manjih sposobnosti, za stipendiju ili školovanje u inostranstvu, mada za to sredstva obezbjedjivala i država. Nadajmo se boljem, kulturnijem vremenu i civilizacijskom odnosu prema profesiji. U principu mogućnosti izbora i podsticanja nadarenosti, uz "veću ponudu različitih programa i metoda rada", po našem mišljenju, treba dodati i osavremenjavanje učila, koja su u sistemu naših škola već odavno zastarjela ili ih uopšte nema. U istom principu treba naglasiti suprotnost ili drugu krajnost od prosječnosti: traženje nadprosječnog učenika, oličenog u «luči I». To je po opštem mišljenju iz baze, samo teorijska inercija komunističke utopije o idealnom djaku, koja se zadržala i do danas. Ta «luča I» je ostvarivana samo u domenu teorije. Praksa je pokazivala i pokazuje nešto sasvim drugo. Ona kao neprirodan i duboko nehuman propis traži kompjuter – učenika, zamislite da u gimnaziji od 15 predmeta ima svih 15 petica i to svih godina školovanja. Da li je to prirodno, da li je humano i da li je ostvarivo? Za sva tri pitanja odgovor iz nastave je NE! Stvarnost je da se ta nadarena djeca frustruiraju samom pomišlju o poklanjanju neke ocjene, a to poklanjanje, pitatje koju god hoćete školu je realnost. Zato predlažemo ukidanje «luče I» i umjesto nje ostaviti prirodnu luču, bez I i II, to jest odličan uspjeh bez dvojaka svih godina školovanja. Princip uvodjenje sistema kvaliteta obrazovanja 2.5 iznosio brojne preduslove za postizanje rezultata, kao i predloge povećanja kvaliteta nastavnog vaspitno.obrazovnog procesa na svim nivoima obrazovanja. Sve je to jasno, precizno i neophodno za podizanje obrazovanja na viši nivo. Medjutim, nameće se logičan zaključak: da većih rezultata nema bez većeg i stručnijeg rada, pa nastavnika kao najodgovornijeg faktora u


151

realizaciji nastavnog procesa brine da li je slučajno izostavljen mehanizam zaštite njegovog životnog standarda i nagradjivanja prema radu. Do sada je, unazad više od decenije, sve u školama uravnilovka – svima jednako bez obzira kako radio. Pozdravljamo vraćanje naziva prosvjetni savjetnik, str. 46, jer je logičniji i adekvatniji nastavnom procesu. Za sva dalja poglavlja i teme vidimo inicijativu ka ulasku u evropske i svjetske standarde obrazovanja, što je za uslove u Crnoj Gori, sa današnjeg aspekta preambiciozno, ali i svaki korak naprijed bolji je od stajanja u mjestu. Ratko Vujinović, prof. OŠ”Milan Vuković” H.–Novi Prilog za raspravu

U tako zamašnom zadatku, kao što je promjena obrazovnog sistema, moraju se uključiti sve institucije (stručne, naučne, umjetničke, privredne, političke) i svi pojedinci, posebno prosvjetni radnici čiji je veliki zadatak da realizuju projekte reforme. Ali ovdje nije u pitanju samo institucionalni okvir, ovdje je riječ o dubokim mijenjanjima koja treba da prerastaju u opšteljudsko osvješćavanje, budjenje, prihvaćanje i angažovanje. Nastavnik – učenik je sljedeće pitanje takozvane unutrašnje reforme škola. Ne samo autoritarizam već i nesposobnost za demokratsko kominiciranje u školi nećemo moći otklanjati ni administrativnim mjerama niti dogmatskim ubjedjivanjima, jer je to odraz prilika u društvu i porodici. odnosno to je civilizacijski domet cijele nacije. Pitanje: kako reformisati odnose učenik – nastavnik? Priprema nastavnika za promjene je uslov svake reforme, jer da bi nastavnik mogao mijenjati ne samo svoje učenike nego i svoje ponašanje (pedagoško, didaktičko, metodičko) najprije mora doživjeti vlastitu transformaciju. Reforma njemu, ustvari, nameće “malu revolucije profesije”. Pred nama je, dakle, novi profil nastavnika. A kako će nastavnik imati najveće konkretne obaveze u reformi nužno ga je uključiti u začetke reforme obrazovanja i to od njenog osmišljavanja i koncipiranja preko sprovodjenja do evolucije.


152

Pedagoška teorija, takodje, mora doživjeti vlastitu promjenu. Dosadašnja njena apologetska funkcija mora se zamijeniti funkcijom inovacija i bespoštedne kritike. To stoga što je veoma opasan svaki apriorizam predlagača promjena kao i njihov unaprijed uvjeren stav u nepoljuljanu pravilnost najvažnijih ishoda reforme. Ali ni statističkim ”otkrivanjem” ili jednostranim neposrednim promatranjem uzročno–posljedičnih relacija i u stanju i u promjenama u obrazovanju ne možemo dokučiti ni protumačiti fenomen reforme. Da bi se kriza momenat prevazišao, ili bar ublažio, reformom je nužno garantovati:

a) de će reformisani oblik obrazovanja biti efikasniji; b) da će rad u školi biti bolje nagradjen od prethodnog.

Dakle, ponavljamo tezu da je glavni nosilac promjena, ključna figura nastavnik. Žarko Mandić, profesor Dame i gospodo, dragi kolege, Veoma sam srećan što mi se pružila prilika da vas, kao kolega, srdačno pozdravim i kao domaćin ovog velikog i značajnog obrazovnog skupa, koji će ubuduće – ne samo plijeniti našu pažnju – već i zahtijevati maksimalno psihofizičko angažovanje u dugoročnom procesu ostvarivanja krupnih promjena u osnovnom obrazovanju. Našavši se na početku trećeg milenijuma u tokovima najviših dostignuća u oblasti obrazovanja u Evropi i svijetu, Ministarstvo prosvjete i nauke je ogromnom stvaralačkom energijom, sačinilo ovaj analitiči projekt promjena osnovnog obrazovanja. U svim segmentima on je primjeren najvišim evropskim i svjetskim dometima, i to u zemlji – našoj državi Crnoj Gori – koja u tradiciji školstva još nema ni puna dva vijeka, te, na žalost, u vremenu višegodišnje ekonomske i kulturne izolacije, naslijedjene ideološke svijesti i okamenjenih mišljenja i klišea. Koliko budemo vjerovali u plemeniti ishod, bez kojeg nema sigurnih puteva u evropski i transatlantski svijet, toliko ćemo ostvariti i njegove teorijske zamisli kroz složeno tkivo naše škole, a koja će ovim promjenama, vjerujem, doživjeti pravo preobraženje i što će pokazati i naši prvi razgovori o ovoj aktuelnoj temi. Dobro došli u školu, čiji je nastavnički i učenički napor, složno usmjeren u tom pravcu.


153

Hvala vam!

(Pozdravni govor učesnicima seminara "Knjige za promjene osnovnog obrazovanja"

u Herceg Novom, 18. juna 2001. godine) PROMJENE SAGLEDANE KROZ PRIZMU SADAŠNJEG STEPENA OSNOVNOG OBRAZOVANJA Na početku projekta "Knjige za promjene – osnovno obrazovanje", s pravom je istaknuto da je ovo "projekat od najvećeg značaja" i kao takav, mijenjajući dugogodišnji okoštali sistem, vrebaće ga "brojne zamke i prepreke", mada je analitički studiozno, zašao u sve segmente osnovnog obrazovanja, komparativno ga sagledavajući u korpusu najviših evropskih dostignuća, a koja čine stub savremenog obrazovanja. Ovako temeljno zamišljene promjene, ostvariće se kroz dugoročne procese, počev od decentralizacije i depolitizacije škole, snažnu afirmaciju profesionalizma, organizaciju i finansiranje obrazovanja, uloge lokalne samouprave u slobodnom osnivanju obrazovnih institucija, permanentno i doživotno obrazovanje, usavršavanje nastavnika, dužina obaveznog školovanja, školskog kalendara, nedjeljnog i dnevnog rasporeda, veličine odjeljenja, načina ocjenjivanja – nabrojio sam samo osnovne oznake budućih promjena u osnovnom obrazovanju. Zbilja, ni manje promjene, kakvih smo ponekad imali, nijesu ostajale, čak i bez krupnih potreba medju nastavnicima i učeničkim kolektivima. Zaista je krajnje vrijeme da napustimo okamenjene klišee u vaspitanju i obrazovanju, a ponajprije u mišljenju i shvatanju, i ako to neće biti lako, niti brzo, čak i uz dobronamjerno prihvatanje najavljenih promjena. Pri sagledavanju sveukupnog procesa, htio bih na ovom skupu, zajedno sa vama, da otklonim dvije bojazni: jedna se tiče depolitizacije škole, jer je odmah na početku "Knjige za promjene" signiran ideološki predznak, koji glasi: "u skladu sa opštim političkim opredjeljenjima ..." - pa i ako sam vatreni pristalica tih političkih opredjeljenja, mislim da početak jedne naučno radjene, krupne analize našeg školstva, naprosto smeta i pomalo nalikuje na sistem koji smo srećom ispratili i koji nas je djelimično doveo u ovo naše sveukupno stanje.


154

Druga bojazan izvire iz sadašnjeg materijalnog stanja mnogih škola u Crnoj Gori, njihove opremljenosti i egzistencijalnog statusa mnogih nastavnika u tim školama, što će biti budući ozbiljan i gotovo prioritetan zadatak državnih organa Crne Gore. Ostavljajući sebi prostor za učešće u daljem razgovoru o svakom pojedinačnom segmentu ukupne nove obrazovne politike, dozvolite mi da, kao dugogodišnji profesor i sa nešto manje iskustva sa mjesta direktora škole, iskažem jedno svoje intimno mišljenje, a ono se sastoji u sljedećem: Promjene moraju obuhvatiti svakog pojedinca, zaokupiti njegovu pažnju, učiniti ga podsticajno aktivnim da u njima svesrdno učestvuje i svojom aktivnošću angažuje i druge, svoje kolege, tako da svaki naš mikronastavnički kolektiv bude neprekidno u žiži kontinuiranog ostvarivanja ovog velikog projekta, koji će kao i svaki avangardni proces imati usputnih otpora, a njegovo teorijsko polazište i principi po kojima je sačinjen, pokazaće svoju vrijednost u procesu oživotvorenja kroz vaspitno-obrazovnu praksu. Hvala vam!

prof. Žarko Mandić (Izlaganje na seminaru "Knjiga za promjene

18. juna 2001. godine u Herceg Novom) Vlado Smolović, prof. TO i dipl. Pedagog

P i t a nj a:

1. Ako se uvodi informatika kao nastavni predmet u redovnoj nastavi u osnovnim školama, šta će biti sa 98% nastavnika i profesora TO-a koji nijesu završili informatički fakultet?

2. Šta će biti sa nastavnim predmetom TO? Savo Lekić, prof. u penziji, Bar Bar, 3. jul 2001. godine Ovih dana upoznao sam se sa sadržinom publikacije "Knjiga za promjene", koja je objavljena u Podgorici aprila 2001. godine. Iz sredstava javnog informisanja shvatio sam da je dopuštena mogućnost davanja prijedlog a i sugestija. Kako se radi o veom značajnoj materiji o istorijskom razvoju obrazovanja na ovim prostorima, vizijama i


155

koncepcijama novog obrazovnog sistema u našoj Republici, želio sam da ovom prilikom ukažem na sljedeće:

1. U poglavlju Kulturno-istorijski okvir 1.4., na strani 16, drugi pasus odozgo, govori se o Nemanjinom pohodu na Zetu krajem 12. vijeka. O tom pohodu rečeno je samo da se Nemanja "ustremio" na Zetu i druge oblasti, a nije naznačeno, odnosno previdjeno je, da je to, uistini, bio rušilački pohod, o čemu, pored provjerenih istorijskih činjenica, najbolje govore riječi njegovog sina i biografa Stefana Prvovjenčanog: da Nemanja pokori "slavni grad Bar" i druge gradove, "pohara i razruši i izmijeni slavu njihovu u sliku pustoši... "Po mojoj ocjeni, u ovom dijelu trebalo je ukazati na pravi cilj Nemanjinog pohoda, napada na Zetu i katastrofalne posljedice, prouzrokovane rušenjem gradova i kulturno-istorijskih spomenika, na budući razvoj Zete, njenu državnost i kulturu. Kada ovo, makar u manjem obimu, nije naglašeno u naznačenom pasusu, može se steći utisak da su zetska vlastela i narod priželjkivali Nemanjin dolazak i da je dvjesto-godišnja dominacija Nemanjićke Srbije spasonosni i prosperitetan period u društvenom i kulturnom životu Zete, odnosno Crne Gore.

2. U poglavlju br. 5. Osnovno obrazovanje 5.1. Istorijski podaci, str. 103., u prvom pasusu odozgo, pominju se najpoznatiji manastiri, kao centri prosvjetne djelatnosti, od kojih su pomenuti samo manastiri na Cetinju, Morači i Djurdjevim Stupovima. Smatram da je, uporedo sa naznačenim manastirima, trebalo pomenuti manastirski kompleks u Brčelima (Gornji manastir koji je u prvoj polovini 15. vijeka podigla kraljica Jelena Balšić i Donji manastir koji je podignut u 17. vijeku u doba vladike Rufima Boljevića). Manastiri u Brčelima bili su vjekovima rasadnici pismenosti i kulture. U doba kraljice Jelene u Brčelima je bila manastirska škola i bogata knjižnica s kjigama profanog sadržaja, sa puno stranih rukopisa, koji su u Njegoševo doba preneseni na Cetinje. U Brčelima su imali letnjikovac Balša III i njegova majka Jelena i tu su nastale njihove povelje. Od 1768. godine u Brčelima je bio stalno nastanjen i Šćepan Mali. Tu je često boravio mitropolit Sava i njegov nasljednik Arsenije Plamenac. Istoričar G. Stanojević u svojoj knjizi "Istorija Crne Gore", Titograd 1975. godine, ističe da je Crmnica u to vrijeme "postala centar političkog i duhovnog života zemlje, što je bilo u suprotnosti sa dotadašnjom crnogorskom tradicijom". Smatram da su ovo dovoljni razlozi da se medju tri navedena manastira nadje i naziv Manastira Brčeli. Takodje bi bilo


156

potrebno navesti i Vranjinski manastir koji ima dugu i značajnu taradiciju.

3. U istom poglavlju i na istoj stranici, u trećem pasusu odozgo, pominje se da je 1834. godine Njegoš osnovao prvu osnovnu školu na Cetinju (tzv. malu školu). Medjutim, dvije godine ranije, 1832. godine Njegoš je u Brčeoskom manastiru otvorio prvu školu za obrazovanje sveštenika i vojnih starješina u Crnoj Gori. Ova škola je od oktobra 1832. do maja 1833. godine, a nastavu je izvodio užički episkop Nikifor Vukosavljević-Maksimović. Po Njegoševoj želji on je za sveštenike rukopoložio više polaznika ove škole. U svojoj knjizi "Crna Gora i Boka Kotorska", SKZ, Beograd 1922. godine, Vuk Karadžić, pored ostalog, kaže: "Zato su 1832/33. god. kad je stari vladika bio umro, a novi još neposvećen, doveli mnogo takve djece jednom vladici iz Srbije da ih zapopi..."Sima Milutinović-Sarajlija, sekretar Petra I i Njegošev učitelj, u svojoj knjizi “Istorija Crne Gore”, Beograd 1835. godine, tvrdi da je u Brčelima osnovana jedna od prvih, ili možda prva, državna osnovna škola u Crnoj Gori. Tvrdnje da je, pored klerikalnog, ova škola imala i svjetovni karakter nijesu bez osnova. Karakteristično je navesti i riječi prote Milosava Protića u Glasniku Srpske pravoslavne crkve, Beograd 1963. , str. 432: "Pogrešno misle oni koji su do tada tvrdili da je Njegoš otvorio prvu školu na Cetinju 1834. godine, jer kao što se vidi, dve godine ranije, postojala je crmnička klerikalna škola, koja makar i kao pokušaj treba da zauzme prvo mesto u analima školstva u Crnoj Gori".

Na osnovu izloženog, a u skladu sa provjerenim činjenicama, smatram, kad je u pitanju istorijski razvoj školstva u Crnoj Gori, da treba, u naznačenoj publikaciji, pomenuti i ovu školu. Potpuniji podaci o ovoj školi i prvim školama u Crmnici nalaze se u mojoj knjizi "Škole u Crmnici 1832-1945.", koja je objavljena u Baru 1998. godine Drugo dopunjeno izdanje ove knjige biće objavljeno iduće 2002. godine, povodom 170-to godišnjce od osnivanja prve škole u Crmnici. Ministarstvu prosvjete i nauke, piscima i redakciji ove publikacije želim puno uspjeha u budućem radu. Savo Lekić, prof. u penziji, Bar Bar, 3. jul 2001. godine Ovih dana upoznao sam se sa sadržinom publikacije "Knjiga za promjene", koja je objavljena u Podgorici aprila 2001. godine. Iz


157

sredstava javnog informisanja shvatio sam da je dopuštena mogućnost davanja prijedlog a i sugestija. Kako se radi o veom značajnoj materiji o istorijskom razvoju obrazovanja na ovim prostorima, vizijama i koncepcijama novog obrazovnog sistema u našoj Republici, želio sam da ovom prilikom ukažem na sljedeće:

4. U poglavlju Kulturno-istorijski okvir 1.4., na strani 16, drugi pasus odozgo, govori se o Nemanjinom pohodu na Zetu krajem 12. vijeka. O tom pohodu rečeno je samo da se Nemanja "ustremio" na Zetu i druge oblasti, a nije naznačeno, odnosno previdjeno je, da je to, uistini, bio rušilački pohod, o čemu, pored provjerenih istorijskih činjenica, najbolje govore riječi njegovog sina i biografa Stefana Prvovjenčanog: da Nemanja pokori "slavni grad Bar" i druge gradove, "pohara i razruši i izmijeni slavu njihovu u sliku pustoši... "Po mojoj ocjeni, u ovom dijelu trebalo je ukazati na pravi cilj Nemanjinog pohoda, napada na Zetu i katastrofalne posljedice, prouzrokovane rušenjem gradova i kulturno-istorijskih spomenika, na budući razvoj Zete, njenu državnost i kulturu. Kada ovo, makar u manjem obimu, nije naglašeno u naznačenom pasusu, može se steći utisak da su zetska vlastela i narod priželjkivali Nemanjin dolazak i da je dvjesto-godišnja dominacija Nemanjičke Srbije spasonosni i prosperitetan period u društvenom i kulturnom životu Zete, odnosno Crne Gore.

5. U poglavlju br. 5. Osnovno obrazovanje 5.1. Istorijski podaci, str. 103., u prvom pasusu odozgo, pominju se najpoznatiji manastiri, kao centri prosvjetne djelatnosti, od kojih su pomenuti samo manastiri na Cetinju, Morači i Djurdjevim Stupovima. Smatram da je, uporedo sa naznačenim manastirima, trebalo pomenuti manastirski kompleks u Brčelima (Gornji manastir koji je u prvoj polovini 15. vijeka podigla kraljica Jelena Balšić i Donji manastir koji je podignut u 17. vijeku u doba vladika Rufima Boljevića). Manastiri u Brčelima bili su vjekovima rasadnici pismenosti i kulture. U doba kraljice Jelene u Brčelima je bila manastirska škola i bogata knjižnica s kjigama profanog sadržaja, sa puno stranih rukopisa, koji su u Njegoševo doba preneseni na Cetinje. U Brčelima su imali letnjikovac Balša III i njegova majka Jelena i tu su nastale njihove povelje. Od 1768. godine u Brčelima je bio stalno nastanjen i Šćepan Mali. Tu je često boravio mitropolit Sava i njegov nasljednik Arsenije Plamenac. Istoričar G. Stanojević u svojoj knjizi "Istorija Crne Gore", Titograd 1975. godine, ističe da je Crmnica u to vrijeme "postala centar političkog i duhovnog života zemlje, što je bilo


158

u suprotnosti sa dotadašnjom crnogorskom tradicijom". Smatram da su ovo dovoljni razlozi da se medju tri navedena manastira nadje i naziv Manastira Brčeli. Takodje bi bilo potrebno navesti i Vranjinski manastir koji ima drugu i značajnu taradiciju.

6. U istom poglavlju i na istoj stranici, u trećem pasusu odozgo, pominje se da je 1834. godine Njegoš osnovao prvu osnovnu školu na Cetinju (tzv. malu školu). Medjutim, dvije godine ranije, 1832. godine Njegoš je u Brčeoskom manastiru otvorio prvu školu za obrazovanje sveštenika i vojnih starješina u Crnoj Gori. Ova škola je od oktobra 1832. do maja 1833. godine, a nastavu je izvodio užički episkom Nikifor Vukosavljević-Maksimović. Po Njegoševoj želji on je za sveštenike rukopoložio više polaznika ove škole. U svojoj knjizi "Crna Gora i Boka Kotorska", SKZ, Beograd 1922. godine, Vuk Karadžić, pored ostalog, kaže: "Zato su 1832/33. god. kad je stari vladika bio umro, a novi još neposvećen, doveli mnogo takve djece jednom vladici iz Srbije da ih zapopi..."Svima Milutinović Sarajlija, sekretar Petra I i Njegošev učitelj, u svojoj knjizi "Istorija Crne Gore, Beograd 1835. godine, tvrdi da je u Brčelima osnovana jedna od prvih, ili možda prva, državna osnovna škola u Crnoj Gori. Tvrdnje da je, pored klerikalnog, ova škola imala i svjetovni karakter nijesu bez osnova. Karakteristično je navesti i riječi prote Milosava Protića u Glasniku srpske pravoslavne crkve, Beograd 1963. , str. 432: "Pogrešno misle oni koji su do tada tvrdili da je Njegoš otvorio prvu školu na Cetinju 1834. godine, jer kao što se vidi, dve godine ranije, postojala je crmnička klirikalna škola, koja makar i kao pokušaj treba da zauzme prvo mesto u analima školstva u Crnoj Gori".

Na osnovu izloženog, a u skladu sa provjerenim činjenicama, smatram, kad je u pitanju istorijski razvoj školstva u Crnoj Gori, da treba, u naznačenoj publikaciji, pomenuti i ovu školu. Potpuniji podaci o ovoj školi i prvim školama u Crmnici nalaze se u mojoj knjizi "Škole u Crmnici 1832-1945.", koja je objavljena u Baru 1998. godine Drugo dopunjeno izdanje ove knjige biće objavljeno iduće 2002. godine, povodom 170-to godišnjce od osnivanja prve škole u Crmnici. Ministarstvu prosvjete i nauke, piscima i redakciji ove publikacije želim puno uspjeha u budućem radu.


159

GIMNAZIJE


160


161

JU GIMNAZIJA ''NIKO ROLOVIĆ'' Bar - 7. VI 2001.g Primjedbe i sugestije u vezi ‘’ Knjige za promjene ‘’ U Gimnaziji ‘’Niko Rolović‘’ u Baru, 01.06.2001. godine održana je javna rasprava o predloženim promjenama u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori sa posebnim akcentom na promjene u gimnazijskom školovanju. Sastanku je prisustvovala Vidosava Kašćelan, predstavnik Ministarstva prosvjete i član stručnog tima za reformu gimnazije. Direktor škole je otvorio sastanak, a u raspravi su učestvovali pom. direktora, pedagog škole (član komisije za reformu gimnazije), predstavnici profesora, roditelja, učenika, Školskog odbora i lokalne zajednice . Gotovo svi prisutni su učestvovali u raspravi, a potrebno je istaći da su diskusije učesnika bile konstruktivne i da su afirmisale predloge date u “Knjizi za promjene”. To se posebno odnosi na mogućnost biranja predmeta, nove odnose između učenika i nastavnika, aktivnu nastavu i sl. Gledano globalno suštinskih primjedbi na predloge promjena nije bilo. Generalni stav je da je reforma potrebna, a predložena rješenja nisu osporena. Prema tome, kada se radi o uvođenju gimnazije opšteg tipa sa većom mogućnošću izbora predmeta, ukidanju prijemnog ispita, novom načinu polaganja maturskog ispita, uvođenju standarda znanja i elemenata eksternosti u ocjenjivanju, kao i o ostalim predloženim promjenama, nije bilo krupnijih zamjerki i primjedbi. Međutim postavljeno je nekoliko pitanja koja se odnose na uslove neophodne za realizaciju reforme:

- Materijalni uslovi – da li će postojati materijalni uslovi za izvođenje reforme s obzirom na sadašnje stanje školskih objekata, opremljenost učionica, broj učenika u odjeljenjima i sl.

- Kadrovski uslovi – da li je reforma moguća sa potojećom strukturom nastavnog kadra

- Problem udžbenika - Pitanje koje se, takođe, odnosi na problem kadra – koji stručnjaci

bi predavali nove izborne predmete


162

- Sva ova pitanja nameću pitanje kada će biti stvoreni uslovi da se krene sa reformom (stav je da prvo treba obezbijediti neophodne uslove kako ne bi došlo do improvizacije)

- Jedna od sugestija bi bila da se predložene promjene detaljnije razrade (koji predmeti bi bili obavezni, a koji izborni, koliki fond časova obaveznih predmeta i sl.)

- Kada se govori o Pravilniku o ocjenjivanju, da se napravi konkretan predlog i da se prezentira .

- Da bi se uslovi u školama poboljšali trebalo bi da bude veće učešće lokalne zajednice.

- Takođe, jedan od neophodnih uslova za promjene je školovanje nastavnog kadra za nov način rada kao i stručno usavršavanje postojećeg .

Predmet ove rasprave nije bilo pitanje sadržaja pojedinih nastavnih predmeta, ali je to nezaobilazno pitanje I vjerovatno će uspjeh reforme velikim dijelom zavisiti od toga kako komisije zadužene za preispitivanje sadržaja odrade svoj posao.

Direktor Marko Milošević

JU Gimnazije "Panto Mališić" 22.06.2001. Z A P I S N I K sa sjednice Nastavničkog vijeća Tema: Javna rasprava o Knjizi za promjene Sjednicom Nastavničkog vijeća rukovodio je Drago Čantrić, direktor Gimnazije i član Savjeta za promjene u obrazovanju Republike Crne Gore. Sjednici prisutni Miroljub Ralević i Miomir Radović, prosvjetni inspektori za srednje škole, članovi komisija za promjene u gimnazijama i stručnim školama. Direktor Gimnazije, Drago Čantrić, upoznao je Nastavničko vijeće sa suštinom i ciljevima Knjige za promjene, istakavši tendenciju izgradnje savremenog sistema obrazovanja, zamišljen po ugledu na razvijene evropske zemlje, i zahtijevao da predmetni nastavnici prezentuju prijedloge i objasne promjene u vidu diskusije, kako bi se njihova mišljenja uklopila u promjene kvaliteta obrazovanja.


163

Član komisije za promjene u gimnazijskom obrazovnom sistemu, Miroljub Ralević, prosvjetni inspektor, dao je kratko objašnjenje suštine i ciljeva Knjige za promjene, naglasivši da je to projekat od značaja za dalju demokratizaciju i društvenu transformaciju Crne Gore i njen budući ekonomski razvitak po uzoru na razvijene evropske zemlje. Cilj ove javne rasprave nije da se brani knjiga, već je knjiga otvorena za kritiku, da se čuju mišljenja, daju prijedlozi, iznose ideje kako bi se to ugradilo u viši kvalitet knjige. Svaki prijedlog o Knjizi za promjene Komisija će razmotriti i ugraditi kako bi ista dobila na kvalitetu. Zatim je Ralević, ukratko iznio prijedloge promjena, od upisa učenika, do polaganja mature. Prvi učesnik u javnoj raspravi bio je Radojica Živković, profesor matematike (odnedavno jedan od potpredsjednika Skupštine opštine Berane). U svojem opširnijem izlaganju Živković je iznio niz primjedbi i neslaganja sa Knjigom za promjene, zašto je odložen sastanak 19. juna za 22. jun tekuće godine, zbog čega nije prisutan sjednici zamjenik predsjednika komisije, kako je ranije javljeno, zašto sjednici nijesu prisutni maltene svi članovi komisije, već samo jedan član komisije ispod nivoa (M. Ralević). Živković je zamjerio zašto je Knjiga pisana samo latinicom, 50% primjeraka pisanih trebalo je ćirilicom i toliko latinicom. On se zatim duže zadržao na poglavlju "Kulturno-istorijskog okvira", iznijevši neslaganja sa tekstom, o istorijskom razvoju crnogorske države, o Duklji i sl. a posebno uticaju katolicizma na pravoslavlje; zašto se u reformi uporedjujemo sa zapadnim zemljama, a ne sa Rusijom,; Crna Gora nije spremna za reformu, mnogo ih je propalo ("šuvarica"), postojeće jugoslovensko obrazovanje je dobro. Govorio je o Matematičkoj gimnaziji u Beogradu i talentovanim učenicima. Traži povratak polaganja stare mature, drukčije organizovanje upisa učenika. M. Ralević je odgovorio na postavljena pitanja, izuzev na pitanje o razvoju crnogorske države, o Duklji, uticaju katolicizma na pravoslavlje i sl., jer (M.R.) nije istoričar, već postoji komisija ko je pisao taj materijal i upoznaće ih. Drugi učesnik u javnoj raspravi bio je Ratomir Božović, prof. ruskog jeizka, koji je postavio niz pitanja i dao prijedloge, i to: pojašnjenje o eksternom ispitu na kraju završetka osnovne škole, s prijedlogom da se on pretvori u kao polaganje ranije polumature, pojašnjenje polaganja mature i nastavnih sadržaja na dva nivoa, o tehničkoj gimnaziji. Slaže se sa uvodjenjem standardizovanih testova. Ne slaže se da sa strane učestvuje u kreiranju dijela nastavnog plana i programa. Božović


164

predlaže da se stranim jezicima posveti pažnja govornom jeziku i odgovarajućim udžbenicima. Božović na kraju ističe da ne treba žuriti sa reformom i da treba prethodno poboljšati uslove za to. Na postavljena pitanja uslijedili su odgovori. Na kraju je rečeno da će svi komentari biti uzeti u obzir prilikom finalizacije prijedloga.

Miroljub Ralević, prosvj. inspektor,

ZAJEDNIČKA JAVNA RASPRAVA ZA SVE NIVOE OBRAZOVANJA U OPŠTINAMA BIJELO POLJE I PLJEVLJA JU GIMNAZIJA “PANTO MALIŠIĆ” Bijelo Polje, 9. jun 2001. godine Prijedlog o uvodjenju opisnog ocjenjivanja je korak unazad. Promijeniti postojeću skalu vrednovanja znanja. Fizičko vaspitanje se tretira kao predmet drugog reda. Šta sa učenicima - repetentima? Da li će učenici koji imaju tri negativne ocjene i dalje ponavljati razred u novoj školi? Da li novi koncept gimnazije podrazumijeva ukidanje vanrednog polaganja?

JU GIMNAZIJA “TANASIJE PEJATOVIĆ” Pljevlja, 16. jun 2001. godine Šta se podrazumijeva pod pojmom eksternog ocjenjivanja? Šta znači polaganje ispita na dva nivoa? Ko će usmjeravati učenike pirlikom opredeljivanja za izborne predmete? Kako će se koncept izbornih predmeta odraziti na normu nastavnika i nastavni kadar u cjelini? Kako usaglasiti želju učenika i kadrovske mogućnosti škole oko izbornih predmeta? Da li prilikom eksternog ocjenjivanja na maturi svi predmeti treba da se polažu putem pismenog testiranja, (npr. filozofija)? Da li su fakulteti koji obrazuju nastavnike obuhvaćeni reformom?

Dragan Bogojević


165

JU SREDNJA ŠKOLA ''DANILO KIŠ'' BUDVA – 7. VI 2001. GODINE KOMISIJA ZA REFORMU GIMNAZIJE VIDOSAVA KAŠĆELAN: (zamjenik predsjednika komisije za promjene)

- Smatrate li da je ovaj model kreativniji, fleksibilniji? Može li funkcionisati u praksi ? Da li ga treba podržati?

PITANJA - Koji je minimalni broj učenika za koje se organizuje izborna

nastava ? - Šta su to obavezni predmeti? - Da li će biti poseban program za izborne predmete? - Šta će biti ako većina učenika izaberu isti predmet? Da li će zbog

toga nastavnici drugih izbornih predmeta ostati bez posla ? - Šta je propusnica za upis u Gimnaziju? - Koliko će đaci imati predmeta ? - Šta je materijalna osnova, baza u svakom pogledu? - Kako sprovesti reformu s obzirom na materijalne probleme:

neopremljenost škola, nedostatak prostora u odnosu na brojnost učenika , nedostatak stručne literature?

- Kad će se sprovesti reforma u školi i da li će ići uporedo na svim nivoima obrazovanja?

- Šta je sa permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem nastavnog osoblja ?

- Da li će se promijeniti i pedagoška dokumentacija? Neophodno je pratiti đaka u svakom pogledu .

- Šta je sa pravima i dužnostima učenika, kako spriječiti izbjegavanje nastave?

- Koji će izborni predmet đaci polagati na maturi ako su tokom školovanja mijenjali izborni predmet?

- Da li će komisije za izradu nastavnih planova i programa biti dovoljno stručne?

PREDLOZI - DA ČAS IZBORNE NASTAVE TRAJE JEDAN SAT. - DA ĐAK MOŽE MIJENJATI IZBORNI PREDMET DO DRUGE

GODINE. - DA INFORMATIKA BUDE OPŠTE OBRAZOVNI PREDMET. - DA SE PROMIJENI PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA, ĐAKU

POSVETITI NAJMANJE DVIJE STRANE U DNEVNIKU.


166

JU GIMNAZIJA CETINJE 18.06.2001. god. Javnoj raspravi pored Nastavničkog kolektiva Gimnazije prisustvovao je predstavnik lokalne uprave, a u ime Komisije za reforme gimnazijskog obrazovanja Vida Kašćelan. U uvodnom dijelu učesnici su upoznati sa konceptom gimnazijskog obrazovanja, a zatim su uslijedila pitanja, diskusije i predlozi. Pitanja:

- Zašto mijenjati sistem obrazovanja koji produkuje učenike takvih kvaliteta koji su pobjednici svjetskih olimpijada? Shvatamo da je postojeća gimnazija dobro organizovana i da je ne treba bitnije mijenjati.

- Da li uslovi rada, nastavna sredstva, opremljenost škola omogućuju realizaciju datog koncepta gimnazijskog obrazovanja?

- Da li su jasno odredjeni izborni predmeti koji se nude učenicima? - Kako će se izučavati drugi strani jezik, kao izborni ili obavezni? - Šta je sa nužnom opremom za adekvatnu realizaciju nastavnih

programa, posebno stranog jezika (fonolaboratorija)? - Posebno je apostrofirano pitanje zašto učenici masovno izostaju

sa nastave? - Koji je to najmanji broj učenika za koje se organizuje izborna

nastava? Predlozi:

- Dosadašnje reforme obrazovanje nijesu dale očekivane rezultate i zato ova Reforma treba da bude temeljna, radikalna (jedan od diskutanata).

- Sadašnji status prosvjetnih radnika ne obećava da će reforme biti sprovedene.

- Sedmični broj časova ne može preći 30. - Fiksirati termine za raspust učenika nakon prvog i trećeg

klasifikacionog perioda. - Smanjiti sedmičnu normu časova za profesora informatike. - Treba bitno promijeniti Zakon o srednjoj školi, trenutno ima dosta

propusta posebno onih koji se odnose na ispite, vaspitno-disciplinske mjere, isključenje učenika (datum do kojeg učenik može biti isključen iz škole sa pravom polaganja). Prigovori na odluke Nastavničkog vijeća o isključenju učenika (obično se od strane Ministarstva odluke ukidaju).

- Treba više raditi na usavršavanju nastavnika. - Broj učenika u odjeljenju ne treba da bude preko 20.


167

- Predlaže se da u opštini postoji predstavnik za obrazovanje preko koga će se ostvarivati bolja saradnja škola lokalna zajednica.

- Nastavne planove i programe treba znatno redukovati i tu je osnovna mogućnost za rasterećenje učenika.

Stavovi:

- Predstavnik lokalne zajednice je smatrao da decentralizacija sistema znači prebacivanje dijela troškova za materijalno održavanje i druge troškove škole upravo lokalnoj zajednici.

Vidosava Kašćelan

JU MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA “BRAĆA SELIĆ” Kolašin JU Mješovita srednja škola iz Kolašina, na osnovu analize Knjiga za promjene (gimnazije i stručne škole), i to u Stručnim aktivima, a zatim u Nastavničkom vijeću, predlaže sljedeće:

1. Poglavlja "Uvod" i "principi" prihvatamo i podržavamo u cjelosti; 2. O poglavlju 3. ORGANIZACIJA I FINANSIRANJE

OBRAZOVANJA imamo sljedeće mišljenje i prijedloge: a) Podržavamo osnivanje Državnog inspektorata za

obrazovanje, b) Organizaciju stručno-savjetodavne službe transformisanu u

"inspektore za obrazovanje" i "savjetnike", c) Drugu varijantu administracije na centralnom nivou, strana 48.

slika 3.1.2. d) Osnivanje centralnog Stručnog savjeta Crne Gore, e) Predoženi tekst u poglavljima "Institucionalni nivo" i

"Savjetodavni(konsultativni) organi na institucionalnom nivou" podržavamo u cjelosti.

3. U poglavlju 3.2. Privatne škole i vrtići, predloženi tekst podržavamo u cjelosti.

4. U poglavlju 3.3. Nadzor u sistemu vaspitanja i obrazovanja, predlažemo sljedeće dopune u "prijedlogu promjena": a) U alineji 3. iza riječi "testova" dodati riječi "ocjena i

ocjenjivanja", b) U alineji 4. predlažemo da stoji tekst: "Za inspektora se

imenuje nastavnik koji ima odličnu radnu ocjenu". Takodje predlažemo da se inspektor bira na osnovu: srednje ocjene na fakultetu, radnog iskustva od najmanje 10 godina provedenih u nastavnom procesu, objavljenih stručnih radova iz najuže struke, iz didaktičko-metodske i psihološke problematike koja se u prvom redu odnosi na uzrast u kojem


168

će biti inspektor, ocjene matične škole (ova ocjena će sadržavati mišljenje i ocjenu nejgovih učenika, stručnih organa, školskog odbora, savjeta roditelja, direktora ...).

U poglavlju 3.4. Školovanje nastavnog kadra, predlažemo dopunu teksta u predloženim promjenama i to u alineji 7, tj. smatramo da je potrebno dodati "ko odredjuje mentore u školama i na osnovu kojih kriterijuma. U alineji 8. predlažemo sljedeći tekst: "Studentima koji završavaju nenastavničke fakultete, a žele da rade u školama, obezbjedjuje se u toku ili nakon studija, sticanje pedagoško-metodskog obrazovanja". Predložene promjene u poglavljima 3.5. Usavršavanje i napredovanje nastavnika i 3.6. Uloga roditelja u organizaciji škole, podržavamo u cjelosti. U poglavlju 3.7. Uloga lokalne samouprave u dijelu "prijedlog promjena" alineju 1. dopuniti sa "i to: vrtiće, osnovne škole, srednje stručne škole I i II stepena. U poglavlju 4. GIMNAZIJE, predlažemo sljedeće: "Prijedlog promjene" podržavamo u cjelosti, a poslije alineje 4. predlažemo:

5. Normativ nastavne norme za sve nastavnike, odnosno nastavna norma nastavnicima da bude 14, 15 i 16 časova.

6. Normativ izbora nastavnika u gimnazijama (na osnovu srednje ocjene na fakultetu - minimum 8,00 - dužine studiranja - najviše 5,5 godina - probni rad do dvije godine, mišljenja mentora sa fakulteta i mentora iz škole u kojoj je obavljao praksu ...).

7. Normativ pedagoške dokumentacije: dnevnici, upisnica, ispisnica, knjiga zapisnika Nastavničkog vijeća, ljetopis, knjiga o polaganju matursog ispita, evidencija o polaganju popravnih ispita, knjiga pohvaljenih i nagradjenih učenika, dnevnici priprema za nastavnike, dnevnik posjete časovima službenih lica (inspektori, direktor, idr.).

8. Normativ o javnim ispravama koje izdaje škola: djačka knjižica, svjedočanstvo, diploma o položenom maturskom ispitu, diploma za odličan uspjeh i primjerno vladanje, diploma "Luča" ..., nažin izdavanja "duplikata" ...

9. Propisi o organizaciji dodatne nastave. 10. Propisi o organizaciji slobodnih aktivnosti. 11. Propisi o organizaciji dopunske nastave.


169

12. Normativ o javnom radu gimnazije: Dan škole, Akademije – svečanosti, Dan sporta, Javni časovi, Takmičenja, Tribine.

13. Školski kalendar:(Državni i vjerski praznici, odmori - jesenji i proljećni, zimski raspust, ljetnji raspust, sve vrste polaganja ...).

14. Normativ o pohvalama, nagradama i disciplinskim mjerama učenika gimnazije.

15. Predlažemo da u gimnaziji nema vanrednih učenika. 16. Normativ polaganja stručnih ispita nastavnika u gimnaziji

- za inspektore - za savjetnike

17. Normativ materijalnih troškova: grijanje, osvjetljenje, stručno usavršavanje, nadoknada za gradsko gradjevinsko zemljište, zakup školskog prostora ..., osiguranje (učenika, nastavnika, imovine ...), sanitarni pregledi, itd.

18. Normativ o stručnim saradnicima (Predlažemo da svaka gimnazija ima, pored direktora, još i pomoćnika, pedagoga i psihologa, bibliotekara).

19. Normativ vannastavnog osoblja: bibliotekar, ako škola ima više od 10000 knjiga i čitaonicu, administartivni radnik, računovodja sekretar, ložač, domar - kurir, noćni čuvar, čistačice po normativu kao do sada, radnika u kuhinji po potrebi ...

20. U odjeljku "za opšta akta škole" (nastavak) dodati "Pravilnik o rješavanju stambenih pitanja radnika" "Pravilnik o nagradjivanju i napredovanju radnika ... o usavršavanju nastavnika" ...

21. Normativ svih formulara koje škola izdaje učenicima, radnicima, roditeljima, strankama, državnim organima ...sve vrste: potvrda, uvjerenja, rješenja, odluka i ugovora.

4.3. PRINCIPI Bez primjedbi. 4.4. CILJEVI Bez primjedbi. 4.5. GIMNAZIJE U CRNOJ GORI U Prijedlogu promjena, u alineji 3. posljednja rečenica treba da glasi: "Broj učenika u odjeljenjima gimnazije ne može biti veći od 25. (Dvadesetpet). 4.5. 1. TRAJANJE GIMNAZIJE Bez primjedbi. 4.5.2. UPIS UČENIKA U GIMNAZIJU U alineji 2. precizirati predmete od kojih će zavisiti upis u gimnaziju. 4.5.3. VRSTE GIMNAZIJA U alineji 2. precizirati opšteobrazovne predmete i izborne predmete.


170

4.5.4. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI Bez primjedbi. 4.5.4.1. NASTAVNI PREDMETI Bez primjedbi. 4.5.4.2. SEDMIČNI I DNEVNI RASPORED ČASOVA Alineja 2.: Poslije riječi "programa" staviti "." a ostatak rečenice brisati. Alenja 3. da glasi: "Zimski raspust učenika počinje 24.12, a završava se 15. januara". Alenja 4. da glasi: "Odmor učenika nakon završetka I i III klasifikacionog perioda iznosi 5 radnih dana. Brisati alineju 5. Dodati novu alineju 5. koja bi glasila: Nedjeljni broj časova je ? Alineja 7. "Dnevni broj časova je 6, a ne može biti veći od 7". Alineja 8. "Odmori izmedju časova traju po 10 minuta". 4.5.4.3. PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA 4.5.4.4. ULOGA NASTAVNIKA 4.5.5. VREDNOVANJE ZNANJA UČENIKA "Ocjenjivanje je definisano Zakonom o gimnaziji" 4.5.5.1. OCJENE I VRSTE OCJENJIVANJA 4.5.5.2. ŠTA SE VREDNUJE Alineju 4. brisati (Svaki nastavnik mora dobro da ocjenjuje). 4.5.5.3. KAKO SE VREDNUJE Alineja 3. (Nova): treba da glasi: "Rezultati sa pismenih zadataka se vrednuju procentualno". Alineja 4. "Ako učenici jednog odjeljenja na pismenom zadatku, ili na standaradizovanom testu dobiju 60% i više nedovoljnih ocjena, predmetni nastavnik, nakon mišljenja stručnog aktiva, ponavlja pismeni zadatak ili test". 4.5.5.4. KADA SE VREDNUJE Bez primjedbi. 4.5.5.5. KO VREDNUJE Bez primjedbi. 4.5.5.6. MATURSKI ISPIT Alineja 1. da glasi: "Na maturskom ispitu se polažu tri obavezna predmeta pismeno i usmeno"> Alineja 2. da glasi" "Na maturskom ispitu se polažu dva izborna predmeta". Alternativa: "Maturski ispit se sastoji iz dva obavezna i tri izborna predmeta". Alineja 6. Umjesto ponudjenog teksta predlažemo: "Medjunarodnu maturu polažu učenici kojima odobri Nastavničko vijeće". 4.6. DINAMIKA PROMJENA Bez primjedbi.


171

Navedenim prijedlozima promjena dodajemo još neka naša razmišljanja. - Predloženi koncept treba primijeniti eksperimentalno u

pet (5) većih i dvije (2) manje gimnazije. U eksperimentalnoj fazi, manjim školama bi se pružala potrebna pomoć na svim nivoima, u "hodu" vršile ispravke i dopune ...

- Kako se u suštini ne radi o krupnim promjenama, trebalo bi prije "eksperimentalnog početka" raditi na edukaciji nastavnika za promjene, poboljšavati uslove rada nastavnika i učenika, materijalnu bazu škola (nastavna sredstva, učila, učionički prostor, stručnu literaturu, bibliotečki fond, itd.), podići na značajno veći nivo.

- Zakonsku regulativu, sa svim podzakonskim aktima, normativima i pravilnicima i uredbama, dati na javnu raspravu školama prije "eksperimentalnog početka" i usvojiti je.

- Pedagošku administraciju i formulare za sve nastavno-vaspitne i administrativne potrebe, uskladiti za zakonskim propisima.

- Nakon sprovedene ankete medju našim učenicima o promjenama u obrazovnom sistemu, došli smo do značajnih informacija, koje vam prezentiramo.

- Učenici su oduševljeni sa predloženim promjenama. Posebno ističu kao kvalitet reduciranje nastavnih planova i programa (programa iz svih opšteobrazovnih predmeta). Uvodjenje izbornih predmeta, ocjenjivanje na više načina uz primjenu standarda, standardizaciju testova i eksterno ocjenjivanje, veću kontrolu rada nastavnika od više subjekata, upis u gimnazije, polaganje maturskog ispita (medjunarodna matura). Posebno ističu kao kvalitet u budućem zakonu njihovo veće angažovanje u organima škole i to od odjeljenjskog vijeća do kreiranja dijela nastavnih programa. Učenici su takodje istakli da je potrebno ocjenjivati procentualno, odnosno ocjene bi trebalo formirati kao rezultat dijeljenja svih dobijenih ocjena tokom pojedinih klasifikacionih perioda.

Predložene promjene u srednjem stručnom obrazovanju, takodje podržavao. Posebno ističemo kao kvalitet promjena investiranje u znanje, prilagodjavanje stručnog obrazovanja tržištu, tehnološćkom progresu i informacionim sistemima, reduciranje nastavnih planova i


172

programa i prilagodjavanje potrebama i mogućnostima učenika, socijalno partnerstvo, da se praktična nastava organizuje kao dualni oblik rada, itd. Specijalizovane učionice - kabinete treba dobro opremiti i u njima organizovati nastavni proces što je više moguće. Fond časova prkatične nastave povećava se u odnosu na opšteobrazovne predmete. Inovirati postojeće nastavne programe. Predlažemo da se ukine sticanje diploma u stručnim školama statusom vanrednih učenika, ili da se to ne radi na način kao do sada. Potrebno je inovirati Pravilnik o vrsti stručne spreme nastavnika, stručnih saradnika i saradnika u nastavi u stručnim školama. Naravno, Zakon o srednjoj stručnoj školi sa svim podzakonskim aktima je neophodan. Posebno je bitno da prodje proceduru javne rasprave. Srdačno vas pozdravlja kolektiv JU Mješovite srednje škole "Braća Selić" iz Kolašina. SJEDNICA NASTAVNIČKOG VIJEĆA JU SREDNJE ŠKOLE – KOTOR Z A P I S N I K sa sjednice Nastavničkog vijeća održane 8. juna 2001. godine Četvrta tačka dnevnog reda sa sjednice bila je razmatranje Knjige promjena sistema obrazovanja gimnazija i stručnih škola u Crnoj Gori. Sjednici su prisustvovali Vodosava Kašćelan, zamjenik predsjednika komisije za promjene gimnazija i Željko Raičević, sekretar za stručno obrazovanje i koordinator Nacionalnog savjeta za promjene u obrazovanju. Direktor škole Mirko Maslovar pozdravio je goste i istakao da je veći broj profesora upoznat sa Knjigom promjena i da očekuje da iznesu svoje poglede i stavove oko novog koncepta obrazovanja. Vidosava Kašćelan je upoznala prisutne o čemu se zapravo radi ističući novine kada je u pitanju gimnazija. Sam upis u gimnaziju nema prijemnog ispita, jer su od značaja za upis u ovu školu prije svega uspjeh


173

u posljednja tri razreda osnovne škole, rezultat sa eksternog ispita u završnom razredu i rezultati sa takmičenja. Predvidjeno je da školovanje traje četiri godine. Predlaže se opšti tip gimnazije kao tip škole sa mogućnošću izbora predmeta u skladu sa sposobnostima i interesovanjima učenika. Neće postojati čvrsto definisana usmjerenja, ali ipak i mogu da postoje u zavisnosti od kadrovskih mogućnosti škole. Posebna prednost u odnosu na stari tip je mogućnost kombinovanja predmeta. Riječ je o modelu koji je poznat u svijetu, modelu koji se pokazao kao mnogo elastičniji i kreativniji. Sama Knjiga za promjene zasniva se na uporedjivanju sa ostalim zemljama, analizi postojećeg stanja i vrijednostima novog modela. Predlaže se da u i razredu opšteobrazovno jezgro čini 85% programa. U II i III razredu raste broj izbornih predmeta. Predlaže se i uvodjenje novih izbornih predmeta: gradjansko obrazovanje, istorija, religija, etika i sl. Izborni predmeti su obavezni. Ostavljena je i mogućnost da pojedine sredine daju i svoje predloge. Predvidja se eksterna provjera znanja na kraju godine. Kada je u pitanju matura dolazi do znatnih promjena. Matura je mnogo ozbiljnija od postojeće. Obim, sadržaj i nivo su prilagodjeni medjunarodnim standardima. Maturski ispit se sastoji iz najviše tri obavezna predmeta i najviše dva izborna predmeta. Maturski ispit je eksterni. Naglašeni su snažni elementi eksternosti (80%) ispita. Time se postiže direktno uključivanje na fakultete u zemlji i vani. Zamišljena su dva nivoa organizacije: NIVO A I NIVO B, koji su značajni za dalje školovanje. U daljem izlaganju Vidosava Kašćelan je istakla da preovladava dosadašnje ocjenjivanje, skala od 1-5 sa razradom mehanizma praćenja. Zamišljena je i mogućnost otvaranja privatnih škola, gimnazija, kao i permanentno usavršavanje nastavnika. Nakon svog izlaganja Vidosava Kašćelan se obratila prisutnima pitanjem da li je ponudjeni program bolji od starog i da li ga je moguće realizovati. O tome su se prisutni profesori izjašnjavali nakon dodatnih predloga i informacija Željka Raičevića. Željko Raičević je istakao hitnost promjena, promjena na više nivoa. Predlaže se drugačiji model u odnosu na prethodni. Uvodjenje socijalnih partnera, a Sindikat i Privredna komora preuzimaju odgovornosti. Kroz standardizaciju očekuje se da će ići i sve ostalo.


174

Novim nastavnim programima i planovima predvidja se i zadovoljavanje svih društvenih promjena. Oni će biti mjera opstanka. Planirane su dvogodišnje, trogodišnje i četvorogodišnje stručne škole. Treba izdvojiti dualni oblik kao i školski oblik, u četvorogodišnjim stručnim školama izučavaće se stručni predmeti.

- Predvidja se polaganje završnog ispita kao i majstorski ispit za učenike sa završnom trogodišnjom školom.

- Poslije završene četvorogodišnje škole postoje sve mogućnosti za upis na više obrazovanje.

- Kada su u pitanju tehničke gimnazije planiran je isti opšteobrazovni program. Učenici će birati stručne predmete iz oblasti stručnog obrazovanja kao vid pripreme za polaganje mature.

Nakon izlaganja predstavnika Ministarstva, diretkor je zamolio prisutne profesore da se uključe u diskusiju i daju svoje vidjenje Knjige za promjene.

Profesorica fizičkog vaspitanja Ljiljana Marković istakla je da smo dobili mali broj knjiga i sve što je planirano kada su u pitanju promjene nije valjano popraćeno. Isto tako, vrijeme kada se školska godina privodi kraju, kada svi imamo mnogo obaveza, je nezgodno vrijeme za donošenje bitnih zaključaka. Dakle, nije moguće adekvatno proučavanje knjige. Profesorica je postavila sljedeća pitanja:

- Ako je napravljen koncept nove gimnazije visi li u zraku ostvarenje tih promjena? Kada će se popuniti kadrovski prostori? Da li osnovna škola prati ove promjene? Znači li to da treba da prodje devet godina da se dodje do nove gimnazije? Kao profesor fizičkog vaspitanja zamjerila je da je dato malo prostora sprotu u školi, kada se zna od kakve je važnosti sport za mladog čovjeka, posebno u ovom vremenu velikih poroka. Predlaže odvajanje nastave fizičkog vaspitanja, navodeći lijepe primjere takvog afirmisanja sporta u Sloveniji i Hvratskoj. Iako su sada, za profesore fizičkog vaspitanja dodatni radni sati oni su nosioci svih sportskih aktivnosti i kulturnih manifestacija u školi. Smatra da se samo u zdravom tijelu može razvijati zdrav duh i da samo takav spoj može dati odgovarajuće željene rezultate.

Kapetan duge plovidbe Zoran Usanović je pozdravio uloženi trud kad je u pitanju Knjiga promjena, ali govoreći ispred pomorskog stručnog obrazovanja, zamjera što su upravo iz te oblasti stručna lica izostavljena.


175

Kritika je upućena onima koji su formirali komisiju. Smatra da izjava Željka Raičevića, da do sada nije postojala vizija, nije opravdana kada je u pitanju kotorska Pomorska škola. Godine 1998. prostavljeno je 300 godina pomorskog školstva u Boki, ukazujući pri tom na kratki istorijat. Po njemu, ključno pitanje je – Zašto smo izostavljeni? Ono što opravdava ovako postavljeno pitanje je činjenica da imamo kvalitetne kadrove. Ne može se reći da nismo udovoljili zahtjevima tržišta. Naših 5000 pomoraca danas se nalazi na stranim brodovima, od čega je najveći broj rukovodećih kadrova. Kao takvi oni su posebno priznati i cijenjeni. Nastavni planovi su uskladjeni i prevedeni na engleski jezik i kao takvi dostavljeni IMO. U našoj školi odrejdeni su standardi zanimanja i profesija za svjetsko tržište prema STCW 95 konvenciji. Trenutno uvodimo standard, ne samo prema ISO 9002. već i STCW. Kapetan Usanović smatra da treba obezbijediti, a ne samo podići standard obrazovanja. Prije godinu dana bilo je ostvareno partnerstvo sa inostranom kompanijom koja je bila voljna uložiti odredjena sredstva. Kapetan postavlja pitanje koji su to razlozi izbacivanja engleskog jezika iz polaganja maturskog ispita, kada se zna koje su prednosti dobrog poznavanja ovog jezika za one koji su se odlučili za zvanje pomorca. Isto tako, postavlja se pitanje izostavljanja ljekarskog pregleda prilikom upisa u Pomorsku školu. Kod praktičnog obrazovanja još je jednom zanemareno pomorsko školstvo, izostavjena je praktična obuka na brodu ili trening centru. Dakle, treba nam brod. Kapetan je istakao da su 30 maja ušli na bijelu listu, ali stari problemi ostaju. Stvorene su samo nove obaveze. Treba obezbijediti standard brod ili trening centar (četiri miliona dolara). Ispred aktiva za strane jezike u diskusiju se uključila prof. Ljubinka Vukšić i iznijela svoje vidjenje pojedinih tačaka. Kao profesor engleskog jezika pita da li se novim konceptom zadovoljavaju principi rada sa nadarenom djecom, uvodjenje časova sa nadarenim učenicima. Predlaže da u odjeljenju ne bude više od 25 učenika, zapravo 20 učenika je broj za najuspješnije obavljanje nastave. Profesorica predlaže povećanje trajanja školskog časa. Smatra da učenike treba uključivati u razne oblasti života, organizovati dodatne aktivnosti kao što su pomaganje starim i bolesnim licima, oplemenjivanje


176

i uredjenje životnog prostora. Zalaže se za veće humaniziranje ličnosti. Svoje predloge potkrijepila je lijepim primjerima u mnogim evropskim zemljama, čiji je i sama bila svjedok kao član delegacija naše zemlje. Rukovodilac aktiva za srpski jezik i književnost, profesorica Dragana Sekulović govorila je u svoje ime, ali imajući pri tom i podršku ostalih članova aktiva, o tome da je neshvatljivo zanemarivanje tradicije kotorske Gimnazije i Pomorske škole. U obraćanju predstavnicima Ministarstva istakla je da je pred njima veliki i težak posao i da je potrebno konkretizovati svaku stavku. Posebno zamjera autorima na socrealističkom pristupu i akcijaškom stilu kojim je Knjiga pisana. Mislili smo da je, na sreću, takav stil prevazidjen. Da li to znači da će i budući udžbenici biti pisani tim stilom? Smatra da kao vaspitna i obrazovna institucija moralno propadamo, duhovno posrćemo, zamjerajući obraćanje TI (brošura Treći školski milenijum), jer brošuru u rukama ipak drže roditelji, a ne samo njihova djeca, koja su tek pošla u školu. Misli da se time poništavaju neki stečeni oblici lijepog ponašanja. Dakle, treba mijenjati stil, način izražavanja. Prisutni su čuli i jedan dio teksta Knjige za promjene kojim je prof. Sekulović potvrdila opravdanost primjedbe. Dosta rogobatnih i za mnoge nerazumjivih riječi. Što se tiče aktivne nastave, kada je ona u pitanju, za članove ovog aktiva to i nije neka novina. O tome postoje zapisi prosvjetnih nadzornika koji su isticali da je na časovima srpskog jezika i književnosti ostvareno aktivno učešće učenika, da nisu objekti, već subjekti u nastavi, da se insistira na aktivnom čitanju i samostalnom zaključivanju. Sve je usmjereno ka aktivnoj nastavi, modernim principama, samo profesori ovog aktiva nisu bili u prilici da se aktivno uključe i donesu svoje zaključke povodom Knjige promjena. Jedna knjiga za sedam članova aktiva, nedovoljno da se sagledaju sve prednosti ili nedostaci novog ponudjenog modela. To već nisu moderni principi! Pronašli smo se u novom modelu jer je već davno postala praksa svih članova aktiva da primjenjuje «nove» modele, da učenik bez straha govori na svakom času, a ne četiri puta godišnje. Znači, mi smo avangarda jer učenik ne zna kada će biti pitan, kada će biti ocijenjen. Svi postavljeni zahtjevi se već koriste, to podržavamo, ali ne i deklarativni, eksklamatorni stil. Data je primjedba i na zahtjeve u osnovnim školama, jer ne ide se «korak po korak», već je to više «galopiranje».


177

Profesorica Sekulović postavlja pitanje – Ko može otvoriti privatnu školu, gimnaziju? Ko su ti «novi ljudi»? Smatra da je za stariju generaciju pomalo uvredljiv izraz «ustaljene izvjesnosti» koji se može pročitati u knjizi. Profesorica filozofije Ksenija Muk bila je kratka u svom izlaganju. Naglasila je da nije pročitala Knjigu, ali da je po njoj suštinsko pitanje: «Da li mi imamo školu»? Naglasila je da svakog dana odlazi u školu, da misli da ide u školu, ali ne zna da li ide u Gimnaziju. Ne zna gdje ide. Zamolila je V. Kašćelan da prenese ministru njen doživljaj ove škole – Šelingov apsolut! Pošto je ministar njen kolega, misli da će shvatiti što je htjela da kaže. Ponovnim učešćem u diskusiju prof. Marković postavlja pitanje zakonskog oslobadjanja učenika od nastave fizičkog vaspitanja i predlaže smanjenje velikog broja časova uopšte (u Pomorskoj školi čak 16% i smanjenje norme časova, ističući da bi to bilo posebno potrebno za prof. srpskog jezika misleći na pregledanje pismenih zadataka kao težak i naporan posao. Prof. Sekulović predlaže da Univerzitet formuliše dvije teme, misli na maturski ispit, jer na taj način bi bio smanjen pritisak na prof. srpskog jezika. Dio smo palanačke sredine, jer «palanka uvijek priča». Profesorica francuskog jezika Milena Mirković, smatra da treba preciznije definisati koji su to obavezni predmeti. Misli da bi trebalo riješiti tehnološki višak radnika u koliko do njega dodje, jer je radnik ipak na prvom mjestu. Interesuje je i mogućnost prekvalifikacije. Smatra da treba preciznije objasniti koliko su roditelji i djeca uključeni u kreaciju novog modela. Josip Gržetić, profesor hemije, je postavio pitanje kakva će biti uloga Sindikata i Privredne komore kada se zna da nemamo privredu. Marija Nikolić, profesorica matematike kaže da svako kopiranje je loše, najčešće je to pogrešan potez. Smatra da mi imamo dobro opšte obrazovanje. U poredjenju sa drugom djecom na internacionalim testovima dešava se da naša djeca pokazuju mnogo bolje rezultate. Ne smije se zanemariti svoje porijeklo, tradicija, istorija, geografija i svakako ne smije se odbaciti svoja originalnost.


178

Profesor fizičkog vaspitanja, Filip Mugoša je podržao stavove svoje koleginice Marković u vezi odvajanja nastave fizičkog vaspitanja od same nastave. Veljko Botica, prof. fizičkog vaspitanja pitao je šta se dešava onda kada je škola imala socijalnog partnera, ali je partner iz «nepoznatih razloga» isključen. Zašto se nadležnost i dalje zadržava na nivou Republike u smislu kompetencije sa socijalnim parterima. Zašto je trening centar izvan Pomorske škole, kada znamo da u Kotoru postoji Srednja škola, Viša i Fakultet za pomorstvo? Zašto je socijalni partner otišao u Bijelu? Smatra da treba prepustiti školama da one samostalno kontaktiraju i vrše odabir socijalnih partnera. Nakon tročasovnog diskutovanja prisutnih profesora, Vidosava Kašćelan je pokušala da odgovori na neka od postavljenih pitanja. Prije svega, istakla je, da i nakon duge diskusije nije jasno precizirano da li profesori podržavaju ili ne koncept Knjige za promjene.

- Ističe da će budući nastavni plan biti manje centralizovan, ali da će biti veće mogućnosti uključivanja nastavnika i učenika.

- Ukoliko dodje do realizacije ponudjenog modela neće se čekati da prodje devet godina, već će se raditi paralelno.

- Osnova u suštini ostaje ista. - Neće doći do transformacija svih gimnazija već samo pojedinih. - Sa novim programom planirano je da se započne 2003. godine - Ako javna rasprava pokaže da koncept nije bolji, od njega će se

odustati. - Što se tiče samo stila kojim je Knjiga pisana, on je razlutat rada

75 stručnjaka i treba imati u vidu da svako od njih ima svoj stil. - Izostalo je persiranje, kada je u pitanju brošura, jer je ona

namijenjena učenicima. - Vodiće se računa o tome da postojeći kadrovi ne ostanu bez

posla. - Novi koncept bi omogućio i jasniji uvid u to šta bi trebalo mijenjati

u radu pojedinih profesora. - Ako dodje do otvaranja privatnih škola one će biti zakonski

regulisane i kontrolisane. Na kraju Vidosava Kašćelan je istakla da je ovo tek početak, a ne kraj rada. Raspravu je završio Mirko Maslovar, svojim vidjenjem Knjige promjena. Po njemu, Ministarstvo mora dobro da procijeni imamo li dovoljno snage da sami uradimo nove nastavne programe koji su ključno pitanje novog koncepta obrazovanja. Što se tiče samog fonda časova nema odstupanja


179

u poredjenju sa drugim zemljama, vremena trajanja školskog časa i broja radnih dana. Direktor Maslovar smatra da je bolje prihvatiti ono što je validno, provjereno, bolja je i kopija nego nešto što je zaista loše. Naglašava da treba jasno odvojiti zakonodavno jednu školu od druge (Gimnazija, Tehnička škola). Dio zakonodavastva mora biti uskladjen sa medjunarodnim konvencijama pogotovo kada su u pitanju Pomorska škola i Medicinska škola zbog mogućnosti nostrifikovanja diploma. U tom pogledu podržao je stavove prof. Usanovića i Botice. Država mora da uskladi svoje zakonodavstvo sa zahtjevima medjunarodnih konvencija. Smatra da je potrebno standardizovati škole u skladu sa zahtjevima ISO standarda. U svom osvrtu na Knjigu promjena Mirko Maslovar je istakao da je drugi dio knjige mnogo sadržajniji i kvalitetniji od prvog dijela. Ovim je sjednica i završena.

Vidosava Kšćelan JU SREDNJA ŠKOLA "VUKSAN DJUKIĆ" MOJKOVAC Rasprava je održana u Srednjoj školi "Vuksan Djukić" u Mojkovcu, dana 17.06.2001. sa početkom u 10 časova. Raspravi prisustvuju Vidosava Kašćelan zamjenik predsjednika Komisije za gimnazije, Dragica Andjelić član te Komisije, Savo Pejović član Komisije za stručno obrazovanje, a u ime Škole direktor Miladin Mitrović i nastavnici. Uvodnu riječ dao je direktor Škole, a nakon toga koncept reformisanog gimnazijskog obrazovanja izložila je Vidosava Kašćelan. Reformu stručne škole predstavio je Savo Pejović. Zatim su uslijedila pitanja, komentari i prijedlozi kako slijedi:

- Kako obezbijediti finansiranje školstva? Treba zdrava privreda kakve u Mojkovcu nema da bi se isfinansirale stručne škole.

- Zašto su stručne škole predložile opisno ocjenjivanje iz fizičkog vaspitanja? To će još više naškoditi mladim generacijama jer sada imamo zabrinjavajuću situaciju. Deformacije tijela (nepravilno držanje kičme, grudi i kompletnog tijela) kod učenika kreću se od 31 do 42%.


180

- Da li su predvidjeni izborni predmeti, odnosno da li se tačno zna koji su to izborni predmeti?

- Koliko će biti cijenjen profesor? Sadašnje stanje pokazuje da je profesor malo cijenjen, svi imaju pravo da ga kontrolišu od učenika do inspektora a njegov materijalni položaj je takav da ni u porodici ne može biti autoritet.

- Da li se povećanje predmeta izborne nastave vrši na štetu opšteobrazovnih predmeta?

- Ponavljanje testa, odnosno usmenog ispitivanja ako je 1/3 učenika ocijenjena negativnom ocjenom nije najpametnije rješenje. Učenici to mogu zloupotrebljavati, neće biti stimulisani na učenje.

- Kako će funkcionisati socijalno partnerstvo? - Zašto se naglašava da u tehničkim gimnazijama nema

kvalifikacije kad je nema ni u gimnazijama opšteg tipa? - Da li su uopšte potrebne tehničke gimnazije, zašto se to ne

može riješiti preko gimnazija opšteg tipa kad jedne i druge imaju opšteobrazovno jezgro i izborni dio? U tehničkim gimnazijama izborni predmeti su zastupljeni iz oblasti struke.

- Kako će se vremenski primijeniti ova reforma, odnosno kakva je dinamika promjene? Da li uopšte ima mogućnosti za realizaciju ovog projekta zbog nedostatka finansijskih sredstava?

- Ako već postoje tehničke gimnazije, zašto nema kvalifikacije nakon njihovog završetka?

- Šta podrazumijeva izučavanje predmeta, istorija religije ili religijsko obrazovanje? Zar ovo što je zamišljeno da se izučava u reformisanoj školi iz te oblasti ne može biti u sklopu istorije ili nekog drugog predmeta kao na primjer filozofije, ako je to kao što vi smatrate upoznavanje sa drugim vjerama, odnosno religijama. To je veoma problematično pitanje u našoj sredini.

- Učenici treba da imaju mnogo više dužnosti nego što je to predvidjeno u Knjizi za promjene. Podržavamo pravo na prigovor na rad nastavnika, ali i pravo na odsustvovanje od pet radnih dana u toku godine, ali ne u periodu ocjenjivanja, nije najsrećnije rješenje. Postoji dilema oko toga šta je to period ocjenjivanja?

- Kako se finansira dualni oblik kod stručnih škola i kako će se vršiti osposobljavanje učenika?

- Predlažemo da talentovana djeca imaju mentora, odnosno da se za njih organizuje mentorska nastava.


181

- Da li će iste škole u Crnoj Gori biti jednako tehnički opremljene ako se podrazumijeva da i lokalna samouprava učestvuje u finansiranju školstva, znači li to ukidanje pojedinih škola u Crnoj Gori zbog nedostatka finansijskih sredstava?

- Da li se razmišlja o poboljšanju materijalnog položaja nastavnika?

- Kakva je horizontalna prohodnost iz gimnazije prema stručnim školama?

- Hoće li stepen tehničke osposobljenosti škola zavisiti od ekonomije, lokalne sredine ili će i država učestvovati u finansiranju školstva?

- Predlažemo ukidanje vanrednog polaganja. - Da li će male škole biti u mogućnosti da obezbijede

potreban nastavni kadar za izborne predmete i da li će odredjeni nastavnici ostajati bez posla ako socijalni partner ne zahtijeva školovanje tog obrazovnog profila nakon odredjenog vremenskog perioda?

Predstavnici komisija odgovarili su na postavljana pitanja u skladu sa predvidjenim konceptom reforme obrazovanja. Napomena: Svaka alineja predstavlja pojedinačno mišljenje (pitanje, komentar ili predlog). Rasprava je zaključena u 12:30 časova.

Dragica Andjelić

JU GIMNAZIJA "STOJAN CEROVIĆ" NIKŠIĆ, 21.06.2001. GODINE Javna rasprava je vodjena unutar Nastavničkog kolektiva, a u ime Komisije za reformu gimnazijskog obrazovanje je prisustvovala Vida Kašćelan koja je iznjela uvodno izlaganje vezano za ponudjeni koncept. Nakon toga, uslijedila su pitanja, diskusija, predlozi, komentari i sl. Pitanja:

- Obzirom da su vršene konsultacije sa ekspertima iz inostranstva, da li je bilo konsultacija sa predstavnicima Ministarstva obrazovanja Srbije, posebno što smo dobrim dijelom upućeni na njihove udžbenike?

- Šta je sa izostajanjem učenika i da li je 30 neopravdanih izostanaka učenika u jednom polugodištu pravo rješenje koje može da riješi ovaj problem?


182

- Da li sa ovakvom materijalnom osnovu možemo ući u reformu obrazovanja? Kakva je ekonomska moć države kad su u pitanju promjene u obrazovanju i šta je sa materijalnom pozicijom prosvjetnih radnika?

Predlozi:

- Trebalo je dati više elemenata obrazovanja Francuske i Njemačke, obzirom da se radi o stabilnim privrednim sistemima koji u osnovi imaju stabilne obrazovne sisteme.

- Broj učenika u odjeljenju treba da bude maksimalno 20, posebno kada je u pitanju nastava iz stranih jezika, za koju ova Škola nema adekvatnu opremu.

- Skala ocjenjivanja od 1 do 5 nije dovoljna i treba je proširiti. - Tehnička gimnazija i u zakonskom i u organizacionom smislu

treba da pripadne stručnoj školi. - Istrajati na eksternom maturskom ispitu. - Eksterni način provjere znanja treba praktikovati u toku nastavne

godine. - Stavovi: - Administrativni aparat je glomazan, školska dokumentacija

preobimna a nadzorna služba takodje treba da doživi svoju reorganizaciju i da se iznadju i drugi mehanizmi kontrole rada u školi.

- Nekritički usvajamo strane udžbenike, posebno za strane jezike Longman metoda za I razred pokazala se lošom.

- U postojećem sistemu obrazovanja učenici su jako opterećeni, a nadarenim učenicima se ne poklanja potrebna pažnja.

- U raspravi je učestvovao veliki broj nastavnika, u osnovi prihvataju date promjene, smatraju da postojeće stanje zaista treba mijenjati i da su već svi pomalo umorni od jednog stereotipnog i šablonskog rada koji dominira u našim školama.

- Jasno je da promjene mogu i treba da budu postupne, tako da već u postojećim uslovima može se dosta toga uraditi, posebno u promjeni načina rada u školi, uvodjenju eksternih ispita i prije svega rasterećivanja nastavnih planova i programa.

Vidosava Kašćelan

JU GIMNAZIJA “TANASIJE PEJATOVIĆ” PLJEVLJA Savjetu za promjene u obrazovanju

1. Podržavamo Knjigu za promjene 2. Podržavamo uvodjenje gradjanskog obrazovanja 3. Redukovati nastavne planove i programe


183

4. Podržavamo uvodjenje izborne nastave 5. Potrebno je povećavanje broja časova informatike 6. Strani jezici - izborni predmeti (veći broj časova) 7. Eksterno testiranje ne treba da utiče na ocjenu nastavnikovog

rada. 8. Konačna ocjena usaglašena sa eksternom ocjenom i

nastavnikovom ocjenom 9. Ocjene iz osnovne škole - preporuka za odabiranje srednje škole 10. Poboljšavanje materijalne osnove škole i nastavnika 11. Stručno usavršavanje nastavnika 12. Da se pri odjeljenju za inspekciju oformi savjetodavna služba 13. Smanjiti normu časova nastavnika 14. Nastavni planovi i programi treba da budu otvoreni, prilagodljivi,

podložni promjenama, da učenici ne budu samo pasivni slušaoci već da se osposobe da misle i uče tokom cijelog života

15. Podržavamo opšti tip gimnazije - mogućnost izbora predmeta u skladu sa sposobnostima

16. Da Knjigu za promjene prati adekvatna zakonska regulativa.

Dragoje Knežević, direktor JU GIMNAZIJA "SLOBODAN ŠKEROVIĆ" PODGORICA Sjednica Nastavničkog vijeća, 26.06.2001. godine Direktor škole, gospodin Svetislav Bakić otvorio je sjednicu Nastavničkog vijeća sa jednom tačkom dnevnog reda: "Knjiga za promjene". Sjednici prisustvovali: Radovan Damjanović pomoćnik ministra prosvjete i nauke, Vidosava Kašćelan zamjenik predsjednika komisije za promjene u gimnazijalma i Dragan Bogojević član komisije. Tom prilikom gospodin Bakić je istakao važnost pitanja o kom bi se raspravljalo na ovoj sjednici i za našu Školu. "Gimnazija je do sada imala pet smjerova, a sa ovim programom se insistira na ukidanju smjerova i na prelazak na opštu gimnaziju", istakao je gospodin Bakić. Nakon uvodnog obraćanja gospodina Bakića članovima Nastavničkog vijeća obratila se gospodja Vida Kašćelan, zamjenik predsjednika komisije za reformu. Gospodja Kašćelan je pri tom pojasnila razloge zbog kojih se predlaže prelazak na klasičan tip gimnazije, ističući da je jako važno da članovi Nastavničkog vijeća iznesu svoje stavove i sugestije.


184

"Predloženi koncept gimnazije podrazumijeva uvodjenje izbornih predmeta, za koje je ostavljeno dovoljno prostora" - naglasila je gospodja Kašćelan. Sa daljim školovanjem broj izbornih predmeta raste, a u četvrtoj godini on čini trećinu programa. Prednost je u tome što učenici mogu da se opredijele za predmete koje oni žele. Fiksiranih usmjerenja ne bi više bilo. Prilikom upisa u srednju školu predvidja se testiranje na kraju osmog razreda (a predlog je da se polažu najmanje tri predmeta). Kada je u pitanju matura treba je prilagoditi odgovarajućim evropskim standardima, stoga i stoji predlog da se polažu tri obavezna predmeta. Time se obezbjedjuje da učenici koji polože maturu po tom programu mogu upisati fakultet i van naše zemlje. "Naš je zadatak, naglasila je gospodja Kašćelan, da utvrdimo koncept daljeg obrazovanja i u tom smislu očekujemo vaše predloge i sugestije". Nakon ovog obrazloženja predloga promjena od strane Vidosave Kašćelan riječ je uzeo direktor Bakić i prisutne podsjetio na niz vrlo inspirativnih pitanja o kojima bi se moglo porazgovarati. On je tom prilikom istakao problem brojnosti učenika u školi, ali i nedostatak nastavnih sredstava, i pozvao prisutne da iznesu svoje mišljenje i predloge. Za riječ se javio profesor Ranko Cicmil i u ime aktiva matematike iznio zaključke sa sjednice tog aktiva, održane 25.06.2001. godine. Zaključi su sljedeći:

1. Zadržati dva usmjerenja - prirodno-matematički i društveno-jezički.

2. Redukovati plan i program matematike za društveno-jezički smjer.

3. Škola treba da radi u jednoj smjeni. 4. Obezbijediti uslove za napredovanje uz odgovarajuću

finansijsku nadoknadu. Zaključke aktiva srpskog jezika i književnosti pročitao je direktor škole, gospodin Bakić. 1. Smanjiti normu 2. Uvesti etiku kao predmet 3. Produžiti odmor 4. Omogućiti napredovanje nastavnika u službi 5. Smanjiti broj učenika u odjeljenjima.


185

Ispred aktiva za hemiju javila se za riječ profesorica Ranka Jelić i istakla problem programa hemije za društveno-jezički smjer koji bi trebalo redukovati. Značajan problem za izvodjenje nastave iz ovog predmeta predstavlja i nedostatak makar jedne opremljene laboratorije, istakla je gospodja Jelić. Nakon iznošenja zaključaka predstavnika pojedinih aktiva članovi Nastavničkog vijeća su postavljali pitanja Komisiji za reformu. Profesor Gordana Vučinić "Koji predmeti čine opšteobrazovno jezgro i koliko ih je"? Profesor Slobodan Brajušković "Da li je imperativan zahtjev osnivanje gimnazije opšteg tipa". Profesor Predrag Ražnatović "Svi smo svjesni da su promjene neophodne i siguran sam da je to ozbiljan posao. Medjutim, pitam se kako se te reforme mogu izvesti u ovakvom materijalnom stanju". Prisutne je pozdravio zamjenik ministra za Prosvjetu i nauku, gospodin Radovan Damjanović i istakao da Knjiga za promjene ne sadrži ni jednu imperativnu stavku, te da je bitno da profesori kao ljudi najodgovorniji za proces nastave pokušaju da odgovore da li će ove reforme biti korak naprijed u odnosu na postojeće stanje. Pošto je gospodin Damjanović prisutnima pojasnio cilj reformi, za riječ se javio gospodin Dragan Bogojević da bi zainteresovanim za pitanje opšteobrazovnog jezgra dao odgovor. "Opšteobrazovnom jezgru bi pripadali matematika, maternji i strani jezik" - naglasio je gospodin Bogojević. Profesor Goran Pavićević je istakao problem nedostatka pomagala za izvodjenje nastave, a profesor Rubežić smatra da svi jezici moraju da budu rasprostranjeni ravnomjerno, te da je potrebno dati prostora ruskom i francuskom jeziku u odnosu na engelski. Profesorica Mirjana Perović smatra da opšta gimnazija nije ništa novo i da je dovoljno samo popraviti već postjeće uslove. Profesor Drago Kasalica problem smanjenja interesovanja za upis u Matematičku gimnaziju vidi u veoma lošim uslovima života u Studenskom domu, kao i u ukidanju djačkih stipendija.


186

Nakon što su pomenuti profesori iznijeli svoje stavove gospodin Damjanović je podsjetio prisutne da Knjiga za promjene podrazumijeva cjelokupnu populaciju, a ne samo gimnazijsku. Gospodin Damjanović je takodje izrazio neslaganje sa profesorom Kasalicom da je problem smanjenog interesovanja za Matematičku gimnaziju isključivo materijalne prirode. JU GIMNAZIJE "30. SEPTEMBAR" ROŽAJE Sjednica Nastavničkog vijeća JU Gimnazije "30. septembar" u Rožajama, održane 17.06.2001. godine TEMA: Javna rasprava o Knjizi za promjene Sjednicom Nastavničkog vijeća rukovodio je Hilmo Hadžić, direktor škole. Sjednici prisutni Zorica Kotri, profesor sociologije, pomoćnih direktora Gimnazije "Stojan Cerović" u Nikšiću, član Komisije za promjene u gimnazijskom obrazovanju i Miroljub Ralević, prosvjetni inspektor za nastavu ruskog jezika, član Komisije za promjene u gimnazijskom obrazovanju. Zorica Kotri je ukratko izložila najbitnije elemente Knjige za promjene, naglasivši da je knjiga otvorena za kritiku i prijedloge. Direktor Gimnazije, Hilmo Hadžić, upoznao je Nastavničko vijeće sa suštinom i ciljevima Knjige za promjene u gimnazijskom obrazovanju, istakavši da je po broju učenika ova škola najbolja po uspjehu u Repbulici, jer njihovi učenici osvajaju prva mjesta na takmičenjima i upisuju željene studije, a zatim je istakao da:

- promjene u obrazovanju ne mogu biti uspješne bez prethodno stvorenih uslova;

- demokratizaciju i decentralizaciju treba forsirati; - ne dopada mu se potpuno regionalizacija nivoa škola u Republici; - lokalni nivo u biranju direktora škole ne može zadovoljiti uslove,

već mora udjela da ima Ministarstvo prosvjete i nauke; - prilikom izbora direktora škola, kandidati za direktora treba da

ponude programe rada koje će realizovati, inače .. - Ministarstvo prosvjete i nauke na nivou opština treba da ima svoje

povjerenike, koji bi obilazili škole i o rezultatima obavještavali nadležne u Ministarstvu;

- inspekcijske kontrole ponekad nijesu dobrodošle za škole; - za uvodjenje je predmeta istorija religije, ali da nastavu ne izvode

hodže i popovi, već profesori istorije.


187

Gospodja Zorica Kotri je diplomatski, znalački i ubjedljivo dala odgovore na sva postavljena pitanja, učinivši ih jasnim. Zatim je nastupila druga grupa pitanja.

- U siromašnoj sredini teško je postići uspjeh, a još u poredjenju sa nekim razvijenim opštinama.

- Predmet o religiji će uspjeti samo ako ga postave na pravi način, i ako se ne umiješa politika.

- Predmetne nastavnike, koji izuzetno rade 20, 30 i više godina u nastavi, treba im se zahvaliti za rad i odvojiti ih od ostalih.

- U nastavnim programima fizike za 2 i 3 časa ima dosta grešaka u odmjerenosti programa pa je programe sa nekim učenicima teško ostvariti (30%).

- Velika je opterećenost učenika bespotrebnim nastavnim sadržajima.

- S uvodjenjem predmeta Istorija religije, nastupati orpezno. - Provjera učeničkih znanja putem standardizovanih i nacionalnih

testova pravo je rješenje promjena. - Da li je preuranjeno sa promjenama u obrazovanju? - Uvesti polaganje medjunarodne diplome.

Zorica Kotri je na kraju odgovorila na treći blok postavljenih pitanja i rezimirala izloženo, tako da su prisutni bili zadovoljni. Treba istaći da je skoro čitavu javnu raspravu pratila lokalna televizija Rožaja, koja će je emitovati gledaocima Rožaja. Zorica Kotri na kraju je dala opširan intervju o Knjizi za promjene Televiziji Rožaje.

Miroljub Ralević JU SREDNJA ŠKOLE "25. MAJ" TUZI Sjednica Nastavničkog vijeća JU Srednje škole "25. maj" Tuzi održane 17.06.2001. godine TEMA: Javna rasprava o Knjizi za promjene Sjednicom Nastavničkog vijeća rukovodio je Marko Berišaj, direktor Škole i upoznao prisutne sa suštinom i ciljevima Knjige za promjene, ukazavši na tendenciju izgradnje savremenog sistema obrazovanja, zamišljenog po ugledu na razvijene evropske zemlje, zahtijevajući da predmetni nastavnici daju svoje prijedloge i objasne promjene u vidu diskusije, kako bi se njihova mišljenja uklopila u promjene kvaliteta obrazovanja.


188

Član komisije za promjene u gimnazijskom obrazovnom sistemu, Miroljub Ralević, prosvjetni inspektor dao je kratko objašnjenje suštine i ciljeva Knjige za obrazovanje. Učesnici u javnoj raspravi ističu:

- budućnost reforme je i da li će ona uspjeti; - da li je Ministarstvo prosvjete i nauke spremno za reformu, da li

su predmetni nastavnici stručno pripremljeni. - da li je reforma preuranjena, treba još sačekati.

Direktor škole Marko Berišaj, govori i o ranijim reformama:

- dosta je idealnog zamišljeno, ali nije ostvareno; - današnje promjene u obrazovanju su najvažnije; - decentralizacija i demokratizacija će nešto više učiniti; - treba obrazovati stručni nastavni kadar; - treba rasteretiti učenike budućim nastavnim programima; - učenici bježe sa časova zbog preopterećenosti nastavnim

gradivom; - učenici sa nastavom na albanskom jeziku, u poredjenju sa onima

na srpskom, opterećeni su sa dva časa nedjeljno, jer izučavaju srpski jezik, te predlažu da se smanji broj časova albanskog jezika i časova matematike (navodi primjer da je za duži vremenski period škola dobila samo dva profesora matematike). Ovom predlogu su se suprostavili profesori albanskog jezika i matematike, zahtijevajući suprotno;

- u izradi nastavnih programa obavezno da učestvuju nastavnici praktičari.

Ostali učesnici javne rasprave:

- povećati nedjeljni broj časova informatike; - ko će planirati za nastavnike; - u ocjenjivanju koristiti standardizovane testove za provjeru

učeničkog znanja; - bilo je mnogo reformi i neuspjelih (takozvanih šuvarica).

Na kraju je izvršen kraći rezime izloženog.

Miroljub Ralević


189

JAVNA RASPRAVA O PROMJENAMA PREDSTAVNIKA SINDIKATA PROSVJETE I NAUKE I JU SREDNJE ŠKOLE “BRATSTVO - JEDINSTVO” Ulcinj Zapisnik sa javne rasprave održane u Ulcinju U organizaciji Sindikata prosvjete i nauke, u Ulcinju je održana javna rasprava o reformi gimnazije i srednjih stručnih škola. Javnu raspravu je otvorio predsjednik Saveza sindikata prosvetnih radnika. Predložene promjene u koncepciji gimnazijskog školovanja prezentirala je Vidosava Kašćelan, zamjenik predsjednika komisije za reformu gimnazije, a predloge promjena za srednje stručne škole prezentirao je Željko Raičević. Nakon prezentacije “Knjige za promjene” otvorena je diskusija. S obzirom da je javna rasprava održana u okviru “Susreta prosvjetnih radnika”, pored predstavnika iz Školskog centra iz Ulcinja, u diskusiji su učestvovali profesori iz različitih sredina (Berane, Kotor, Podgorica, Plav...) Velik broj pitanja odnosio se na promjene u srednjim stručnim školama, dok se dio pitanja odnosio na reformu globalno. U tom smislu su postavljena sljedeća pitanja:

- da li će nova koncepcija dovesti do stvaranja tehnološkog viška (zbog izbornosti predmeta)

- da li se reformom predvidja promjena statusa prosvetnih radnika (da li će im se vratiti dostojanstvo...)

- koliko je realno da se poredimo sa zemljama u kojima je bolji standard, a samim tim i uslovi za rad

- koliko će koštati reforma - da li je u postojećim ekonomskim uslovima moguće govoriti o

ovakvoj reformi (kako u postojećim objektima smanjiti broj učenika u odjeljenju...)

- da li je predvidjeno da predstavnik sindikata obavezno bude član Školskog odbora

- Pored ovih pitanja koja se odnose na reformu uopšte, postavljeno je nekoliko pitanja vezanih konkretno za reformu gimnazije:

- pitanje izbornih predmeta (gradjansko obrazovanje i religijsko obrazovanje) – koji će biti sadržaji ovih predmeta, koji kadar će ih predavati i da li je to u kontradikciji sa stavom da je u školi zabranjeno religijsko djelovanje.


190

- kako učenicima omogućiti pravo na pet slobodnih dana koji nisu u periodu ocjenjivanja, ako je ocjenjivanje kontinuiran proces

- šta će biti primarno ako se u ocjenjivanje uvede eksterno provjeravanje, ocjena na testu ili ocjena nastavnika

- da li je dobro učenike eksterno testirati kad nastavnik ima najbolji uvid u znanje učenika (i u ostale komponente...)

- kako postići da nastavnik bude socijalni model sistema vrijednosti...

Diskutanti su uglavnom postavljali pitanja, dok konkretnih sugestija ili predloga kako da se riješi odredjeni problem nije bilo. Na postavljena pitanja odgovorila je Vidosava Kašćelan. Nakon odgovora otvoren je drugi krug diskusije u kome nije bilo pitanja za predstavnike komisije za reformu gimnazije. Utisak je da su prisutni prihvatili data obrazloženja i da je splasnula bojazan izražena na početku rasprave da će ova reforma propasti kao i prethodne. Raspravu su zatvorili predstavnici Sindikata.

Slavica Vujović JU SREDNJA ŠKOLA "17. SEPTEMBAR" ŽABLJAK Rasprava je održana u Srednjoj školi "17. septembar" na Žabljaku, dana 29.06.2001. godine sa početkom u 11 časova. Raspravi prisustvuju Zorica Kotri, Savo Pejović i Dragica Andjelić, članovi Komisije za reformu obrazovanja, direktor Škole Milika Popović, nastavnici, predstavnici Zavoda za zapošljavanje, predstavnici Sindikata i predstavnici privrede na lokalnom nivou. Direktor Škole pozdravio je prisutne, a uvodnu riječ o reformi obrazovanja saopštila je Zorica Kotri. Zatim su Dragica Andjelić i Savo Pejović izložili koncept reforme gimnazijskog i stručnog obrazovanja. Nakon toga, otvorena je rasprava sa pitanjima, komentarima i prijedlozima kako slijedi:

- Da li se prvo obezbjedjuju materijalni uslovi za reformu? Odakle novac za takav poduhvat? Predlažemo da se prvenstveno obezbijede materijalni uslovi.

- -Podržavamo ocjenjivanje u dijelu izrade nacionalnih standarda pojedinačno za svaki predmet.


191

- Predlažemo izradu standarda za skalu ocjenjivanja, odnosno da se tačno zna šta treba znati za koju ocjenu da bi se na taj način ocjena formirala objektivno.

- Šta je to evropska dimenzija u nastavnim planovima i programima?

- Pretpostavljamo da će se teret ove reforme sručiti na ledja nastavnika srpskog jezika, matematike i stranih jezika, s obzirom na njihovu zastupljenost pa predlažemo da se norma ovih nastavnika smanji i da oni budu adekvatno finansijski nagradjeni.

- Da li je ova reforma opet eksperimentalna, odnosno da li će se ona prvo testirati pa ako se pokaže uspješnom da se onda realizuje?

- Religijsko obrazovanje stvara dilemu u smislu šta podrazumijeva njegovo izučavanje s jedne strane, a s druge strane može produbiti vjerske razlike.

- Koji su to izborni predmeti? - Šta znači ozbiljnijia priprema za maturski ispit? - Da li će socijalno partnerstvo biti zakonom regulisano? Ko

garantuje da će svršenim učenicima dvogodišnje i trogodišnje stručne škole biti obezbijedjen posao? Ako socijalni partner zahtijeva školovanje odredjenog profila onda tim učenicima treba obezbijediti posao. To se takodje mora ozakoniti.

- Koja su zanimanja predvidjena u dvogodišnjim i trogodišnjim stručnim školama?

- Potrebno je propisati adekvatnu pedagošku dokumentaciju. Tu treba iskazati tačnost i preciznost, počev od upisnice pa do diplome.

- Predlažemo da se planiranje u nastavi uradi na nivou države, a to bliže znači da nastavniku bude sve pripremljeno (godišnji i mjesečni plan rada).

- Da li se razmišlja o smanjenju broja učenika u odjeljenju i smanjenju norme nastavnika?

- Obezbjedjenje kadrova za potrebe socijalnih partnera biće veoma problematično u malim školama, odnosno sredinama. Kako riješiti taj problem?

- Opisno ocjenjivanje, koje su predložile srednje stručne škole, imaće svoje manjkavosti ako bude radjeno kao nekada, odnosno da se ocjena iskazuje sa riječima nezadovoljava, zadovoljava i ističe se. Predlažemo da se opisna ocjena ne unosi u svjedočanstvo jer uz nju treba komentar, tj. treba formirati dosije svakog učenika u kojem bi se pratilo i okarakterisalo znanje učenika.

- Eksterna provjera znanja dovodi nastavnika u nezavidan položaj, iskazuje sumnju u kvalitet njegovog rada.


192

- Da li će se obezbijediti udžbenici koji će adekvatno odgovarati nastavnim planovima i programima?

- Ko vrši izbor direktora škole? - Da li ova reforma dolazi tek nakon prve reformisane generacije

osnovaca ili ide uporedo sa reformom osnovne škole? - Da li će male škole biti u mogućnosti da obezbijede potreban

nastavni kadar za izborne predmete i da li će odredjeni nastavnici ostajati bez posla ako socijalni partner ne zahtijeva školovanje tog obrazovnog profila nakon odredjenog vremenskog perioda?

Predstavnici komisija odgovarili su na postavljana pitanja u skladu sa predvidjenim konceptom reforme obrazovanja. Napomena: Svaka alineja predstavlja pojedinačno mišljenje (pitanje, komentar ili predlog).Rasprava je zaključena u 13:30 časova.

Zapisničar

Dragica Anđelić Dr Nail Draga, član Savjeta za promjene PREDMET: Pismene primjedbe radne verzije izdanja "Knjiga za promjene" Na sjednici Savjeta održanoj 23.03.2001. godine u Podgorici razmatrana je radna verzija izdanja "Knjiga za promjene". Na tom sastanku, učestvujući u raspravi u vezi ove solidne knjige, koja predstavlja doprinos procesu obrazovanja u Crnoj Gori, izneo sam i moje primjedbe. Moje primjedbe su:

1. Izdanju "Knjiga za promjene" nedostaje poseban aneks (ili rezime) za nastavu na albanskom jeziku. Ovaj Savjet je obavezan da formira podsavjet koji bi pripremio ovaj aneks od stručnih lica.

2. Nedostaje razmatranje srpskog jezika (od sjutra vjerovatno crnogorskog jezika) kao nematernjeg jezika, jer ovaj predmet učenici sa nastavom na albanskom jeziku uče od prvog razreda osnovne škole, što je opterećenje za tu djecu. Predlažem, a ovaj Savjet je meritoran da odlučuje, da ovaj predmet počne da se uči od III razreda, onako kako je bilo prije 20 godina. Trenutno stanje pokazuje da djeca koja uče na albanskom jeziku, su opterećenija za jedan predmet više, a u vezi s tim postoje primjedbe od roditelja učenika.


193

3. U mješovitim nacionalnim sredinama kao što su Ulcinj, Tuzi i Gusinje, učenici bi trebalo da uče jezik sredine na recipročan način, kao fakultativni ili obavezni predmet, i to od III razreda.

4. U ovoj knjizi nedostaje detaljna informacija kakav će biti uticaj lokalne zajednice na kreiranju programskih sadržaja, jer je to za sve nas nešto novo, i predstavlja vjerovatno početak decentralizacije školskog sistema.

5. Učenici sa posebnim potrebama su poseban problem, šta da se radi sa njima kada ne postoji stručni kadar, kako formirati odjeljenje, i ko da radi s njima, naročito je problem sa nastavom na albanskom jeziku. Treba da se nadje jedno optimalno rješenje, jedan konsenzus prihvatljiv za sve nas.

6. Obuhvaćenost djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem u mješovitim nacioanlnim sredinama treba da bude u duhu nacionalne ravnopravnosti bez majorizacije. Kao tipičan primjer neproporcionalnosti u ovu oblast može da služi opština Ulcinj, jer obuhvaćenost djece ne odgovara nacionalnoj strukturi stanovništva, što je slučaj za poseban komentar.

7. Predlažem da se pri Ministarstvu prosvjete i nauke formira poseban bord za nastavu na albanskom jeziku, koji bi bio koristan reformi obrazovanja u Crnoj Gori. Slični modeli postoje u zemljama zapadne Evrope, a kao tipičan primjer može da posluži Belgija.

Čantrić Drago, član Savjeta za promjene u RCG SUGESTIJE NA VERZIJU KNJIGE ZA PROMJENE U OBRAZOVANJU Zakonska regulativa U okviru prijedloga o zakonskoj i podzakonskoj regulativi i upravljanju školom, kao i prijedloga o principima i ciljevima gimnazijskog programa, obuhvaćena su rješenja koja odgovaraju društvenim, ekonomskim i socijalnim promjenama u našem društvu. Gimnazije u Crnoj Gori Prijedlog o broju učenika u odjeljenju koji ne bi smio prelaziti 30, mogao bi se korigovati, tj. smanjiti. Prijedlog o trajanju gimnazijskog školovanja (15 - 19 godina) je realan i prihvatljiv. Upis učenika u gimnaziju Ako se usvoji prijedlog o eksternom provjeravanju znanja u osnovnim školama, koje će objektivizirati uspjeh učenika, onda će prijemni ispit za


194

gimnazije biti suvišan. Ako se dozvoli upis svim zainteresovanim učenicima (u okviru raspisanog konkusa), selekciju treba vršiti u prvom razredu gimnazije. Vrste gimnazije Prijedlog je prihvatljiv. Nastavni planovi i programi Prijedlozi koji se tiču odnosa opšteobrazovnog jezgra i izbornih predmeta djeluju realno, a što se tiče postojećih planova koji treba da trpe promjene, trebalo bi da, rukovodjeni iskustvima drugih zemalja, budu elastičniji u pogledu realizacije sadržaja i više prilagodjeni pokazanom interesu učenika. Dakle, trebalo bi više mjesta ostaviti slobodi planiranja i diskusiji sa učenicima o održanoj nastavi. Nastavni predmeti Mogućnost uvodjenja novih izbornih predmeta doprinijela bi razvijanju sposobnosti kritičkog mišljenja i prosudjivanja i povećala odgovornost učenika prema sebi, drugim ljudima i društvenoj sredini, te tu novinu svakako treba podržati i prilagoditi svojim prilikama i raspoloživom kadru. Nerasporedjeni časovi bi bili efikasniji nego sadašnja dodatna ili fakultativna nastava i pošto bi išli u susret učeničkim željama, povećali bi njihovu motivaciju i angažovanje. I zajedničke časove iz srodnih predmeta kada je korelacija sadržaja očigledna, takodje treba predvidjeti. Sedmični i dnevni raspored časova Treba jasno utvrditi kalendar sa jesenjim, zimskim i prolećnim odmorom i prilagoditi ga broju časova potrebnim za realizaciju nastavnog programa. Prava i obaveze učenika Uloga nastavnika Svi prijedlozi su prihvatljivi. Vrednovanje znanja učenika Ocjenjivanje je za predavača najosjetljiviji dio njegovog posla. Da bi se kriterijum ocjenjivanja usaglasio i izbjegla subjektivnost, treba, prije svega, izraditi standarde ocjenjivanja za svaki nastavni predmet. U okviru toga treba raščlaniti područja ocjenjivanja (npr. srpski jezik; savremeni jezik; književnost; lektira; pravopis itd), mada se i sada ocjenjuje na sličan način, ali sve je prepušteno samom nastavniku. Zbog toga treba dati preciznija uputstva za vrednovanje učeničkog rada.


195

Eksterna provjeravanja znanja treba da budu samo dopuna nastavnikovoj ocjeni, a samom nastavniku treba ostaviti dovoljno slobode i autnomnosti u okviru postavljenih standarda. Ujednačavanje kriterijuma u okviru škole moglo bi se postići i internim testovima koje ne bi pripremao svaki nastavnik pojedinačno, već stručni aktivi kroz prijedloge i zalaganje svih svojih članova. Nastavnici bi se mogli stručno usavršavati za praćenje i ocjenjivanje učenika, ne samo putem seminara, već i pomoću odgovarajuće literature koja bi im bila dostupna. Maturski ispit Da bi maturski ispit potvrdio znanje koje je učenik stekao u školi, on treba da bude obavezan za sve učenike i obimniji nego sada. Sve predložene promjene idu ka tome cilju i tek kad se precizira obim gradiva, nivo težine i način provjere, moći će se o njemu diskutovati. Koristeći se našim i iskustvom drugih evropskih zemalja, trebalo bi zadržati i pismeni i usmeni dio maturskog ispita, uz prisustvo eksternih članova, a prema jasno definisanim kriterijumima. Pošto će se program primjenjivati postepeno i uz detajno praćenje i analize a sačuvaće opšteobrazovni karakter gimnazije, smatramo da će promjene biti pozitivno ocijenjene od strane nastavnika kao njihovih realizatora. STAV AKTIVA PROFESORA MATEMATIKE POVODOM KNJIGE ZA PROMJENE U Herceg Novom 25.06.2001. godine Brisanje prirodno-matematičkog usmjerenja kao jednog od gimnazijskih usmjerenja, s jedne strane i nametanje opšteg smjera gimnazije, kao jedinog oblika gimnazije s druge strane, ukazuje na potrošački karakter naše sjutrašnjice. Postavlja se pitanje: ko i u ime čega ima pravo da u startu kreativnim mladim ljudima, sklonim prirodnim naukama, tehnici i informatici, uskraćuje konstruktivnu ulogu u našoj budućnosti. Dakle, sistem aksioma na kojima počiva novi model gimnazije je nepotpun i protivrječan, na štetu prirodnih nauka i matematike.


196

Predsjednik Aktiva Komlenović Bojana

Članovi aktiva Ne slažem se: Mato Mijojlović, S. Krivokapić, Sejdo Odalović, D. Pestorić, Š. Pejović, Gojko Djurdjević PREDLOG PROMJENA IZ OBLASTI RAČUNARSTVA I INFORMATIKA ZA GIMNAZIJU Aktiv informatike : Ž. Gardašić, V. Banićević PREDLOG PROMJENA IZ OBLASTI RAČUNARSTVA I INFORMATIKE ZA GIMNAZIJU Obzriom da živimo u eri kompjuterizacije i da skoro nema pojedinca koji u svojoj kući nema kompjuter i da skoro nema posla u kome se ne traži barem poznavanje rada na kompjuteru, samtram da bi ovaj predmet trebao da se u gimnaziji (bez obzira na smjer) izučava u sve četiri godine. Predlog:

- U prvoj godini sa dva časa sedmično da se obradi teorijski dio kao što je to i dosad bilo (kibernetika, teorija sistema i informacija, kodiranje, hardware, software) i upoznavanje WINDOWS-a.

- U drugoj godini sa dva časa sedmično rad u WORD-u i EXCEL-u, dakle ova godina da bude više bazriana na praktičnom radu.

- Treća i četvrta godina sa dva časa sedmično da budu bazirane na programiranju.

- Iz iskustva se može primjetiti da za jednu godinu učenja ovog predmeta i to u prvoj godini mi ne postižemo baš nikakvo obrazovanje naših srednjoškolaca iz ove oblasti.

- Prvo, i to što nauče u prvoj godini do četvrte godine zaborave, pa na fakultete odlaze nepismeni iz ove oblasti.

- Drugo, plan i program je preobiman i preozbiljan za uzrast od 15 godina.

- Rezultati su konstantno loši, a za predmet aprirori pre upisa u srednju školu važi mišljenje: "Informatika je teška, nećeš je sigurno razumjeti, jer nju niko ne može da razumije".

- Da bi se ovakvo mišljenje iskorjenilo, a učencii opismenili iz ove oblasti dovoljno da poslije srednje škole mogu otići na fakultet ili se zaposliti i pri tom imati znanja iz oblasti informatike, neophodno je uključiti sistematičnost i kontinuiranost u izučavanju.


197

- Da bi se ovo postiglo ovaj predmet je neophodno uvesti u sve četiri godine, kada je gimnazija u pitanju.

- Kada bi bilo koji stručnjak sa zapada mogao da vidi katastrofalan i sramotan plan za ovaj predmet, mislim da bi se u najboljem slučaju samo nasmijao.

Molim, onog ko bude ovo čitao, da shvati ozbiljno ovaj stvarno ozbiljan problem.

Vesna Banićević, prof. informatike


198


199

STRUČNO OBRAZOVANJE


200


201

JU Srednja hemijsko- tehnološka škola ''Spasoje Raspopović ''- Podgorica- 29. VI 2001.g. U vezi s vašim dopisom br. 01-2630 od 18.V 2001.godine, slobodni smo da Vas upoznamo sa sugestijama Nastavničkog vijeća naše škole u vezi sa Knjigom za promjene. Na sjednici Nastavničkog vijeća održanoj 29. juna 2001. godine, predsjednici stručnih aktiva su iznijeli svoja zapažanja u vezi sa pomentuom knjigom, a Nastavničko vijeće nakon rasprave, donijelo odluku da uputi izvjesne sugestije u vezi sa prijedlozima za promjene u stručnom obrazovanju. Nastavnici i stručni saradnici su pozitivno ocijenili prijedloge promjena, konstatovali da je dobro što su autori pomenute Knjige iznijeli osnovne karakteristike sistema obrazovanja u drugim zemljama ali smatraju da je ove prijedloge potrebno uskladiti sa našim uslovma u privredi, društvu, koji nijesu na nivou pomenutih zemalja. Ipak komparacija je korisna, opšte je mišljenje. Učenik se opredjeljuje na zanat na osnovu predispozicije, motiviše ga i nastavnik, ali bi mu obezbijedjen posao i novčana nadoknada (vidimo da u nekim zemljama "šegrti" primaju izvjesnu novčanu nadoknadu dok traje obuka...) takodje bili stimulans. Potrebno je redukovati programe opšte grupe predmeta na trećem stepenu u korist stručnih predmeta, na obrazovnom profilu: muški, ženski frizer. Problem udžbenika je vrlo prisutan u vezi s našim obrazovnim profilima, a zna se da je dobar udžbenik pretpostavka da teorija bude verifikovana u praksi. Udžbenici ruskog jezika su zastarjeli i ne odgovaraju potrebama savremene komunikacije i stručnog usavršavanja, te se ovaj problem mora riješii u skladu sa mogućnostima. Nastavnici fizičkog vaspitanja smatraju da nije dobro opisno ocjenjivanje iz estetske grupe predmeta i upućuju prigovor u vezi s tim, ali su svi zadovoljni prijedlogom da sami biraju direktora iz svojih redova, jer je to, smatraju, preduslov za dobru saradnju.


202

JU Srednja škola "Vuksan Djukić" Mojkovac- 26. VI 2001.g. Povodom ponudjene Knjige za promjene od strane Ministarstva prosvjete na nivou škole preduzete su intenzivne aktivnsoti. Na nivou Aktiva analiziran je materijal iz Knjige za promjene, a prijedlozi, sugestije i komentari sublimirani su na sjednici Pedagoškog aktiva. Takodje je znatan broj nastavnika prisustvovao savjetovanjima u Bijelom Polju i u našoj školi. Na osnovu svega definisaćemo ono što je bilo frekventno u raspravama kao i ono što je apostrofirano kao vid zaključaka.

1. Nepodijeljeno je mišljenje da je inicijativa za promjene izuzetno pozitivna. Posebno je dobra njena transparentnost odnosno mogućnost da svi akteri kroz javnu raspravu učestvuju u njenoj kreaciji.

2. Kada je princip decentralizacije u pitanju smatra se da je ideja racionalna i primjerena zahtjevima vremena ali su iznešene nekoliko dilema i bojazni. Naime, smatra se, da kada je finansiranje u pitanju, stvaranje jednog hibridnog oblika u smislu nadležnosti je u ovom momentu osjetljivo pitanje. Predlaže se da se uloga države smanji u finansijskom smislu i da se prebaci na druge asocijacije (lokalna zajednica, privredni subjekti).... To znači da manje sredine i nerazvijena područja imaju smanjenu mogućnost formiranja adekvatnih škola (s obzirom na privredne potencijale). Otuda predlažemo da se makar za početak zadrži dosadašnji oblik finansiranja, dakle centralistički, dok se ne steknu u privrednom smislu objektivni uslovi za decentralizaciju. Iz tih razloga ovaj prijedlog djeluje dosta futuristički.

3. Kada je kontrola kvaliteta u pitanju smatra se da je to dobra inicijativa zbog sve veće erozije upravo kvaliteta u obrazovanju. Ipak, smatramo da razdvajanje kontrolne i savjetodavne funkcije i formiranje inspekcijske službe je proširivanje administracije na državnom nivou, a čini se da je i sada mnogo. Inspekcijskim službama su data velika ovlašćenja što je u principu normalno, ali se postavlja pitanje da li je tako i u drugim segmentima društa. Očigledno je da će to biti najkontrolisanija služba a nijesmo sigurni da će imati i adekvatan status u društvu.

4. Smatramo da je kategorija izbornog predmeta jako prihvatljiva kao i procenat učešća Izražava se bojazan da izborni predmet neće biti adekvatan afinitetima učenika već će biti rezultat


203

mogućnosti škola (u tzv. Šuvarevoj školi izbornim predmetom se "krpio" tehnološki višak škola).

5. Nastavni planovi i programi nijesu bili predmet diskusija s obzirom da je to sljedeći korak ovih promjena ali se sugerisalo da se izradi novih nastavnih planova i programa pridje maksimalno ozbiljno i analitički, jer smatramo da je to možda i najbitniji dio ovih promjena u obrazovanju.

6. Kod prava i dužnosti učenika smatramo da je mnogo više dato prostora njihovim pravima, a manje dužnostima. Dobro je da je učenicima data mogućnost učešća u kreiranju nastavnih planova i programa, ali se u tome mora imati mjera jer je to isuviše ozbiljna problematika i da bi se pribjeglo bilo kakvoj improvizaciji.

7. Smatramo da je pozitivna inicijativa da se pristupi izradi Pravilnika o ocjenjivanju da se konačno utvrde standardi za vrednovanje učenika.

8. Mogućnost povećanja časova praktične nastave je dobra s tim da to bude praksa u pravom smislu te riječi.

Ovo su samo neke od sugestija od našeg Pedagoškog aktiva. Pozitivne strane ove Knjige za promjene nijesu date jer smatramo da je važnije za vaš budući rad ono što po našem mišljenju nijesu prava rješenja.

Rukovodilac pedagoškog aktiva, Pomoćnik direktora

Minić Zoran

JU ELEKTRO HEMIJSKA TEHNIČKA ŠKOLA BERANE- 2. VI 2001.g.

Na sjednicama koje su održane povodom Knjige za promjene, dostavljamo vam sljedeće primjedbe i sugestje kolektiva Elektro-hemijske tehničke škole u Beranama. U načelu kolektiv je saglasn da u stručnim školama se povećava obim časova iz stručnih predmeta i praktčne nastave, odnosno da dodje do redukovanja fonda časova iz opšteobrazovnih pedmeta.

Ono što Knjiga za promjene ne daje – nema uvida kod kojih nastavnih predmeta se povećava fond časova, odnosno kod kojih predmeta dolazi do redukovanja. S obzirom da je ovo stručna škola, nastavnici smatraju da će tehničke gimnazije sužiti stručne škole, te da sintagma tehnička gimnazija neće ništa nabolje promijeniti, i da treba zadržati sadašnji oblik stručnih škola. Naravno, kolektiv je saglasan, ako je zaista pravo rješenje tehnička gimnazija, da se to prihvati. Medjutim, ne vidimo da ima mjesta novim materijalnim izdacima za tehničke gimnazije – smatramo da


204

eventualna sredstva treba uložiti u poboljšanje kako materijalnog tako i kadrovskog potencijala u sadašnje oblike stručnih škola.

Veliki je strah kod nastavnika, koji smatraju da će reformom izgubiti radno mjesto – Knjiga o tome ne govori, nema odredjenog odgovora, a to je za mnoge nastavnike prioritet svih prioriteta. Neki nastavnici se plaše reforme i identifikuju je sa revolucijom koja jede svoju djecu.

Jedinstveni smo u mišljenju da kod privatizacije treba uvesti klauzulu da novi valsnik se obavezuje da dozvoli obavljanje praktične nastave našim učenicima. Većina naših škola je nedovoljno opremljena i ne zadovoljava normative za uspješno izvodjenje praktične nastave.

Smatramo da bez povoljnijih materijalnih uslova, bez jake materijalne osnove, ne možemo uspjeti u reformama. Treba podići nivo znanja kod učenika, a proširiti i produžiti kod nastavnika, radi veće efikasnosti reforma treba da zaživi u vremenu koje obiluje povoljnim okolnostima.

Reforma jeste još veće uspostavljanje i zaživljavanje sistema vrijednosti ne samo u oblasti prosvjete nego i šire, ako zaista želimo uspjeh simultano se mora krenuti za poboljšanje u ustrojstvu sistema vrijednosti po mogućnosti u svim branšama.

Jedna od primjedbi-odnosno naša sugestija bi bila da učenik koji je završio sva tri razreda odličnim uspjehom i ima primjerno vladanje ne oslobadja se polaganja završnog ispita. Zašto učenicima uskraćivati to pravo, ako su to pravo već ostvarili učenici IV stepena.

Imajući na umu da reforme želimo u vrijeme kada je došlo do erozije duha, znanja, morala i poremećenog sistema vrijednosti. S poštovanjem,

Direktor Vesko Vujović

PRIVREDNA KOMORA CRNE GORE 27. VI 2001.g.

U Privrednoj komori Crne Gore je 5. juna 2001. godine u okviru priprema reforme obrazovanja održana rasprava u vezi radne verzije "Knjiga za promjene" za djelove koji se odnose na

- stručno obrazovanje i - obrazovanje odraslih


205

Poziv za raspravu upućen je na 46 preduzeća od kojih je samo 6 predzeća bilo prisutno.

Nakon detaljnije rasprave u kojoj su učestvovali predstavnici privrede, Stručnih službi Privredne komore Crne Gore i Ministarstva prosvjete i nauke usvojene su sljedeće

Ocjene, stavovi i preporuke:

Reforma obrazovanja i uvodjenje promjena u postojećem obrazovanju datih u radnoj verziji Kjiga za promjene" predstavlja veoma značajan i složen projekat od interesa za Crnu Goru i njeno buduće mjesto i položaj u Evropskoj zajednici.

Očekivanja su da bi dosljedno sprovodjenje u život ovog projekta omogućilo izgradnju otvorenog, kvalitetnog i fleksibilnog sistema zasnovanog na demokratičnijim osnovama gdje će se više uvažavati prava učenika, roditelja i gradjana,

- U okviru Privredne komore treba nastaviti dalju javnu raspravu, bilo u okviru preduzeća, udruženja, grana ili pojedinih regiona.

- Na račun dosadašnjeg obrazovanja i obuke kadrova u formalnom ili neformlanom obliku obrazovanja, izrečeno je dosta kritika da je isto bio nepotpun i da objektivno nije bio prilagodjen savremenim potrebama privrede i tržišnom načinu privredjivanja.

- Stručno obrazovanje, zavisno od teničko-tehnoloških promjena i promjena za potrebe privrede, treba da obezbijedi adekvatnu pripremu kadrova za sadašnje poslove, kao i one koji se baziraju na razvoju pojedinog privrednog subjekta, ali i na projektovanom strateškom razvoju Republike. Shodno tome privredni subjekti treba da definišu program stručnog obrazovanja koji će pratiti tehničko-tehnološke promjene i promjene u strukturi privrede.

- Po uzoru na razvijene evropske zemlje u predloženim rješenjima za reformu stručnog obrazovanja, akcenat je stavljen na socijalno partnersto – Prirednu komoru. Sindikat i Država - preko Ministarstva prosvjete i nauke i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Saradnja socijalnih partnera u formlanom i u neformalnom obrazovanju posebno se odnosi na koncipiranju i realizaciji standardizacije zanimanja,planova i programa obrazovanja, izdavanju certifikata, izradi zakonske regulative, upravljanju školama i dr.


206

Ipak Knjiga za promjene ne predvidja šta je potrebno promijeniti kod socijalnih partnera da bi mogli da mijenjaju sadašnje stanje u obrazovanju.

Posebno je potencirana uloga Privredne komore, kao socijalnog partnera, za proces obrazovanja koji treba da dobije ključnu ulogu u sistemu promjena i prilagodjavanju obrazovanja tržišnim uslovima privredjivanja

Promjene u obrazovanju zadiru i u druge sistema i podsisteme rada i poslovanja, pa i Privredne komore koja treba da se organizuje i preuzme odredjene funkcije, kao i odgovornost zajedno sa drugim socijalnim partnerima.

Nameće se potreba da se i u okviru Privredne komore organizuje adekvatan sektor obrazovanja osposobljen za poslove i zadake u skladu sa kretanjima u privredi i standardima za podsticaj obrazovanja za potrebe rada i zapošljavanja.

Vaspitno-obrazovni ciljevi stručnog obrazovanja u pojedinim regionima zavisno od prirodnih uslova i drugih pogodnosti, trebaju biti determinisani konkretnim potrebama i interesima društva i samog regiona. Tako bi svi učenici odredjenog regiona bili osposobljeni za obavljanje stručnih poslova koji daje škola u dvogodišnjem trajanju – za privredne djelatnosti i grane privrede za koje u regionu postoje privredni uslovi ili industrijska osnova.

Politiku obrazovanja u regionima uskladiti sa njihovim razvojnim mogućnostima i stvoriti uslove za prohodnost u svim stepenima obrazovanja kako bi se obezbijedio stručni kadar, bar na nivou srednjeg stručnog obrazovanja (turizam, drvna industrija, poljoprivreda, metaloprerada itd.)

Ponudjeno rješenje sistema obrazovanja je dosta skupo i prevazilazi sadašnje materijalne, ekonomske i kadrovske mogućnoti privrede i društva. Ukoliko bi se broj škola i učenika u stručnom obrazovanju sveo na stvarne potrebe privrede ovaj problem bi bio znatno manje prisutan, a možda i eliminisan.

Shodno prednjem sredstva za školstvo treba namjenski usmjeravati i odgovarajućim mehanizmom odvojiti sredstva za ličnu potrošnju od sredstava namijenjenih za materijalne troškove i investicije, kako ne bi dolazilo do njihovog prelivanja.


207

Broj učenika za školovanje za rad van Republike treba ograničiti na maksimalno 20% upisanih, a zahtjeve za većim brojem ostvariti kroz sistem samofinansiranja, kako to rade i zemlje mnogo jače ekonomske snage.

Konstatacija u Knjizi za promjene da je obrazovanje veoma složen i dugotrajan proces koji zahtijeva postupnost i kontinuitet u stručnom usavršavanju je realna činjenica. Ipak za realizaciju ovog projekta neophodno je konkretizovati potrebne aktivnosti, odrediti rokove i izvršioce.

U Knjizi za promjene u dijelu stručnog obrazovanja Privrednoj komori nije data mogućnost da osniva bilo kakve stručne škole iako po Zakonu o Komori na to ima pravo.

Primjera radi u Francuskoj Privredna komora je poslije Ministarstva prosvjete najveći nosilac stručnog obrazovanja koje se realizje osnivanjem stručnih škola u njenoj organizaciji.

- U srukturi sistema uskladiti obrazovanje sa potrebama rada od najnižeg do najvišeg oblika, kako unutar sručnog tako i izmdju stručnog i opšteg obrazovanja.

- Tehnička gimnazija nije najjasnije definisana. Ne daje stručnu kvalifikaciju, a prema predlogu je svrstana u stručne škole koje pored stručnog tehničkog uglavnom daju opšte obrazovanje. Tako njeno koncipiranje nije u neposrednom interesu socijalnih partnera već u opštem društvenom interesu koji treba da odredi njen položaj. Mada prema našim ocjenama gimnazija u postjećim uslovima sasvim zadovoljava potreba sticanja znanja potrebnih za dalje školovanje na fakultetima. Blago rečeno uvodjenje tehničke gimnazije je pretjerano slijedjenje onog što drugi rade, a i traženje izlaza za zapšljavanje inženjerskog kadra koji zbog ekstenzivnog školovanje nema mjesta u privredi. Na taj način biće se inženjeri zaposliti u tehničkim gimnazijama, svršeni učenici će biti prirodno orijentisani na tehničke fakultete, a novi inženjeri na zapošljavanje u tim gimnazijama ili odlazak vani.

Knjiga za promjene nije obuhvatila:

- sistem uvodjenja viših škola i - sistem standarda znanja i certifikata.


208

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da su više škole za potrebe privrede bile najprofitabilnije, jer su obuhvatale postupnost u svm fazama osposobljavanja i drugim vidovima stručnog obrazovanja Stručno obrazovanje koje se stiče neformalno ili samoobrazovanjem treba realizovati kroz zajedničke programske osnove koje se utvrdjuju standardima znanja za odredjena zanimanja, odnosno poslove. Standarde znanja verifikovati putem sertifikata, kao javnom ispravom o kvalifikaciji i programima osposobljavanja, usavršavanja i specijalizcije.

- Obezbijediti mehanizam stalne, efikasne i pouzdane kontrole privatnih škola, pošto i nakon dvije godine može doći do pada kvaliteta, kao osnove za stalno finansiranje od strane države.

- Verifikaciju i priznavanje neformalno stečenog znanja i znanja stečenog samoobrazovanjem treba utvrditi standardima znanja.

POTPREDSJEDNIK Miodrag Caušević

JU SŠ »Ivan Goran Kovačić» - Herceg- Novi Ranko Čabrilo, direktor Nakon čitanja Knjige za promjene osjećam potrebu da napišem nekoliko riječi koje će nadam se biti skroman doprinos javnoj raspravi koja je u toku. Na početku pozdravljam promjene u školskom sistemu kod nas koje su bile neminovne i neophodno potrebne. Potpuno sam svjestan da materijalna situacija u kojoj se država nalazi nije takva da možemo bez ikakvih problema uraditi sve ono što nam se čini neophodnim, ali takodje sam svjestan da bez promjena koje će omogućiti jako obrazovanje nema napretka. Mislim da samo dobro obrazovani kadrovi, ma koliko u njih bilo uloženo materijalnih sredstava mogu pokrenuti državu naprijed i multiplicirati uloženo. Naše dosadašnje obrazovanje, sprema učenika da bude jednog dana naučnik. Kolike su potrebe države za naučnicima? Koliko njih koji završe srednju školu i postanu naučnici? Ono što ih ne učimo u školama je život i puno praktičnih stvari koje će im olakšati život. Naravno ovo ne znači da treba nauku izbaciti ili ignorisati, ali svesti je na pravu mjeru svakako.


209

Obzirom da radim u srednjoj školi koja pored gimnazije ima i druge srednje stručne škole osvrnuću se ukratko po tezama na ovaj dio Knjige za promjene.

• Dovesti na isti nivo u trogodišnjm školama školski i dualni oblik škole, što se tiče prakse i kurikuluma. Razlog: Ako školujemo, na primjer, stolara on dobija istu diplomu i u jednom i u drugom obliku, zašto onda razlike u školi.

• Po meni tehničke gimnazije u ovakvom predlogu nemaju baš veliku svrhu. Ako smo sada ukinuli smjerove u gimnaziji i uveli jedinstvenu gimnaziju gdje se učenici preko izbornih predmeta okreću društveno-jezičkoj ili prirodno-matematičkoj orjentaciji, onda bi bilo bolje da kroz izbor predmeta opredjeljuje i ka tehnici. Obzirom da stručne škole podrazumjevaju i ulogu socijalnih partnera nisam siguran da će se naći socijalni partneri koji su zainteresovani za tehničke gimnazije. Čini mi se da bi bolje rješenje bilo sa jednom drugačijom vrstom gimnazije koja bi se i drugačije zvala i imala: - niži standard od opšte gimnazije u nekim opšteobrazovnim predmetima, a veći standard u umjetničkoj grupi predmeta, s ciljem da se talentovanim učenicima omogući da upišu neki od umjetnihčkih fakutleta.

• Omogućiti da se učenici nakon srednje škole (dakle i gimnazije) mogu upisati na višu školu. Osim socijalnih postoji i niz drugih razloga za ovo. Sada je predloženo da, na primjer, učenik koji završi tehničku gimnaziju mora godinu dana da priprema stručni ispit, položi stručni ispit pa tek onda ide na višu školu.

Ranko Čabrilo

JU SŠ "I. G. Kovačić" Herceg Novi

JU Srednja škola "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi JAVNE RASPRAVE POVODOM "KNJIGE ZA PROMJENE" 07. JUNA 2001. GODINE Nakon uvodnog dijela, u raspravi su uzeli učešća profesori, članovi kolektiva JU Srednje škole "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi, koji su se uključili svojim pitanjima, sugestijama i predlozima: Siniša Krivokapić, profesor matematike, postavio je pitanje vezano za termin početka promjena i eventualnog smanjenja broja nastavnih predmeta u gimnaziji. Vidosava Kašćelan, predstavnik Ministarstva istakla je da je napravljen plan, na osnovu koga će se pristupiti realizaciji promjena tj. reforme. U gimnaziji može brzo da se otpočne sa novim


210

konceptom, pri čemu treba krenuti od nekog većeg centra, a zatim sagledati ostvarene rezultate. Izradiće se adekvatna zakonska regulativa, a biće oformljene i komisije za rad na nastavnim planovima i programima. Centralno pitanje je koji obim informacija treba da se savlada unutar nastavnog plana i programa. Savo Pejović, predstavnik Ministarstva nagalasio je da će se u stručnim školama broj nastavnih predmeta bitno smanjiti u korist praktičnog obrazovanja. Zastupljenost praktičnog dijela variraće u rasponu od 20 - 50%. Konstatovano je da fond časova treba da se zadrži na nivou od 32 časa sedmično. Ranko Čabrilo, direktor škole naglasio je da stručne škole, uključujući i one u trogodišnjem trajanju, karakteriše visosk procenat opšteobrazovnih predmeta. U buduće bi trebalo dati prioritet kvalitetnijem savladavanju vještina koje su neophodne za obavljanje odredjenog posla, tj. učenicima treba dati mogućnost da što bolje nauče zanat. Višnja Kosović, profesor filozofije, upitala je kako će se programi realizovati, klasičnim metodama ili putem aktivne nastave. Postavljeno je i pitanje materijalnih sredstava, neophodnih za realizaciju ovog projekta, a jedno od pitanja je i sledeće: "Da li će osoblje, tj. nastavni kadar biti dodatno edukovan". Milomirka Šumanović, profesor istorije, smatra da najprije treba sačekati da prva generacija osnovaca koja startuje po novom programu završi svoje osnovno obrazovanje, pa tek onda treba preći na novi tip gimnazije. Naglasak je na postupnosti u procesu prelaska na "novu" školu? Mato Mijajlović, profesor matematike, smatra da region Boke nije dovoljno zastupljen u stručnim tijelima koje treba da sačine nove programe; u dijelu Knjige promjena, u kome se obradjuje istorijat školstva u Crnoj Gori nije sagledana prosvjetna tradicija Boke Kotorske. Profesor Mijajlović je upitao u kom procentu su aktivno uključeni izvodjači nastave sa većim iskustvom u postupak koncipiranja novih nastavnih planova i programa. Osvrnuvši se na osnivanje privatnih gimnazija, upitao je da li je izgradjena pravna regulativa na osnovu koje će funkcionisati ovaj tip škole. Profesor Mijajlović smatra da je insistiranje na uvodjenju opšteg tipa gimnazije apsurdan predlog, jer po njemu, na gimnazijskom uzrastu treba da postoji lagano opredjeljenje učenika za odredjeno usmjerenje; biranjem opšteg smjera sprječava se donošenje stručne odluke. Što se programa matematike tiče, njega ne treba mijenjati kad je gimnazija u pitanju. Pozitivnom novinom smatram mogućnost izučavanja nekog


211

nastavnog predmeta na standardnom ili višem nivou. Mišljenja je da neki predmeti, poput matematike, maternjeg jezika, informatike i stranog jezika treba neizostavno da budu obaveznog karaktera. Prilikom izrade raspored časova, prva tri časa trebalo bi odvojiti za ova četiri predmeta, a preostale časove za nastavu izbornog predmeta. U pogledu ocjenjivanja učeničkog znanja, trebalo bi inovirati skalu od jedan do pet, tj. raširiti raspon u ocjenjivanju. Zoran Radojčin, profesor fizike, izrazio je skepticizam u pogledu izborne nastave, naglasivši da ona po nekim ranijim iskustvima vodi ka "odlivu" u obrazovanju i težnji učenika da se izjasne za lakše predmete. Uska specijalizacija koja se promoviše kroz koncept promjena u stručnom obrazovanju, po mišljenju Z. Radojčina više pogoduje sredinama razvijenijim od naše. Milica Tušup, profesor psihologije, osvrnula se na uvodjenje izbornih predmeta upitavši koliko kombinacija izbornih predmeta će učenici imati na raspolaganju i postavila je pitanje kvaliteta izbornih predmeta. Na tom uzrastu, učenici nisu još dovoljno formirani kao ličnost, što dovodi u pitanje valjanost njihovog izbora. Sporno pitanje je i ko će birati kadar za sprovodjenje izbornih predmeta. Istakla je i da ne bi trebalo unositi izmjene na planu egzistiranja postojećih usmjerenja u gimnaziji. Mira Jovanović, profesor ekonomske grupe predmeta, smatra da su predložene promjene svojevrsna uranilovka budući da nema udžbenika za učenike stručnih škola, čime su profesori prinudjeni da učenicima diktiraju gradivo. Zbog obimnosti gradiva zanemarena je i vaspitna uloga nastavnika, nije ostavljeno dovoljno prostora za komunikaciju na relaciji nastavnik - učenik, pa stoga nije ni čudno što se učenik tretira samo kao broj u dnevniku. Najprije bi trebalo stvoriti materijalnu bazu, pa tek onda krenuti u realizaciju predloženog koncepta promjena. Milorad Kisjelica, profesor političke ekonomije, je naglasio da postoji problem prakse u trogodišnjim i četvorogidšnjim školama trgovačke struke. Upitao je kako će se preduzeća obavezati za prijem učenika na praksu. Vidosava Kašćelan istakla je da su za reformu potrebni nastavnici, pri čemu ne treba školovati nove ljude. Nova škola bi u većoj mjeri trebala da bude individualizovana. Nastavnici moraju uložiti napor da više pridju djeci čime će se otvoriti prostor za komunikaciju i oslobadjanje kreativne energije. Što se tiče ekipa koje su nosioci ovog projekta, vodilo se računa da one budu operativne, da imaju mogućnost brzog okupljanja zbog čega nije ispoštovan princip ravnomjerne teritorijalne zastupljenosti. Kada je


212

riječ o postupnosti promjena, tj. čekanju da se iškoluje cijela generacija osnovaca po novom konceptu, tim činom bi se izgubilo na vremenu koje je suviše dragocjeno kada je obrazovanje u pitanju. Nastavnik će moći da kreira sam jedan dio programa, čime će se izaći u susret kreativnosti umjesto dosadašnjeg krutog formalizma u konstruisanju i realizaciji nastavnih programa. V. Kosović je postavila pitanje vezano za metriku vrednovanja nastavničkog rada, usavršavanju nastavnika itd. M. Dragićević, profesor sociologije, je skrenuo pažnju na teškoće vezane za prekde kontinuiteta kod izučavanja izbornih predmeta. Po njemu, problemi mogu da se jave ukoliko učenik odustane od nekog izbornog predmeta koji je obimnijeg karaktera kao na primjer istorija. S. Pejović se slaže sa predlogom profesora M. Mijajlovića da treba inovirati skale ocjenjivanja, jer je postojeće ocjenjivanje od jedan do pet nedovoljno osjetljivo za razlike. Zato se kod pojedinih predmeta (fizičko vaspitanje, likovno i muzičko obrazovanje) uvodi opisno ocjenjivanje. Kod stručnih škola treba povesti računa o školskim radionicama koje treba da budu proizvodnog karaktera. Pošto su promjene u tehnologiji skokovite, značajna pažnja posvećena je i neformalnom, permanentnom obrazovanju. Nastavnici praktične nastave će se regrutovati iz majstorskih škola. Preduzeća će morati da prime učenika na praksu, i da im obezbijede sve potrebne uslove za nesmetano školovanje. V. Kašćelan je naglasila da će pravna regulativa za privatne gimnazije biti uspostavljena do jeseni. Javnoj raspravi prisustvovalo je 57 članova kolektiva JU Srednje škole "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi.

ZAPISNIČAR Sanja Dorčić PREDLOG PROMJENA IZ OBLASTI RAČUNARSTVA I INFORMATIKE PREDLOG ZA SREDNJE STRUČNE ŠKOLE I TO: Turistička, Trgovačka, Ugostiteljska i Frizerska

U četvorogodišnjoj trogvačkoj školi predlažem ukidanje učenja BASIC-a i što više praktičnog rada na računaru i to: Windows 98 (jer se nalazi na


213

računaru) i Microsoft Office 2000 i to rasporedjeno u dvije godine učenja kao i do sada. U prvim razredima trogodišnjih škola i to: Trgovačka, Ugosititeljska i Frizeri, predlažem što više praktičnog rada na računaru i to Windows 98 i Microsoft Office 2000 rasporedjeno u dva časa informatike sedmično umjesto jednog časa u prvom razredu, kao do sada. U turističkoj školi predlažem isto tako praktičan rad na računaru: Windows 98 i Microsoft Office 2000 i učenje BASIC-a ili PASCAL-a ili "C" jezika, sa tim da se u drugoj godini fond časova poveća sa jednog na dva časa sedmično.

Gardašević Žana prof. informatike i matematike

STRUČNE ŠKOLE Konkretan predlog za drugi razred srednjih stručnih škola za predmet likovna umjetnost kroz plan i program. Dopuna praktičnog rada bi bila još 3 do 4 časa rada na dizajnu, tekstilnom, grafičkom ili industrijskom dizajnu upotrebnih predmeta široke namjene. Prvog časa bi se učenici upoznali šta je dizajn, principi u dizajnu i faze u izradi dizajna. Drugog časa bi učenici u skraćenoj verziji radili na dizajnu, idejno novim rešenjima predmeta. Rad na skicama, odabiranje skice. Trećeg časa rad na projektu, odabrane idejno nove skice i rad na prototipu na osnovu crteža i projekta, eventualno četvrtog časa. AKTIV EKONOMISTA Primjedbe na planiranu reformu:

1. Posvetiti više pažnje zakonskom regulisanju prakse u stručnim školama. Zakonom predvidjeti obaveze preduzeća, gdje se obavlja praksa, prema učenicima kao i prava i obaveze učenika.

2. U nastavnom planu i programu za stručne škole, predvidjeti više stručnih predmeta, da bi učenici savladali zanat u toku školovanja.


214

- regulisati opšte predmete, tako da učenici budu u situaciji da od 11 predmeta imaju 3 stručna a 8 opštih predmeta.

3. Zakonskom regulativom propisati obaveznu nabavku i korištenje nastavnih pomagala (stručna dokumentacija; stručna ogledna nastava), da bi se učenicima teorija mogla potkrijepiti praktičnim dijelom. (To je onaj dio koji na praksi nijesu u stanju savladati zbog nedostatka vremena ili volje kadrova preduzeća, gdje obavljaju praksu).

4. Obavezno obezbijediti udžbenike za stručne predmete, jer do sada ti predmeti nisu bili pokriveni školskom literaturom, kao i prilagoditi njihov sadržaj trenutnom okruženju – a ne prošlosti.

5. U predvidjenoj reformi, staviti u ravnopravan položaj i ulogu vaspitanja, a ne samo obrazovanja učenika. Učenik mora biti maksimalno zaštićen u školi i osjetiti da je dobrodošao, sa svim svojim problemima, dilemama i nedoumicama.

6. U nastavnom planu i programu ostaviti profesoru par časova (6 – 8) u toku školske godine, da ih formira i održi, u skladu sa sopstvenim željama, a prema situaciji u pojedinim odjeljenjima. Smatramo, da bi elastičnost plana i programa omogućila profesoru da uspostavi bolji odnos sa učenicima, i obratno.

7. Prilagoditi reformu školstva stvarnim potrebama društva, kao i stvarnoj situaciji u pojednim sredinama, privrednoj, ekonomskoj i dr.

PREDSJEDNIK AKTIVA JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA PLJEVLJA Pljevlja, 29.VI 2001.g PREDMET: Primjedbe, predlozi i sugestije

na Knjigu za promjene Nastavničko vijeće Srednje stručne škole Pljevlja, na sjednici od 16.06.2001. godine, razmatralo je Knjigu za promjene. Na ovoj sjednici, na kojoj su prisustvovali i vaši predstavnici, nakon duže rasprave, usvojeni su sljedeći predlozi, primjedbe i sugestije:

1. Promjene u obrazovanju, u svim segmentima, su neophodne, jer obrazovanje, po svojoj suštini i smislu postojanja, mora pratiti ukupne promjene u društvu i stalno biti u njihovoj funkciji. Kniga za promjene, u cjelini gledano, daje odgovor na ključna pitanja koja se odnose na vrstu, obim i dubinu promjena u obrazovanju, te na dinamiku i vrijeme njihove realizacije.

2. Najobimnije i najdalekosežnije promjene predlažu se u stručnom obrazovanju. Slažemo se, svakako, da su promjene u tom


215

segmentu obrazovanja najneophodnije. Medjutim, smatramo da su predložene promjene u tom dijelu prilično radikalne, jer su za njihovu realizaciju neophodni odgovarajući uslovi, koje mi, realno gledajući, ne možemo obezbijediti za duži period. Socijalno partnerstvo, na kome treba da se najvećim dijelom temelji stručno obrazovanje, podrazumijeva bogato i stabilno društvo, sa razgranatom i razvijenom tržišnom privredom. Stoga nam u tom pogledu razvijene zapadne zemlje, pa i Sloevnija, ne mogu biti model koji treba odmah da primijenimo, već uzor i cilj kome treba postepeno da se približavamo. Treba se, dakle, čuvati radikalnih zahvata, jer, da se podsjetimo, iza sebe već imamo jednu veoma neuspješnu reformu sa brojnim negativnim posljedicama.

3. U cjelini gledano, realno bi bilo da se u stručnom obrazovanju, u svim fazama, smanji broj opšteobrazovnih predmeta i u znatnoj mjeri redukuju nastavni sadržaji iz tih predmeta, te da se sa većim fondom časova zastupe užestručni predmeti i praktična nastava i stvore povoljniji uslovi za njeno izvodjenje. Ovo se naročito odnosi na trogodišnje stručne škole. Medjutim, smatramo da i tim učenicima treba obavezno dati elementarno opšte obrazovanje.

4. Tehničke gimnazije, onako kako su projektovane u Knjizi za promjene, ne bi trebalo svrstavati u stručno obrazovanje. One se neznatno razlikuju od gimnazija opšteg tipa, te ih treba tretirati kao vrstu gimnazije. Sličnost sa gimnazijom je dominantna: i jedna i druga imaju 70% opšteobrazovnih predmeta, a 30% izbornih predmeta, skoro da je identičan maturski ispit, po završetku tehničke gimnazije ne stiče se struka, odnosno zanimanje, itd. Te zaista nema ni jednog valjanog argumenta da tehničke gimnazije pripadaju korpusu stručnih škola.

5. Smatramo, takodje, da predloženu strukturu i organizaciju administracije za oblast obrazovanja na državnom nivou treba prilagoditi realnim potrebama i mogućnostima Republike Crne Gore. Treba se opredijeliti za racionalno rješenje, u smislu da je dovoljno, pored resornog ministrstva, kao organa uprave, osnovati jednu upravnu organizaciju, koju bismo uslovno nazvali Zavod za školstvo, koji bi obavljao stručne i upravne poslove, kao što su: inspekcijski nadzor, stručnosavjetodavni rad, razvoj i programiranje, stručno usavršavanje, itd.

6. Prihvatljivo je opredjeljenje da se oblast obrazovanja, od predškolskog do zaključno sa srednjim, u dijelu koji se odnosi na pitanja koja su zajednička za sve te segmente obrazovanja, reguliše jednim opštim zakonom, te da se sve ostalo reguliše posebnim zakonima za pojedine vrste škola.

Milosav Grbović


216

SEMINAR O PROMJENAMA U STRUČNOM OBRAZOVANJU I OBRAZOVANJU ODRASLIH Ulcinj, 11. i 12. jun 2001. MINISTARSTVA PROSVJETE I NAUKE, ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE I NACIONALNE OPSERVATORIJE UZ PODRŠKU EUROPEAN TRAINING FUNDATION (ETF) Prijedlozi i sugestije Uvod Analiza stanja i predložena rješenja mogu se ukratko opisati: Vrijeme uvođenja promjena u obrazovnom sistemu Crne Gore karakteristično je po brzim promjenama na ekonomskom, socijalnom, kulturnom i tehnološkom planu. Tržište rada je sve izbirljivije i heterogenije, ono postavlja sve veće i složenije zahtjeve. Prestaje potreba za jednim brojem zanimanja i pojavljuje se potreba za novim ranije nepoznatim. Dakle, promjene u obrazovanju su zadatak od najvećeg značaja za demokratski put ka društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore. Cjelokupan proces promjena u Crnoj Gori mora biti zasnovan na principu pravne države uz puno poštovanje prava čovjeka, na principima demokratičnosti, autonomnosti i jednakih mogućnosti za sve, na uvođenju sistema kvaliteta, sistema sertifikata i uključivnje u evropske trendove obrazovanja. Promjene su dalekosežne i radikalne ako se ima u vidu da je sadašnji sistem veoma centralizovan, da je nedovoljno fleksibilan, neprilagođen zahtjevima tržišta rada, pa sa jedne strane imamo višak radne snage, a sa druge nedostaju zanimanja koje tržište traži. Sadašnji sistem obrazovanja nije kompatibilan sa obrazovnim sistemima razvijenih evropskih zemalja. O9brazovanje odraslih je nedovoljno sistemski uređeno, ne postoje posebne službe koje se bave ovim obrazovanjem, minimalni je udio finansiranja iz budžeta i nedostaju andragoški stručnjaci za ovaj vid obrazovanja. Stručno obrazovanje mladih i odraslih treba razvijati kao jedinstveni sitem. Bitni elementi u procesu decentralizacije su kontrola kvaliteta i evaluacija. Posebno se naglašava potreba kontrole kvaliteta rada škole te se razvijaju novi oblici evaluacije. Kvalitet rada se ne mjeri brojem upisanih


217

polaznika i onih koji završavaju obrazovne programe, već kvalitetom stečenih znanja i vještina i njihovom valorizacijom na tržištu rada. Sagledavajući mogućnost decentralizacije administracije i upravljanja, koja je predložena u Knjizi za promjene, prenos odredjenih funkcija na lokalni i institucionalni nivo, razmatrajući ponuđena alternativna rješenja i ostala otvorena pitanja, zatim organizaciju, upravljanje i strukturu stručnog obrazovanja, mjesto i ulogu socijalnih partnera (Komore, Sindikata, Zavoda za zapošljavanje), upis učenika, vrste srednjih škola i njihovo trajanje, vrednovanje znanja učenika i obrazovanje odraslih na seminaru »Promjene u stručnom obrazovanju i obrazovanju odraslih u Crnoj Gori« održanom u Ulcinju 11 i 12. juna 2001. godine, u organizaciji Ministarstva prosvjete i nauke, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Nacionalne opservatorije, uz podršku European Training Foundation (ETF), na kome su učestvovali brojni predstavnici navedenih organizacija, škola, poslodavaca, socijalnih partnera, sredstava javnog informisanja, u dvodnevnom radu, u plenumu i po radnim grupama, razmatrane su: promjene u obrazovanju – Knjiga za promjene u obrazovanju Crne Gore, problematika radne snage i zapošljavanja, uloga Savjeta za promjene u obrazovanju Republike Crne Gore, pogled EU na obrazovanje u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na promjene u stručnom obrazovanju i obrazovanju odraslih. Uvažavajući značaj navedenih razloga i analizu postojećeg stanja učesnici su podržali Knjigu za promjene kao osnov da se u Crnoj Gori pristupi promjeni organizacije, finansiranja, programske strukture, stručnog obrazovanja, omladine i odraslih i da se u tom cilju osnuju institucije socijalnog partnerstva koje će dovesti do realizacije postavljenih principa i ciljeva u pravcu Evrope znanja. Za postizanje projektovanih ciljeva staviti naglasak na:

- Povezivanje stručnog obrazovanja sa tržištem radne snage u cilju postizanja višeg nivoa stručnih i drugih znanja,

- Mobilnost i adaptibilnost radne snage prilikom zapošljavanja, - Izučavanje stranih jezika (jezik struke) i vještina komunikacije na

maternjem i stranim jezicima, - Komunikaciju i - Podizanje informatičke pismenosti na svim nivoima obrazovanja,

a naročito u programima stručnog i obrazovanja odraslih. I. DIO Analizirajući data rješenja, učesnici su predložili:

Institucije, organizacija i upravljanje u stručnom obrazovanju


218

i obrazovanju odraslih Državni institut za obrazovanje U Knjizi za promjene dat je prijedlog da se formira Državni institut za obrazovanje i državni centri. U knjizi je ovaj dio administracije definisan na sljedeći način. Državni institut za obrazovanje Osnovala bi Vlada Crne Gore kao samostalnu ustanovu. Pripremao bi stručne zadatke o pitanjima iz nadležnosti stručnih savjeta, istraživački rad, rad na projektima, nastavne planove i programe, stručno usavršavanje nastavnika, utvrdjivanje standarda znanja učenika i studenata i dr. Predlažemo formiranje: - Državnog centra za stručno obrazovanje - Državnog centra za obrazovanje odraslih Oni bi bili zaduženi za razvoj i savjetodavnu djelatnost. - Državni ispitni centar, bi bio zadužen za ocjenjivanje rada učenika, studenata i odraslih lica. Sve ove centre osnovala bi Vlada Crne Gore kao samostalne ustanove. Alernativa 1: Umjesto državnih centara, državni institut za obrazovanje formira organizacione jedinice koje vrše funkciju državnih centara. Alternativa 2: Umjesto formiranja Državnog instituta za obrazovanje, Državnih centara, Državnog inspektorata, moguće je formirati - Zavod za školstvo kao polivalentnu institutciju sa većim brojem odjeljenja: - Odjeljenje prosvjetne inspekcije - Odjeljenje za stručno-savjetodavni rad - Odjeljenje za razvoj i programiranje - Odjeljenje za stručno usavršavanje. Prilikom predlaganja institucija, vodilo se računa o potrebama ali i realnim mogućnostima, i intencija je da se iskoriste postojeći kadrovi uz minimalno povećanje administrativnog dijela. Formiranje Državnog instituta za obrazovanje bi:

- Nepotrebno povećalo administrativni aparat, - Otežalo pristup socijalnih partnera,


219

- Dovelo do gubljenja specifičnosti stručnog obrazovanja mladih i odraslih, - Narušilo koncept stručnog obrazovanja datog u Knjizi za

promjene. Takođe, smatramo da umjesto ponuđenog prijedloga i alternativa treba formirati tri samostalna državna centra:

1. Državni centar za opšte obrazovanje, 2. Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih i 3. Državni ispitni centar.

Državni centar za opšte obrazovanje Nadležnosti ovog državnog centra se definišu na nivou opšteg obrazovanja. Predlažemo da se unutar državnog centra za opšte obrazovanje formira odjeljenje za opšte obrazovanje odraslih. Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih Ovaj centar imao bi nadležnosti u razvojno-istraživačkom radu, priprema i realizacija projekata, rukovođenje projektima na području stručnog obrazovanja, izradi nastavnih planova i programa. Utvrđivao bi standarde znanja, stručno usavršavanje nastavnika, pripremu standarda zanimanja, obavljao savjetodavnu djelatnost u okviru stručnog obrazovanja i druge poslove definisane zakonom. Analizirajući zadatke na području stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, zaključeno je, da se zbog specifičnosti koje se ogledaju kroz:

- Specifičnost realizacije stručnog obrazovanja, - Neophodnost učešća socijalnih partnera u procesu stručnog

obrazovanja, - Potrebne autonomnosti u radu državnog centra, - Jedinstvenih standarda zanimanja, - Jedinstvenih standarda znanja mladih i odraslih, - Načina finansiranja.

predloži formiranje jedinstvenog i autonomnog Državnog centra za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih., pa nije potrebno formirati dva državna centra. Predlaže se da se Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih organizuje na način koji bi omogućavao očuvanje specifičnosti oba segmenta obrazovanja. Ovaj Državni centar bi osim datih


220

nadležnosti usmjeravao i razvijao stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih prema razvijenim zemljama Evrope. Smatramo racionalnim da se u okviru Državnog centra formira jedinica za stručno obrazovanje odraslih. Predlažemo da odjeljenja u okviru ovog Državnog centra budu operativna tijela, koja bi od početka intenzivno radila na standardima zanimanja, izradi nastavnih planova i programa i drugim poslovima. Imajući u vidu ovakvu organizaciju oba državna centra (Državni centar za opšte obrazovanje, Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih) smatramo da nije potrebno formiranje posebnog Andragoškog centra, jer će se sve funkcije obrazovanja odraslih u oba segmenta obavljati u pomenutim odjeljenjima ova dva centra. Analize potreba radne snage na tržištu radne snage obavljaće odgovarajuća služba pri Zavodu za zapošljavanje koja će raditi u tijesnoj saradnji sa Državnim centrom za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nužno je ojačati istraživački rad vezano za analize potreba za obrazovanjem i za zapošljavanjem radne snage. Uslovi za obavljanje obrazovne djelatnosti sa područja stručnog obrazovanja za odrasle regulisaće se zakonom, uz definisanje jedinstvenih standarda za mlade i odrasle. Predlaže se formiranje Državnog ispitnog centra kao samostalne ustanove koju bi formirala Vlada Crne Gore. Državni ispitni centar bi svoje aktivnosti usmjeravao prema Državnom centru za opšte obrazovanje i Državnom centru za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Državni ispitni centar bi utvrdjivao metodologiju i instrumente ocjenjivanja znanja učenika i odraslih. Savjetodavni (konsultativni) organi na centralnom nivou U Knjizi za promjene dat je predlog formiranja savjetodavnih (konsultativnih) organa na centralnom nivou, na sljedeći način: Savjetodavni (konsultativni) organi na centralnom nivou Predlažemo da se umjesto Prosvjetnog savjeta osnuju


221

- Stručni savjet za predškolsko, osnovno, srednje opšte obrazovanje i obrazovanje djece i omladine sa posebnim potrebama, Stručni savjet za stručno i tehničko obrazovanje i Stručni savjet za obrazovanje odraslih. Stručne savjete osnovala bi Vlada Crne Gore. Savjeti bi bili sastavljeni od stručnjaka iz odgovarajuće oblasti obrazovanja, prof. univerziteta, predstavnika nacionalnih i etničkih grupa i predstavnika sindikata. Odlučivali bi o tehničkim pitanjima, utvrdjivanju nastavnih planova i programa, odobravanju udžbenika, utvrdjivanju standarda školske opreme i dr.

Alternativa: Umjesto osnivanja navedenih stručnih savjeta formirati jedinstveni Stručni savjet Crne Gore koji bi formirao Komisije od stručnjaka za navedene oblasti. Komisije bi razmatrale pitanja za pojedine oblasti, a Savjet zajednička pitanja. U komisiju za stručno obrazovanje obavezno su zastupljeni socijalni partneri. Savjet ne bi mogao razmatrati pitanja koja nijesu razmatrale Komisije, niti može mijenjati predloge bez saglasnosti Komisije. Analizirajući Knjigu, smatramo:

1. Nepotrebno je formirati zasebne stručne savjete - za osnovno i opšte obrazovanje, - stručno obrazovanje i - obrazovanje odraslih.

2. Nije prihvatljivo ni alternativno rješenje formiranja jedinstvenog Stručnog savjeta sa tri komisije.

3. Predlažemo formiranje dva Stručna savjeta i to: a. Stručni savjet za opšte obrazovanje i b. Stručni savjet za stručno obrazovanje.

Prihvatljiv je predlog da Savjet za stručno obrazovanje bude sastavljen po principu socijalnog partnerstva uz puno uvažavanje njihovih interesa i potreba. Kako je obrazovanje odraslih zastupljeno u osnovnom, opšte srednjem i stručnom obrazovanju to se predlaže:

• Da se u okviru predloženih stručnih savjeta formiraju Komisije za obrazovanje odraslih

• Komisija za obrazovanje odraslih imala bi zadatak da artikuliše specifičnosti obrazovanja odraslih u okviru predloženih stručnih savjeta.

• Da nije prihvatljiv prijedlog o formiranju posebnih stručnih savjeta za stručno i tehničko obrazovanje i obrazovanje


222

odraslih, iz razloga što je obrazovanje odraslih uključeno u segment i opšteg i stručnog obrazovanja, što usložnjava komunikaciju između radnih tijela, otežava koordinaciju rada u okviru segmenata obrazovanja itd.

Prosvjetna inspekcija Knjiga za promjene na sljedeći način je definisala mjesto i ulogu prosvjetne inspekcije u sistemu obrazovanja Centralni nivo Funkcionalni razlozi traže da se prosvjetna inspekcija transformiše na sledeći način: Prosvjetna inspekcija: - Državni inspektorat za obrazovanje, samostalan organ

obezbjedjivao bi sprovodjenje zakona, odnosno zaštitu prava učenika i ostalih učesnika u obrazovanju.

- Stručno savjetodavna služba za predškolsko, osnovno, srednje i specijalno obrazovanje. Ona bi bila organizaciona jedinica Ministarstva. Prosvjetni savjetnici bi bili odgovorni za instruktivno-pedagoški rad. U tom smislu potrebno je kadrovsko jačanje i njihovo stručno usavršavanje.

Alternativa: Odvajanje savjetodavne od inspekcijske funkcije moguće je izvršiti odvjanjem postojeće prosvjetne inspekcije u okviru postojeće organizacije. Dio prosvjetnih inspektora vršio bi i dalje inspekcijsku funkciju, a drugi dio bi bio preimenovan u prosvjetne savjetnike. Predlaže se da se pitanja inspekcije u stručnom obrazovanju rješavaju u skladu sa usvojenom koncepcijom inspekcije u sistemu obrazovanja i vaspitanja Crne Gore, a da se posebno definiše inspekcijski nadzor za obrazovanje u radnom procesu, u kojem dijelu su odgovorni i socijalni partneri. U funkciji inspekcije i kontrole obrazovnog procesa, te uspostavljanju sistema kvaliteta, treba uvažiti i principe i metode samoevaluacije. Školski odbor Nakon razmatranja predloženih rješenja, smatramo da je potrebno:

• Preciznije definisati sastav školskih odbora • Obavezno učešće socijalnih partnera u školskim odborima


223

• Veće učešće polaznika u procesu obrazovanja, posebno kada se radi o obrazovanju odraslih

• Precizirati mjesto i ulogu roditelja u upravljanju i radu obrazovnih institucija.

Neformalno obrazovanje Predvidjeti mehanizme regulisanja neformalnim stručnim obrazovanjem odraslih, naročito u dijelu koji ide preko organizatora i izvođača programa, kako bi se obezbijedili standardi, povećao kvalitet i pripremio odgovarajući sistem sertifikacije. Centri za obuku Smatramo da nijesu obrađeni centri za obuku koje, po pravilu, osnivaju socijalni partneri, i bave se stručnom obukom mladih i odraslih za potrebe oba segmenta. Smatramo da se mora voditi računa o racionalizaciji broja centara u Crnoj Gori. Centri nude usluge stručne obuke za različite programe, i raspolažu opremom koja je potrebna za realizaciju programa praktičnog obrazovanja. U okviru centara moguće je izvoditi cjelokupne ili djelove programa što je uslovljeno tehničkom opremljenošću. Predlažemo da se Knjiga za promjene dopuni u tački 7.11. Praktično obrazovanje, gdje će se kao objekti za praktično obrazovanje predvidjeti i Centri za obuku. Institucije za obrazovanje odraslih O pitanju institucija za obrazovanje odraslih potrebno je:

• Održati infrastrukturiu koja obuhvata institucije za izvodjenje programa za obrazovanje odraslih,

• Formirati službe za pripremu programa za obrazovanje odraslih,

• Pripremu programa locirati u Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih,

• Definisati mehanizme finansiranja infrastrukture obrazovanja odraslih, kroz učešće socijalnih partnera i države,

• Da država preuzima finansiranje osnovnog, opšte-srednjeg obrazovanja, i podizanje stepena funkcionalnog opismenjavanja u okviru doživotnog obrazovanja,


224

• U zakonu za podsticanje obrazovanja odraslih ugraditi rješenja o organizaciji i radu institucija za obrazovanje odraslih.

Službe Predlažemo da se u Knjizi za promjene, u poglavlju Socijalno partnerstvo, naglasi potreba formiranja odgovarajućih službi u svim partnerskim organizacijama, i odgovarajućim ministarstvima, koje bi bile sposobne za obavljanje funkcija i povećanje odgovornosti vezanih za oblast stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih (planiranje, izvodjenje i finansiranje). Samoevaluacija U Knjizi za promjene nije na adekvatan način obrađen problem samoevaluacije obrazovnih institucija koji je bitan element obezbjeđivanja kvaliteta rada. Sistem samoevaluacije uključuje: roditelje, učenike, nastavnike i socijalne partnere, i u tom smislu unekoliko rasterećuje funkciju inspekcijske službe. Predlažemo da se u Knjigu za promjene unesu elementi za obezbjeđivanje kvaliteta kroz sistem samoevaluacije. Profesionalna orijentacija Potrebno je afirmisati profesionalnu orijentaciju na svim nivoima, a posebno u osnovnoj školi. Takođe, potrebno je definisati ulogu socijalnih partnera u dijelu profesionalne orijentacije. II. DIO Promjene obrazovnih programa

1. Struktura sistema (stepeni obrazovanja i vrste škola)

Predložena struktura sistema je savremeno i adekvatno koncipirana. Omogućava obrazovanje u skladu sa potrebama rada od najnižeg do najvišeg nivoa stručnog obrazovanja, i prohodnost između pojedinih programa i oblika obrazovanja, kako unutar stručnog obrazovanja, tako i izmedju stručnog i opšteg obrazovanja. Rasprava je ukazala na potrebu da se dodatno razmotre:

1.1. Položaj tehničke gimnazije u sistemu


225

Tehnička gimnazija ne treba da pripada stručnom obrazovanju, jer ne daje stručnu kvalifikaciju, nego je njena funkcija samo priprema za studije na univerzitetu. Njeno koncipiranje nije u neposrednom interesu socijalnih partnera, već u opštem društvenom interesu, pa bi zbog toga bilo pogodnije da se uključi kao jedan od tipova (smjerova) gimnazije. Radi obezbjeđivanja veće prohodnosti sistema predlaže se da se obrazovnim programom omogući direktni upis iz tehničke gimnazije u odgovarajuće više škole bez polaganja stručnog ispita. S obzirom na moguća stručna usmjerenja tehničke gimnazije, bilo bi pogodnije upotrijebiti naziv ''stručna gimnazija'', što bi šire definisalo mogučnost osnivanja umjetničke, ekonomske i drugih tipova gimnazija. Predlažemo da se o položaju tehničke gimnazije u sistemu izjasni Savjet za promjene u obrazovanju Republike Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.

1.2. Pojam i struktura post sekundarnog obrazovanja Pojam post-sekundarnog obrazovanja treba uskladiti sa evropskim standardima, po kojima to obrazovanje obuhvata više, visoko i univerzitetsko obrazovanje. Strukturu post-sekundarnog obrazovanja predloženu u Knjizi za promjene treba razvijati u skladu sa razvojnim potrebama tržišta rada i medjunarodnim standardima, kako bi ono bilo kompatibilno sa evropskim obrazovnim sistemima. Majstorski ili poslovodni ispit u skladu sa evropskom tradicijom treba ostaviti u okviru srednjeg obrazovanja. Više stručno obrazovanje je oblik post-sekundarnog neuniverzitetskog obrazovanja. Nije jasno definisana specijalizacija s obzirom da ne daje stepen obrazovanja. Ako se više obrazovanje uvodi u sistem kao najviši stepen u sistemu stručnog obrazovanja, onda nema potrebe za uvođenje specijalizacije. Dosadašnje specijalizacije mogle bi se razviti kao novi programi u okviru viših škola. S obzirom da je dosadašnji V stepen stručne spreme stican u nivou srednjeg obrazovanja, to se ne bi mogao ubuduće izjednačiti s višom stručnom spremom. U konceptu doživotnog učenja ostaviti mogućnost različitih oblika osposobljavanja, usavršavanja i specijalizacije u okviru istog zanimanja i stepena obrazovanja.

1.3. Odnos između školskog i dualnog oblika obrazovanja Na osnovu međunarodnih iskustava, mogu se očekivati teškoće u realizaciji obrazovanja, ako se prihvati prijedlog dat u Knjizi da za isto zanimanje postoje različiti obrazovni programi u školskom i dualnom


226

obliku. Zato se predlaže da se obrazovanje za isto zanimanje izvodi po jedinstvenom programu, koji mora obezbijediti najmanje 60% praktičnog obrazovanja. Dualni, odnosno školski oblik obrazovanja, definisan je statusom učenika: u dualnom obliku učenik/roditelj sklapa za obrazovanje kod poslodavca individualni ugovor, a u školskom obliku obrazuje se kod poslodavca na osnovu ugovora između škole i poslodavca. Propisima treba obezbjediti stimulacije poslodavaca, da prihvate učenike na obrazovanje.

2. Struktura obrazovnih programa

2.1. Obrazovni program Predlaže se uvođenje novog pojma obrazovni program, koji obuhvata:

- Ciljeve i zadatke obrazovanja - Nastavne planove i programe, standarde znanja i uputstva za

njihovu realizaciju - Konkretizaciju uslova za upis - Standarde maturskog, stručnog i završnog ispita - Ostale specifičnosti, kao npr.: konkretizacija profila i stručne

spreme za nastavno osoblje i stručne saradnike i druga pitanja značajna za organizovanje i izvođenje nastave (normativi opreme, prostora, broj učenika...)

2.2. Predlaže se da se nastavni predmeti u nastavnom planu za dvogodišnje, trogodišnje i četverogodišnje škole grupišu u tri kategorije: opšteobrazovno, stručno-teorijsko i praktično obrazovanje. 2.3. U dvogodišnjoj i trogodišnjoj školi broj obaveznih predmeta treba smanjiti, predlažemo na:

- maternji jezik - strani jezik - primijenjena matematika - znanja o društvu - znanja o prirodi - informatika - stručno-teorijski predmeti - fizičko vaspitanje, - praktično obrazovanje (u školi i kod poslodavaca).

2.4. Strukturu nastavnih predmeta u četvorogodišnjoj školi treba zbog njenih specifičnosti naknadno utvrditi.


227

2.5. Predlažemo da se u svim nastavnim planovima stručnih škola predvide slobodne aktivnosti učenika, u obimu najmanje jedan čas nedeljno. 2.6. Predlažemo da se profesionalna (ferijalna) praksa obavezno planira (ciljevi i sadržaj) u okviru plana praktičnog obrazovanja, kao njegov sastavni dio. 2.7. Predlaže se da se utvrdi trajanje školske godine Teoretska nastava planira se obrazovnim programom na 36 nedelja godišnje, a ukupno sa praktičnim obrazovanjem može trajati najviše 44 nedelje godišnje, tako da je učeniku obezbijedjen odmor od najmanje 8 nedelja. 2.8. Predlaže se da traje čas u školi 45 minuta, a kod poslodavca 60 minuta. 2.9. Predlaže se nedeljelni fond časova:

- u školi 32 - kod poslodavaca u opsegu radnog vremena (predlog: 38 časova)

2.10. Predlaže se uvodjenje izborne nastave u trogodišnje škole. 2.11. Smatramo da ne bi trebalo prihvatiti prijedloge iz Knjige za promjene da se preciziraju obrazovni programi, obavezni sadržaji i načini realizacije neformalnog obrazovanja. Takav pristup negativno bi uticao na neformalno obrazovanje jer bi ga formalizovao. Zato predlažemo, da se kao osnova za verifikaciju i priznavanje neformalno stečenog znanja i znanja stečenog samoobrazovanjem utvrdjuju standardi znanja za odredjena zanimanja odnosno poslove, koje bi morao dokazati onaj, ko to zahtijeva da bi dobio sertifikat o stečenoj kvalifikaciji za to zanimanje odnosno poslove. Standardi znanja se utvrdjuju i programima osposobljavanja, usavršavanja i specializacije, kad je programom odredjeno, da daje kvalifikaciju. Obrazloženje: Smatramo da sertifikat treba razumjeti kao javnu ispravu o kvalifikaciji. Kvalifikacija je stručna osposobljenost za obavljanje odredjenog zanimanja odnosno posla, a ne stepen školske ili stručne spreme. Lice, koje je steklo kvalifikaciju može steči školsku odnosno stručnu spremu, ako dokaže da je ovladalo razlikom izmedju standarda znanja za kvalifikaciju i standarda znanja po obrazovnom programu.


228

3. Uslovi za realizovanje obrazovnih programa 3.1. Obrazovanje nastavnog kadra Predlaže se da se u Knjizi šire obradi uloga i obrazovanje nastavnika i drugih stručnih saradnika i to u samostalnom poglavju, koje treba da obuhvati dosadašnji razvoj, ocjenu sadašnjeg stanja i perspektive razvoja. Predlaže se uvodjenje dva modela obrazovanja nastavnika:

- studentima koji završavaju nenastavničke obrazovne programe omogućiti pedagoško-psihološko i metodičko obrazovanje u toku školovanja kroz izmjenu i dopunu takvih obrazovnih programa (uporedni model), - omogućiti profesionalno obrazovanje za pedagoški rad nakon stečene stručne spreme (uzastopan model); nastavniku početniku treba u prvoj godini rada u školi obezbijediti mentora, pedagoško-psihološko i metodičko obrazovanje kroz dodatno obrazovanje na odgovarajućem fakultetu odnosno školi, i polaganje stručnog ispita.

Mentora i pripremu za stručni ispit treba obezbjediti i nastavnicima početnicima, koji su završili nastavničke programe. Razviti sistem stalnog usavršavanja nastavnika (u struci i pedagoškim, psihološkim i metodičkim znanjima). Posebno ih treba pripremiti na promjene u sistemu obrazovanja. U svim modelima obrazovanja nastavnika, pa i u permanentnom obrazovanju, treba dati poseban naglasak na pripremu za rad u školi. To treba posebno obezbijediti u programima psihološko-pedagoškog i metodičkog obrazovanja, a pri tom omogućiti i sticanje znanja za rad sa omladinom i odraslima. 3.2. Potrebno je podići kvalitet cjelokupne infrastrukture za izvođenje stručnog, a naročito praktičnog obrazovanja. S obzirom na nezadovoljavajuće stanje na tom području, to pitanje treba postaviti kao prioritet u elaboraciji uslova za uvođenje promjena. Za savremenu nastavu treba obezbijediti nivo sredstava koji obezbjeđuje ispunjavanje standarda. Za uvođenje novih obrazovnih programa treba obezbijediti odgovarajuću nastavnu opremu, udžbeničku literaturu i dr. III. DIO


229

Pravna regulativa i zakonodavstvo U Knjizi za promjene dati su u poglavljima o stručnom i o obrazovanju odraslih sljedeći prijedlozi: Stručno obrazovanje: “U pripremi novih zakona iz oblasti prosvjete, predlažemo cjelovit pristup. Ono što je zajedničko u svim oblastima (područjima) obrazovanja, najbolje bi bilo da se uredi jednim zakonom. Ovim zakonom utvrdili bi se: uslovi za osnivanje i rad, koncesije, obavljanje obrazovno-vaspitnog rada, upravljanje i rukovodjenje, donošenje nastavnih planova i programa, izdavanje udžbenika, nadzor nad radom i finansiranje. Za pojedine oblasti, odnosno za ovu oblast donio bi se posebni zakon o stručnom obrazovanju.” Obrazovanje odraslih: “S obzirom na posebnost obrazovanja odraslih i obimnost ove materije, razne modalitete ovog vida obrazovanja, trebalo bi donijeti poseban zakon o obrazovanju odraslih koji bi regulisao strukturu, uslove upisa i školovanja, prohodnost, ispite, standarde i ciljeve i tijelo koje bi ih utvrdjivalo na državnom nivou i dr. Samo specifičnosti obrazovanja odraslih prepustiti regulativi posebnih propisa, gdje je ovo obrazovanje jednako obrazovanju mladih.” Pri koncipiranju novih propisa primijeniti principe subsidijarnosti, dekoncentracije i deregulacije jednim sistemskim zakonom, posebnim zakonima i podzakonskim aktima utvrditi sistem i prava opšta, za sve važeća. Školama i drugim organizatorima obrazovnog procesa prepustiti određeni dio regulative. U okviru njihovih autonomija dati im mogućnost da podrobno definišu nastavne planove i programe, program rada i sl. koji će odraziti specifičnosti uz poštovanje utvrđenih standarda što podrazumijeva određeni stepen samostalnosti za inovativni rad po opšte utvrđenim pravilima.

1. U zakonu o stručnom obrazovanju trebalo bi definisati a) osnovu za pripremanje obrazovnih programa na način da u

usvajanju i koncipiranju nastavnih planova i programa, učestvuju predstavnici socijalnih prartnera, komore, odgovarajućih resora, poslodavaca, udruženja poslodavaca, građana (NVO) na svim nivoima i sl. gdje treba naznačiti način donošenja i elemente standarda.

b) strukturu obrazovnih programa (katalozi znanja, ispitni katalozi, uslovi za upis, završni ispit).


230

2. Ovim zakonom treba utvrditi koji se stepeni obrazovanja i kvalifikacija stiču i u prelaznim rješenjima garantovati odnos dosad stečenih stepena stručne spreme do utvrđivanja novih. Jasno definisati pojmove kvalifikacija, zanimanja, stepena obrazovanja, razgraničiti prava, definisati uslove pod kojima se nastavlja obrazovanje (vertikalna, horizontalna prohodnost), odnosno uključivanje u radni proces.

3. Dati osnov u sistemskom zakonu za integraciju organizatora obrazovanja (školski centri, centri za obuku, provajderi) zbog boljeg sprovođenja razvojne politike obrazovanja, zapošljavanje stručnog kadra, opremljenosti, međunarodne saradnje i socijalnog partnerstva.

4. U sistemskom zakonu bi trebalo definisati prava na obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina i etničkih grupa.

5. U sistemskom zakonu bi trebalo definisati posebno stručno tijelo za stručno obrazovanje (npr. savjet za stručno obrazovanje) koje bi bilo sastavljeno na principu socijalnog partnerstva i imalo ovlaštenja za usvajanje, kontrolu uvođenja, praćenje i način evaluacije novih obrazovnih programa. Trebalo bi definisati da stručni savjeti za stručno i opšte obrazovanje formiraju tijela za područje obrazovanja odraslih.

6. Dati pravni osnov za utvrđivanje sertifikatnog sistema kojim bi se vrednovala neformalno stečena znanja i vještine za posao za konkurisanje na tržištu rada. Utvrditi način kojim bi se neformalno stečeno znanje vrednovalo u formalnom sistemu stručnog obrazovanja posebno odraslih (ispitne komisije, ovlaštenja školskih tijela pri priznavanju stečenih znanja za dalje obrazovanje).

7. Dati upućujuće odredbe za regulisanje određenih uslova i prava koji su bitni za ostvarivanje utvrđenih prava u zakonu o stručnom i obrazovanju odraslih (radno vrijeme, naknada, penzijsko-invalidski doprinosi, zaštita na radu i sl.) u sistemskim i lex specialisima: Zakon o radnim odnosima, Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakon o doprinosima za socijalno osiguranje, Zakonu o zapošljavanju, podjela kompetencija između inspekcije rada i prosvjetne inspekcije itd.).

8. Definisati u sistemskom zakonu uslove pod kojima mogu strana pravna i fizička lica izvoditi obrazovnu djelatnost na teritoriji Crne Gore.

9. U zakonu o stručnom obrazovanju i u zakonu o gimnaziji treba definisati način i nadležnosti školskih tijela kod odlučivanja o prelasku đaka u toku obrazovanja iz stručnog obrazovanja u gimnaziju ili obrnuto.

10. Jasno definisati ulogu roditelja kroz učešće u radu organa upravljanja škole, roditeljskog savjeta i njegovih kompetencija, režima učenja, nastavnih planova i programa, discioplini i sl.


231

11. Razmotriti mogućnost formiranja službi koje će obavljati poslove profesionalne orijentacije i u tom smislu sarađivati sa učenicima, roditeljima i socijalnim partnerima, a kao osnov bi poslužili katalozi znanja.

12. Zakon o obrazovanju odraslih trebalo bi koncipirati u smislu podsticanja obrazovanja odraslih i njime naročito definisati: - Utvrđivanje mreža javnih organizacija za obrazovanje odraslih, - Uslove, ko i pod kojim uslovima može izvoditi javne programe, - Uslove koje moraju da ispunjavaju te organizaciuje za korištenje

javnih sredstava, elementi ugovora i definisanje obima javnih sredstava,

- Odlučivanje o razmještaju javnih programa uz vođenje računa o principu jednakomjernog korištenja obrazovanja,

- Utvrditi uslove finansiranja kao glavne javne izvore sredstava i druge izvore. Utvrditi normative i strandarde koje propisuje ministar uz mišljenje nadležnog stručnog savjeta (stručni savjet za stručno ili opšte obrazovanje),

- Predvidjeti donošenje podzakonskih propisa kojima bi se precizirao način i postupak javnog konkursa, izbor izvođača, finansiranje i sufinansiranje, praćenje obrazovnih programa, infrastrukture organizacije obrazovanja itd.

Zakon o obrazovanju odraslih ne bi trebao da propisuje način i sadržaj donošenja nastavnih planova i programa za obrazovanje odraslih, jer ta pitanja treba riješiti zakonom iz područja opšteg i stručnog obrazovanja.

13. Za povezivanja škole i poslodavaca u izvođenju programa obrazovanja treba u zakonu o stručnom obrazovanju definisati ugovor kao osnov i dati njegove nove elemente. Za odrasle posebno za zaposlene i nezaposlene treba predvidjeti posebne modalitete obrazovanja za inoviranje znanja, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i druge načine obrazovanja.

14. Ugraditi u Zakon o stručnom obrazovanju odredbe da se odraslim licima prilagođava organizacija, trajanje, način provjeravanja znanja itd., a na osnovu istih standarda i da stiču jednake kvalifikacije kao mladi. Ugraditi odredbe da ministar propisuje osnovne elemente za prilagođavanje obrazovnog programa odraslim kao zaštitne norme u cilju osiguravanja istih standarda (propisanih za mlade).

15. Za stručni, razvojni, savjetodavni rad i za eksterno provjeravanje znanja treba formirati centre za opšte, za stručno obrazovanje i ispitni centar. Centar za stručno i centar za opšte obrazovanje bi u svom sastavu imali jedinice koje bi se posebno bavile obrazovanjem odraslih.

16. Lokalne zajednice obavezati na osnivanje i sufinansiranje obrazovnih centara i organizacija za obrazovanje odraslih.


232

PREPORUKE ZA UTVRĐIVANJE PRIORITETA 1. Donošenje Knjige promjena, (Savjet za promjene) 2. Formiranje Radnog tijela za stručno obrazovanje i obrazovanje

odraslih – kao savjetodavnog i operativnog tijela koje bi se osnovalo u skladu sa principima socijalnog partnerstva (sastoji se od najviše 11 članova), koje bi kasnije preraslo u stalan Savjet za stručno obrazovanje, (Savjet za promjene)

3. Ubrzati pripremu zakonske regulative, a u medjuvremenu koristiti ovlašćenja ministarstva i drugih institucija u cilju uvođenja promjena (pilot programi, izmjena obrazovnih programa, priprema i utvrdjivanje standarda, itd.), (Ministarstva)

4. Radno tijelo uz angažovanje Ministarstva prosvjete i nauke, Privredne komore, Zavoda za zapošljavanje, izvodjača obrazovanja, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, pojedina preduzeća idr., obavezati da kao prvi zadatak pripreme: • program i izvodjenje obuke za članove Stručnog savjeta za stručno obrazovanje i osoblje ministarstava i socijalnih partnera, vezano za područje politike stručnog obrazovanja i obuke, • program obuke za nastavnike, stručne saradnike i instruktore, posebno vezano za savremene metode obrazovanja, • program za obuku za ekspertski tim, za analizu stručnog obrazovanja i tržišta rada. (Radno tijelo i partneri)

5. Osnivanje specijalnih centara za obuku koji će obezbjedjivati adekvatnu i kvalitetnu obuku za mlade i odrasle (Ministarstva, socijalni partneri, Zavod za zapošljavanje)

6. Razvoj strategije i izrada metodologije za pripremu standarda zanimanja i razvijanja novih obrazovnih programa na tim osnovama. (Ministarstvo rada, Zavod za zapošljavanje, Privredna komora, Radno tijelo)

JU SREDNJA ŠKOLA KOTOR SJEDNICA NASTAVNIČKOG VIJEĆA Tema: Javna rasprava povodom Knjige za promjenu Konstatacije koje su se čule na sjednici:

• Podijeljen je veoma mali broj knjiga, tako da svi zainteresovani nijesu, za kratko vrijeme, do ove rasprave, uspjeli da se upoznaju sa njenim sadržajem,


233

• Vrijeme koje je pedvidjeno za analizu materijala, i javnu raspravu je u periodu veoma intenzivnih školskih aktivnosti (zapisnici, zaključivanje ocjena, matura, popravni ispiti itd.)

• Ne bi bilo dobro da se uvede i ova reforma, a da se ne pripreme odgovarajući novi udžbenici za nove programe,

• Kadrovska popunjenost škola nije baš najbolja, tako da i taj problem može biti od značaja za uvodjenje reforme,

• Ministarstvo sporta se ne pominje kao dio koji treba da preuzme obaveze u reformskim aktivnostima,

• Stručno pomorsko obrazovanje je u potpunosti izostavljeno, • Istorijski pregled stručnih škola treba dopuniti 300-tom

godišnjicom Kotorskog pomorskog školstva (privatno) i 150 godina organizovane pomorske škole,

• Potrebno je jasno odrediti standarde zanimanja i profile, • Obezbijediti sredstva za stručno obrazovanje, • Ne smatramo da je najbolje sve što dolazi sa zapada, • U srednjoj pomorskoj školi u Kotoru prije 1,5 god. počelo je

uvodjenje standarada ISO 9002, • Kako je moguće da je Engleski jezik izbačen iz plana polaganja

Stručnog ispita, • Kod upisa za Pomorsku školu treba obavezno predvidjeti

potrebno ljekarsko uvjerenje (da se ne desi daltonist, a završio školu),

• Za praktično obrazovanje i obavljanje treninga pomorske škole potrebno je obezbijediti trenažni brod (služio bi i fakultetu) kako bi se održali postignuti standardi zanimanja, čija je vrijednost oko 4,5 mil. US$

• U normu nastavnika potrebno bi bilo da udje i rad sa nadarenom djecom,

• Raditi više sa nadarenim učenicima, • Vanastavne aktivnosti organizovati u radu sa nadaremon djecom, • Povećati vrijeme trajanja časa na 60 minuta, • Smanjiti broj učenika u odjeljenjima do 25, • Uvesti blok čas za realizaciju istraživačkih projekata, • Broj učenika sa kojima nastavnici rade tokom godine je i do 300,

predlažemo da taj broj ne bude veći od 100, • Potrebno je II strani jezik izučavati tri godine sa 3 časa nedjeljno,

jer ovakav način organizacije učenja II stranog jezika nema smisla,

• Uvesti predmet ETIKA, • Uvesti društveno koristan rad u školi (pomoć u sredjivanju

biblioteka, sredjivanje pedagoške dokumentacije, školske arhive,


234

uredjenje okoline, pomoć starima, saradnja sa bolnicama, organizacija kulturnih dogadjaja u gradu itd.)

• Prihvatljiv je predlog da se upotpuni ocjena nastavnika sa externim ocjenjivanjem,

• Propisati metodiku upustva za ocjenjivanje (po predmetima) u cilju ujednačavanja kriterijuma,

• Na Maturskom ispitu strani jezik mora bitri obavezan (barem za Pomorsku školu),

• Pristup brošuri za propagiranje promjena u obrazovnom sistemu je soc-realistički,

• Poziv «Uključi se…» koji se nalazi u brošuri je uvredljiv, • Podijeljena je 1 Knjiga na 7 članova aktiva, i za kratko vrijeme nije

bilo moguće proraditi je detaljno, • Nije prihvatljiv deklarativni i exlamatorni stil kojim je Knjiga pisana, • Treba voditi računa ko može otvarati privatne škole, • Uvredljiv je za stariju generaciju dio koji kaže «… nijesmo

obrazovani na odredjenim izvjesnostima.» • Knjiga liči na «šeling apsolut», • Potrebno je definisati koji su to obavezbni predmeti i koliko ih je, • Koji su to izborni predmeti i koliko, • Treba nastavnicima omogućiti prekvalifikaciju, • Potrebna je materijalna osnova za obrazovanje, • Od vrtića treba učiti samo jedan isti strani jezik, kroz školski

sistem, • Trebalo bi odvojiti fizičko vaspitanje od nastave (angažovati

učenike van nastave), • Zašto predmet filozofija a ne primijenjena psihologija, • Maturant na pomorskoj školi ima 16 predmeta, a nema Engleski

jezik svakog dana, • Smanjiti broj predmeta, • Smanjiti normu časova (time se neće stvoriti tehnološki višak).

Raičević Željko,

JU MJEŠOVITA STRUČNA ŠKOLA ROŽAJE 25/06/2001 Sjednica Nastavničkog vijeća:

- Stiče se utisak da je Projekat obrazovnog sistema dat u Knjizi za promjene idealizovan,


235

- Da li se kroz dati koncept strukture obrazovnog sitema uvodi centralizovani sistem, u smislu da se veći centri favorizuju u odnosu na manje,

- Da li se postojećom strukturom upis na fakultet ne produžava za jednu godinu, i da li se time otežava upis

- Da li ce se omogućiti formiranje kombinovanih odjeljenja za izborne predmete u manjim sredinama,

- Opasno je vezivati programe sa državnim preduzećima i njihovim proizvodnim programom,

- Da li će se pojaviti tehnološki višak, i kako će se uticati da što manje nastavnog osoblja dodje u situaciju da izgubi posao,

- Ko će finansirati ovako skup projekat promjena u obrazovnom sistemu Crne Gore,

- Difirencijalni ispiti i prekvalifikacija, kako se predvidja njhova organizacija,

- Kako se predvidja formiranje Centara za obuku.

Raičević Željko Sekretar komisije za stručno obrazovanje

JU SREDNJA GRADJEVINSKO – GEODETSKA ŠKOLA »Inž.Marko Radević« Podgorica Na sjednici Nastavničkog vijeća. održanoj 29.05.2001.god. diskutovano je o Knjizi za promjene, koju je Ministarstvo prosvjete i nauke dostavilo svim srednjim školama. Primjedbe i sugestije Gradjevinsko-geodetske škole »Inž.Marko Radević u Podgorici na predložene promjene u stručnom obrazovanju su slijedeće:

• Za članove Savjeta za promjene u obrazovanju Republike Crne Gore, kao i za članove Komisije u srednjim stručnim školama nije imenovan ni jedan predstavnik iz struke tj.gradjevinski, arhitektonski inženjer, inž. hidrogradnje, inž. geodezije iz škole, predstavnici gradjevinskog fakulteta i privrede koji su bliže upoznati sa problemima u gradjevinarstvu i geodeziji kao jednoj od najznačajnijih grana privrede.

• U podgrupi rada Gradjevinarstvo i geodezija nijesu nevedena dva profila koja postoje u školi još od njenog osnivanja, a to su: geodetski tehničar-geometar i gradjevinski tehničar za hidrogradnju.


236

• Potrebno je povećati broj časova iz stručnih predmeta (treći stepen, osobito iz dijela praktične nastave, za koje bi trebalo stvoriti i adekvatne uslove), kao i uvesti nove stručne predmete (za IV stepen).

Aktiv gradjevinske grupe predmeta navodi sugestije i primjedbe:

- Predlažemo promjenu naziva za zanimanja: gradjevinski tehničar za niskogradnju i gradjevinski tehničar za hidrogradnju u grdjevinski tehničar – smjer:

• opšti • konstruktivni • saobraćajni

- gradjevinski tehničar – smjer: • instalacije vodovoda i kanalizacije, • hidrotehnički objekti (shodno vodnim

resursima u Crnoj Gori) - Predlažemo izmjenu naziva zanimanja za treći stepen:

1. dekorater zidnih površina u moler-farbar 2. hidrogradjevinar u vodoinstalater,

Kao i uvodjenje zanimanja – održavanje željezničkih pruga i puteva. Aktiv arhitektonske grupe predmeta navodi slijedeće sugestije i primjedbe:

- Potrebno je formirati arhitektonski odsjek koji je nekada postojao i dosadašnji naziv gradjevinski tehničar visokogradnje zamijeniti nazivom – arhitektonski tehničar.

- Potrebno je uvesti slijedeće specijalnosti: 1. arhitektonski tehničar – tehnički crtač, 2. arhitektonski tehničar – projektant i enterijerista, 3. arhitektonski tehničar – urbanista – pejzažna arhitektura 4. arhitektonski tehničar konzervator

- Za obrazovanje trećeg stepena stručnosti potrebno je uvesti zanimanja – gradjevinski stolar (parketar), a da već postojeća budu i dalje aktuelna,

- Predlažemo izmjene tj.dopunu u nazivu škole. Umjesto Srednja gradjevinsko –geodetska škola »Inž. Marko Radović« potrebno je da stoji Srednja arhitektonsko-gradjevinsko-geodetska škola »Inž. Marko Radović«.

Aktiv geodeta škole navodi sledeće sugestije i primjedbe:

- Nedostaje relevantan subjekt za geodetsku struku u Savjetu i Komisijama za promjene,


237

- Ne navodi se profil geodetski tehničar-geometar, a postoji u školi od njenog osnivanja.

Škola je na osnovu dopisa Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore obavila sve radnje vezane za aktuelnu Knjigu za promjene – prijedlozi. Održani su sastanci u okviru Aktiva škole, Nastavničkog vijeća i Šklskog odbora kada su date primjedbe i sugestije. Mišljenje svih nas je da i dalje možete računati na našu saradnju i samim tim doprinos u obrazovanju i svim drugim vidovima vaše aktivnosti. Predsjednik Školskog odbora, Vojvodić Lela, prof

Direktor Ičević Živko, dipl.gradj.inž.

JU EKONOMSKO-UGOSTITELJSKA ŠKOLA Nikšić Predlozi u vezi knjige za promjene JU Ekonomsko – ugostiteljska škola, sa stanovišta nastavnog kadra i učenika koji su zainteresovani za sadašnje i buduće obrazovanje profile i zanimanja, spremna je za predvidjenu reformu stručnog obrzovanja. U školi se obrazuju učenici iz područja rada koja će biti aktivirana i u budućim odnosima koj se mogu »zamisliti u budućnosti«. Stručni aktivi škole, nakon dobijanja knjige za promjene, održali su sjednicu aktiva, iznijeli dredjene primjedbe i neslaganja, kao i predloge i poboljšanja predložene reforme srednjeg stručnog obrazovanja. Podržavamo principe na kojima će se temeljiti sistem srednjeg stručnog obrazovanja. Posebno insistiramo za dosledno ostvarivanje sledećih principa:

- Investiranje u znanje uopšte, taj najznačajniji resurs. - Postupnost uvodjenja promjena u srednje stručno

obrazovanje. - Nerazvijenost privrede koja ne može da apsorbuje višak

radne snage zahtijeva postupnost u reformi. Dosadašnje stanje u stručnom obrazovanju može biti solidna osnova za najavljenu reformu.

- Vertikalnu povezanost sistema stručnog obrazovanja sa osnovnim i višim obrazovanjem treba proširiti na visoko obrazovanje. sadašnji predlog narušava princip jednakih mogućnosti upisa na univerzitet.


238

- Obezbijediti savremenu nastavnu tehnologiju i nastana sredstva.

Tehničke gimnazije ostavljaju najviše nejasnoća. Postavlja se pitanje opravdanosti njihovog uvodjenja. Ako će to biti škola sa najvećim zahtjevima da li će ona biti istovremeno najprestižnija srednja škola. Tehnička gimnazija koja bi trebala biti konstituisana u okviru stručnog obrazovanja ne daje stručnu kvalifikaciju, to je još jedna loša strana ove škole. Nije li prerano da se učenik već posle završene osnovne škole opreijeli za studije koje će upisati poslije završetka tehničke gimnazije. Ukoliko preovladaju predlozi za uvođenje tehničke gimnazije smatramo da ona mora ostati u okviru stručnog obrazovanja jer bi u suprotnom to bio udar na srednje stručne škole. Četvorogodišnje stručne škole, u pogledu nastavka školovanja na univerzitetu vraćaju se korak nazad u odnosu na sadašnje stanje. Polaganje stručnog ispita ne daje mogućnost upisa na univerzitet, pa čak i polaganje dodatnog ispita kojeg odredi fakultet ne daje učenicima srednjih stručnih škola mogućnost upisa na bilo koji fakultet. Ovim se narušava princip jednakih mogućnosti upisa na univerzitet za sve učenike srednje škole. Smatramo da je bar u početku potrebno ostaviti učenicima srednjih stručnih škola mogućnost upisa na bilo koji fakultet uz obavezno polganje diferencijalnih ispita. Sadašnji nivo razvijenosti privrede daje male mogućnosti zaposlenja posle završene srednje škole. Jedini izbor je upis na fakultet. Nikad ne treba oduzeti jedini izbor. Podržavamo predlozene promjene kod upisa u srednje škole, odnosno ključni princip upisa sadržan u prvoj rečenici Predloga promjena: »osnovni uslov za upis u stručne škole je završena osnovna škola. »Eksterno testiranje učenika, u cilju sprečavanja manipulacija, treba biti provodjeno potpuno drugačije od polaganja kvalifikacionih ispita (ko organizuje eksterno testiranje, ko odredjuje standard i vrednuje testove, kako se utvrđuje odnos eksternog testa i opšteg uspjeha u osnovnoj školi, itd.) Podrzavamo stavljanje akcenta na drugačiju organizaciju i veće učešće praktične nastave i profesionalne prakse učenika, uvodjenje izbornih predmeta. Profesori fizičkog vaspitanja, muzičke i likovne umjetnosti smatraju da treba zadržati postojeći sistem ocjenjivanja, odnosno da se nisu stekli uslovi da se pored brojčanih uvedu opisne ocjene.


239

U nadi da smo dali skromni doprinos u definisanju konačnog nacrta promjena u obrazovanju pozdravljamo vas i želimo puno uspjeha u budućem radu.

Duško Lučić Direktor škole

JU ELEKTRO-METALURŠKA ŠKOLA NIKŠIĆ Nikšić, 03.07.2001. god. Nastavničko vijeće Elektro-metalurške škole u Nikšiću, na svojoj sjednici od 29.06.2001. godine jednoglasno je dalo podršku Knjizi za promjene (u stručnom obrazovanju).

Direktor škole Perović Dragan

JU MAŠINSKO-METALSKA ŠKOLA NIKŠIĆ Direktor škole Na održanim sjednicama Aktiva Mašinsko metalske škole u Nikšiću razmatrani su prijedlozi promjena u srednjem obrazovanju. Prijedlozi - zaključci aktiva:

- Tehničke gimnazije treba da se uče u stručnim školama s obzirom na postojeću kvalifikacionu strukturu nastavnika, kako za opšte predmete tako i za uže stručne predmete.

- Broj opšteobrazovnih predmeta u trećem stepenu smanjiti na račun broja časova praktične nastave.

- Nastavne planove za treći stepen treba što više "pročešljati’’ izbaciti zaista veliki broj tematskih cjelina,

- Kako za III tako i za IV stepen povećati broj stručnih predmeta (kao tehničko crtanje da se izučava i na prvoj i na drugoj godini učenja, eventualno enciklopedija mašina i sl.),

- Smanjiti broj predmeta na III stepenu (posebno kod prvog razreda koji za neke obrazovne profile iznosi i 13-15) učenici nijesu tog kapaciteta da mogu da normalno prate tu nastavu.

Završni ispit se polaže iz tehnolgije ili predmeta srodne sadržine i praktičnog rada (izrade praktičnog zadatka, opisa tehničko-tehnološkog postupka i odbrane)-izbaciti da se polaže srpski jezik i književnost, jer su učenici III stepena zaista na tom nivou da teško mogu da prate i redovnu nastavu s obzirom sa kakvim znanjem i ocjenama dolaze iz osnovne škole.


240

JU SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA "VASO ALIGRUDIĆ" PODGORICA Podgorica, 28.06.2001. god. PREDMET: Izvještaj iz JU Srednje elektrotehničke škole "Vaso Aligrudić" u Podgorici za "KNJIGU PROMJENA" Na osnovu održanih rasprava po aktivima, na Nastavničkom vijeću i javnoj raspravi od 22.06.2001. g. u našoj Školi donešeni su sledeći zaključci:

1. Stvoriti uslove za rad tehničkih škola (opremiti kabinete, smanjiti broj učenika, nabaviti odgovarajuća druga savremena nastavna sredstva.

2. Tehnička gimnazija da bude u sklopu tehničkih škola, ili da je ne bude. Smatramo da naša škola kadrovski i prostorno može da zadovolji potrebe tehničke gimnazije.

3. Mnogo veća saradnja škola sa socijalnim partnerima, koji bi odredjivali potrebe školovanja, a ne kao do sada?!

4. Veća mogućnost učestvovanja predavača u izradi i mijenjanju nastavnih planova i programa zbog osavremenjivanja tehnike.

5. Praktična nastava - dualni sistem može finkcionisati samo ako privreda bude napredovala.

Direktor Dragoje Radonjić

JU MEDICINSKA ŠKOLA PODGORICA Podgorica, 28.06.2001. g. Nastavničko vijeće i stručni aktivi JU Medicinske škole iz Podgorice su na svojim sjednicama analizirali Knjigu promjena i daju sledeće sugestije:

- Treba povećati fond časova na užestručnom području, rasterećujući učenike nepotrebnih opšte-obrazovnih predmeta, koji bi se mogli objedinjavati u jedan predmet;

- Povećati broj časova praktične nastave; - Zaključnu ocjenu izvoditi iz dva odgovora: obavezan usmeni i

jedan pismeni /test, pismena vježba i sl. - Nastavnu godinu podijeliti na tri klasifikaciona perioda

/primjer-Slovenija/ - Za rad u stručnim školama, pored stručnog, potrebno je i

pedagoško obrazovanje nastavnika,


241

- Da se uvede vodjenje ličnog kartona učenika, radi boljeg praćenja rada i ponašanja,

- Da se za potrebe rada i priprema u laboratorijama uvedu saradnici sa IV stepenom stručne spreme,

- U Medicinskoj školi treba uvesti predmet Etika, - Da se stvore ekonomske pretpostavke za realizaciju projekta

reforme, - Postoje nejasnoće u šemi srednjih stručnih škola, kada je u

pitanju medicinska škola, kao i veza sa stručnom gimnazijom, - Aktivi smatraju da se može stvoriti veliki problem ukoliko se

bude insistiralo na kriterijumu do 1/3 negativnih ocjena! - Treba razmisliti o uvodjenju nižeg stepena obrazovanja,

ukoliko postoje interesi u zdravstvu Crne Gore. Očekujemo da će se stručni organi ove škole potpunije uključiti kod donošenja Nastavnog plana i programa.

Direktor Marko Jokić

JU ŠKOLSKI CENTAR BIJELO POLJE Bijelo Polje, 30.06.2001. g. Učestvujući u raspravi o reformi srednjeg stručnog obrazovanja u prvoj polovini juna 2001. nastavnici naše škole su uzeli aktivno učešće. Na sjednici Nastavničkog vijeća, koja je održana 21.06.2001. godine, a povodom dostavljenih materijala iskristalisala su se dva zaključka i to:

1. Svi profesori fizičkog vaspitanja, likovne i muzičke umjetnosti su saglasni u tome da ocjena iz ovih predmeta bude brojčana, a ne opisna;

2. Da se nedjeljni fond časova smanji za 20%, jer to nije uradjeno kada je radna nedjelja smanjena na 5 (pet) dana, odnosno sa 48 na 40 sati.

U načelu sa ostalim promjenama i predlozima projekta smo saglasni.

Direktor Božidar Ljujić

JU SREDNJA ŠKOLA "17 SEPTEMBAR" ŽABLJAK Žabljak 5.07.2001. godine Dana 29.06.2001. godine u JU Srednja škola "17. septembar" u Žabljaku održana je javna rasprava o promjenama u srednjim školama u Crnoj


242

Gori. Raspravi su prisustvovali članovi Komisije koji su učestvovali na izradi knjige za promjene (Zorica Kotri, Dragica Andjelić i Savo Pejović) i predstavnici lokalne samouprave, privrede, Zavoda za zapošljavanje i roditelja, radnici OŠ "Dušan Obradović" i radnici Srednje škole "17. septembar". Javnu raspravu su pratili predstavnici "Pobjede" i Radio televizije Crne Gore. Javnu raspravu je otvorio direktor Srednje škole "17. septembar" gos. Milika Popović, koji je pozdravio učesnike rasprave i dao sažet uvod u Knjigu za promjene. U raspravi je učestvovao veći broj prisutnih lica, te se, osim pojedinih pitanja i diskusija, koje nijesu bile vezane za temu rasprave, može konstatovati da je ukupna rasprava bila veoma uspješna, čemu su poseban doprinos svojim pojašnjenjima dali prisutni članovi Komisije Ministarstva prosvjete i nauke. Kroz raspravu iskristalisali su se sledeći zaključci:

- Promjene u školstvu su neophodne i neminovne. - Knjiga za promjene je uradjena veoma kvalitetno i stručno, sa svim

pokazateljima koji će pratiti predstojeće promjene. - Da bi se realizovala reforma školstva, kako je predvidjeno u Knjizi

za promjene, potrebna su velika finansijska sredstva. - Dosadašnji programi za gimnazije su uglavnom dobri, jer

učenicima daju široko obrazovanje za uspješno studiranje, a problem je u valjanoj i kvalitetnoj realizaciji programa zbog neopremljenosti škola (kabineti i učila).

- Što se tiče stručnih škola potrebne su radiklane promjene, jer dosadašnji sistem nije obezbjedjivao adekvatnu stručnu osposobljenost za uspješno uključivanje u rad.

- Predlozi dati u Knjizi za promjene za stručne škole su dobri, jer omogućavaju prohodnost po vertikali i horizontali i daju mnogo veće mogućnosti za usavršavanje u struci.

- Škole u malim sredinama, kao što je naša, vjerovatno će sa ovim promjenama imati odredjene probleme u obrazovanju učenika prema zahtjevima privrede, naročito zbog promjene programskih sadržaja i obezbjedjenja stručnog kadra za realizaciju tih programa.

- Reforma školstva se ne može prilagodjavati specifičnostima svake sredine, ali se za rješavanje problema moraju iznaći adekvatna rješenja koja će prvenstveno biti od koristi i u interesu učenika.

Direktor


243

Milika Popović JU SREDNJA ŠKOLA "VUKADIN VUKADINOVIĆ" BERANE Berane, 29.06.2001. god. PREDMET: Primjedbe i sugestije u vezi Knjige za promjene - stručno obrazovanje. U skladu sa Vašim aktom br. 01-2630 od 18.05.2001. godine omogućili smo da se sa Knjigom za promjene (stručno obrazovanje) upozna Nastavničko vijeće, stručni aktivi i zajednice učenika i roditelja a u cilju poboljšanja prijedloga predstojećih promjena u obrazovanju. U okviru škole organizovali smo "Okrugli sto" kojem je prisustvovao i izaslanik Ministarstva M. Radović, inspektor za geografiju. Zaposleni u Školi cijene da je reforma obrazovanja neophodna i da moramo ići u korak sa kretanjima u društvu i okruženju. Iz mnoštva sugestija i primjedbi koje su se čule na raspravama o ponudjenom materijalu izdvojili bi slijedeće:

1. Umjesto kulturno-istorijskog okvira možda je bilo umjesnije obraditi razvoj školstva u Crnoj Gori od prvih začetaka do danas, kako bi se stekao uvid u dosadašnje reforme, izvukla iskustva i na bazi toga trasirao put za buduću reformu;

2. Da bi reforma mogla da se sprovede u život i da da rezultate neophodno je prije nje obezbijediti solidnu materijalnu bazu koja će omogućiti da se planirana reforma može uspješno realizovati. Bez materijalne baze reformu bi mogli nazvati korjenitom promjenom bez cilja.

3. Neophodno je, radi postizanja uspješnosti u predstojećoj reformi, da se nedjeljna norma časova nastavnicima smanji, jer bi to obezbijedilo podizanje kvaliteta u nastavnom procesu.

4. U stručnim školama treba smanjiti broj učenika u odjeljenju. Umjesto dosadašnjih 30, a maksimalnih 36, dovoljno je da u odjeljenju bude 25.

5. U dosadašnjim nastavnim programima za pojedine obrazovne profile mnogo je predmeta koji opterećuju učenike. U okviru nekih predmeta izučavaju se suvišne nastavne cjeline tako da se stiče utisak da su programe pisali ljudi van nastavnog procesa. U tom cilju je data i sugestija da se pri izradi nastavnih planova i programa obavezno uključe nastavnici iz škola a po preporuci inspektora.


244

6. Za stručne škole neophodno je opremiti radnionice i uvesti obaveznu kabinetsku nastavu (bez stvaranja tih uslova nema ulaska u reformu).

7. Za obrazovne profile trećeg stepena obrazovanja neophodno je povećati fond časova praktične nastave pod nadzorom predmetnih nastavnika. Do sada je odnos opšteobrazovni predmeti - praktična nastava bio 70:30% i ovaj odnos treba izmijeniti u korist praktične nastave. Za pojedine obrazovne profile potrebno je pripremati učenike koji će doći sa nekim znanjem u srednju školu. Na primjer za poljoprivrednu struku neophodno je u 7.8. i 9. razredu uvesti predmet Poljoprivreda i sl.

8. Posebno mejsto u raspravama zauzelo je planirano uvodjenje TEHNIČKE GIMNAZIJE. Stav je većine da bi se ovim potezom ugušile dosadašnje stručne škole (mašinska, šumarska, elekro, hemijska, poljoprivredna, ekonomska i dr.). Tehnička gimnazija je zamišljena kao škola koje će pripremati za studije buduće studente tehničkih fakulteta. Na bazi dosadašnjih iskustava i ličnih i preko učenika, zaključeno je da su stručne škole pravi put za usmjeravanje budućih studenata tehničkih fakulteta (izučavanje obilja stručnih predmeta u srednjoj školi, usmjerena praktična nastava i sl. ). Negativna iskustva sa usmjerenim obrazovanjem su najbolji pokazatelji promašaja u takvom koncipiranju obrazovanja.

9. Da bi reforma mogla da zaživi i da da željene rezultate, veoma je važno obezbijediti permanentno stručno usavršavanje nastavnika - posebno zaposlenih u stručnim školama (seminari, savjetovanja). Jer, u stručnim školama glavni nosioci predstojećih promjena u obrazovanju treba da bude stručni kadar.

10. Ispoljena je bojazan da predstojeća reforma obrazovanja ne stvori veliki tehnološki višak. Inicirano je da se za neophodni tehnološki višak obezbijede blagovremeno rješenja kroz proces dokvalifikacije i sl.

11. Obzirom da je u toku proces privatizacije pojedinih društvenih preduzeća potrebno je obezbijediti klauzulom obavezu prihvatanja učenika radi obavljanja praktične nastave. Sada privatnici nerado prihvataju učenike radi obavljanja praktične nastave.

12. Neophodno je da se iz obrazovanja izbace vanredna polaganja na kojima kandidati za veoma kratko vrijeme i mala materijalna ulaganja stiču kvazi obrazovanje - nagradu za razliku od redovnih učenika. Zatim, treba ukinuti "putujuće radničke univerzitete" gdje se takodje za kratko vrijeme stiču


245

diplome. Treba stvoriti zakonski osnov da se u školama organizuju za vanredne polaznike polaganja ali uz prethodno organizovanu nastavu i pripremu.

13. Neophodno je za prosvjetne radnike kao glavne nosioce tereta reforme, u cilju obezbjedjivanja motivacije i kvaliteta rada, poboljšati i materijalnu bazu i uvesti sistem vrednovanja rada kao osnovu za nagradjivanje.

Bez obzira na veoma kratko vrijeme koje smo imali na raspolaganju za ocjenu KNJIGE ZA PROMJENE i za davanje sugestija (uz nagomilane obaveze u junu mjesecu) nadamo se da smo uspjeli izdvojiti bar dio onog što treba da zaživi sa predstojećom reformom. Ista povlači obavezno uvodjenje računara kao nastavnog sredstva, edukaciju kadra, opremanje radionica, uvodjenje kabinetske nastave i dr. Želja nam je bila da navedenim sugestijama i primjedbama damo svoj doprinos predstojećoj reformi obrazovanja. Nadamo se da će i u drugom krugu biti prilike da kroz uključivanje iznesemo svoje stavove i mišljenja.

Direktor Dragutin Pajković, prof.

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA PLJEVLJA Pljevlja, 16. jun 2001. god. Sastanak je otvorio Milosav Grbović, direktor škole, dajući osnovne napomene o sadržaju Knjige za promjene stručnog obrazovanja i pozivajući profesore da konkretnim predlozima daju svoj doprinos reformi, odnosno stavaranju konačne verzije predloga za reformu stručnog obrazovanja. U tom smislu Grbović je predložio da se pojednostave institucije nadzora, i da se mjesto predloženih formira samo Zavod za školstvo koji bi obuhvatio inspekciju, nadzor, savjetodavni rad itd.). To je ekonomičnije i bolje, zaključio je Grbović. Kada je riječ o tehničkim gimnazijama njegovo mišljenje je da one ne pripadadju srednjim stručnim školama, jer ne daju kvalifikaciju koja je bitna odrednica svake stručne škole. Po mišljenju direktora neophodno je smanjiti broj predmeta kod trogodišnjeg stručnog obrazovanja. Takodje treba smanjiti broj časova opšteobrazovnih predmeta u korist praktične nastave. Nakon diskusije direktora Grbovića riječ je uzeo Maljota Nuculović, prosvjetni inspektor, dajući osnovna objašnjenja o Knjizi za promjene.


246

Nuculović je istakao najbitnije momente iz knjige za promjene, posebno se zadržao na strukturu srednjeg stručnog obrazovanja, ocjenjivanju, načinu upisa itd. Profesori su potom uzeli učešća u raspravi dajući svoje mišljenje i predloge. Milenko Terzić je istako da svi aktivi nijesu u potpunosti pročitali Knjigu, ali da će to učiniti i svoje predloge dostaviti najkasnije do 25-og ovog mjeseca. Djokić Milijana se slaže sa pojedinim predlozima kao što je povećanje broja radnih sedmica, sa opisnim ocjenjivanjem opšteobrazovnih predmeta, ali joj nije jasno na koji način će se izvršiti sažimanje predmeta i ko će te predmete predavati. U daljim diskusijama se istaklo da su pojedini udžbenici gimnazije i stručnih škola isti što je neprihvatljivo. Prihvaćen je predlog privatnih škola, pojačanog nadzora i usavršavanje profesora. Avramović Vladica je istakao da profesori elektro-struke mnogo očekuju od reforme ističući da je neophodno redukovanje nastavnih planova i programa. Obzirom da u toj oblasti ima čestih promjene neophodno je obezbijedi fleksibilnost programa koje bi pratio tehničko-tehnološki razvoj. Sažimanje nastavnih predmeta je prihvatljivo kao i uvodjenje stručnih predmeta u prvu, drugu, treću i četvrtu godinu. Broj časova praktične nastave bi trebalo takodje povećati. Praktičnu nastavu bi morali uskladiti sa didaktičko-metodičkim uputstvima. Tehnička neopremljenost i zastarelost opreme bitno utiču na kvalitet nastave. Dualni oblik praktične nastave nije dobar. Postojeću opremu u školi treba srediti, jer praksa van škole nije dala dobre rezultate. Ono što je veoma bitno je da Nastavni plan i program bude pokriven udžbenicima. Profesor Despotović se nije složio sa opisnim ocjenama, jer to učenika demotiviše. Takodje je predložio povećanje broja časova fizičkog vaspitanja i uvodjenje aerobne i korektivne gimnastike. Golubović Dušan smatra da svaka škola treba da ima samo dvadeset odjeljenja sa po dvadeset učenika, a da planove i programe treba da sastavljaju ljudi iz prakse. Program nastave srpskog jezika za trogodišnja zanimanja neophodno je promijeniti. Školske biblioteke zavredjuju više pažnje, a polaganje vanrednih ispita omogućiti samo nakon navršene 20-te godine. On je


247

mišljenja da treba ukinuti uspjeh, i učenika ocjenjivati samo sednjom ocjenom. Jedan od profesora je istakao da su se u ovu raspravu uključili i učenici koji smatraju da se broj časova opšteobrazovnih predmeta u stručnoj školi ne treba smanjivati, pa je bilo predloga za uvodjenje časova religije, etike i stvaranju boljih uslova za rad. Na kraju prisutni profesori su izrazili nezadovoljstvo zbog materijalnog položaja insistirajući da se to prenese nadležnim organima. Na osnovu diskusija mogu se izdvojiti sledeći predlozi:

1. Formriati Zavod za školstvo, umjesto predloženih institucija koje bi se bavile nadzorom.

2. Tehničke gimnazije ne treba da budu obuhvaćene u stručnom obrazovnom sistemu.

3. Smanjiti broj predmeta u trogodišnjim stručnim školama. 4. Smanjiti broj opšteobrazovnih predmeta u korist praktične

nastave. 5. Ne prihvata se opisno ocjenjivanje iz predloženih predmeta. 6. Zadržati broj opšteobrazovnih predmeta. 7. Redukovati programe iz umjetnsoti. 8. Pojačati pedagoško-psihološku službu. 9. Precizirati način usavršavanja nastavnika kao i njihovog

napredovanja u službi. 10. Sažeti nastavne predmete elektro - struke. 11. Uskladiti praktičnu nastavu sa didaktičko-metodičkim

uputstvima. 12. Ne prihvata se dualni oblik praktične nastave. 13. Povaćati broj časova praktične nastave. 14. Za novi nastavni plan i program prirediti udžbenike.

14. Ne prihvata se opisna ocjenja iz fizičkog vaspitanja. 15. Programom fizičkog vaspitanja obuhvatiti aerobnu i korektivnu

gimnastiku. 16. Škola bi trebala da ima 20 odjeljenja sa po 20 učenika. 17. Programe bi morali pisati ljudi iz nastave. 18. Izmijeniti program nastave srpskog jezika za trogodišnja

zanimanja 19. Uvesti predmete: religiju, etiku i poboljšati uslove za rad. 20. Pripremiti Zakon o stručnom obrazovanju. 21. Promijeniti način polaganja vanrednih ispita.


248

SINDIKAT PROSVJETE Susreti, Ulcinj, jun 22, 2001 Okrugli sto: Knjiga za promjene, promjene u stručnom obrazovanju Izvodi iz diskusija:

• Uslov uspjeha reforme je adekvatan materijalni položaj zaposlenih,

• Neophodno je uložiti napore za rješavanje stambenih problema zaposlenih,

• Potrebno je povećati učešće predstavnika sindikata u organima upravljanja,

• Insistirati na organizovanom i stalnom usvrašavanju nastavnika, • Poboljšanje infrastrukture, • Sindikat se zalaže za depolitizaciju obrazovnog procesa, • Spreječiti dalje eksperimentisanje u oblasti obrazovanja, • Da li može profesor sa 300 DEM plate da ide u reformu, • Društvo mora da promijeni odnos prema prosvjeti • Dovoljno je 6 opšteobrazovnih predmeta • Bez autoriteta prosvjetnog radnika nema reforme, • Preko 50% prosvjetnih radnika su podstanari, • Opasno je uvoditi privatne škole, • Ko standardizuje testove, • U Knjizi za promjene pominje se Delorova konvencija iz 1996 a

znamo oliko se od tada promijenilo obrazovanje, • Da li se više vrednuje ocjena nastavnika ili eksterna ocjena, • U Knjizi za promjene Sindikat je zaobidjen i izbjegnut, • Etički principi nijesu pomenuti u Knjizi • Sindikat u obrazovanju neće dozvoliti tehnološke viškove, a da se

prije toga i drugi segmenti ne oslobode tehnoloških viškova,

Raičević Željko, Komisija za stručno obrazovanje

JU MJEŠOVITO STRUČNA ŠKOLA ROŽAJE Rožaje 25.06.2001. godine Vodjenje javne rasprave povodom dokumenta "KNJIGA ZA PROMJENE" na temu promjene u srednjem stručnom obrazovanju i obrazovanju odraslih u Crnoj Gori.


249

Sjednicu je otvorio direktor škole gos. Ćazim Fetahović i dao kraći uvod obrazlažući potrebe za sprovodjenje reforme u stručnom obrazovanju odraslih u Crnoj Gori. Zatim je dao riječ prestavniku Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore, gospod Željku Raičeviću koji je u polučasovnom izlaganju izložio pravce reforme i konkretna rešenja koja se planiraju u vezi novog reformisanog srednjoškolskog sistema za srdnje stručne škole, kao i za obrazovanje odraslih u Crnoj Gori. Pored konkretnih rešenja koja su predvidjena izvjestilac se osvrnuo i na rešenja koja već postoje u razvijenim evropskim zemljama i uporedio ih sa stanjem kod nas. Poslije završenog izlaganja gosp. Željka Raičevića javio se za diskusiju veći broj nastavnika Mješovite stručne škole, kako bi komentarisali pojedina predložena rješanja i dali odredjene predloge u tom pravcu. Diskutanti medju kojima je bio i direktor škole, su pokrenuli veći broj pitanja od kojih izdvajamo:

1. Pitanje upisa u prvi razred i polaganje kvalifikacionog ispita. 2. Razlika izmedju školskog i dualnog oblika. 3. Šta znači postizanje standarda u obrazovanju. 4. Pitanje prosvjetne inspekcije. 5. Više nastavnika je izrazilo problem regionalizacije

obrazovanja. Izrazila se bojazan da bi neke sredine bile ugrožene i izgubile bi mogućnost obrazovanja za pojedina zanimanja.

6. Problem tehnološkog viška radnika. 7. Cijena reforme školstva. 8. Pitanje upisa na fakultet. 9. Pitanje certifikata i ko će ih izdavati. 10. Obezbijedjenost udžbenika za nove predmete. 11. Polaganje završnog, maturskog i majstorskog ispita. 12. Mogućnost otvaranja privatnih škola. 13. Uvodjenje aktivnih metoda u nastavi. 14. Mjesto i uloga viših škola. 15. Pitanje doživotnog obrazovanja za zaposlene u nastavi. 16. Pitanje vrednovanja položene mature. 17. Pitanje prohodnosti učenika završene srednje stručne škole.

18. Pitanje ulaganja vaučera u obrazovanje. 19. Pitanje izbornih prdmeta. 20. Oslobadjanje od maturskog i završnog ispita. 21. Rad sa talentovanim učenicima. 22. Ko su socijalni partneri i njihova uloga?


250

Na ova pitanja odgovarali su Željko Raičević i drektor škole, a bilo je prijedloga za neka konkretna rješenja kao: - Da se rad sa talentovanim učenicima posebno planira i nagradjuje.

Direktor Fetahović Ćazim, dipl.ing. maš.

JU MEDICINSKA ŠKOLA "DR BRANKO ZOGOVIĆ" BERANE Berane 2.juna 2001. Kolektiv Srednje medicinske škole "Dr Branko Zogović" u Beranama je na sjednici Nastavničkog vijeća podržao koncept reformi, ali smatra da pored inspekcijske treba da postoji i savjetodavna služba, te da ovaj koncept neće uspjeti bez podrške, savremenih sredstava i kabineta, kao i standarda radnika kako u obrazovanju i nastavi, tako i zaposlenih u obrazovanju, koji je na veoma niskom nivou. Na sjednici stručnih aktiva je pokazana inicijativa da se prilikom izrade nastavnih planova i programa uključi što veći broj profesora iz svih škola u Republici Crnoj Gori. U školi je organizovana i javna rasprava, kojoj su prisustvovali i članovi komisije za Knjigu za stručne promjene.

Direktor Vojin Raković

JU SREDNJA ŠKOLA "BEĆO BAŠIĆ" PLAV Plav, 29.06.2001. god. PREDMET: Izvještaj sa sjednice stručnih aktiva u vezi knjige promeja. Stručni aktivi JU Srednje škole "Bećo Bašić" Plav održali su svoje sjednice povodom razmatranja materijala "Knjiga promjena" i dali sljedeće sugestije i primjedbe:

- da se u vaspitno-obrazovnom procesu još više insistira da učenik bude što više subjekat u vaspitno-obrazovnom procesu,

- insistirati za što više nastavnih metoda i oblika rada, - formirati što više instrumentarija za provjeru učeničkih znanja, - nastavnik koji ima više od 1/3 negativnih ocjena obavezan je

da taj problem predoči razrednom starješini i direktoru škole,


251

- ukoliko na pismenom zadatku učenici dobiju do 50% negativnih ocjena, taj pismeni ponoviti,

- voditi računa o odličnim nadarenim učenicima, dati mogućnost učenicima posebnih sposobnosti da u toku jedne godine mogu završiti dva razreda Smatramo da bi se na taj način učenici stimulisali za rad,

- posvetiti veću pažnju prirodnim naukama, - uvesti više časove ekologije, - opremiti škole nastavnim sredstvima, kabinetima i

laboratorijama, - uvesti blok časova za pojedine predmete, - vladanje učenika ocjenjivati od 1-5, te da ono utiče na opšti

uspjeh učenika, - uvesti platne razrede nastavnicima, - razvrstati sve premete u nekoliko grupa za formiranje plata

nastavnicima, - uvesti dva manja odmora u nastavnoj godini, - uvesti trajanje časa od 40 minita, a da veliki odmor traje 20

minuta, - uvesti što više predmeta u prvoj godini.

Direktor Ramo Kolašinac

SREDNJE ŠKOLE NIKŠIĆ 13. juna 2001. god. Sa prosvjetnim radnicima i rukovodiocima srednjih škola razgovarali su Mila Burić i Radomir Sušić, članovi Komisije za stručno obrazovanje i Vida Kašćelan, zamjenik predsjednika Komisije za gimnazije pri Ministarstvu prosvjete i nauke Republike Crne Gore. Mila Burić je upoznala prisutne sa predloženom strukturom stručnog obrazovanja. Prosvjetni radnici pozvani su da daju primjedbe, predloge, sugestije i komentare, jer su razmišljanja iz prakse, odnosno neposrednih realizatora obrazovno-vaspitnog procesa veoma bitna. Perović Dragan, direktor Elektro-metalurške škole: Sadašnje stanje stručnog obrazovanja karaktaeriše teorijska opterećenost, nedovoljno upotrebljiva praktična znanja, uska specijalizacija, nedovoljna opremljenost itd. Treba obezbijediti širu specijalizaciju radi lakšeg prilagodjavanja novim tehnološkim procesima. Školama dati autonomiju za kreiranje planova i programa - posebno


252

izbornih predmeta. Tehničke gimnazije vezivati za stručne škole zbog kadrovskih uslova i opreme. Nastavnici stručnih predmeta u toku prve godine rada treba da drže časove samo uz pomoć mentora, a poslije polaganja pedagoško-didaktičke i andragoške grupe predmeta kao i stručnog ispita pred državnom komisijom stiču uslov da budu nastavnici u stručnim školama. Ocjenjivanje bazirati na utvrdjenim standardima koji će biti istaknuti u učionicama i radionicama. Naši standardi treba da odgovaraju evropskom okruženju. Stvarati socijalno partnerstvo i afirmisati realizaciju mikroprojekata, prekvalifikacije i dokvalifikacije. Afirmisati rad roditeljskih savjeta. Tržište rada će postaviti standarde kvaliteta. Veljko Zarubica, direktor Mašinsko metalske škole: Osvrnuo se na programsku koncepciju tehničke gimnazije i činjenicu da su učenici koji završe ovu srednju školu više opterećeni i na neki način zakinuti. Smatra da ima nejasnoća u pogledu broja predmeta za polaganje završnog ispita i predlaže da bi trebalo iz stručnog ispita izbaciti maternji jezik. U vezi sa ovim čulo se niz oprečnih mišljenja. Vida Kašćelan, zamjenik predsjednika komisije za gimnazije: U vezi sa dilemom gdje treba vezivati tehničke gimnazije, za opšte gimnazije ili za srednje stručne škole, mišljenja je da ih treba organizovati pri stručnim školama, s obzirom na njihovu programsku koncepciju, jer stručne škole imaju odgovarajući kadar i opšte obrazovno jezgro. Lučić Duško, direktor Ekonomsko-ugostiteljske škole: Osnovni zahtjevi isticani na sjednicama stručnih aktiva su da postoji postupnost u promjenama. Moja škola je kadrovski spremna za reformu. Smatram da je opterećenje u odnosu na sadašnje stanje polaganje srpskog jezika na završnom ispitu. Pitanje je kako rješavati problem tehnološkog viška. Novo Stanišić, direktor Gimnazije: Tehničke gimnazije ne treba ni zakonodavno ni prostorno vezivati za opšte gimnazije niti ih formirati u okviru njih. Djoko Mrvaljević, profesor matematike u Mašinsko-metalskoj školi:


253

Istakao je problem nezaposlenosti i nemotivisanosti učenika za rad. Zalaže se za uvodjenje eksterne provjere znanja i povećanje kontrole rada i materijalne osnove. Djoko Marković, pomoćnik direktora Elektro-metalurške škole: Treba brisati što ne valja u sadašnjem stanju, a ostaviti i afirmisati ono što je dobro. Branko Šuković, pomoćnik direktora za praktičnu nastavu u Mašinsko-metalskoj školi. Planovi i programi su preopterećeni. Praktično obrazovanje treba intenzivirati i gdje god je moguće organizovati u savremeno opremljenim školskim radionicima. Rukovodilac stručnog aktiva mašinske grupe premeta pita se zašto treba da budu isti opšteobrazovni standardi u tehničkoj gimnaziji i u opštoj gimnaziji. Vuksanović, prof. filozofije u Ekonomsko-ugostiteljskoj školi: Predstavnici privrede treba da budu konsultovani elementi u svoj ovoj raspravi. Ne treba praviti velike rezove ukidanjem nekih predmeta. Doderović Milojko, pomoćnik direktora Mašinsko-metalske škole: Broj inovacije je najbolji kvalitet za sprovodjenje stručnog obrazovanja. Bitno je razviti informatičku pismenost. Protiv sam sinteze prirodne ili društvene grupe predmeta. Pozitivno je što je stranim jezicima data prednost. Treba razvijati politehničke škole. Rad prosvjetne inspekcije treba da bude sistematičan. Vera Backović, prof. hemije u Mašinsko-metalskoj školi: Zašto sintetizovati dosadašnje predmete radi smanjenja opšte-obrazovnog jezgra? Lazarević, direktor Poljoprivredne škole - Šavnik: Obezbijediti materijalne i kadrovske uslove. Vjerujem u ovaj projekat.


254

Predstavnici stručnih komisija pozvali su rukovodioce srednjih stručnih škola da pismeno dostave primjedbe i predloge, u vezi sa sadržajima Knjige za promjene, do 25. juna.

Zapisnik vodio, Radomir Sušić

Slavka Gvozdenović 23.03.2001. SUGESTIJE U FUNKCIJI POBOLJŠANJA TESKSTA str. 7.

- Kompletan sadržaj radne verzije Knjige promjena u osnovi podrazumijeva napor koji je bio neophodan da bi se došlo do materijala koji nam je ponudjen.

- Izvjesno je da je sada kada je već uradjen, ovaj mataerijal mnogo lakše kritikovati nego ga je bilo sačiniti.

NAČELNE PRIMJEDBE

- Primarni utisak koji se nameće jeste nedovoljno korišćenje ili, bolje reći, odsustvo korišćenja relevantne didaktičko-metodičke literature našeg jezičkog područja. Istovremeno se može zapaziti odsustvo kriterijuma u prezentovanju literature na kraju knjige. Medjutim, konkretne aktivnsoti koje su vodjenje bar u posljednjih osam godina govore u prilog činjenici da su prisutni brojni izvori i radovi, koji su publikovani u našoj periodici (časopis "Vaspitanje i obrazovanje", "Prosvjetni rad", posebne publikacije i sl.). Iz ranijeg perioda potrebno je uvažiti osnovnu pedagošku i didaktičko-metodičku literaturu bez koje ne možemo kompetentno govoriti o ciljevima i zacacima našeg vaspitno-obrazovnog sistema.

- U tekstu se, kao novine, navode ili citiraju opšte poznate stvari. pri tom se, npr. preuzimaju iz priručnika i materijala koje su u funkciji realizacije aktuelnih projekta (Step by step i Aktivno učenje). Uz uvažavanje značaja ovih projekata i materijala za osavremenjavanje nastavnog procesa ne može se prihvatiti kao novina stav o primatu kvaliteta obrazovanja u odnosu na kvantitet znanja (str. 101) koji je preuzet iz radnog materijala sa Medjunarodnog seminara u Budvi iz 2000. godine, niti se može kao nešto novi i svima nedovoljno jasno prihvatiti prezentovanje uloga nastavnika kako su one iznesene samo u priručniku "Aktivno učenje" (str. 175), a da pri tom nemamo na umu teorijsko nasljedje koje je staro više od 100 godina, a samim tim i autore koji su se bavili “Aktivnim učenjem” ili ulogama nastavnika i učenika u nastavnom procesu (u materijalu ove knjige morala je npr. naći mjesta


255

Havelkina knjiga "Učenik i nastavnik u nastavnom procesu" iz 2000-te godine. Medjutim, evidentno je da su napr. korišćeni tekstovi iz ove knjige u kojima se razmatraju prednosti i nedostaci pismenog i usmenog ispitivanja učenika, a da to nije navedeno (str. 178. i 179). U literaturi, na primjer, treba navesti i knjigu Jovana Djordjevića: "Savremena nastava".

- Strana 18. "Opšta deklaracija o ljudskim pravima" - član 26 - obratiti pažnju na smisao prevoda koji je preuzet.

- Strana 58. kod pominjanja projekta "Aktivno učenje" izostavljeno je da ga podržava MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE.

- Na više mjesta prisutne su neujednačenosti i kontradiktornosti o istim pitanjima u uvodnom dijelu i konkretizaciji po nivoima obrazovanja. Takav primjer je najevidentiji kada je u pitanju religijsko obrazovanje. Na str. 30. stoji da je "Crna Gora Ustavom i sistemskim propisima koje se odnose na sve nivoe obrazovanja regulisala pitanje zabrane političkog i religijskog obrazovanja i djelovanja u školi. Crna Gora trebala bi da i ubuduće održi taj kurs strukturisanja svog sistema obrazovanja i vaspitanja"; dok se na 170-toj strani predlaže da se razmisli o mogućnosti uvodjenja religijskog obrazovanja ili Istorije religija kao izbornog predmeta.

- U uvodnom dijelu izostaje istorijski pregled, odnosno istorijski podaci. U imenovanju ovog naslova po pojedinim nivoima obrazovanja treba usaglastiti sintagme istorijski podaci, istorijski pregled razvoja srednje stručne škole i istorijski pregled i opredijeliti se za jednu od njih.

Takodje, treba usaglasiti izraz, predlozi rješenja (str. 10), prdložena rješenja, prijedlog promjena (str. 29), predlog (str. 10), prijedlog rješenja (str. 61), predlozi za rješenje (str. 86), prijedlog (str. 191), prijedlozi rješenja, predlozi za rješenje (str. 86), prijedlozi za promjene (str. 177), prijedlozi, predlog promjena (str. 144), predlog rješenja (str. 67), predlagana rješenja (str. 109), predlog ciljeva naše osnovne škole.

- Usaglasiti izraze sadašnje stanje i postojeće stanje. - Usaglasiti izraze: planovi i programi i nastavni planovi i

programi. - U tekstu se na mnogim mjestima ne vidi razlika izmedju citata

(odnosno sadržaja teksta koji je prepisan iz odredjenog izvora) i interpretacije. Tako se, na primjer, citiraju svi izvodi iz deklaracije o ljudskim pravima i slično, ali se ne citiraju stavovi preuzeti iz Zakona o srednjoj školi - kod gimnazija (oni se jednostavno prepisuju bez navodjenja člana ili izvora koje treba navesti u fusnoti). Isti slučaj je i kad se navode stavovi iz


256

Ustava RCG (str. 11). Bilo bi korektno da onaj koji čita tekst prvi put uoči razliku izmedju interpretacije i prepisnog teksta.

- Potencijalni ciljevi vaspitanja i obrazovanja koji su izneseni na 29. strani dati su u okviru naslova Uvodjenje sistema kvaliteta obrazovanja, iako bi bilo logičnije da su kao što je to slučaj po nivoima obrazovanja izdvojeni. Takodje se u pojedinim nivoima, kao i u uvodnom dijelu ne vide razlike izmedju principa, ciljeva i zadataka. Kod gimnazija (str. 151) stoji da principi proizilaze iz ciljeva lako se upravo u tom dijelu najprije govori o principima a potom o ciljevima.

- Kada je u pitanju nadzor u sistemu vaspitanja i obrazovanja, ciljevi i organizacija inspekcije (str. 51-55) neke stvari je trebalo učiniti jasnijim. Tu je, naime, teško prepoznati razliku izmedju postojećeg stanja i onog kako bi trebalo da bude.

- Demokritiacija obrazovnog sistema nije prezentovana kao poseban naslov iako je od početka strukturisanja sadržaja ovog dokumenta ukazivano na njen značaj. Evidentno je da bilo koji javni nastup minstra prosvjete i nauke, ili bilo koji od brojnih pojedinačnih tekstova i stručnih radova koji su objavljeni, a pomoćnik ministra ih je potpisao - a odnose se na ovu materiju - sadrži više ukazivanja na značaj demokratizacije obrazovnog sistema, nego što je to sadržano u materijalu od 318 stranica. Takodje se ne vidi uvažavanje značaja koje gradjansko obrazovanje ima za ukupan duhovni i socijalni razvoj pojedinca.

GIMNAZIJE

- Kada je u pitanju tekst o gimnazijama mogu se primijetiti izvjesna ponavljanja, nejasno i proizvoljno formulisane rečenice, nepreciznosti u navodjenju podataka. Najprije izdvajamo ponavljanje predloga promjena (str. 164 i str.169). Pri tom se u prijedlozima koji se odnose na vrste gimnazija govori o predlozima u izmjeni odnosa izmedju postojećeg opšte-obrazovnog jezgra i izbornih predmeta. Isti stav se u nešto široj varijanti daje na 169. strani. Tu nailazimo i na konstatacije koje su prethodno iznesene. U ovom dijelu se ne pravi razlika izmedju nastavnih planova i programa (str. 164) kada se prezentuje sadašnje stanje. U imenovanju nastavnih predmeta više se moglo govoriti o zastupljenosti, odnosno nezastupljenosti (opšte obrazovne grupe predmeta) ustava i prava gradjana i sociologije, A NE SAMO LOGIKE u nastavnom planu matematičke gimnazije. Str. 170 (suvišno je ukazivati na značaj logike kao nastavnog predmeta u


257

matematičkoj gimnaziji. Treba se samo sjetiti naslova "Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja" od Borisa Kalina).

- Na strani 173. u naslovu "Prava i obaveze učenika" iznesena su prava i DUŽNOSTI, a da se ne vidi izvor iz kojih su pruzete. U prijedlozima, odmah nakon toga, govori se o proširivanju prava učenika ali ne i o njihovim dužnostima. Ne vidi se da je preferirano pitanje izostajanje učenika sa nastave koje je ujedno i jedan od najvećih problema kad su gimnazije u pitanju.

Na 176. strani nije pomenut razredni ispit, iako se sasvim opravdano navodi kod istog naslova u srednjim stručnim školama. Žarko Mirković 20. mart 2001. Na osnovu zaključaka sa sjednice Savjeta za promjene u obrazovanju dostavljam Vam nekoliko predloga koji se tiču prvenstveno Srednje muzičke škole. Ovi predlozi, u načelu, mogu se odnositi na Srednju umjetničku (likovnu) školu, o čemu je svakako neophodno konsultovati likovne pedagoge. Utisak je, barem kada je u pitanju Srednja muzička škola, da Knjiga za promjene sadrži postojeća rešenja koja ne odražavaju specifične potrebe školovanja na ovoj školi i koja su, već duže vremena, predmet kritičkih ocjena stručne javnosti. Načelno dijeleći stavove direktora srednjih muzičkih škola u Republici o ovim pitanjima, slobodan sam, nakon konsultacija sa profesorima Muzičke akademije, predložiti Vam sledeće: 1. KVALIFIKACIONI ISPIT predlog: Presudan (isključiv) kriterijum pri upisu u Srednju muzičku školu je rezultat na kvalifikacionom ispitu. Kako u osmogodišnjem obrazovanju ne postoje predmeti koji su "adekvatna priprema" za školovanje u Srednjoj muzičkoj školi, kvalifikacioni ispit je najbolji način provjere sposobnosti kandidata za budući poziv. Ovim bi se, praktično, kao uslov upisa u Srednju muzičku školu osim osmogodišnje, podrazumijevala i završena niža muzička škola, čime bi se u velikoj mjeri podigao neophodan startni nivo znanja budućih srednjoškolaca.


258

Postojeće rješenje, koje u znatnoj mjeri vrednuje opšti uspjeh kandidata u osnovnoj školi omogućava upis i učenicima koji na prijemnom ispitu za upis u Srednju školu ne postižu zadovoljavajuće rezultate. Mogućnost upisa u Srednju muzičku školu bez ikakvog predhodnog muzičkog obrazovanja, dovela je u dobroj mjeri do stvaranja profila svršenih djaka čije stečeno znanje nije u skladu sa nivoom znanja neophodnim za praćenje nastave na Muzičkim akadeijama, niti je u skladu sa adekvatnim potrebama za muzičkim kadrovima u našoj Republici. Dugogodišnji loši rezultati na prijemnim ispitima za Muzičku akademiju, dužina studiranja i uspjeh studenata koji su Srednju muzičku školu završili bez predhodnog muzičkog obrazovanja, koji je po pravilu ispod prosjeka, jasno govore da postojeće selekcione kriterijume za upis u Srednju muzičku školu treba modifikovati i usaglasiti sa praksom u razvijenim muzičkim sredinama. Iz istih razloga princip upisa BEZ SELEKCIJE, koji se primjenjuje u slučaju manjeg broja prijavljenih kandidata, ne može biti primjenljiv kada je u pitanju Srednja muzička (umjetnička) škola. 2. NASTAVA predlog: Proporcijalna zastupljenost stručnih (praktičnih) i opšteobrazovnih predmeta treba da bude približno 65% - 35% u prve dvije godine učenja, odnosno 80%-20% u dvije završne godine. Po svojoj prirodi nastava u Srednjoj muzičkoj školi je specifična kombinacija opšteobrazovne, stručne i praktične nastave. Ova posljednja komponenta, kod nas uglavnom nije bila adekvatno tretirana niti u nastavi, niti prilikom sagledavanja opterećenja učenika, naročito na instrumentalnom odsjeku, koje je neuporedivo veće nego što je to slučaj u ostalim srednjim školama. (Samo u svakodnevnom vježbanju instrumenta kao glavnog predmeta, potrebno je provesti nekoliko sati). Odnos opšteobrazovnih i stručnih (praktičnih) predmeta u nastavi na svim odsjecima u Srednjoj muzičkoj školi prilično je neizbalansiran, što za posledicu ima sa jedne strane nedovoljan broj časova i strukturu stručnih predmeta, a sa druge veliku opterećenost neadekvatnim, često i "suvišnim" opšteobrazovnim predmetima. Postojeći odnos od približnih 50%-50% prema tabeli na strani 253. Knjiga za projene, (ili 41% - 59% prema podacima na strani 214, što kao podatak svakako treba i provjeriti i ujednačiti) ne zadovoljava potrebu za vrstom i brojem časova stručnih predmeta niti ostavlja dovoljno vremena za njihov praktičan tretman. Novim odnosom ostavlja se dovoljno prostora i za adekvatnu


259

zastupljenost stručnih predmeta, dovoljno vremena za njihovu temeljito praktično savladavanje, a pažljivom selekcijom i prostor za odgovarajuću zastupljenost neophodnih opšteobrazovnih predmeta. Time se odnos zastupljenosti pomenutih predmeta u nastavi približava razvijenoj evropskoj praksi (Knjiga za promjene str. 217). 3. INSPEKCIJA Kada je o srednjoj muzičkoj školi riječ, postojeća praksa, prirodno nije davala adekvatne rezultate, jer je jedini prosvjetni inspektor za stručne predmeta bio prinudjen da obavlja inspekcijski rad u nastavi SVIH ILI VEĆINE stručnih predmeta, što svakako prevazilazi pojedinačne stručne kompetencije. Neophodnost angažovanja spoljnih saradnika za pojedine oblasti, iz redova Univerzitetskih nastavnika, je neophodan uslov poboljšanja kvaliteta rada ovog značajnog organa Ministarstva. I pored toga što način organizacije i rad inspekcija nije kao tema neposredno tretiran u Knjizi za promjene, mišljenja sam da bi povećanja nivoa stručnosti inspekcijskih organa trebala biti orjentacija budućeg rada ovog važnog organa Minsitarstva, koja, makar na nivou smjernice mora naći mjesto u Knjizi za promjene, a samim tim i prilikom obezbijedjivanja zakonskih preduslova za stručni inspekcijski nadzor u Srednjoj muzičkoj školi, pri predlaganju budućeg Zakona o prosvjetnoj inspekciji i Pravilnika o vršenju inspekcijskog rada. Sa zadovoljstvom Vam stojim na raspolaganju za eventualna dodatna obrazloženja ovih predloga ili bilo koji vid konsultativnog angažovanja. Milica Tušup, psiholog-pedagog JU SŠ ”I.G.Kovačić” Herceg Novi Herceg Novi, 26.4.2001. PREMA EVROPI ZNANJA Diplomirala sam 1988. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na odsjeku za Školsku psihologiju – pedagogiju. Sticajem okolnosti, prve radne godine u prosvjeti provela sam u Srbiji kao stručni saradnik u osnovnoj školi, potom dolazim u hercegnovski školski centar kao stručni saradnik sa pola norme časove, gdje sam poslednjih godina nastavnik za predmet psihologija u gimnaziji i više stručnih škola. Na ovaj način želim da se direktnije uključim u promjene našeg školstva, a aktivno sam učestvovala u prethodnim javnim raspravama.


260

Prije svega, želim da istaknem da su promjene u našem vaspitno-obrazovnom sistemu potrebne. Svi smo svjedoci kako su se burni dogadjaji u našoj zemlji odvijali u protekloj deceniji i neminovno su se preko društva u cjelini i svake pojedine porodice održavali i na školstvo. Današnja djeca i adolescenti odrastaju u vremenu u kojem se mnoge stvari dešavaju ili mijenjaju "preko noći". Škola, kao i porodica, ima pored vaspitne i presudnu ulogu u socijalizaciji djece. Za mlade osobe u razvoju karakteristično je da teže samostalnosti uz istovremenu, veoma jaku potrebu za zaštitom i sigurnošću koju im pružaju roditelji (stalnošću porodice i materijalnom zbrinutošću), društvo vršnjaka u i van škole, kao i šira socijalna zajednica. Stabilnost i stalnost dobrih uslova su jako bitni za uravnotežen razvoj djeteta. Promjene u školskom sistemu sada dolaze kao još jedan potres u velikom broju potresa u posljednje vrijeme. One su takodje i novi stres (izazivaju ga ne samo loši, već i dobri i napredni dogadjaji) koji dodajemo na već proživljene: rat i raspad SRFJ, političke i ekonomske promjene uz veliki pad standarda, problemi izbjegličke populacije, nezaposlenost itd. Na žalost, veliki je broj siromašnih, fizički i psihički oronulih i bolesnih osoba, kriminalitet i bolesti zavisnosti su u porastu. U takvim društvenim uslovima velike reforme poput ove mogu biti dvosekli mač. One su još jedan potres za roditelje i školsku djecu, kao i za prosvjetni kadar. Decenijama se posao ljudi u prosvjeti marginalizuje i obezvredjuje, a naša profesija je od nesumljivog društvenog značaja: "Društvo preko škole ostvaruje planski uticaj na razvoj djeteta. Škola je pod uticajem društva, odnosno snaga koje imaju najveću moć u društvu, pa se, prema tome, preko nje ostvaruje društveni uticaj. Smjer željenog uticaja izražen je u ciljevima vaspitanja i obrazovanja ... Za formiranje tih osobina važni su sadržaj (školski program), način izvodjenja nastave i ogranizacija školskog života. Ako u školi vladaju demokratski odnosi, odnosi saradnje i medjusobnog poštovanja, ličnost će se pravilno razvijati. Medjutim, ako se prema učenicima ispoljava autokratski odnos i ako se ne poštuje njihova ličnost, oni će se drugačije razvijati. Radi boljeg razvoja, škola treba učenika da orjentiše na razmišljanje i samostalno rješavanje problema a ne da od njh traži da mehanički uče, bez razumijevanja smisla naučenog"1. Sasvim je prirodno da nova, demokatska vlast želi da nas uvrsti u ostali, razvijeni i napredni svijet, u Evropu. Stoga mi nije sasvim jasan citat br. 19. iz "Knjige za promjene", koji glasi: "Posle svega što se dogodilo, škola nikada više neće biti ono što je nekad bila. Država više neće moći preko nastavnih planova i programa, nastavnika, pisaca udžbenika, nadzornih službi i drugih činilaca biti jedini faktor koji propisuje norme i

1 Bora Kuzmanović i Ivan Štajnberger: Psihologija za treći i četvrti razred trgovnskih, ugostiteljsko-turističkih i škola za lične usluge. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd


261

standarde šta će se, na kom uzrastu i koliko učiti, saznavati ... Pojedinac postaje gospodar i stvaralac svog sopstvenog kulturnog napredovanja". Na kog se pojedinca misli? Ako se radi o zaposlenima, posebno prosvetarima, onda se mogu složiti sa konceptom permanentnog obrazovanja uz slogan "prema Evropi znanja". Veoma je dobro razradjen dio br. 2.7. Razvoj ljudskog resursa u poglavlju br. 2. Principi. U prosvjeti ne bi ni trebalo da se nadju rigidni i šablonizovani ljudi kojima je strano stalno usavršavanje i praćenje novina u struci uz kreativnu primjenu u nastavi. Medjutim, na kraju navedenog djela 2.7, na strani br. 34, navode se brojni neriješeni problemi u većini država članica Evropske unije po ovom pitanju, a na strani br. 63. ističe se da su i u Evropi opredjeljenja za permanentno obrazovanje prije deklarativna nego stvarna. Ako se pak u gore navedenom citatu misli na učenike koji treba da se aktivno uključe u nastavni proces, jasno je da će veća demokratizacija dovesti do boljih rezultata (vidi citat 1 iz udžbenika "Psihologija"). Stranci su u tome otišli još dalje, u Danskoj npr. Učenici učestvuju u planiranju dinamike realizacije nastavnog plana i zajedno sa nastavnikom evaluiraju rad po završenom semstru – strana br. 102. iz "Knjige za promjene". Na strani br. 80 iste knjige navode se principi iz francuskog sistema, od kojih jedan glasi: "Programi treba da budu otvoreni, prilagodljivi, podložni promjenama, da predstavljaju jasan okvir a nipošto kruta pravila". Dalje, saznajemo da se kod njih nastava izvodi kroz obavezne redovne i izborne predmete (7+2). Ističem da njihov prvi razred gimnazije odgovara našem trećem razredu. Pitam se koliko su naši adolescenti zreli za donošenje odluka koje će izborne predmete pohadjati. Inače, svrha uvodjenja ovih predmeta je omogućavanje realizacije učeničkih interesovanja i sposobnosti, i dalje, stvaranje boljih uslova za talente. Mogućnost samostalnog izbora i odluke tog tipa nose u sebi istovremeno i odgovornost za posledice. Da li su ti mladi ljudi na uzrastu od 15–16 godina spremni da uporede svoje sklonosti i mogućnosti i biraju izborne predmete koji će ih voditi ka pravoj profesiji za njih? Ovaj proces "traženja sebe" je individualna stvar, te je njegov tempo različit i nerijetko se identitet zaokružuje tek polovinom dvadesetih godina. Uobičajena je upisna dilema kod svršenih srednjoškolaca koji znaju koje fakultete ne žele i neće upisati, dok istovremeno na spisku užeg izbora imaju nekoliko željenih. Predloženim promjenama trebalo bi da se olakša upis većom prohodnošću uz obezbjedjenje kvaliteta podizanjem nivoa maturskog ispita (eksterna provjera). Ali, mislim da je suviše velika cena (kako za mlade i njihove roditelje, tako i za prosvjetne radnike), da učenici gimnazije traže sebe idući od jednog izbornog predmeta do drugog . "Knjigom za promjene" predvidjeno je da se već u prvom razredu učenici blago usmjeravaju i opredjeljuju za obavezne izborne predmete, uz mogućnost da se predje na drugi ukoliko učenik ne postigne uspjeh ili otkrije da nema sklonosti za prvoizabrani. Koliko je to mogućih


262

kombinacija, to jest profila budućeg svršenog gimnazijalca? Kako će se ujednačiti svi ti izbori i diplome i nećemo li opet naginjati gimnaziji prirodnog, odnosno društveno-jezičkog smjera? Izbornim predmetima navedenim na strani br. 97. "Knjigom za promjene" dodala bih Socijalnu psihologiju i Mentalnu higijenu. "Socijalna psihologija proučava uticaj socijalnih faktora na psihičke funkcije ljudi i na ličnost u cjelini, ponašanje pojedinaca u društvenim situacijama, kao i ulogu psihičkih faktora u socijalnom zbivanju. Socijalna psihologija se posebno bavi pitanjima socijalizacije ljudske jedinke, opažanja i ocjenjivanja drugih osoba, interakcije medju ljudima, proučavanja ponašanja ljudi u grupi i masi i izučavanja socijalnih stavova... Mentalna higijena predstavlja primjenu psiholoških saznanja u očuvanju duševnog zdravlja i ukazuje na mjere koje treba preduzeti da se izbjegnu duševni poremećaji, da se pomogne ljudima pri snalaženju u raznim teškočama i da se razvije njihova umješnost u održavanju skladnih odnosa sa drugima".2 Ove discipline su samo naznačene u sadašnjem programu nastave psihologije, a mislim da iste dobijaju na značaju u savremenom društvu. Iz inostranih sistema školstva vidimo da je broj obaveznih opšteobrazovnih predmeta različit, kao i procenat zastupljenosti izbornih predmeta: kreće se od 4% u Belgiji do čak 73% u Holandiji (tabela 4.5.4.4. u "Knjizi za promjene"). U istoj knjizi na strani br. 96 kaže se: "Smanjivanjem broja časova opšteobrazovnog jezgra i proširivanjem obima odredjeih sadržaja izbornih predmeta u starijim razredima treba izaći u susret interesovanjima učenika". Koji predmeti će doživjeti smanjenje broja časova u korist izbornih predmeta ili koji će od 19 opšteobrazovnih predmeta iz tabele 4.5.4.1. u "Knjizi za promjene" biti proglašeni za obavezne izborne? Moram da izrazim sumnju i bojazan u vezi kvaliteta buduće izborne nastave. Time što će neki predmeti biti preimenovani, neće se ublažiti izvesna konotacija privremenosti, manje važnosti i dodatne obaveze uz paket znanja koje mladi čovjek treba da iznese iz srednje škole. Mladi su, na žalost, poodavno naučeni da uče za ocjenu i prohodnost, a ne po latinskoj "per vitae discimus". Kojim će se kriterijumima voditi pri izboru ovih predmeta? Manji broj će se opredijeliti po svojim interesovanjima, pretpostavljam, a veći će birati program za koj je čuo da je manje obiman, lakši, ili je profesor toelrantniji pri ocjenjivanji itd. Prava, unutrašnja motivacija vezana za gradivo razviće se tek u toku rada ukoliko se učenik prijavi za neki izborni program. Mogućnost da ga promijene, ako im se ne dopadne, može biti, pored lepe zamisli, i štetna.

2 Nikola Rot i Slavoljub Radonjić: Psihologija za drugi razred gimnazije. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd


263

U Pedagoškoj psihologiji odavno je poznato da učenje za duži rok (buduću profesiju) ima veću trajnost i primenljivost: "Eksperimentalna istraživanja su utvrdila da svijest o roku za koji se uči zaista ima uticaja na trajnost naučenog: gradivo koje se uči za kraći rok prije se zaboravlja nego gradivo koje se uči za neki udaljeniji vremenski rok. Šta je uzrok tome? Vjerovatno da je način učenja drugačiji kada se uči za dugi i kratki rok... Namjera da se uči za duži rok pokreće drugačije intelektualne radnje nego namjere da se uči za kraći rok. Na osnovu toga može se shvatiti zašto kampanjsko učenje pred ispitivanje ili ispit daje krhko i kratkotrajno znanje. Psiholozi razlikuju spoljašnju i unutrašnju motivaciju za učenje. Unutranja motivacija je ona koja izvire iz zainteresovanosti za sam sadržaj koji treba da se nauči. Smatra se da je to najbolji motiv za učenje".3 Zbog svega rečenog, zalažem se za sadašnju podjelu gimnazije sa opštim, jezičkim i matematičkim usmjerenjem. I do sada su se učenici upisivali prema svojim sposobnostima i intetesovanjima, a opredjeljivanjem za neki od ovih smjerova već se orjentišu ka grupi željenih fakulteta. Svjesni toga, sve predmete na nekom usmjerenju će prihvatiti sa dužnom pažnjom i učiti sa svešću da će im sjutra ta znanja koristiti u profesiji i životu. A oni koji su "promašili" usmjerenje, i do sada su mogli (i obraćali se) preko molbe Nastavničkom vijeću škole, da traže premještaj u drugi smjer ili struku, i to bi se obično rješavalo u korist učenika. Ponudjena promjena da se pojedini predmeti izučavaju na dva nivoa (strana br. 96. iz "Knjige za promjene") može se ostvariti tako što će se viši nivo nekog obaveznog opšteobrazovnog predmeta ponuditi kao izborni u četvrtoj godini (uz rasterećenje obaveznog programa). Takav izborni predmet biće direktno usmjerenje i prirpema za odredjeni fakultet – kada je učenik već ostvario uspjeh u nekoj nastavnoj oblasti i jasno zna šta može i hoće. Tada bi i izabrani izborni predmet trebalo uvrstiti u maturski ispit kojim, bez sumnje, treba podići do evropskog standarda uz eksternu provjeru. Treba samo voditi računa o ujednačavanju kriterijuma jer se predlaže da nastavnik bude kreator i do jedne trećine sadržaja izbornog predmeta. Opet se vraćamo ljudskom faktoru: kako će se, kada i kojim sredstvima on edukovati uz rad za ove nove izazove? Uloga i profil nastavnika dati u poglavlju br. 4. Gimnazija je nešto čemu svi prosvjetni radnici treba da teže ali mnogi ne dostignu nivo eksperta u svojoj oblasti za svojeg radnog vijeka. Ko će biti nosioci pilot – istraživanja ako se započne sa 3 Nikola Rot i Slavoljub Radonjić: Psihologija za drugi razred gimnazije. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd


264

sprovodjenjem novog programa? Početnici koji treba da se zalažu i dokazuju ili već provjereni i iskusni prosvjetni radnici sa ustaljenim radnim navikama? Rezultati bi bili sasvim drukčiji. I opet, materijalna osnova – komparativni pregledi sistema školstva u drugim zemljama su poželjni, ali da ne zaboravimo da su sve te zemlje u ekonomskom smislu daleko ispred nas. Oni mogu, na primjer za izborni predmet, da opreme posebne kabinete najsavremenijim nastavnim sredstvima, finansiraju realizaciju sadržaja putem projekata i radionica i da nastavnike stimulišu za obradu predmeta na višem nivou. Na ovom mjestu bih se samo ukratko osvrnula na predlog o devetogodišnjem osnovnom školovanju i stručnim školama u svjetlu ovih činjenica. Zrelost djeteta za polazak u školu ima više aspekata: fizička, intelektualna, emocionalna i socijalna zrelost. Trebalo bi da svi ovi aspekti budu uravnoteženi i odgovarajući za uzrast da bismo rekli da je dijete spremno za polazak u školu. No, ostavimo teoriju po strani – praksa pokazuje da se umni uzast djece kalendarski prispjele za polazak u školu može kretati u rasponu od 6 do 8,5 godina mjereno nekim od testova za prijem prvaka. To znači da se u jednom odjeljenju prvog razreda nadju djeca koja su po intelektualnim sposobnostima uzrast – dva ispod ili iznad prosjeka za to godište. Što se tiče emocionalnog i socijalnog razvoja, većini djece ne bi "škodilo" da budu još neko vrijeme u sigurnom okrilju porodice (oko sedme godine za odvajanje su najspremniji). U Deklaraciji o pravima djeteta UN, citiranoj na strani br. 18 "Knjige za promjene", ističe se da dijete mora imati priliku za igru i rekreaciju. Skraćivati predškolski period u današnjim stresnim uslovima života i obavezivati roditelje da upišu dijte godinu dana ranije u školu, može biti kontraproduktivno (i do sada su ambiciozni roditelji to mogli putem komisijskog ispitivanja za prevremen upis). Šta je sa siromašnijim, roditeljima nižeg obrazovnog nivoa koji izdašno koriste "baka - servis" i ne upisuju uopšte djecu u predškolske ustanove? Ta su djeca, po pravilu, manje stimulisana školskim sadržajima i može se pretpostaviti šta će sa njima biti kad budu upisana u školu sa 6 godina, pa makar se taj prvi razred zvao i pripremnim. Šta je sa seoskim, manjim školama – kako će to tamo biti organizovano? Vrtić nudi ishranu i odmor djece i čuva djecu do 16 časova. Ranije je pri osnovnim školama postojao produženi i cjelodnevni boravak, ali to nije zaživjelo. Koja su materijalna sredstva potrebna da se nešto što solidno funkcioniše pri vrtićima izmesti u osnovnu školu: prostorno, materijlano i kadrovski? Prelazak u školu gubi i na zvučnosti i na značaju tog momenta za svaku porodicu. Vrtić može i ne mora da se pohadja, ali polazak u školu je prvi značajni samostalni iskorak u socijalnu sredinu i svečani dogadjaj za čitavu porodicu. Bojim se da će se zaplašeni i nespremni peviše opustiti a spremni i zreli razočarati u školu, u kojoj je "isto kao u vrtiću", a najžalosnije je što im se


265

oduzima jedna, za razvoj dragocjena godina igre bez obaveza (za koju je dokazano da veoma razvija inteligenciju). Takodje ne znam kojim će se sredstvima obezbjediti dualan odnos u koji ulazi učenik srednje stručne škole kada znamo da većina preduzeća danas s naporom obezbjedjuje redovnost isplate ličnih primanja svojih radnika. Uzgred, pozdravljam predlog o osnivanju Tehničke gimnazije. Zamisli o boljem školstvu su potrebne ali mislim da treba obezbjediti solidniju materijalnu osnovu pa onda ići na krupnije reforme, jer ćemo se ionako "protegnuti prema guberu", a mnoge dobre ideje će tako propasti ili se izvrgnuti u svoju suprotnost. S druge strane, ako se promjene stalno odlažu, neće se ni dogoditi. Zato iznosim ovo svoje skromno mišljenje sa nadom da će unekoliko doprinijeti, uz mišljenja ostalih praktičara, da se promjene prilagode našim realnim uslovima.

Herceg Novi, 24.06.2001. godine Milica Tušup, školski psiholog – pedagog

JU SŠ "I. G. Kovačić" Herceg Novi Željko Vukadinović, prof. fizike JU Elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić” Podgorica

PRIMJEDBE NA KNJIGU ZA PROMJENE KOJA SE ODNOSI NA SREDNJE STRUČNE ŠKOLE

Želim da naglasim da je ovo prvi put da se ozbiljno prilazi reformi srednjih stručnih škola i da se ukazuje na njihov pravi značaj i ulogu u društvu. Zato generalno gledano upućujem pohvalu komisiji koja je predlog sačinila. Ali imam i odredjene primjedbe, na koje bih ovom prilikom ukazao.

1. Što se tiče prosvjetne inspekcije, treba je reorganizovati u efikasniju službu ili ne treba da postoji. Prosvjetni inspektor treba da se prvobitno posveti, predmetu za koji je imenovan. Znači da učestvuje u pisanju novih planova i programa, udžbenika, časopisa, brošura i slično. Da tijesno saradjuje sa nastavnim osobljem u cilju rješavanja svih problema vezanih za realizaciju nastave. Da se angažuje u nabavci udžbenika i stručne literature. Da se stara o obezbjedjivanju nastavnih sredstava i učila i da učestvuje u njihovoj izradi. Da napravi adekvatne testove znanja na svim nivoima za provjeru znanja učenika. Najmanje dva puta


266

godišnje da organizuje seminare za nastavnike, gdje bi oni uzeli masovnije učešće u njihovoj realizaciji. Po potrebi na sopstvenu unicijativu ili na predlog nastavnika da organizuje okrugle stolove na razne teme. Da pomaže nastavnicima u organizaciji školskih takmičenja u smislu pravljenja jedinstvenih testova i zadataka za škole istog tipa. Da pomaže nastavnicima u pripremanju učenika za takmičenja da održi nekoliko časova sa nadarenim učenicima iz više škola u smislu odgovaranja na znatiželjna pitanja učenika i davanja svih informacija radi postizanja boljeg uspjeha, svih učenika na takmičenjima. Da više puta tokom školske godine posjeti jednu školu. Kako bi imao bolji uvid u rad nastavnika. Da održi poneko ogledno predavanje u smislu pokazivanja kako treba raditi sa učenicima u okviru jedne škole ili u okviru više škola. Da bi imao objektivno i ispravno mišljenje o radu nastavnika nije dovoljno posjetiti samo jedan čas. Mnogo je korisnije prisustvo na nekoliko časova u raznim periodima sa mogućnošću da ga i nastavnik pozove da prisustvuje nastavnom času. Treba obaviti posjetu školi bez najave, kako se ne bi vršile posebne pripreme za dolazak inspektora. Već da se zatekne svakodnevna atmosfera, koja bi mu dočarala realnu sliku o radu nastavnika. Naravno da bi obavio valjano, sve ove zadatke, treba povećati broj prosvjetnih inspektora za jedan predmet (najmanje tri ili četiri za fiziku i slično). Onda bi imali grupe prosvjetnih inspektora po predmetima. Tako da bi prosvjetni inspektori medjusobno saradjivali u okviru jednog predmeta. Na taj način i njihov rad bi bio objektivniji, izbjegla bi se subjektivnost i monotonost, prilikom posjete nastavnika od jednog inspektora svake godine. Prosvjetna inspekcija treba da bude, servis davanja usluga, vezanih za odredjeni predmet i nastavnicima i učenicima. Jedino na ovaj način prosvjetna inspekcija imala bi smisla za postojanje. Do sada a i vašim predlozima za promjene od prosvjetne inspekcije se traži da radi neke poslove koji joj ne pripadaju. Na primjer, dio obaveza vezanih za nadzor, koji pripada ili bi mogao da pripada, nekom drugom organu u Ministarstvu prosvjete. U svakom slučaju sam za to da prosvjetni inspektor ima ovlašćenje da predloži, udaljavanje iz nastave, nastavnika koji nesavjesno, obavlja svoj posao ili koji pravi greške u radu koje se kose sa zakonom o školi. Ali sam protiv toga da se u okviru promjena nadje, nešto što bi značilo, prijetnju, nastavnicima sa prosvjetnom inspekcijom ili što bi sputavalo savjestan i korektan rad nastavnika. Prije svega brojčano ocjenjivanje prosvjetnih radnika. To je ponižavajući čin, uveden isključivo za omalovažavanje nastavnika. Zamislite učenike koji treba da slušaju nastavu kod nastavnika za kojeg znaju da ima ocjenu nedovoljan (1). Zar treba ovome komentar. Smatram da je


267

izvještaj o radu nastavnika dovoljan i valjan, argumentovan i svrsishodan samo ako u njemu nema brojčane ocjene (opisna ocjena eventualno).

2. Što se tiče napredovanja i davanja zvanja nastavnicima do sada se uglavnom vodilo računa da to budu stariji nastavnici. Po meni glavni orjentir, treba da budu rezultati rada. Tako da i mladji dobri nastavnici (prosvjetni radnici), dobiju neko zvanje, čak i visoko, koje će im biti stimulisanje za veći rad. Da uz odredjeno zvanje bude i neka prijenadležnost ili materijalna nadoknada ili smanjena norma časova za mentore i slično. Da prosvjetni radnici osjete smisao i korist od svog napredovanja u struci.

3. Kada su u pitanju tehničke gimnazije, nigdje nijesu dati kriterijumi i uslovi koje treba da zadovolji srednja stručna škola da bi postala tehnička gimnazija. Ako se ne radi o novom tipu škole.

4. Kada je u pitanju sistem vrednovanja znanja, predlaže se da zaključna tromjesečna ocjena, bude izvedena obavezno iz jedne usmene i jedne pismene ocjene. Što znači da tokom jedne školske godine, treba jednom odjeljenju dati četiri pismene vježbe ili testa, plus pismeni zadaci i usmeno provjeravanje. Nije li to veliko opterećenje za jednog nastavnika. Onda bi trebalo da prosvjetni inspektor sačini jedinstvene kriterijume za škole istog tipa na osnovu kojih bi nastavnici sačinili kontrolne vježbe ili testove. Jer svaki test nije valjan ukoliko se pravilno ne napravi. Predlaže se nevjerovatna stvar i po meni katastrofalna, a to je da ukoliko nastavnik ima više od 1/3 negativnih ocjena u jednom odjeljenju da se formira, komisija za testiranje znanja učenika. Bez obzira na to da li je nastavnik savjesno obavio svoj zadatak. Zaboraviti se na činjenicu da se ocjena na jednom tromjesečju daje na osnovu cjelokupnog rada učenika, a ocjena na testu je samo jedan elemenat koji utiče na konačnu ocjenu. Znači uzima se u obzir: aktivnost učenika na času kada se rade zadaci, kada se ponavlja nova nastavna jedinica, kada se usvajaju nova znanja, koliko uspješno radi domaće zadatke, pismene zadatke, laboratorijske vježbe, da li posjećuje dodatnu nastavu i slično. Sublimacija svih ovih elemenata daje konačnu ocjenu kao validnu ili jedino moguće realnu. Jedino je nastavnik kompetentan da izvede konačnu ocjenu. A vi predlažete da komisija provjeri i verifikuje sve ovo, mislim da vam je jasno da nijeste u pravu. Takva komisija bi imala smisla, jedino na osnovu opravdanog zahtjeva učenika, njihovih roditelja, ili nekog trećeg lica,što je i do sada bio slučaj. Zatim se predlaže da, ukoliko nastavnik na pismenom zadatku ili kontrolnoj vježbi ima više od 1/3 negativnih ocjena, da se rad mora ponoviti. Znači ako nastavnik na pismenom zadatku ili kontrolnoj vježbi u većini odjeljenja ima dobre rezultate, a u jdnom ili dva odjeljenja je


268

više do 1/3 negativnih ocjena, onda mora se rad ponoviti u tim odjeljenjima. A ne piše koliko puta da se ponovi i zbog čega. I ne vodi se računa o realizaciji nastavnih planova i programa ako u lošim odjeljenjima treba ponavljati ovakav rad. Isto tako ne razmišljate o tome, koliko će učenici ozbiljno da shvate pismeni zadatak ili kontrolnu vježbu, ako znaju da će biti ponovljena i da će namjerno bojkotovati takav čas. Diskutabilno je i jedno i drugo i vrlo opasno za rad u školi. I kada bi bila opravdana ovakva komisija, pitanje je koliko bi ona bila objektivna. Onda učenici ako jedanput, uspije komisijski rad, stalno će bojkotovati nastavnika tražeći da ih testira komisija i napraviće se “cirkus” u školi koji nikome ne treba. U svakom slučaju smatram da treba izbjegavati formiranje bilo kakvih komisija (bez razloga) jer to sputava savjestan rad nastavnika i upućuje učenike da ne uče redovno, jer se mogu dodatno angažovati u komisijskom testiranju i slično. Smatram da formiranje ovakfih komisija isključuje nastavnika kao glavnog subjekta u davanju realne ocjene. Predlog promjena u davanju ocjena ne smije da degradira rad učenika i nastavnika. Jer bi škola postala neozbiljna ustanova i izgubila bi elemente na kojima je formirana a to je vaspitanje i obrazovanje učenika. Ako ostanu ove dvije predložene klauzule sigurno će biti dosta problema u njihovoj realizaciji. Doći će do osipanja nastavnog kadra. Jer ovo doživljavam kao psihički, moralni i stručni udar na nastavnika. Razmislite ko će pristati da izvodi nastavu pod ovakvom presijom. Imam osjećaj da se ovim predlozima ima za cilj da se nastavniku svežu ruke. Umjesto da se ide na realan pristup, predložene promjene favorizuju učenike u odnosu na nastavnike. Od nastavnika se traži poslušnost i podaništvo, uz napomenu da mora da piše pozitivne ocjene. Što je zaprepašćujuće i prosto za nevjerovati. Onda se pitam kakav je smisao tih novih škola? Jer vi na jednom mjestu kažete da se više neće učeniku servirati gotove činjenice i da se neće tražiti od učenika da reprodukuju priču svog nastavnika. Onda mi nije zaista jasno kako će da izgleda ta nova škola i kako će da izgleda moj rad sa učenicima. Zato vas molim da to precizirate. Ovakav pristup nije u interesu nikome ni učeniku ni prosvjetnim radnicima ni obrazovanju u cjelini. Jer ustanova u kojoj se ne usvaja znanje ne može se zvati škola. Valjda je svakome jasna defininicija škole. Predlog promjena vezanih za rad nastavnika baca tamnu sjenku na ovu Knjigu za promjene, rizikujući (ukoliko se ne eliminišu) da unaprijed znamo da će propasti (to jest neće uspjeti) predstojeća reforma obrazovnog sistema. Nadam se da ćete ovo ozbiljno uzeti u obzir i da nećete napraviti tako krupnu grešku.


269

5. U Knjizi na promjene se nigdje ne pominje nedjeljna norma časova. Smatram da se mora napraviti razlika izmedju predmeta. Jer ne mogu imati istu normu u nedjelji nastavnici koji predaju isključivo teorijski predmet na primjer istoriju i nastavnici koji predaju recimo fiziku, gdje osim teorije postoje i pismeni zadaci, ogledi, laboratorijske vježbe i slično. Rad fizičara u odnosu na istoričare, iziskuje dodatno angažovanje i veće vrijeme i veći napor, što ne znači da i oni nemaju dodatnog angažovanja ili druge prirode. Što se tiče prirodnih nauka: matematika, fizika, hemija i biologija, smatram da bi bila realna nedjeljna norma od 15 časova. Podsjećam da je do sada bilo19 ili 20 časova nedjeljno. Predlažem da i dodatna i dopunska nastava postanu obaveza za nastavnika ako za tim postoji potreba, i da ta dva ili četiri časa budu u sastavu nedjeljne norme časova nastavnika kao i redovni časovi. Priznaćete da i dodatna i dopunska nastava, predstavljaju dodatni napor i opterećenje nastavnika u odnosu na redovnu nastavu.

6. Za upis učenika u srednju školu, nigdje se ne kaže da učenik treba da bude, psiho–fizički zdrav, odnosno da ljekarsko uvjerenje koje učenik dobije po završetku osnovne škole, za dalje školovanje, mora biti dato na osnovu ozbiljnog pregleda učenika. A ne kao do sada da predstavlja formalnost i da je bitno da se uplati novac a zdravlje učenika nije valjano utvrdjeno. Pa čak bi zbog situacije u kojoj se trenutno nalazimo, trebalo sve učenike, prije upisa u srednju školu testirati od strane psihološko–pedagoške službe. Ovo govorim za to što se u posljednje vrijeme, kod učenika uočavaju ozbiljne anomalije u ponašanju. Jer ako se već od nastavnika traži savjestan rad i rezultati rada, visokog nivoa, onda priznaćete, da mu se moraju obezbijediti uslovi za takav rad. A najvažniji uslov je da pred sobom ima psihofizički zdrave osobe.

7. Nigdje se u promjenama ne pravi razlika izmedju osnovne i srednje škole. Pa nije jasno da li srednja škola ostaje i dalje neobavezna. Jer, u uvodnom dijelu knjige za promjene se kaže da je cilj promjena da što više populacije učenika završi srednju školu. Tako da ovu konstataciju treba pojasniti. Ako to znači po svaku cijenu onda sam protiv toga, a ako se to odnsi na mogućnosti učenika, njihov rad i zasluge, onda to treba reći da se zna.

8. Do sada se pokazalo da nijesu efikasne mjere za udaljavanje učenika iz srednje škole. Ako srednja škola nije obavezna, onda treba razmisliti da nije mnogo tolerisati 29 neopravdanih časova u I polugodištu, koji se brišu u drugom. Da nije blag kriterijum da sa više od ½ negativnih ocjena učenik se udaljava na kraju I polugodišta. Je li realno da učenik koji ima 7 negativnih ocjena u I polugodištu, savlada uspješno gradivo iz 5 predmeta u drugo polugodište i ostane sa dvije negativne ocjene. U zadnje vrijeme


270

praksa je da se učenici na silu zadržavaju u srednjoj školi što je u velikoj mjeri degradiralo nastavni proces u njima. Čak se daju preporuke, po riječima direktora, od strane organa unutrašnjih poslova da problematične učenike, treba zadržavati u srednjoj školi da ne bi bili na ulici, da im ne stvaruju probleme. Šta to treba da znači? Škole nam postaju socijalne ustanove i prihvatilišta za one nezbrinute. A nastavnici umjesto da obavljaju svoj posao sve više lične na milicionere za čuvanje reda. Molim vas da se u sljedećoj knjizi za promjene odredite u odnosu na ovo. Da znamo na čemu smo.

9. Takodje, smatram važnim da treba naglasiti u predstojećim promjenama koja će u buduće biti prava i obaveza učenika u školi, a koja su prava i obaveze nastavnika (prosvjetnih radnika). Jer mnogi učenici i prosvjetni radnici to ne znaju ni sada.

Na kraju želim da kažem da sam vrlo ozbiljno i studiozno analizirao pomenutu Knjigu za promjene i na osnovu toga sam odlučio da vam predočim gore navedene primjedbe. I to krajnje objektivno sa željom da sljedeća knjiga za promjene bude bez ovih manjkavosti. Takodje se nadam da će u narednoj knjizi biti dati predlozi koji će otkloniti sve nedostatke sadašnjeg sistema obrazovanja i njegove slabosti. A samim tim i predstojeća reforma obrazovanja da bude uspješna na dobrobit svih nas koji ćemo da učestvujemo u njenoj realizaciji. NEVENKA TEŠOVIĆ - Pljevlja Poštovani, Profesor sam srpskog jezika i književnosti četiri godine. Radila sam u Srenjoj stručnoj školi u Pljevljima (tri godine sam predavala srpski jezik i književnost, dvije godine pravopis i godinu dana daktilografiju), a dvije godine sam radila u seoskoj osnovnoj školi, tako da sam imala prilike da radim sa djecom različitog uzrasta, kao i da radim u teorijskoj i praktičnoj nastavi. Promjene u našem školstvu treba izvršiti, to je potpuno jasno. Ali treba od početka razmišljati o nedostacima prijedloga za promjene, a ne nakon nekoliko upropaštenih generacija. Želim da pomenem nekoliko stvari koje se nameću kao mogući problem.

1. Polazak sa šest godina jeste prihvatljiv s obzirom na mali broj djece koja idu u predškolske ustanove, ali šta raditi sa seoskom djecom koja pješače po 5 – 6, pa i više kilometara, po svim vremenskim uslovima, do škole, a čest je slučaj i da taj put moraju preći sami jer nema više djaka u njihovoj okolini. Da li je


271

iko razmišljao o njihovim mogućnostima? Odgovor Vašeg predstavnika na raspravi u Pljevljima održanoj 16.06.2001. godine je bio da ni djeca od sedam godina nisu dovoljno spremna za taj napor. Zar je to odgovor? Pošto to teško izdržvaju sedmogodišnjaci, mi ćemo im priključiti još mladje?

2. Zašto mijenjamo naše školstvo po principu da ga pošto-poto prilagodimo evropskom, ako naša djeca pokazuju veće znanje? Svi znamo da su sva naša djeca, koja su otišla u inostranstvo, imala mnogo veće znanje iz svih predmeta nego njihovi vršnjaci tamo. Odgovor vašeg predstavnika je bio da svega 3% djece ima tu mogućnost i da su to odlični učenici koji bi se snašli u svim vrstama obrazovanja. A koliko ih se nije snašlo? Odgovor je – nema takvih. Moram dodati i da sam osnovnu i srednju školu završila u Sarajevu. Kao učenik sedmog razreda imala sam priliku da sa drugim učenicima moje škole odem u posjetu djeci naših radnika u Fridrishafenu u Švajcarskoj. Bez i jednog izuzetka imali smo mnogo veće opšte znanje od njih, a nisu samo odlični učenici išli. Završila sam Prvu gimnaziju koja je svake godine slala po jednog ili dva učenika u inostranstvo na školovanje na ono jezičko područje koje je odgovaralo jeziku koji je učenik učio (SAD, Njemačka i Francuska). Tačno je da su svi ti učenici bili posebno nadareni za izučavanje stranih jezika, ali opšti uspjeh je često bio dobar ili vrlo dobar. I svi su se vraćali sa boljim uspjehom od onog sa kojim su otišli. Bile su nam nevjerovatne njihove priče o tome koliko su naši vršnjaci iza nas u znanju svih predmeta u tim zemljama.

3. Na pitanje kako riješiti problem učenika do petog razreda osnovne škole koji ne savladaju onaj obavezni minumum iz pojedinih predmeta odgovor je bio da će biti poslata na indiviualnu nastavu (što je odlično rješenje), a ako ni tada ne savladaju gradivo u specijalne škole. Medjutim, kada je bila riječ o učenicima koji zaostaju u razvoju rečeno je da će biti priključeni redovnoj školi i nastavi. Prvo ih šaljemo u specijalne, pa onda vraćamo u normalne škole?!

4. Broj učenika u odjeljenjima će se smanjiti, što je dobro, uvodjenje cjelodnevnog boravka učenika u školama je takodje dobar prijedlog, ali pojaviće se problem nedostatka prostora u školama i treba ga riješiti uporedo sa uvodjenjem promjena, a ne preći preko njega "duhovitim" komentarom, što je bio slučaj na pomenutoj raspravi, kada nam je rečeno da na teritoriji Crne Gore u cjelini ima viška prostora, jer u seoskim školama nisu iskorišćene sve učionice. Hoćemo li djecu iz grada tjerati da putuju na selo, jer u seoskim školama ima prostora?


272

5. U prva četiri razreda nastava će biti, tj. dužina časova, fleksibilna. To jeste, zaista, neophodno jer je nekad 45 minuta previše da bi se održala dječija pažnja, a nekad premalo da bi se realizovala neka nastavna jedinica. Ali, ostalo je neriješeno pitanje: ako učitelj produži čas da li će to vrijeme uzeti od dječijeg slobodnog vremena ili od nekog drugog predmeta i kojeg?

6. Kako ćemo organizovati nastavu sa prvom generacijom jer ćemo imati dupli broj učenika (2003. godine će poći u prvi razred svi šestogodišnjaci i svi sedmogodišnjaci, sledeće godine u drugi itd.), pa će se nakon devetogodišnjeg problema u osnovnoj školi isti problem javiti i kad ta generacija bude upisivala srednje škole i fakultete.

"Knjiga za promjene" srednjih stručnih škola je dosta uopštena, pa je teže dati konkretne sugestije. Punu pažnju bi trebalo pokloniti opremljenosti škola, jer u nekim strukama i nekim školama nije problem u malom broju časova praktične nastave, već u neopremljenosti radionica i kabineta, pa profesori mnogo toga pričaju teorijski umjesto da praktično pokažu učenicima. Npr. Ja sam u kabinetu daktilografije imala većinom neispravne ili poluispravne mašine. A o upotrebi elektronskih pisaćih mašina (sa kojom će se učenici mahom sretati) mogla sam samo teorijski da pričam jer u kabinetu imamo jednu potpuno neipsravnu mašinu i jednu na kojoj su samo neke radnje mogle da se vrše. Kako grupu učenika ili čak čitavo odjeljenje obučiti na jednoj poluispravnoj mašini?! Pričajući sa kolegama iz drugih struka shvatila sam da ih ima sa mnogo većim problemima kad je opremljenost (i mogućnost izvodjenja nastave) u pitanju. Povećani broj časova praktične nastave svakako je od koristi, ali samo uz dobru opremljenost škola, jer nema te teorije ni tog predavanja koji mogu zamijeniti praktični rad. Nadam se da nisam bila preoštra. Cilj mi nije bila kritika predloženih promjena već isticanje problema sa kojima ćemo se sresti, a koji se, sigurno, mogu riješiti.


273

OBRAZOVANJE ODRASLIH


274


275

ZAPISNICI I. INTEGRACIJA RADA I UČENJA U CRNOJ GORI Podgorica, 29.maj 2001. »PRIVREDNA KOMORA« (U organizaciji Nacionalne opservatorije Crne gore, Ministarstva rada i soc. staranja, Zavoda za zapošljavanje, Ministarstva prosvjete i nauke, Privredne komore i Nezavisnog udruženja sindikata Crne Gore)

Učesnici: Učestvovalo 63 učesnika iz: - Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore - Zavod za zapošljavanje, - Srednje stručne škole: Mašinska škola – Podgorica i Srednja

mašinska škola - Niksić, - Kompanije: “Željezara” – Nikšić, “Žitopromet” – Podgorica, “Kom” –

Mojkovac, Fabrika aluminijuma– Podgorica, Luka Bar, “Radoje Dakić” – Podgorica, “Polimka” – Berane, Brodoizgradnja. – Kotor,

- Privredna komora, - Ekonomski fakultet, i - Savez nezavisnih sindikata. Pripremne aktivnosti: Evropska agencija za obuku i Fakultet za društvene nauke iz Ljubljane, povjerile su organizaciju workshopa Nacionalnoj Opservatoriji CG. Glavni cilj workshopa – razmjena i prikulpljanje informacija i iskustava iz različitih oblasti u Crnoj Gori, a koje se odnose na ovo područje. Moderator: Mr. Božidar Šišević Uvodne napomene: Ms. Martina Trbanc, spec. za projekte u Sloveniji, održala je uvodno predavanje. Tom prilkom je objasnila teoretske postavke IWL koncepta, uz detaljan izvještaj o iskustvima i rezultatima postignutim na tom području u Soveniji. Diskusije: 1. R. Damjanovic, pomoćnik min., Vida Kašćelan, Vjera Kovačević, i

Željko Raičević. Predstavnici Ministarstva su istakli sljedeće nedostatke postojećeg obraz. sistema: - Centralizovani sistem razvoja programa


276

- Veoma težak ekonomski položaj dijela stručnog obrazovanja, - Nizak stepen tehničkog i tehnološkog razvoja ekonomije, - Nedovoljna opremljenost i zastarjelost opreme u radionicama, - Nedovoljna motivisanost učenika i nastavnika, - Nedostatak institucionalnih veza između sistema obrazovanja i

industrije, - Nedostatak učešća socijalnih partnera u stručnom obrazovanju. Početni preduslovi za integraciju rada i učenja su: - Fleksibilnost i razvoj programa, - Razvoj programa baziranih na stvarnim potrebama industrijsko-

ekonomskog sektora, - Standardizacija struka, i - Usvajanje i prihvatanje doživotnog učenja i neformalnog obrazovanja

kao načina učenja i sticanja vještina i znanja. 2. U debati su uzeli učešće: Radoje Boškovic, “Kom” – Mojkovac,

Miodrag Nikolić, “Zeljezara” – Nikšić, Vladimir Radovanić, “Polimka” – Berane, Milojica Zindović – Radoje Dakić. 1. Predstavnici malih i srednjih preduzeća istakli su nedostatak

dobro obučene i fleksibilne radne snage koje bi odgovorilile novoj proizvodnji i tržištu rada.

2. Predlaže se da se stvore centri za obuku koji bi adekvatno mogli da obučavaju radnike-zapošljene.

3. Kako nema privatnih provajdera, i postojeći nijesu zainteresovani da naprave kvalitetne programe za obuku, to bi stvaranje i ohrabrivanje centara za obuku odredjenih ciljnih grupa bio značajan strateški potez.

Identifikovani su glavni problemi: - Nedostatak veza između škola i preduzeća, - Nedostatak znanja, obrazovnih institucija, planova-programa i

eksperata koji bi organizovali i izvodili specijlističku obuku za pojedine poslove i zadatke,

- Nedostatak motivacije dijela zapošljenih da uče, - Nedostatak centara za profesionalnu obuku Predstavnik SME sugerisao je formiranje spec. Centara za obuku kao mikro projekata na republičkom nivou, kroz koje bi radnici stekli znanja i vještine za rad sa modernim mašinama u onim poljima gdje postoji tražnja u Crnoj Gori.


277

3. Iz Zavoda za zapošljavanje u diskusiji su učestvovali: Ms. Ljiljana Perisic, Zavod za zapošljavanje – Herceg Novi, i Slobodan Mirjačić, Zavod za zapošljavanje – Nikšić.

Zavod za zapošljavanje kod obrazovanja odraslih najčešće se susrijeće sa sljedećim problemima: - Nedostatak interesovanja onih bez ikakvih kvalifikacija da prate

obuku, doobuku ili dodatnu obuku ( da bi stekli kompetencije za različite fizičke poslove.

- Nedostatak odgovarajuće infrastrukture i fondova za organizovanje različitih programa stručne obuke za nezapošljene i

- Prilično nerazvijeno socijalno partnerstvo. Predstavnik SME sugerisao je stvaranje sertifikatnog sistema sa sertifikatima koji bi bili validni nezavisno od preduzeća. 4. Učesnici u debati: Mr. Veljko Zarubica, Direktor srednje mašinske

škole Nikšić, Mr. Duško Rajković, Direktor srednje mašinske škole Podgorica i Goran Šćepanović, iz iste škole nadležan za praktičnu obuku. Osim poznatih problema naveli su i primjere dobre prakse: pilot micro project: “Stručno obrazovanje i obuka protiv socijalnog isključivanja- Lokalno partnerstvo u obučavanju i zapošljavanju mladih u Crnoj Gori” (sponzor: European Training Foundation u saradnji sa Nac. Opservatorijom CG.

Glavni problemi kod integracije rada i učenja su: - Cintralizovani obrazovni sistem, - Učenici posjeduju nedovoljna i neodgovarajuća tehnička i praktična

znanja-vještine, - Nema motivacije za radom i učenjem, - Krajnje nepovoljna finansijska situacija i materijalna baza za rad i

učenje. Predstavnici škole predlažu sljedeće: - Uvođenje koncepta integracije rada i učenja u reformisane stručne

školske programe, - Izmjena i poboljšanje postojećih programa uzimajući u obzir

neophodnost i mogućnosti praktičnog rada, - Obučavanje nastavnog kadra preko seminara, posebno za

nastavnike praktične nastave pri čemu bi nadogradili svoja stručna znanja.

- Gdje god je to moguće, organizovati praktični rad u školskim radionicama.


278

Skraćeni izvještaj na osnovu izvještaja Božidara Šiševića, Milivoja Radovića, Sandre Racković, sačinio Radoslav Milošević-Atos. II. OKRUGLI STO Bijelo Polje, 04/06/2001. »Gimnazija« (U organizaciji Ministarstva prosvjete i nauke i »Gimnazije« B. Polje) Učestvovalo oko 60 učesnika iz: - Ministarstvo prosvjete i nauke – Crne Gore (Radovan Damjanović,

pom. ministra; član Komisije za gimnazije; Vjera Kovačević, zamj. predsj. Komisije za promjene u OO; Dragan Bogojević, član Komisije za gimnazije; Mijo Radović, inspektor za stručno o.)

- Zavod za zapošljavanje, - Predstavnici srednjih stručnih škola (Božidar Ljujuć, Dejan Popović,

Rafet Mulić i dr.) - Prestavnici firmi idr. Sugestije, pitanja i prijedlozi:

1. Uvođenje opisnog ocjenjivanja škola je uopšteno i paušalno. Stara škola je bila bolja.

2. Sviđa mi se dijagram strategije (Rafet Mulić). 3. Kad se planira početak realizacije promjena? 4. Obezbijediti vertikalnu i horizontalnu prohodnost. 5. Obezbijediti standarde i provjeru znanja. 6. Dobro je da učenik koji ne može da završi 9-godišnju školu, ako

pokazuje smisao za vještine, ima mogućnost da upiše stručnu školu.

7. Da li će se maturski ispit tretirati kao prijemni ispit? 8. Da li se ukida vanredno polaganje? 9. Prihvatati međunarodne diplome uz provjeru istih i upoređivanje

programa. 10. Obezbijediti drugu šansu za rizične kategorija đaka koji su zbog

raznih okolnosti ispali ili napustili redovni sistem školovanja. 11. Stvoriti materijalno-socijalne uslove za uključivanje-inkluziju

starijih drop-outs. 12. Predlažem da maturski ispit bude ulaznica za fakultet. 13. Da se prilagodi bodovanje mature u odnosu na određeni tip

maturskog ispita-odgovarajući fakultet. 14. Zašto je predviđeno 5 predmeta za maturski? Može li se uz

polaganje dodatnih ispita steći pravo da se ipak upiše fakultet? 15. Sadašnji represivni sistem zamijeniti demokratskim.


279

16. Podržati dualni sistem i socijalno partnerstvo. 17. Obezbijediti materijalne i druge uslove za stručno usavršavanje

nastavnika. 18. Za reformisanu školu obezbijediti i moderna nastavna sredstva. 19. Obezbijediti profesionalnu orijentaciju kako na osnovnom tako i

na srednjem školskom nivou. 20. Stvoriti sistemske uslove za poboljšanje statusa prosvjetnih

radnika. 21. Njegovati profesionalizam.

III. OKRUGLI STO Podgorica, 05/06/2001 »PRIVREDNA KOMORA« (U organizaciji Privredne komore i Ministarstva prosvjete i nauke)

• Iz Privredne komore u debati su učestvovali: Božo Milović, predsjedavajući i dr.;

• Iz firmi: Vladimir (Vlatko) Radovanić, dir »Beranke«, Berane i dr. • Iz Ministarstva prosvjete i nauke u debati su učestvovali: Radovan

Damjanović, pom. ministra; Božidar Šišević, direk. Nac. opservatorije, član Komisije za OO; Vjera Kovačević, zamj. predsj. Komisije za promjene u OO; Radoslav Milošević-Atos, sekretar Komisije za promjene u OO, Milojica Zindović, inž., član Komisije za OO; Željko Raičević, koordinator Savjeta za promjene; Savo Pejović, član Komisije za stručno o.)

U workshopu je učestvovalo oko 20 učesnika iz: - Privredne komore, - Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore, - Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, - Nacionalne opservatorije, - Firmi, - Predstavnici srednjih stručnih škola i dr. Sugestije, pitanja i prijedlozi:

1. Velika je borba za promjenu samih sebe što važi i za obrazovanje. S obzirom da dosta ljudi razmišlja na stari način organizovano raditi na širenju ideje o neminovnosti promjena u obrazovanju.

2. Rasprave treba voditi na svim nivoima Privredne komore.


280

3. Privredna komora se priprema za promjene u obrazovanju Crne Gore i ona ima svoju strategiju, čemu će se pokloniti maksimalna pažnja.

4. Kako se boriti protiv oportunizma prema svakoj reformi, zbog upravo loših prethodnih i uglavnom neuspješnih reformi, a koji će pratiti i ove duboke i korjenite promjene.

5. Promjene treba proširiti na više i visoko školsko obrazovanje-jedinstveni sistem sa cijelim obrazovanjem uz poštovanje autonomnosti Univerziteta.

6. Raditi na kvalitetu obrazovanja, na informatičkoj pismenosti, individualizaciji nastave, socijalnim partnerima, standardima i evaluaciji znanja.

7. Pozdravljam uvođenje šegrtovanja, korištenje stranih iskustava, medija.

8. Smatram da je za uspjeh promjena veoma značajno medijski što agresivnije nastupati, i više regionalno.

9. Stručni ljudi iz Komore ocijenili su materijal kao kvalitetan za javnu raspravu.

10. Na strani 77. Školovanje učenika van institucije. Mišljenja sam da preko 28 ide se na samofinansiranje. Ograničiti taj broj.

11. Planeri ovih aktivnosti treba da vode računa o rokovima-tajmingu promjena.

12. Planirati tržišno orijentisana zanimanja. 13. Objezbijediti neophodno stručno obrazovanje nastavnika u cilju

njihove pripreme za realizaciju promjena u obrazovanju. 14. Poboljšati ukupni status prosvjetnih radnika te uslove za veću

motivisanost-regrutovanje za rad u ovoj djelatnosti. 15. Obezbijediti mogućnost školovanja učenika te sticanja vještina i

znanja i u inostranstvu kao i razmjenu učenika i stručnjaka. 16. Obezbijediti edukovanje-obuku roditelja za bolje partnerstvo sa

školom. 17. Ohrabriti nova partnerstva i dijalog između nastavnika i roditelja,

i drugih socijalnih partnera. 18. Dati mogućnost privredi da formira škole. 19. Nije jasan status tehničke gimnazije. 20. Prenaglašena je važnost inspekcije u školama. 21. Standardi treba da malo marginalizuju inspekciju. 22. Ne prepuštati samo profesionalncima i stručnjacima da kreiraju

promjene u obrazovanju. Obavezno je uključivanje svih aktera. 23. Obezbijediti i zakonsku regulativu na osnovu koje će se moći

ostvarivati predviđene promjene. 24. Uloga zakonodavca sa stručno-programskog aspekta u ovoj

oblasti nije dovoljno naglašena u samom materijalu.


281

25. Smatram, s obzirom na iskustvo, da su se vrlo lako sticale diplome u privatnim školama. Smatram da će mnogi iskoristiti šansu da do tih diploma dođu, tako da treba obezbijediti kvalitetnu zaštitu, s obzirom na evidentnu degradaciju morala.

IV. OKRUGLI STO Berane, 22. jun 2001. »Gimnazija« U organizaciji »Beranke« Berane, Gimnazije Berane i Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore. U workshopu je učestvovalo oko 30 učesnika iz:

• Iz Ministarstva prosvjete i nauke: Vjera Kovačević, zamj. predsj. Komisije za promjene u OO; Radoslav Milošević-Atos, sekretar Komisije za promjene u OO i Mijo Radović, inspektor-stručno o.)

• Prosvjetna inspekcija Berane (Velimir B. i Vučeković); Min. Prosvjete – Berane ( Voj. Lakićević)

• Iz Privrede Berana: OMORIKA COMERCE, RUDNIK MRKOG UGLJA, IZGRADNJA, MB COMERCE, ELEKTROTEHNA, FLASH

• Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Biro rada Berane; • Radnički univerzitet Berane, (Šćekić Velimir, Obradović Miljuša) • Iz Privrede Andrijevice: AD »PAKO« (Lalević Grnjica); Mješovita

srednja škola Andrijevica (Dragan Ćulafić, Rajko Radošević) • Iz Rožaja: AD »DEKOR« (Ramusović Safet), GORNJI IBAR,

TURJAK, • Iz Plava: Plavsko jezero, Mješovita škola-Plav (Ramo Kolašinac), • GIMNAZIJA BERANE, MEDICINSKA ŠKOLA, ŠC, ELEKTRO

ŠKOLA,

Sugestije, pitanja i prijedlozi: 1. Nijedna od srednjih škola ne daje dovoljno znanja u pravcu

Fakulteta arhitekture, akademije (nacrtna geometrija, perspektiva i sl.).

2. Predlažem da se na nivou osmih razreda obave češća testiranja u smislu profesionalne orijentacije.

3. Osnovno i srednje obrazovanje orijentisati ka privredi. 4. Poboljšati kvalitet izvođenja praktične nastave u preduzećima. 5. Obezbijediti osposobljavanje za majstorski kadar koji je

deficitaran kao što su pneumatičari, bravari, varioci i dr. 6. Obezbijediti bolju i »kontrolisanu« obuku đaka na savremenim

mašinama i u školi i u privrednim organizacijama.


282

7. U firmama, u toku izvođenja praktične obuke, obezbijediti veću pažnju i posvećenost učenicima od strane same firme.

8. Obezbijediti veća i redovna materijalna sredstva za srednje stručne škole.

9. Obezbijediti obuku za deficitarna stručna zanimanja za grafičku industriju u Crnoj Gori (više od 1 odjeljenja), umjesto da se neka zanimanja hiperprodukuju.

10. Onemogućiti priznavanje sumnjivih kvalifikacija, stečenih na brzinu van Crne Gore, bez provjere istih.

11. Voditi računa o planskom obrazovanju kadrova. 12. Poboljšati ukupni status prosvjetnih radnika. 13. Poboljšati položaj obrazovanja i paralelno raditi na izradi

zakonske regulative. 14. Forsirati učenje stranih jezika, naročito jezika struke. 15. Raditi na razmjeni kadrova, kao što je praksa u Evropi. 16. Ojačati vezu škola-poslodavac-roditelj. 17. Privredna komora ni izdaleka ne pokriva niti ispunjava njenu

ulogu kako se to radi u drugim zemljama. 18. Obezbijediti eksternu provjeru znanja i u primarnom obrazovanju. 19. Ojačati ulogu Zavoda za zapošljavanje. Obezbijediti sistem

vrednovanja: norme koje će se poštovati, kao i poštovanje institucija bez obzira na promjene sistema.

20. Obezbijediti sistemska rješenja za promovisanje i motivisanje obrazovanja odraslih.

21. Tačka 9. strana 113. Motivisati uključivanje izvođača iz privrede u obrazovanje odraslih.

22. Obrazovanje odraslih u stručnim školama razvijati, prije svega za poznate poslodavce.

23. Inovirati sistem ocjenjivanja kako bi stvarno odražavao predviđene standarde stečenih znanja i vještina.

24. Propisati uslove koje obrazovne institucije moraju zadovoljiti da steknu pravo za bavljenje obrazovanjem odraslih.

25. Predložiti Univerzitetu da se izučavanje pedagogije, andragogije i psihologije podigne na znatno viši stepen.

26. Kako se osniva privatna škola? V. OKRUGLI STO Nikšić, 25/06/2001 Hotel »Onogošt« U organizaciji RU i Ministarstva prosvjete i nauke (Vjera Kovačević, zamj. Predsj. Komisije za promjene u OO; Radoslav Milošević-Atos, sekretar Komisije za promjene u OO, Milisav Ćipranić-


283

Ćiro, dir. RU-Nikšić, član Komisije za OO; Milojica Zindović, HI »Radoje Dakić«, član Komisije za OO; Božidar Šišević, direk. Nac. Opservatorije, član Komisije za OO;; Prisutno oko 20 učesnika kao i mediji:

• Janičić Danilo- HC »Željezara« Nikšić • Đukanović Blagoje - VALJAONICA HVT AD NIKŠIĆ • Koprivica Bogdan, ICM AD NIKŠIĆ • Dumović Budimka – Zavod za zapošljavanje Crne Gore • Mujačić S.– Zavod za zapošljavanje Crne Gore • Kostić Lazar - Radnički univerzitet, Nikšić • Leković Šćepan - Radnički univerzitet, Nikšić • Piljević Tanja - Radnički univerzitet, Nikšić • Todorović Zorka - Radnički univerzitet, Nikšić • Gašović Ljilja– JZU SPECIJALNA BOLNICA-NIKŠIĆ • Šćepanović Snežana – DOO »ĐURKOVIĆ COMPANY« Nikšić • Tadić Slobodan – Auto škola »TADIĆ« • Bojović Vladimir – AD Rudnici boksita Nikšić

Sugestije, pitanja i prijedlozi:

1. Očekujem da Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u ovim promjenama promijeni odnos prema praktičnom znanju, jer na Birou nema zanimanja kojega nema. Teorijski su dobro potkovani, ali nemaju praktična znanja.

2. U cilju ostvarivanja kvalitetnih praktičnih znanja moraju se obezbijediti uslovi za formiranje centara za obuku sa savremenim nastavnim sredstvima i mašinama.

3. Rješenja treba tražiti brzo. Ministarstvo prosvjete mora biti fleksibilnije i brže nalaziti rješenja u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i drugim socijalnim partnerima.

4. Očekujem od ovih promjena stvaranje kadrova, ali samo za poznate poslodavce a ne kako je do sada bila praksa. Imamo na primjer skoro stotinu nastavnika srpskog jezika na spisku nezaposlenih.

5. U odnosu na organizovanje prakse u radionicama predlažem da se u njihove programe obavezno uvede predmet zaštite na radu.

6. Podići kvalitet kod sticanja majstorskih zvanja, kvalifikacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija.

7. Treba definisati standarde zanimanja. 8. Predvidjeti mehanizme za integraciju Zavoda za zapošljavanje,

RU, Privredne komore i drugih socijalnih partnera. 9. Kada predviđate početak promjena? 10. Koje se promjene u obrazovanju odraslih očekuju?


284

11. Kakve se promjene programa predviđaju u osnovnom obrazovanju odraslih?

12. Da li su komisije koje su napravile Knjigu za promjene dovoljno kompetentne da predlažu promjene u obrazovanju?

13. Svaki program-zanimanje za poznatog poslodavca 100% će finansirati Zavod za zapošljavanje (istakao je predstavnik Zavoda).

14. Kako obezbijediti ujednačenu i nepristrasnu kontrolu praga znanja, odnosno stepena stečenih znanja i vještina, što sada nije slučaj?

15. Kako obezbijediti kontrolu kvaliteta rada komisija i škola? Da li će predviđena eksterna tijela moći da obezbijede poštovanje kriterija?

16. Podržavam promjene u obrazovanju odraslih ipak sa dozom skepticizma, jer su sve dosadašnje reforme doživjele krah. Sviđa mi se što se direktno zadire u problem, da se poštuje tržište rada (V.Bojović, Rudnici boksita-Nikšić).

VI. PRILOG RASPRAVI iz SLŠ »Petar Lubarda« na Cetinju SLŠ »Petar Lubarda« ima dva obrazovna profila: - za likovne tehničare, posvećen klasičnim likovnim disciplinama

(slikanje, crtanje, vajanje, grafika...) i - za tehničare dizajna grafike, posvećen savremenoj vizuelnoj

komunikaciji (tipografija, uređenje svih vrsta publikacija, računarski grafički dizajn...)

Ova škola se već nalazi u dobroj startnoj poziciji za provođenje promjena u obrazovnom sistemu. Predviđeni projekat promovisan u »Knjizi za promjene« veoma pogoduje SLŠ »Petar Lubarda« na Cetinju, ovoj specifičnoj, stručnoj umjetničkoj školi, zasnovanoj prije nekoliko godina na novom nastavnom planu i programu. Na osnovu već postojećeg stanja u ovom profilu obrazovanja i višegodišnjeg iskustva predavača stručnih predmeta predlaže se: 1.1. – Pomjeranjem prijemnog ispita za sedmicu dana unaprijed, ili sl.

(kao što je to uređeno za muzičku i neke druge srednje škole) bili bismo u mogućnosti da oslobodimo roditelje i učenike brige da kandidati koji na prijemnom ispitu ne pokažu sklonosti i podobnosti za ovaj profil obrazovanja, će u tom prijemnom roku ostati neupisani (imali bi mogućnost da redovno konkurišu za upis u druge srednje


285

škole). Ovim bismo i mi u školi, najvjerovatnije, dobili veći broj kandidata i to uspješnijih učenika osnovnih škola, što bi se moralo pokazati i kroz bolje rezultate ove škole.

1.2. – Jasno je da srednja škola ne služi samo pripremi učenika za upis na fakultete (fakultet likovnih umjetnosti i sl.), ona ima svoje jasno određeno mjesto u hijerarhiji obrazovanja, ali ipak se podrazumijeva da treba da osposobi učenike i omogući vertikalnu prohodnost ka većem stepenu obrazovanja. Ali, postavlja se pitanje smisla postojanja srednje škole ako je na umjetničke fakultete moguće konkurisanje i upis bez završene bilo koje srednje škole. To se opravdava talentovanošću (posebnom nadarenošću, sklonostima i podobnosti naprednih kandidata) da mogu da pohađaju nastavu na izabranom usmjerenju, iako je poznato da se za napredne kandidate sličan ubrzani razvoj može postići i u srednjoj školi (npr. Za dobre učenike se može odobriti završavanje dvije školske godine za jednu kalendarsku godinu i sl.). Smisao ovog promišljanja je i činjenica da se učenici bez završene srednje škole na fakultetima više ne susreću sa opšteobrazovnim predmetima, a ako im nijesu potrebni, zašto ih onda ne bi »ukinuli« i u srednjoj školi. Znači li sadašnji mehanizam da mi obavezom savlađivanja opšteobrazovnih predmeta »kažnjavamo« nešto manje talentovane učenike?

1.3. – Prijedlog je da maturanti opšte gimnazije konkurišu bez prijemnog ispita za upis na fakultete. Treba razmisliti da se isti princip primijeni i ovdje.

2.1. – Po pitanju konkretnih poboljšanja u nastavnom procesu bi trebalo u okviru stručnih predmeta, analogno gimnaziji, uvesti izborne predmete, pri čemu bi broj ponuđenih predmeta bio takav da učenici mogu da izaberu različite kombinacije onih za koje pokazuju najveću sklonost i zainteresovanost. 2.2. – Podrazumijeva se da uvođenje novih programa treba da adekvatno prati kadrovska osposobljenost nastavnika kao i njihovo stručno usavršavanje kroz specijalizacije, kurseve i seminare. 2.3. – Demokratizovanje odnosa profesor-učenik, zvanje profesora po imenu a ne po tituli. 2.4. – Obezjeđivanje neophodne opreme za grafički dizajn, preko sponzorisanja iz različitih izvora, a naročito firmi koje se bave prodajom takve opreme.


286

2.5. – Redizajniranje klasične učionice u multimedijalni konferencijski tip učionice koja bi imala makar 1 TV Set sa VIDEO rekorderom za prikazivanje nastavnog materijala. 2.6. – Obezbjeđivanje stalne besplatne INTERNET veze iz učionica kao i kancelarija. 2.7. – Dislociranje i organizovanje određenog broja časova mjesečno u prirodi. 2.8. – Ukidanje zvonca kao signala za kraj časa. 2.9. – Obezbijediti minibus u vlasništvo škole, koji bi služio za vođenje određenog broja učenika u muzeje, na izložbe, nabavku i transport materijala, izlete i sl. 2.10. – Osiguravanje sponzorstva za makar 2 izložbe godišnje koje bi bile medijski propraćene. 3.0 – Smanjivanjem norme časova mogli bi se za nastavu obezbijediti specijalizovaniji kadrovi, te njihova veća motivisanost za rad i konkurentnost kao i drugim umjetničkim školama. 3.1. – Intenzivniji angažman spoljnih saradnika ohrabriti i sistemskim rješenjima, naročito u dijelu finansiranja, kako bi škola mogla odgovoriti novim tehničkim, tehnološkim, informatičkim, metodološkim i drugim zahtjevima koje postavlja savremeno obrazovanje i evropski standardi. 3.2. – U budućnosti se ne može računati na »tvrdi« kurikulum. Naprotiv treba omogućiti njegovu mnogo veću fleksibilnost. 3.3. – Omogućiti školi da sama uvodi nove programe i na jednostavniji način. 3.4. – Omogućiti školi da uvodi nove predmete bez obzira što nijesu standardizovani u formalnom obrazovanju i omogućiti da škola bude jedinstvena po kurikulumu koji nudi. 3.5. – Upola reducirati program matematike i unijeti više nacrtne geometrije. Ostale opšteobrazovne predmete prilagoditi struci. 3.6. - Omogućiti učeniku bezbolnu promjenu programa u toku školske godine.


287

4.0. – Stvoriti materijalne, tehničke, prostorne i druge uslove za kreiranje umjetničke škole kao INTERNATSKE ŠKOLE, čime bi se mogle realizovati ideje servisa (uključivanje učenika u hitnu pomoć, vatrogasnu službu, organizovanje kulturnih događaja, nabavka materijala, jačanje veza sa Fakultetom likovnih umjetnosti i drugim školama širom svijeta) što bi povećalo odgovornost učenika i na duže staze uticalo na njihovo sazrijevanje. 5.0. – Obavezno smanjiti i redizajnirati diplome na format A5 za ovakvu i druge vrste stručnih škola. Konačno dozvoliti da likovna škola sama predloži dizajn svoje diplome. Autor prijedloga Mr. Goran Sekulić, ak. slikar. Prijedloge priredio i djelimično dopunio R.Milošević-Atos uz sugestije učenika a u skladu sa postojećim normama ponašanja i rada u evropskim školama sličnog tipa. Načelna mišljenja, mišljenja, zaključci, pitanja iz javne rasprave I – Načelna mišljenja

1. Iz diskusija su apostrofirani glavni problemi kod integracije rada i učenja:

a. Centralizovani postojeći obrazovni sistem, b. Posjedovanje nedovoljnnih i neodgovarajućih tehničkih i

praktičnih znanja i vještina, c. Nedostatak motivacije za rad i učenje, d. Nepovoljna finansijska situacija i materijalna baza za rad i

učenje.

2. Sadašnji represivni sistem zamijeniti demokratskim. 3. Stručni ljudi iz Komore ocijenili su materijal kao kvalitetan za

javnu raspravu. 4. Nijedna od srednjih škola ne daje dovoljno znanja u pravcu

Fakulteta arhitekture, akademije (nacrtna geometrija, perspektiva i sl.).

5. Voditi računa o planskom obrazovanju kadrova. 6. Stiče se utisak da su učesnici u javnoj raspravi činili to više po

dužnosti, nego osjećanju potrebe za konstruktivnim doprinosom. 7. U najvećem broju slučajeva, učesnici okruglih stolova – rasprava,

nijesu proučili ponuđene materijale tj. KNJIGU ZA PROMJENE, te iz tog razloga nijesu mogli dati veći doprinos.

8. Učesnici rasprava su isticali značaj radne snage i njene stručnosti za ukupni društveno-ekonomski, a posebno privredni razvoj i u


288

tom smislu podržana su nastojanja da se podigne kvalitet radne snage i njene obučenosti u Crnoj Gori.

9. Predstavnici RO takođe su istakli da je u preduzećima zanemaren značaj ljudskog faktora i da se u ovoj društvenoj sitaciji ne cijeni dovoljno znanje i struka već da su na cijeni neke druge vrijednosti i da se lakše može doći do dohotka kroz neke druge aktivnosti a ne radom i stručnošću i da je, bez promjena u tom smislu, nemoguće vršiti i ostvarivati predložene ciljeve promjena.

10. Pokazalo se da u preduzećima, koja su uspjela da se održe na tržištu, hvali stručno obučena radna snaga, posebno u domenu organizacije proizvodnje, praćenja procesa proizvodnje, održavanja opreme, informatičkih znanja, poznavanja stranih jezika i marketinga.

11. Kod ovakvih organizacija, i kad su spremne da ulažu u radnu snagu i opremu, ne postoji adekvatna ponuda programa i sadržaja, znači da organizatori osposobljavanja (training providers), nijesu osposobljeni da na adekvatan način zadovolje potrebe privrede. To se odnosi kako na redovne srednje škole i fakultete tako i na specijalizovane institucije kao što su radnički univerziteti.

12. Centralizovani sistem razvoja programa • Veoma težak ekonomski položaj dijela stručnog

obrazovanja, • Nizak stepen tehničkog i tehnološkog razvoja ekonomije, • Nedovoljna opremljenost i zastarjelost opreme u

radionicama, • Nedovoljna motivisanost učenika i nastavnika, • Nedostatak institucionalnih veza između sistema

obrazovanja i industrije, • Nedostatak učešća socijalnih partnera u stručnom

obrazovanju. 13. Postojeće institucije i škole su nedovoljno opremljene za

savremenu obuku kadra i nastavni kadar, posebno praktični dio, a s obzirom na odsustvo kvalitetne obuke, ne mogu stvarati kadrove za novu tržišnu tražnju.

14. Predstavnici malih i srednjih preduzeća istakli su nedostatak dobro obučene i fleksibilne radne snage koje bi odgovorilile novoj proizvodnji i tržištu rada.

15. Pri koncipiranju novih propisa primijeniti principe subsidijarnosti, dekoncentracije i deregulacije jednim sistemskim zakonom, posebnim zakonima i podzakonskim aktima utvrditi sistem i prava opšta, za sve važeća. Školama i drugim organizatorima obrazovnog procesa prepustiti određeni dio regulative. U okviru


289

njihovih autonomija dati im mogućnost da podrobno definišu nastavne planove i programe, program rada i sl. koji će odraziti specifičnosti uz poštovanje utvrđenih standarda što podrazumijeva određeni stepen samostalnosti za inovativni rad po opšte utvrđenim pravilima.

16. Nedostatak veza između škola i preduzeća, 17. Nedostatak znanja, obrazovnih institucija, planova-programa i

eksperata koji bi organizovali i izvodili specijalističku obuku za pojedine poslove i zadatke,

18. Nedostatak motivacije dijela zapošljenih da uče, 19. Nedostatak centara za profesionalnu obuku 20. Predstavnik SME sugerisao je formiranje specijalnog Centra za

obuku kao mikro projekta na republičkom nivou kroz koje bi radnici stekli znanja i vještine za rad sa modernim mašinama u onim poljima gdje postoji tražnja u Crnoj Gori.

21. Nedostatak interesovanja lica, bez ikakvih kvalifikacija, da prate

obuku, doobuku ili dodatnu obuku (da bi stekli kompetencije za različite fizičke poslove).

22. Nedostatak odgovarajuće infrastrukture i fondova za organizovanje različitih programa stručne obuke za nezapošljene

23. Prilično nerazvijeno socijalno partnerstvo. 24. Uvažavajući značaj navedenih razloga i analizu postojećeg stanja

učesnici su podržali Knjigu za promjene kao osnov da se u Crnoj Gori pristupi promjeni organizacije, finansiranja, programske strukture, stručnog obrazovanja, omladine i odraslih i da se u tom cilju osnuju institucije socijalnog partnerstva koje će dovesti do realizacije postavljenih principa i ciljeva u pravcu Evrope znanja.

II - Mišljenja

1. Uloga zakonodavca sa stručno-programskog aspekta u ovoj oblasti nije dovoljno naglašena u samom materijalu.

2. Smatram, s obzirom na iskustvo, da su se vrlo lako sticale diplome u privatnim školama.

3. Privredna komora se već priprema za promjene u obrazovanju Crne Gore i ona ima svoju strategiju, čemu će se pokloniti maksimalna pažnja.

22. Dobro je da učenik, koji ne može da završi 9-godišnju školu, ako pokazuje smisao za vještine, ima mogućnost da upiše stručnu školu.

4. Sviđa mi se dijagram strategije (Rafet Mulić). 5. Velika je borba za promjenu samih sebe što važi i za

obrazovanje.


290

6. Planeri ovih aktivnosti na promjenama treba da vode računa o rokovima-tajmingu promjena.

7. Privredna komora ni izdaleka ne pokriva niti ispunjava njenu ulogu kako se to radi u drugim zemljama.

8. Rješenja treba tražiti brzo. Ministarstvo prosvjete i nauke mora biti fleksibilnije i brže nalaziti rješenja u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i drugim socijalnim partnerima.

9. Očekuje se od promjena stvaranje kadrova ali samo za poznate poslodavce a ne kako je do sada bila praksa. Imamo, na primjer, skoro stotinu nastavnika srpskog jezika na spisku nezaposlenih

10. Podržavam promjene u obrazovanju odraslih ipak sa dozom skepticizma, jer su sve dosadašnje reforme doživjele krah. Sviđa mi se što se direktno zadire u problem, da se poštuje tržište rada (V.Bojović, Rudnici boksita-Nikšić).

11. Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih trebalo bi organizovati na način koji bi omogućavao očuvanje specifičnosti oba segmenta obrazovanja. Ovaj Državni centar bi osim datih nadležnosti usmjeravao i razvijao stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih prema razvijenim zemljama Evrope.

12. Odjeljenja u okviru Državnog centra trebala bi da budu operativna tijela koja bi od početka intenzivno radila na standardima zanimanja, izradi nastavnih planova i programa i drugim poslovima.

13. Imajući u vidu ovakvu organizaciju oba državna centra (Državni centar za opšte obrazovanje, Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih) smatramo da nije potrebno formiranje posebnog Andragoškog centra, jer će se sve funkcije obrazovanja odraslih u oba segmenta obavljati u pomenutim odjeljenjima ova dva centra.

14. Uslovi za obavljanje obrazovne djelatnosti sa područja stručnog obrazovanja za odrasle regulisaće se zakonom, uz definisanje jedinstvenih standarda za mlade i odrasle.

15. Nije prihvatljiv prijedlog o formiranju posebnih stručnih savjeta za stručno i tehničko obrazovanje i obrazovanje odraslih, iz razloga što je obrazovanje odraslih uključeno u segment i opšteg i stručnog obrazovanja, što to usložnjava komunikaciju između radnih tijela, otežava koordinaciju rada u okviru segmenata obrazovanja itd.

16. Predložena struktura sistema je savremeno i adekvatno koncipirana. Omogućava obrazovanje u skladu sa potrebama rada od najnižeg do najvišeg nivoa stručnog obrazovanja, i prohodnost između pojedinih programa i oblika obrazovanja, kako unutar stručnog obrazovanja, tako i između stručnog i opšteg obrazovanja.


291

17. Smatramo da ne bi trebalo prihvatiti prijedloge iz Knjige za promjene da se preciziraju obrazovni programi, obavezni sadržaji i načini realizacije neformalnog obrazovanja. Takav pristup negativno bi uticao na neformalno obrazovanje, jer bi ga formalizovao.

18. Smatramo da sertifikat treba razumjeti kao javnu ispravu o kvalifikaciji. Kvalifikacija je stručna osposobljenost za obavljanje određenog zanimanja odnosno posla, a ne stepen školske ili stručne spreme. Lice, koje je steklo kvalifikaciju može steći školsku odnosno stručnu spremu, ako dokaže da je ovladalo razlikom između standarda znanja za kvalifikaciju i standarda znanja po obrazovnom programu.

19. Niz privrednih aktivnosti nemoguće je adekvatno obavljati upravo zbog nedostatka ili zbog nedovoljno obučenosti radne snage.

20. Prema tome može se izvesti zaključak da privreda i obrazovne institucije podržavaju predložena rješenja ali i dalje ostaje bojazan da u ovoj situaciji nijesu stvoreni društveni i materijalni uslovi za sprovođenje ovako radikalnih promjena.

21. I pored činjenice da smo radili ovo u okviru Komisije za promjene u obrazovanju odraslih, pokušali smo da izdvojimo neka specifična pitanja koja se odnose na promjene u obrazovanju odraslih, jer su u raspravama dominirala i pitanja promjena u stručnom obrazovanju u cjelini, kako je to i naglašeno u konceptu da je ovo obrazovanje imanentno stručnom obrazovanju mladih.

22. Neke načelne sugestije za OO. U nekim raspravama (privredna komora), dominirala su pitanja koliko su u ovom trenutku opravdane promjene u obrazovanju od strane učesnika iz privrede, biroa rada, obraz. inst. za OO, s obzirom na opštu ekonomsku i društvenu situaciju.

23. Drugi načelni zaključak odnosio bi se na kritički stav prema mogućnostima sprovođenja promjena u obrazovanju imajući u vidu da su sve ranije reforme obrazovanja bile neuspješne i kada postoji masovna nezaposlenost i viškovi kadra svih obrazovnih profila?

24. U svim raspravama uglavnom su podržane promjene i njihova neophodnost. Mada postoji veoma kritičko raspoloženje prema postojećem sistemu i kadrovima koje isti reprodukuje, uz naglašavanje ranijih neuspješnih reformi obrazovanja. Postavilo se i pitanje kakve su mogućnosti realizacije promjena u obrazovanju u neopremljenim školama, neadekvatnom prostoru, i u situaciji kada su radne organizacije nezainteresovane za obuku kako mlađih tako i starijih kadrova, a Zavod za zapošljavanje raspolaže veoma skromnim sredstvima da bi u dokfalifikikaciju i prekfalifikaciju uključio što veći broj polaznika.


292

25. Zakon o obrazovanju odraslih trebalo bi koncipirati u smislu podsticanja obrazovanja odraslih i njime naročito definisati:

o Utvrđivanje mreža javnih organizacija za obrazovanje odraslih,

o Uslove ko i pod kojim uslovima može izvoditi javne programe,

o Uslove koje moraju da ispunjavaju te organizaciuje za korištenje javnih sredstava, elementi ugovora i definisanje obima javnih sredstava,

o Odlučivanje o razmještaju javnih programa uz vođenje računa o principu jednakomjernog korištenja obrazovanja,

o Uslove finansiranja kao glavne javne izvore sredstava i druge izvore.

o Normative i strandarde koje propisuje ministar uz mišljenje nadležnog stručnog savjeta (stručni savjet za stručno ili opšte obrazovanje),

o Predvidjeti donošenje podzakonskih propisa kojima bi se precizirao način i postupak javnog konkursa, izbor izvođača, finansiranje i sufinansiranje, praćenje obrazovnih programa, infrastrukture organizacije obrazovanja itd.

26. Zakon o obrazovanju odraslih ne bi trebao da propisuje način i sadržaj donošenja nastavnih planova i programa za obrazovanje odraslih, jer ta pitanja treba riješiti zakonom iz područja opšteg i stručnog obrazovanja.

III - Zaključci

1. Reforma na način kako je prezentirana, podržava se. Podržani su kraći programi stručne obuke i neophodnost inoviranja znanja.

2. Podržana je intencija rasterećivanja nastavnih planova posebno opšteobrazovnih predmeta i podržana su rješenja za vraćanje dualnog sistema i povećanje časova stručne obuke. Podržano je takođe i uvođenje standarda u obrazovanju, ideja da se pruži mogućnost sticanja kvalifikacije za starije odrasle koji to nijesu postigli u redovnom školovanju. Snažno je podržana ideja da bez davanja prioriteta zapošljavanju i većeg ulaganja u kreiranje novih radnih mjesta, promjene u obrazovanju, same za sebe, ne mogu dati očekivane rezultate.

3. Istaknuta je podrška da se u koncipiranje promjena uključe socijalni partneri i roditelji.

4. Zaključeno je da su početni preduslovi za integraciju rada i učenja u novom sistemu: - Fleksibilnost i razvoj programa,


293

- Razvoj programa baziranih na stvarnim potrebama industrijsko-ekonomskog sektora,

- Standardizacija struka, i - Usvajanje i prihvatanje doživotnog učenja i neformalnog

obrazovanja kao načina učenja i sticanja vještina i znanja. IV - Prijedlozi

1. Uvesti opisno ocjenjivanje, jer je sadašnje uopšteno i paušalno. Stara škola je bila bolja.

23. Obezbijediti vertikalnu i horizontalnu prohodnost. 24. Obezbijediti standarde i provjeru znanja. 25. Prihvatati međunarodne diplome uz provjeru istih i upoređivanje

programa. 26. Obezbijediti drugu šansu za rizične kategorija đaka koji su zbog

raznih okolnosti ispali ili napustili redovni sistem školovanja. 27. Stvoriti materijalno-socijalne uslove za uključivanje-inkluziju

starijih drop-outs. 28. Maturski ispit treba da bude ulaznica za fakultet. 29. Prilagoditi bodovanje mature u odnosu na određeni tip maturskog

ispita za odgovarajući fakultet. 30. Podržati dualni sistem i socijalno partnerstvo. 31. Obezbijediti materijalne i druge uslove za stručno usavršavanje

nastavnika. 32. Za promjene u obrazovanju obezbijediti i moderna nastavna

sredstva. 33. Obezbijediti profesionalnu orijentaciju kako na osnovnom tako i

na srednjem školskom nivou. 34. Stvoriti sistemske uslove za poboljšanje statusa prosvjetnih

radnika. 35. Njegovati profesionalizam. 36. Stvoriti centre za obuku koji bi adekvatno mogli da obučavaju

radnike-zaposlene. Kako nema privatnih provajdera, a postojeći nijesu zainteresovani da naprave kvalitetne programe za obuku, to bi stvaranje i ohrabrivanje centara za obuku određenih ciljnih grupa bio značajan strateški potez.

37. Predstavnik SME sugerisao je stvaranje sertifikatnog sistema sa sertifikatima koji bi bili validni nezavisno od toga koji ih poslodavci izdaju.

38. Uvesti koncept integracije rada i učenja u reformisane stručne školske programe,

39. Izmjeniti i poboljšati postojeće programe uzimajući u obzir neophodnost i mogućnosti praktičnog rada

40. Obučiti nastavni kadar preko seminara, posebno za nastavnike praktične nastave pri čemu bi nadogradili svoja stručna znanja.


294

41. Gdje god je to moguće, orgnizovati praktični rad u školskim radionicama.

42. S obzirom da dosta ljudi razmišlja na stari način, organizovano raditi na širenju ideje o neminovnosti promjena u obrazovanju.

43. Voditi rasprave na svim nivoima Privredne komore. 44. Proširiti promjene na više i visoko školsko obrazovanje-

jedinstveni sistem sa cijelim obrazovanjem uz poštovanje automnosti Univerziteta.

45. Raditi na kvalitetu obrazovanja, na informatičkoj pismenosti, individualizaciji nastave, uvođenju socijalnih partnera, standarda znanja i evaluacije znanja.

46. Uvesti šegrtovanje, korištenje stranih iskustava, medija. 47. Medijski što agresivnije nastupati, i više regionalno što je za

uspjeh promjena veoma značajno. 48. Smatram da će mnogi iskoristiti šansu da do tih diploma dođu,

tako da treba obezbijediti kvalitetnu zaštitu kriterija, s obzirom na evidentnu ukupnu degradaciju morala.

49. Planirati tržišno orijentisana zanimanja. 50. Objezbijediti neophodno stručno obrazovanje nastavnika u cilju

njihove pripreme za realizaciju promjena u obrazovanju. 51. Poboljšati ukupni status prosvjetnih radnika te uslove za veću

motivisanost-regrutovanje za rad u ovoj djelatnostii. 52. Obezbijediti mogućnost školovanja učenika te sticanja vještina i

znanja i u inostranstvu kao i razmjenu učenika i stručnjaka. 53. Obezbijediti edukovanje-obuku roditelja za bolje partnerstvo sa

školom. 54. Ohrabriti nova partnerstva i dijalog između nastavnika i roditelja, i

drugih socijalnih partnera. 55. Dati mogućnost privredi da formira škole. 56. Ne prepuštati samo profesionalncima i stručnjacima da kreiraju

promjene u obrazovanju. Obavezno je uključivanje svih aktera. 57. Obezbijediti i zakonsku regulativu na osnovu koje će se moći

ostvarivati predviđene promjene. 58. Na nivou osmih razreda obaviti češća testiranja u smislu

profesionalne orijentacije. 59. Osnovno i srednje obrazovanje orijentisati ka privredi. 60. Poboljšati kvalitet izvođenja praktične nastave u preduzećima. 61. Obezbijediti osposobljavanje za majstorski kadar koji je

deficitaran, kao što su pneumatičari, bravari, varioci i dr. 62. Obezbijediti bolju i »kontrolisanu« (sa dobrim nastavnikom

praktične nastave i uz mentora-stručno lice koje obezbijedi poslodavac) obuku đaka na savremenim mašinama i u školi i u privrednim organizacijama.


295

63. Kod poslodavca, u toku izvođenja praktične obuke, obezbijediti veću pažnju i posvećenost učenicima od strane samog poslodavca.

64. Obezbijediti veća i redovna materijalna sredstva za srednje stručne škole.

65. Obezbijediti obuku za deficitarna stručna zanimanja za grafičku industriju u Crnoj Gori (više od 1 odjeljenja), umjesto da se neka zanimanja hiperprodukuju.

66. Onemogućiti priznavanje sumnjivih kvalifikacija, stečenih na brzinu van Crne Gore, bez provjere istih.

67. Poboljšati ukupni status prosvjetnih radnika 68. Poboljšati položaj obrazovanja i paralelno raditi na izradi

legislative. 69. Forsirati učenje stranih jezika, naročito jezika struke. 70. Raditi na razmjeni kadrova, kao što je praksa u Evropi. 71. Ojačati vezu škola-poslodavac-roditelj. 72. Obezbijediti eksternu provjeru znanja i u primarnom obrazovanju. 73. Ojačati ulogu Zavoda za zapošljavanje. Obezbijediti sistem

vrednovanja: norme koje će se poštovati, kao i poštovanje institucija bez obzira na promjene sistema.

74. Obezbijediti sistemska rješenja za promovisanje i motivisanje obrazovanja odraslih.

75. Stimulisati uključivanje izvođača iz privrede u obrazovanje odraslih.

76. Obrazovanje odraslih u stručnim školama razvijati, prije svega za poznate poslodavce.

77. Inovirati sistem ocjenjivanja kako bi stvarno odražavao predviđene standarde stečenih znanja i vještina.

78. Propisati uslove koje obrazovne institucije moraju zadovoljiti da steknu pravo za bavljenje obrazovanjem odraslih.

79. Predložiti Univerzitetu da se izučavanje pedagogije, andragogije i psihologije podigne na znatno viši stepen

80. Očekuje se da Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u ovim promjenama promijeni odnos prema praktičnom znanju, jer na Birou nema zanimanja kojega nema. Teorijski su dobro potkovani ali nemaju praktična znanja.

81. U odnosu na organizovanje prakse u radionicama predlaže se da se u njihove programe obavezno uvede predmet zaštita na radu.

82. Podići kvalitet kod sticanja majstorskih zvanja, kvalifikacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija.

83. Definisati standarde zanimanja. 84. U cilju ostvarivanja kvalitetnih praktičnih znanja, obezbijediti

uslove za formiranje centara za obuku sa savremenim nastavnim sredstvima i mašinama.


296

85. Predvidjeti mehanizme za integraciju Zavoda za zapošljavanje, RU, Privredne komore i drugih socijalnih partnera.

86. Umjesto ponuđenog prijedloga i alternativa, formirati tri samostalna državna centra: Državni centar za opšte obrazovanje sa odjeljenjem za opšte obrazovanje odraslih. Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Državni ispitni centar.

87. Uključiti socijalne partnera u procesu stručnog obrazovanja, 88. Obezbijediti autonomnost u radu državnog centra- 89. Obezbijediti jedinstvene standarde zanimanja. 90. Obezbijediti jedinstvene standarde znanja mladih i odraslih. 91. Obezbijediti stalan i kvalitetan izvor finansiranja. 92. Formirati Državni ispitni centar kao samostalnu ustanovu koju bi

formirala Vlada Crne Gore, koji bi svoje aktivnosti usmjeravao prema Državnom centru za opšte obrazovanje i Državnom centru za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, i utvrdjivao metodologiju i instrumente ocjenjivanja znanja učenika i odraslih.

93. Formirati dva Stručna savjeta i to: o Stručni savjet za opšte obrazovanje i o Stručni savjet za stručno obrazovanje.

94. Savjet za stručno obrazovanje formirati na principu socijalnog partnerstva uz puno uvažavanje njihovih interesa i potreba.

95. Analize potreba radne snage na tržištu radne snage obavljaće odgovarajuća služba pri Zavodu za zapošljavanje koja će raditi u tijesnoj saradnji sa Državnim centrom za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

96. Nužno je ojačati istraživački rad vezano za analize potreba za obrazovanjem i za zapošljavanjem radne snage.

97. Formirati komisiju za obrazovanje odraslih u okviru predloženih stručnih savjeta.

98. Predlaže se da se pitanja inspekcije u stručnom obrazovanju rješavaju u skladu sa usvojenom koncepcijom inspekcije u sistemu obrazovanja i vaspitanja Crne Gore, a da se posebno definiše inspekcijski nadzor za obrazovanje u radnom procesu, u kojem dijelu su odgovorni i socijalni partneri.

99. U funkciji inspekcije i kontrole obrazovnog procesa, te uspostavljanju sistema kvaliteta, uvažiti i principe i metode samoevaluacije.

100. Preciznije definisati sastav školskih odbora, 101. Predvidjeti obavezno učešće socijalnih partnera u školskim

odborima, 102. Predvidjeti veće učešće polaznika u procesu obrazovanja,

posebno kada se radi o obrazovanju odraslih,


297

103. Precizirati mjesto i ulogu roditelja u upravljanju i radu obrazovnih institucija.

104. Predvidjeti mehanizme regulisanja neformalnim stručnim obrazovanjem odraslih, naročito u dijelu koji ide preko organizatora i izvođača programa, kako bi se obezbijedili standardi, povećao kvalitet i pripremio odgovarajući sistem sertifikacije.

105. Knjigu za promjene dopuniti u tački 7.11. Praktično obrazovanje, gdje će se kao objekti za praktično obrazovanje predvidjeti i centri za obuku.

106. Održati infrastrukturu koja obuhvata institucije za izvođenje programa za obrazovanje odraslih,

107. Formirati službe za pripremu programa za obrazovanje odraslih,

108. Pripremu programa locirati u Državni centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih,

109. Definisati mehanizme finansiranja infrastrukture obrazovanja odraslih, kroz učešće socijalnih partnera i države,

110. Da država preuzima finansiranje osnovnog, opšte-srednjeg obrazovanja, i podizanje stepena funkcionalnog opismenjavanja u okviru doživotnog obrazovanja,

111. U zakonu za podsticanje obrazovanja odraslih ugraditi rješenja o organizaciji i radu institucija za obrazovanje odraslih.

112. U Knjizi za promjene, u poglavlju Socijalno partnerstvo, naglasiti potrebu formiranja odgovarajućih službi u svim partnerskim organizacijama, i odgovarajućim ministarstvima, koje bi bile sposobne za obavljanje funkcija i povećanje odgovornosti vezanih za oblast stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih (planiranje, izvodjenje i finansiranje).

113. U Knjigu za promjene unijeti elemente za obezbjeđivanje kvaliteta kroz sistem samoevaluacije (Sistem samoevaluacije uključuje: roditelje, učenike, nastavnike i socijalne partnere, i u tom smislu unekoliko rasterećuje funkciju inspekcijske službe).

114. Afirmisati profesionalnu orijentaciju na svim nivoima, a posebno u osnovnoj školi.

115. Definisati ulogu socijalnih partnera u dijelu profesionalne orijentacije

116. U konceptu doživotnog učenja ostaviti mogućnost različitih oblika osposobljavanja, usavršavanja i specijalizacije u okviru istog zanimanja i stepena obrazovanja.

117. Kao osnova za verifikaciju i priznavanje neformalno stečenog znanja i znanja stečenog samoobrazovanjem utvrditi standarde znanja za određena zanimanja odnosno poslove, za što bi se dobio sertifikat o stečenoj kvalifikaciji za to zanimanje odnosno


298

poslove. Standardi znanja bi se utvrđivali kroz programe osposobljavanja, usavršavanja i specializacije, kad je programom određeno, da daju kvalifikaciju.

118. Šire obraditi ulogu i obrazovanje nastavnika i drugih stručnih saradnika i to u samostalnom poglavlju, koje treba da obuhvati dosadašnji razvoj, ocijenu sadašnjeg stanja i perspektive razvoja.

119. Uvesti dva modela obrazovanja nastavnika: a. studentima koji završavaju nenastavničke obrazovne

programe omogućiti pedagoško-psihološko i metodičko obrazovanje u toku školovanja kroz izmjenu i dopunu takvih obrazovnih programa (uporedni model),

b. omogućiti profesionalno obrazovanje za pedagoški rad nakon stečene stručne spreme (uzastopan model); nastavniku početniku treba u prvoj godini rada u školi obezbijediti mentora, pedagoško-psihološko i metodičko obrazovanje kroz dodatno obrazovanje na odgovarajućem fakultetu odnosno školi, i polaganje stručnog ispita.

120. Mentora i pripremu za stručni ispit treba obezbjediti i nastavnicima početnicima, koji su završili nastavničke programe.

121. Razviti sistem stalnog usavršavanja nastavnika (u struci i pedagoškim, psihološkim i metodičkim znanjima). Posebno ih treba pripremiti na promjene u sistemu obrazovanja.

122. U svim modelima obrazovanja nastavnika, pa i u permanentnom obrazovanju, treba dati poseban naglasak na pripremu za rad u školi. To treba posebno obezbijediti u programima psihološko-pedagoškog i metodičkog obrazovanja, a pri tom omogućiti i sticanje znanja za rad sa omladinom i odraslima.

123. Podići kvalitet cjelokupne infrastrukture za izvođenje stručnog, a naročito praktičnog obrazovanja. S obzirom na nezadovoljavajuće stanje na tom području, to pitanje treba postaviti kao prioritet u elaboraciji uslova za uvođenje promjena.

124. Obezbijediti nivo sredstava koji obezbjeđuje ispunjavanje standarda za savremenu nastavu Za uvođenje novih obrazovnih programa treba obezbijediti odgovarajuću nastavnu opremu, udžbeničku literaturu i dr.

125. Za povezivanja škole i poslodavaca u izvođenju programa obrazovanja, u zakonu o stručnom obrazovanju definisati ugovor kao osnov i dati njegove nove elemente. Za odrasle posebno za zaposlene i nezaposlene predvidjeti posebne modalitete obrazovanja za inoviranje znanja, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i druge načine obrazovanja.

126. Ugraditi u Zakon o stručnom obrazovanju odredbe da se odraslim licima prilagođava organizacija, trajanje, način provjeravanja znanja itd., a na osnovu istih standarda i da stiču jednake


299

kvalifikacije kao mladi. Ugraditi odredbe da ministar propisuje osnovne elemente za prilagođavanje obrazovnog programa odraslim kao zaštitne norme u cilju osiguravanja istih standarda (propisanih za mlade).

127. Za stručni, razvojni, savjetodavni rad i za eksterno provjeravanje znanja, formirati centre za opšte, za stručno obrazovanje i ispitni centar. Centar za stručno i centar za opšte obrazovanje bi u svom sastavu imali jedinice koje bi se posebno bavile obrazovanjem odraslih.

128. Lokalne zajednice obavezati na osnivanje i sufinansiranje obrazovnih centara i organizacija za obrazovanje odraslih.

129. Ubrzati pripremu zakonske regulative, a u međuvremenu koristiti ovlašćenja ministarstva i drugih institucija u cilju uvođenja promjena (pilot programi, izmjena obrazovnih programa, priprema i utvrdjivanje standarda, itd.), (Ministarstva)

V – Pitanja

1. Da li će se maturski ispit tretirati kao prijemni ispit? 2. Zašto je predviđeno 5 predmeta za maturski ispit? Može li se kod

tehničke gimnazije, uz polaganje dodatnih ispita, obezbijediti sticanje kvalifikacija?

3. Da li se ukida vanredno polaganje? 4. Kako se boriti protiv oportunizma prema svakoj reformi, zbog

upravo loših prethodnih i uglavnom neuspješnih reformi, a koji će pratiti i ove duboke i korjenite promjene?

5. Kako se osniva privatna škola? 6. Kada predviđate početak promjena? 7. Koje se promjene u obrazovanju odraslih očekuju? 8. Kakve se promjene programa predviđaju u osnovnom

obrazovanju odraslih? 9. Da li su komisije, koje su napravile Knjigu za promjene, dovoljno

kompetentne da predlažu promjene u obrazovanju? 10. Kako obezbijediti ujednačenu i nepristrasnu kontrolu praga

znanja, odnosno stepena stečenih znanja i vještina, što sada nije slučaj?

11. Kako obezbijediti kontrolu kvaliteta rada komisija i škola? 12. Da li će predviđena eksterna tijela moći da obezbijede poštovanje

kriterija?

Documents

KNJIGA ZA PROMJENE - gov.me · PDF file"Knjiga za promjene" stigla je do ruku svih naših stručnih radnika, nakon čega smo, o iniciranim temama, razgovarali na nekoliko formalnih