Komunikacijski plan za prezentiranje dokumenata

EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša

PROJEKT IZRADE STRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU STRATEGIJE

NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S

POGLEDOM DO 2050. GODINE S AKCIJSKIM PLANOM

Komunikacijski plan za prezentiranje dokumenata

Autori:

Dr.sc. Vladimir Lay

Univ.spec.oecoing. Brigita Masnjak

Dr.sc. Vladimir Jelavić

19. ožujak, 2015.

Zagreb

Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................................................................ 1

2. Obveze Hrvatske kao članice UNFCCC-a i Kyotskog Protokola ....................................................... 3

3. Zakonska osnova o informiranju javnosti ........................................................................................ 3

4. Sudionici izrade podloga za izradu Nisko-ugljične strategije .......................................................... 4

5. Ciljevi komunikacije ......................................................................................................................... 5

6. Rokovi za izvođenje zadatka iz Učinka 7 ......................................................................................... 7

7. Interesne skupine i komunikacijske aktivnosti .............................................................................. 8

8. Aktivnosti Plana ............................................................................................................................. 16

Zaključak ................................................................................................................................................ 20

1

1. Uvod

Projektnim zadatkom izrade stručnih podloga za izradu Strategije nisko-ugljičnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom do 2050. godine s

akcijskim planom, definirano je 8 Učinaka:

1. učinak: Stručne podloge za izradu radne verzije Strategije nisko-ugljičnog

razvoja RH koja će se razmotriti, komentirati i usuglasiti u okviru javnih

konzultacija i radionica (Zelena knjiga) i sažeta verzija dokumenta

Strategije nisko-ugljičnog razvoja RH (Bijela knjiga).

2. učinak: Procjena učinka mjera i instrumenata za smanjenje emisija po

sektorima, energetike industrije, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja

otpadom.

3. učinak: Izrada scenarija za dostizanje ciljeva smanjenja emisija do 2030. i

2050. godine.

4. učinak: Modeliranje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima.

5. učinak: Procjena učinka scenarija na okoliš, društvo i gospodarstvo.

6. učinak: Izrada osnovnih poglavlja stručnih podloga za izradu Akcijskog

plana.

7. učinak: Komunikacijski plan za prezentiranje.

8. učinak: Terminski plan za izradu stručnih podloga izrade Strategije i

Akcijskog plana.

Učinak br. 7 je naslovljen kao Komunikacijski plan za prezentiranje dokumenta

prema kojem je potrebno:

izraditi plan komuniciranja Strategije u procesu izrade i rasprave prema različitim

ciljanim skupinama (donosioci odluka, sektori, građani, gospodarstvo, ).

Prezentirati rezultate rada stručnoj i široj javnosti 6 puta u vremenu trajanja

projekta. (uvodna konferencija, 4 tematske radionice i završna konferencija)

Prikupiti primjedbe/komentare na izrađene stručne podloge za izradu Strategije te

davanje obrazloženja na njih.

2

Potrebno je pružiti kompletnu podršku prema opisanoj organizacijskoj strukturi -

pripremom za sve sastanke, radionice i konferencije, te razraditi i s Naručiteljem

usuglasiti metodu usvajanja primjedbi/komentara i davanja obrazloženja na njih.

Stoga se u pripremnoj fazi projekta definiraju sudionici projekta, ciljevi komunikacije,

dionici, aktivnosti, rokovi te utvrđuju zadaci koje treba razraditi i provesti unutar

samog Komunikacijskog plana.

Generalno, cilj Komunikacijskog plana je poticanje sudjelovanja dionika u procesu, u

cilju afirmacije stavova i interesa tih dionika i realizacije njihova interesa u predmetnoj

temi. Izazov je svakog plana da ta komunikacija ne bude samo tek formalan čin, već

da što širi krug dionika kroz različite oblike komunikacije postane sudionik, čije je

mišljenje saslušano, razmotreno i uvaženo.

Konačan proizvod projekta je tekst NU Strategije, on ostaje kao dokument i bit će to

vrjedniji i dugoročniji koliko je uspio uključiti razne dionike. Jasno je da ako se u

procesu izrade ugrađuju stavovi i interesi dionika, moguće je poslije, kada dođe do

usvajanja i provedbe dokumenta, postići veći prag konsenzusa.

Izazov je ovdje posebice velik jer je Niskougljična strategija krovni strateški dokument

društveno-gospodarskog razvoja, njezina provedba se proteže horizontalno kroz

mnogobrojne sektore gospodarstva i djelatnosti, prvenstveno energetiku, industriju,

poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom.

Komunikacijski plan treba uvažiti sociološke osobitosti, političku i poslovnu kulturu

dionika, uvažiti postojeću razinu znanja, svijesti i želje za djelovanje u politici

klimatskih promjena. U tom pogledu 'barometar' stanja i trenda, dobiven putem

ankete može pomoći u fokusiranju i izgradnji taktika, te uvođenju korektivnih i

dodatnih aktivnosti.

Kako su resursi ograničeni, taktika će prema različitim skupinama biti nužno različita,

tri su različite razine djelovanja, neki će biti informirani, s nekima će se izravno

komunicirati, a neki će biti direktno uključeni.

Ovdje se daje Plan za aktivnosti koje su predodređene Projektnim zadatkom,

djelovanje naravno može biti šire, s nizom paralelnih aktivnosti po pojedinim

sektorima, kao sinergija aktivnostima iz ovog Plana.

3

2. Obveze Hrvatske kao članice UNFCCC-a i Kyotskog Protokola

Hrvatska je član UNFCCC (Okvirna konvencija Ujedinjenih Naroda o Promjeni Klime)

i potpisnica Kyotskog Protokola Prilog I. i Prilog B. Time se obvezala na smanjenje

stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

Obveze u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola i konkretne mjere

unutar ''Okvira za klimatsko-energetsku politiku u razdoblju 2020-2030'' su sljedeće:

- Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% odnosno kao kondicionalni cilj

je 30% do 2020. godine s obzirom na razinu emisije u 1990. godini.

- Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40% u razdoblju 2020-2030.

- Postizanje cilja od 27% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji

energije .

- Reforma sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, ETS i

izrada nacionalnih planova. Reforma EU ETS-a predlaže stvaranje rezerve

emisijskih jedinica stakleničkih plinova za potrebe stabilnosti tržišta

- Povećanje energetske učinkovitosti na 27% do 2030. godine

- Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost neće se

propisivati na razini država, članice EU mogu samo odrediti ciljeve, ali da se

ispune ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova

- Politika EU o klimatskim promjenama je usmjerena prema jačanju propisa o

smanjenju stakleničkih plinova, te je Europska Komisija usvojila plan za

preobrazbu Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do

2050.godine u kojem je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova za 80-95%

do 2050. u odnosu na 1990. godinu.

3. Zakonska osnova o informiranju javnosti

Obveza informiranja i uključivanja stručne i zainteresirane javnosti u izradu i kasnije

primjenu NU Strategije temelji se na Konvenciji o pristupu informacijama,

sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus,

1998.) NN 1/07, a koja je na snazi u odnosu na RH od veljače 2008.

4

Prema Konvenciji potrebno je omogućiti pristup informacijama, kao i sudjelovanje u

odlučivanju a što će se omogućiti prema definiranim ciljnim skupinama u okviru ovog

Komunikacijskog plana.

Komunikacijski plan će stoga osim definiranih ciljeva, javnosti, komunikacijskih

kanala i aktivnosti obuhvatiti i rezultate istraživanja stručnog i općeg mnijenja,

temeljem kojih će se konačne odluke ugraditi u definirane aktivnosti unutar

Niskougljične strategije. Način komunikacije i ispitivanja mnijenja daje se u

posebnom poglavlju ovoga plana.

4. Sudionici izrade podloga za izradu Nisko-ugljične strategije

Stručni tim za izradu podloga za Niskougljičnu strategiju

Izvršitelj zadatka je EKONERG čiji se tim sastoji od stručnjaka raznih stručnih

specijalnosti. Prema zahtjevu iz dokumentacije poziva na ponudu, tim se sastoji

minimalno od sljedećih stručnjaka: voditelj tima, ključni stručnjak za modeliranje

energetskih sustava, ključni stručnjak za politike i mjere za smanjenje emisije

stakleničkih plinova, ključni stručnjak za makroekonomsko planiranje, ključni

stručnjak za pravno Savjetovanje u energetici I klimatskoj politici, ključni stručnjak za

obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, jedan stručnjak za poljoprivredu i

zaštitu okoliša, stručnjak za gospodarenje otpadom, stručnjak iz područja sociologije,

stručnjak šumarske djelatnosti, stručnjak za energetske sustave i mreže i stručnjak

za procjenu utjecaja na okoliš. U komunikacijskom smislu, istaknutu ulogu ima

stručnjak za sociološka pitanja.

Koordinacijsko tijelo

Koordinacijsko tijelo sastoji se od predstavnika Naručitelja Ministarstva zaštite okoliša

i prirode. Po potrebi na sastanke se pozivaju predstavnici ostalih državnih tijela, a

osobito predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i

šumarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost.

5

Sastancima prisustvuje voditelj radnog tima Izvršitelja (ili njegova zamjena) i članovi

tima prema potrebi, prijedloge zapisnika priprema izvršitelj projekta, a potvrđuje ih

koordinacijsko tijelo. Koordinacijsko tijelo sastaje se jednom mjesečno i po potrebi.

Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju

Rad povjerenstva propisan je Odlukom Vlade RH o osnivanju Povjerenstva za

međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim

promjenama (NN 114/2014). Povjerenstvo se sastoji od Koordinacijske skupine i

Tehničke radne skupine. Opseg rada ovih skupina opisan je u prilogu. Sastanci

koordinacijskog tijela određeni su Terminskim planom.

Slika 1: Organizacija provođenja projekta

5. Ciljevi komunikacije

Komunikacijski plan postavlja sljedeće ciljeve u tijeku provedbe projekta:

1.) Uključivanje politike ublažavanja klimatskih promjena u sektorske

politike

6

Niskougljična strategija je krovna strategija koja daje osnovu za političke odluke te

daje plan i smjernice koje će morati provoditi ostali sektori, a kako bi se značajno

smanjile emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Mjere i akcije koje se propisuju

Niskougljičnom strategijom potrebno će biti ugraditi u sektorske politike i njihove

provedbene dokumente, od dokumenata višeg prema dokumentima nižeg reda. Zbog

toga je potrebno i uključivanje sektora u sam proces izrade Strategije.

2.) Uključivanje dionika i njihovih prijedloga u proces izrade Nisko-ugljične

strategije

U izradi Niskougljične strategije potrebno je sudjelovanje velikog broja dionika iz

različitih sektorskih skupina, kako bi se pronašla sveobuhvatna i prikladna rješenja.

Stoga se u procesu donošenja strategije i planova podržava otvorena diskusija s

pojedinim ciljnim skupinama putem radionica, konferencija, anketa, intervjua,

savjetovanja i javne rasprave. Posebice je važno uključivanje, osim stručnog dijela i

opće zainteresirane javnosti i gospodarskog sektora, s obzirom da promjene često

znače i dodatne troškove.

3.) Osnažiti svijest i znanje o značaju klimatskih promjena te povećati

razumijevanje o mogućem vlastitom djelovanju

Jedan od preduvjeta djelovanja ka ublažavanju klimatskih promjena jest i osnažiti

vlastitu svijest i znanja; kako na pojedinačnoj osnovi tako i u konceptu općeg društva

i boljitka. Stoga se nameću pitanja: Jesmo li dovoljno svjesni posljedica koje nosi

globalno zagrijavanje odnosno efekt staklenika? Što zapravo znače klimatske

promjene za čovjeka i okoliš u kojem živi? Što je niskougljično konkurentno

gospodarstvo i gdje su danas države EU s obzirom na postavljene zahtjeve i

obveze? Koji su to sve zakonski propisi koji su implementirani s ciljem ublažavanja i

prilagođavanja klimatskim promjenama? Niskougljična strategija daje konačan okvir

mjera i aktivnosti za ublažavanje klimatskim promjenama uz uvažavanje ekonomskih,

energetskih i gospodarskih pokazatelja zemlje, ali i zakonskih obveza Hrvatske kao

članice UNFCCC i Kyotskog protokola.

Temeljem uključivanja javnosti u proces izrade Strategije kroz niz komunikacijskih

kanala, od informiranja na web-u do provedbi radionica, konferencija i anketa, svaki

pojedinac bi trebao osvijestiti mogućnosti vlastitog djelovanja, odnosno spoznati

7

mogućnosti djelovanja u svom privatnom ambijentu i djelokrugu u skladu s mjerama

Nisko-ugljične strategije.

4.) Uključivanje politike klimatskih promjena u vlastito djelovanje

Strategijom propisanu politiku i mjere biti će potrebno uključiti kako na razini

sektorskih grupa i društva tako i na razini pojedinaca. To znači aktivno djelovanje

svakog pojedinca u skladu sa ciljevima Strategije i njezinih dokumenata, kao što je to

primjerice upotreba kvalitetnijeg goriva u vlastitim automobilima do povećanja

energetske učinkovitosti u svome domu primjenom kvalitetnije izolacije, primjena

štednih žarulja i sl.

5.) Međunarodno informiranje i promocija

Međunarodno informiranje i promocija podrazumijeva prisustvovanje na odabranim

međunarodnim sastancima, radionicama i konferencijama, čija je tema vezana nisko-

ugljični razvoj općenito ili pojedine uže teme, kao što su modeliranje, projekcije

emisije, integracija međusektorskih politika, rasprava o ciljevima i mehanizmima

raspodjele obveza među državama te rasprave ususret Okvirnoj konferenciji

Ujedinjenih naroda o promjeni klime koja će se održati u Parizu u prosincu 2015.

Međunarodno djelovanje i promocija se može postići i putem hrvatskih predstavnika

u EU parlamentu. Predviđaju se i bilateralni sastanci s predstavnicima međunarodnih

organizacija, veleposlanstvima, međunarodnim nevladinim udrugama, udrugama

poslovnog sektora i dr.

6. Rokovi za izvođenje zadatka iz Učinka 7

Terminski plan projekta je u Prilogu 2. Komunikacijski plan se provodi od početka

projekta do prihvaćanja kompletne dokumentacije i njegovog završetka.

8

7. Interesne skupine i komunikacijske aktivnosti

Za provedbu Komunikacijskog plana potrebno je definirati interesne skupine, poruke i

cilj komunikacije, taktike odnosno vrste komunikacijskih kanala, vrijeme trajanja

zadatka po ciljnim skupinama te utvrditi očekivane rezultate.

Proces komunikacije projekta Niskougljične strategije se odnosi na sljedeće

interesne skupine (lista je otvorena):

- Koordinacijsko tijelo,

- Projektni tim,

- Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje

i prilagodbu klimatskim promjenama (NN 114/2014). Povjerenstvo se sastoji

od dvije skupine: Koordinacijska skupina i Tehnička skupina,

- Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša,

- Tijela državne uprave (ministarstva odgovorna za određene sektorske

skupine, državni uredi, državne upravne organizacije),

- Hrvatski sabor i njegovi odbori,

- Zastupnici RH u Parlamentu EU,

- Agencije (AZO, HERA, HROTE, AIK, CEI, HAC, razvojne i energetske

agencije,…) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

- Visoko-školsko obrazovni i znanstveni sektor (instituti, fakulteti, Akademija),

- Poslovni sektor:

o Predstavnici vodećih tvrtki,

o Poslovno-interesne udruge (HGK, HOK, HUP, HCZP, HPK,…),

o Sudionici ETS sustava,

o Javna poduzeća,

- Financijske institucije,

- Sindikati,

- Županije i Grad Zagreb,

- Udruga gradova, Hrvatska zajednica županija, Udruga općina,

- Organizacije civilnog društva,

9

- Stručne udruge,

- UNDP (voditelj projekta LED – Razvoj zasnovana na niskim emisijama)

- Mediji.

U nastavku je prikazan plan djelovanja prema pojedinim ciljnim skupinama.

10

Tablica 1 Plan djelovanja prema pojedinim ciljnim skupinama

Red.br. Ciljna skupina Cilj

komunikacije Aktivnosti / vrste

komunikacijskog kanala Period trajanja

aktivnosti Rezultat

1. Koordinacijsko tijelo

1,2,3,4,5

Dijalog, izmjena informacija između

Izvoditelja i Koordinacijskog tijela

Kontinuirano kroz proces izrade

strategije Provedba dijaloga

2.

Povjerenstvo za politiku i mjere za

ublažavanje klimatskih promjena

2.a) Političko

1,2,3,5

Sastanci 1 do 2 puta godišnje

Zapisnici, izvješća, priopćenja

Konferencije 2 puta, prema

terminskom planu

2.b) Tehničko

1,2,3,4,5

Sastanci Svakih mjesec dana ili i prema dogovoru

Radionice 3 puta, prema

terminskom planu


terminskom planu

3. Projektni tim 1,2,3,4,5 Putem svih aktivnosti u

projektu Kontinuirano Završetak strategije

11




aktivnosti Rezultat

4. Tijela državne uprave

(ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije)

1,2,3

Sastanci, Svakih mjesec dana

i prema dogovoru

Zapisnici, odaziv na konferencije, zaključci intervjua, posjećenost

web-a


terminskom planu

Provedba intervjua po potrebi

Prikaz rezultata projekta na web-u

Nakon održanih konferencija i

radionica te tijekom javne rasprave

5. Sabor i njegovi odbori 3,5

Konferencije

2 puta, prema terminskom planu

Odaziv pozvanih na konferencije

6. Savjet za održivi razvoj i zaštitu

okoliša 1,2,3,4,5


terminskom planu

Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari,

zaključci intervjua

Prezentacija 1 puta prije javne

rasprave

Provedba intervjua po potrebi

12




aktivnosti Rezultat

7.

Agencije (HERA, HROTE, AZO, HAC,

razvojne i energetske agencije,…) i Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost

2,3


terminskom planu

Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari,

zaključci intervjua


terminskom planu

Intervju Po potrebi

Javna rasprava Prema terminskom

planu

8.

Visoko-školsko obrazovni i znanstveni sektor:

instituti, fakulteti, Akademija

2,3,4

Radionice, 3 puta, prema

terminskom planu

Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari, rezultati istraživanja

upitnikom

Konferencije, 2 puta, prema

terminskom planu

Upitnici, U početnoj fazi

izrade projekta i u završnoj fazi

Javna rasprava

Prema terminskom planu

13




aktivnosti Rezultat

9.

Gospodarstvo:

- Predstavnici vodećih tvrtki iz sektora (industrija i energetika,

zgradarstvo, promet, otpad, poljoprivreda, šumarstvo,

turizam)

- Poslovno-interesne udruge (HGK, HOK, HUP, HCZP, HPK,…)

- Sudionici ETS sustava

- Javna poduzeća

- Financijske institucije

2,3


terminskom planu


upitnikom


terminskom planu



Javna rasprava


10. Sindikati 2,3

Konferencije


Odaziv pozvanih na konferencije

14




aktivnosti Rezultat

11. Županije i grad Zagreb 2,3


terminskom planu


upitnikom


terminskom planu




planu

12.

Udruga gradova, Udruga zajednice županija,

Udruga općina 2,3


terminskom planu


upitnikom


terminskom planu

Upitnici U početnoj fazi



planu

13. Organizacije civilnog društva

2,3,4

Konferencije

2 puta, prema terminskom planu Odaziv pozvanih na

konferencije, primjedbe, komentari


planu

15




aktivnosti Rezultat

14. Stručne udruge

(izuzev udruga iz točke 8.) 2,3,4


terminskom planu

Odaziv pozvanih udruga na konferencije

Pozivne prezentacije Prema dogovoru s

udrugom

Javna rasprava


15. Mediji 3

Konferencije


Objave u medijima

16

8. Aktivnosti Plana

Prezentacija rezultata Niskougljične strategije ostvaruje se kroz sljedeće aktivnosti:

Informiranje putem web stranice

Prva konferencija - uvodna prezentacija

Radionica za industriju (energetska i proizvodna)

Radionica za zgradarstvo,

Radionica za promet i otpad

Radionica za poljoprivredu i LULUCF

Javna rasprava

Prikupiti primjedbi/komentare na izrađene stručne podloge za izradu Strategije

Sastanci Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politike i mjere

(Koordinacijska skupina i tehnička radna skupina)

Intervjui

Anketa

Gostovanje na relevantnim forumima, skupovima i konferencijama na poziv u

zemlji i inozemstvu

Rokovi i trajanje prethodnih aktivnosti prikazane su u terminskom planu (Prilog 2).

Sadržaj aktivnosti i pozivne liste dane su u Prilogu 3. Slijedi opis pojedinih aktivnosti.

Informiranje putem web stranice

Kontinuirane informacije o projektu objavljivat će se putem web stranice Ministarstva

zaštite okoliša i prirode (www.mzoip.hr).

Nakon svake provedene konferencije i radionice, informacije i zaključci o zbivanjima

na takvim događanjima biti će u obliku Priopćenja za javnost dostupne na web-u.

Također, tijekom javne rasprave koja će se prema Terminskom planu održati u

kolovozu, Bijela knjiga bit će dostupna putem web-a te će javnost i zainteresirana

javnost moći sudjelovati sa svojim prijedlozima i komentarima u konačnoj izradi

dokumentacije.

http://www.mzoip.hr/

17

Prva konferencija - uvodna prezentacija

Prva konferencija se prema Terminskom planu održava u ožujku. U prilogu 3 je

prikazan dnevni red konferencije, teme izlaganja i popis izlagača te pozivna lista za

sudjelovanje na konferenciji. Pripremne aktivnosti uključuju i logistiku te pripremu

priopćenja za medije.

Druga konferencija – prezentacija Bijele knjige

Druga konferencija se prema Terminskom planu održava u srpnju, prezentacijom

nacrta Bijele knjige, neposredno prije upućivanje Bijele knjige na javnu raspravu i

objavljivanja na web stranici. Na drugoj konferenciji biti će prikazani i rezultati

provedenih anketa. Pripremne aktivnosti uključuju i logistiku te priprema priopćenja

za medije.

Radionica za industriju (energetska i proizvodna)

Industrija je jedan od bitnih sektora u provedbi mjera za tranziciju prema nisko-

ugljičnom razvoju. U energetici su prioritetne mjere energetska učinkovitost i

obnovljivi izvori energije. U sektoru industrije, politika će ciljeve ostvariti sustavom

trgovanja emisijskim jedinicama. Prema Terminskom planu, prva radionica na tu

temu održava se krajem travnja. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača,

te pozivna lista je prikazana u prilogu 3. U prvom dijelu radionice prezentirat će se

polazno stanje i pretpostavke te provesti SWOT diskusija, i to kao novelacija

opsežne javne SWOT analize iz LED-s projekta. Cilj radionice je da upozna dionike s

početnim rezultatima, u pogledu ciljeva, izbora mjera, scenarija i troškova, te da se

dobije odziv dionika o navedenim pitanjima i mogućim problemima. U pripremi

radionice, Izvršitelj će se imati konzultacije i intervjue s određenim ciljnim skupinama,

kako bi radionica bila što učinkovitija. U ovoj radionici vodeću/istaknutu ulogu treba

imati Ministarstvo gospodarstva.

18

Radionica za zgradarstvo

U zgradarstvu se mogu postići vrlo velika smanjenja emisija primjenom mjera

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, s dugoročnim ciljem postizanja

male ili blizu nulte energetske potrošnje na novim zgradama. Ova radionica se

održava nakon radionice za industriju odnosno početkom svibnja, prema

Terminskom planu. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača, te pozivna

lista je prikazana u prilogu 3. U ovoj radionici vodeću ulogu treba imati Ministarstvo

graditeljstva i prostornog uređenja koje je nadležno za većinu pitanja iz ovog

područja.

Radionica za promet i otpad

Radionica će biti organizirana u dva dijela, jedan dio za promet a drugi dio za otpad.

Kao paralelne sekcije ili odvojeno, ujutro i popodne. Ova radionica je treća po redu,

održava se u svibnju. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača, te pozivna

lista je prikazana u prilogu 3. Za radionicu prometa vodeću/istaknutu ulogu treba

imati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Radionica za poljoprivredu i LULUCF

Ova radionica je četvrta po redu odnosno nakon radionice za promet i otpad, a

održava se u svibnju. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača, te pozivna

lista je prikazana u prilogu 3. U sklopu radionice je provedeno istraživanje upitnikom,

kojim se ispituje stanje svijesti, stavovi i mišljenja ciljanih javnosti o klimatskim

promjenama i mjerama.

Javna rasprava

Javna rasprava se sastoji od javnog uvida koji traje mjesec dana i javno izlaganje,

odnosno prema Terminskom planu provest će se tijekom kolovoza. Stručna i

zainteresirana javnost imat će na uvid u nacrt Bijele knjige. Pismenim putem moći će

dati svoje primjedbe, prijedloge i komentare koje će Povjerenstvo razmotriti s ciljem

izrade konačne verzije Bijele knjige i izrade Akcijskog plana provedbe strategije.

19

Skupljanje primjedbi i komentara na izrađene stručne podloge za izradu

Strategije

Nakon provedene javne rasprave tijekom koje javnost sudjeluje u izradi Strategije na

način davanja svojih prijedloga i komentara, skupiti će se primjedbe koje će

projektnitim razmotriti. Nakon primjedbi slijedi izrada konačne verzije Bijele knjige i

Akcijskog plana.

Sastanci Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politike i mjere

Povjerenstvo se sa stručnim timom sastaje najmanje jedanput mjesečno ili prema

dogovoru, a s ciljem utvrđivanja tijeka realizacije projekta. Dio ove aktivnosti su i

izrada zapisnika sa svakog provedenog sastanka. Zapisnikom je utvrđeno vrijeme,

mjesto sastanka, prisutnost stručnjaka, diskusija i daljnji planovi o tijeku projekta.

Zapisnici će se priložiti kao zaseban prilog nakon provedbe projekta.

Intervjui

Ciljne skupine s kojima će se provesti intervju su tijela državne uprave, Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i agencije. Intervju se može provesti prema

dogovoru s pojedinom ciljnom skupinom.

Anketa

U okviru projekta organizirat će se anketiranje ciljnih grupa, kako bi se odredili

sljedeće: stanje svijesti o klimatskim promjenama, poznavanje temeljnih činjenica,

spremnost za vlastito djelovanje, tko se smatra odgovornim, tko mora preuzeti

vodstvo, vjera u uspjeh.

20

Gostovanje na relevantnim forumima, skupovima i konferencijama na poziv u

zemlji i inozemstvu

U sklopu projekta omogućeno je i gostovanje na relevantnim forumima, skupovima i

konferencijama u zemlji i inozemstvu, a na poziv organizatora aktivnosti.

Zaključak

Ovaj komunikacijski plan pokriva aktivnosti predviđene u okviru Ugovora o izradi

podloga za izradu Niskougljične strategije. Poželjno je da postoji i prošireni program

aktivnosti kroz različite oblike komuniciranja s javnosti i dionicima. Rokovi izrade

Niskougljične strategije vrlo su zahtjevni pa oni određuju opseg i dubinu

komunikacije. Komunikacijom je obuhvaćena komunikacijama sa svim interesnim

skupinama, a u cilju izrade što kvalitetnije Niskougljične strategije.

Komunikacijski plan će se mijenjati tijekom izrade dokumenta, to je dokument koji se

prilagođava novim situacijama koje mogu nastupiti.

21

PRILOG 1

POVJERENSTVO ZA MEĐUSEKTORSKU KOORDINACIJU ZA POLITIKU I MJERE ZA UBLAŽAVANJE I PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA

Izvadak iz Odluke Vlade RH (NN 114/2014)

Koordinacijska skupina, na temelju mišljenja i prijedloga Tehničke radne skupine,

daje preporuke Vladi Republike Hrvatske o sveukupnoj politici i mjerama za

ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, osigurava podršku u provođenju

politike i mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te obavlja

sljedeće poslove:

– ocjenjuje i predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje strateških

dokumenata koji se odnose na politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu

klimatskim promjenama, uzimajući u obzir dugoročne ciljeve i provedivost s

obzirom na tehnička, gospodarska, sociološka ograničenja, usklađenost sa

sektorskim i lokalnim planskim dokumentima, te međunarodnim obvezama u

svim sektorima;

– daje prijedloge ciljeva, politike i mjera te načina praćenja učinaka politike i

mjera;

– daje prijedloge i podršku u promicanju učinkovitih interdisciplinarnih i

sinergijskih aktivnosti, politika i mjera.

Članovi/ce Koordinacijske skupine su:

– Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, predsjednik Koordinacijske skupine;

– mr. sc. Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, zamjenica

predsjednika Koordinacijske skupine;

– Nenad Strizrep, pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode, član;

– Božidar Štubelj, zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava, član;

– mr. sc. Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova, član;

– prof. dr. sc. Ivan Pejić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, član;

22

– Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, članica;

– Matija Derk, pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, član;

– dr. sc. Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, član;

– Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, članica;

– Dan Simonić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, član;

– Igor Butorac, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, član;

– Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede, članica;

– Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede, član;

– Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede, član;

– dr. sc. Borka Bobovec, pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;

– Ines Androić Brajčić, pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;

– Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma, član;

– Mihaela Matokanović Džimbeg, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih, članica;

– Nataša Zorić, pomoćnica ministra zdravlja, članica.

Tehnička radna skupina osniva se za praćenje i ocjenu provedbe i planiranja politike i

mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, davanja

mišljenja na planske i strateške dokumente, nacrte propisa te obavlja sljedeće poslove:

– davanje mišljenja o prijedlozima propisa, studijama, elaboratima i ostalim relevantnim

dokumentima koji se odnose na postojeću politiku i mjere, planiranu politiku i mjere te učinke

tih politika i mjera (mišljenje se osobito odnosi na ocjenu adekvatnosti politike i mjera s

obzirom na ciljeve, provedivost s obzirom na tehnička, ekonomska, sociološka ograničenja te

ograničenja zaštite okoliša, usklađenost sa sektorskim planskim dokumentima, regionalnim i

lokalnim planskim dokumentima i međunarodnim obvezama u drugim sektorima);

– davanje mišljenja na prijedloge ciljeva, politike i mjera i projekcija, načina praćenja učinaka

politike i mjera;

23

– davanje prijedloga i podrška u promicanju učinkovitih interdisciplinarnih i sinergijskih

aktivnosti, politika i mjera;

– davanje mišljenja i savjetovanje u pogledu osiguravanja kvalitete i ocjene prihvatljivosti

prisutnih nesigurnosti u planiranju i projekcijama;

– davanje mišljenja i preporuka o odabiru metodološkog pristupa, uvažavanjem uputa

Međuvladinog tijela za klimatske promjene i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o

promjeni klime;

– razmatranje preporuka koje donosi Stručni tim Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o

promjeni klime za pregled;

– podrška u pristupu informacijama i podacima.

Članovi Tehničke radne skupine su:

– Jasenka Nećak, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, predsjednica;

– Višnja Grgasović, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, zamjenica predsjednice;

– Branka Pivčević Novak, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, članica;

– Igor Raguzin, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, član;

– Ana Kobašlić, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, članica;

– Lena Ružić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, članica;

– Miljenka Kuhar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, članica;

– Damir Štambuk, Ministarstvo gospodarstva, član;

– Mirta Pokršćanski Landeka, Ministarstvo gospodarstva, članica;

– Sanja Krnić Bastać, Ministarstvo poljoprivrede, članica;

– Sanja Genzić Jurišević, Ministarstvo poljoprivrede, članica;

– Vjekoslav Marijanović, Ministarstvo poljoprivrede, član;

24

– Ana Barišić, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, članica;

– Branimir Farkaš, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, član;

– Ivana Kunić, Ministarstvo financija, članica;

– Sonja Pelicarić, Ministarstvo turizma, članica;

– Damir Tomasović, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, član;

– mr. sc. Nada Marđetko-Škoro, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;

– Andrea Meštrović, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;

– Valerija Golub, Ministarstvo zdravlja, članica;

– Gordan Klišanić, Ministarstvo socijalne politike i mladih, član;

– Bruno Radojica, Ministarstvo poduzetništva i obrta, član;

– Luka Rajčić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, član;

– prof. Zaviša Šimac, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, član;

– dr. sc. Krešo Pandžić, Državni hidrometeorološki zavod, član;

– Davorin Marković, Državni zavod za zaštitu prirode, član;

– Milenka Primorac Čačić, Državni zavod za statistiku, članica;

– Hana Mesić, Agencija za zaštitu okoliša, članica;

– dr. sc. Nirvana Franković Mihelj, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, članica;

– Darko Barbalić, Hrvatske vode, član;

– Alen Sajko, Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., član;

– dr. sc. Hrvoje Marjanović, Hrvatski šumarski institut, član;

– doc. dr. sc. Nenad Leder, Hrvatski hidrografski institut, član;

25

– dr. sc. Branka Grbec, Institut za oceanografiju i ribarstvo, članica;

– dr. sc. Hrvoje Carić, Institut za turizam, član;

– mr. sc. Željko Jurić, Energetski institut Hrvoje Požar, član;

– dr. sc. Željka Kordej-De Villa, Ekonomski institut, članica;

– Dijana Varlec, Hrvatska gospodarska komora, članica;

– mr. sc. Anđelko Vojvoda, Hrvatska obrtnička komora, član;

– Mirela Gudan, Hrvatska udruga poslodavaca, članica;

– Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, član;

– prof. dr. sc. Daniel-Rolph Schneider, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, član;

– prof. dr. sc. Željko Tomšić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva,

član;

– doc. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet,

članica;

– prof. dr. sc. Milan Mesić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, član;

– prof. dr. sc. Jasna Golubić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, članica;

– dr. sc. Mirjana Matešić, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, članica;

– Marija Pujo Tadić, Hrvatska udruga za smanjenje ugljičnog otiska, članica;

– dr. sc. Maja Božičević Vrhovčak, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, članica;

– Luka Tomac, Zelena akcija, član.

26

PRILOG 2

Terminski plan projekta

27

PRILOG 3 – Dnevni red i pozivne liste za konferencije i radionice

AKTIVNOST: Prva konferencija – prezentacija Projekta

Službeni početak u

11:00

10:30 – 11:00 Registracija sudionika, kava dobrodošlice

11:00 – 11:05

11:05 – 11:25

11:25 – 12.25

12:25 – 12:45

12:45 – 13:15

13:15 – 13.30

Otvorenje konferencije

Uvodni govor - Politika klimatskih promjena i Niskougljična

strategija mr.sc. Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra, Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode

Pristup u izradi podloga Niskougljične strategije Republike

Hrvatske

Članovi tima za izradu podloga na NU strategiju

IPA regionalni projekt – Modeliranje emisija CO2 do 2050.

Članovi tima IPA projekta

Pitanja i rasprava

Zaključak konferencije

28

Naznake za izlagače

Napomena: Naznake ne ulaze u Pozivnice već služe kao smjernice izlagačima.

Tema govora Elementi govora

Otvorenje konferencije

Najava projekta, pozdravna riječ i predstavljanje prisutnih članova Koordinacijskog tijela i Povjerenstva.

Uvodni govor

a. Klimatska politika se provodi po dva stupa: 1) ublažavanje klimatskih promjena (sve aktivnosti koje

doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova) i 2) prilagodbi klimatskim promjenama i izgradnja društva

otpornog na klimatske promjene (kako da se zaštitimo od klimatskih promjena koje su već nastupile ili će

nastupiti). NU strategija se odnosi na ad 1) - UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA, gospodarstvo

sa što manje ugljika).

b. NU strategija je Krovna strategija svih sektorskih strategija i gospodarstva.

c. NU strategija je doprinos RH globalnim naporima ali treba biti takva da potakne gospodarski razvoj i

zapošljavanje.

d. Izazov je velik jer ova Strategija daje plan koji će morati provoditi ostali sektori, MZOIP neće imati

nadležnosti u provedbi.

e. Temeljno mjerilo uspjeha je 'koliko će politike ublaženja klimatskih promjena biti uključene u sektorske

politike?', Kako postići tranziciju prema nisko-ugljičnom društvu i gospodarstvu, u čemu ljudski faktor ima

presudnu ulogu.

f. NU strategija, temelji se na viziji konkurentnog gospodarstva.

g. RH predvodnik u regiji, ponuditi će suradnju i pomoć, pomoći učešće Hrvatskih tvrtki na drugim tržištima.

h. Pozivamo dionike i javnost da kroz radionice i javne rasprave, te direktnim obraćanjem Ministarstvu

doprinesu izradi NUS-a Cilj je dobiti dokument koji predstavlja ravnotežu interesa, temeljem stručnih

argumenata, dijaloga i participacije dionika i javnosti.

29


Politika klimatskih promjena i

nisko-ugljična strategija

a. Put prema konkurentnom nisko-ugljičnom gospodarstvu.

b. EU klimatsko energetski okvir.

c. Hrvatsko zakonodavstvo i politika.

d. Koordinacija među sektorima.

e. Međunarodna suradnja.

f. Političko dogovaranje (status i planovi do UN konferencije o zaštiti klime u Parizu).

Napredne države u provedbi

ciljeva ublažavanja klimatskih

promjena

Primjeri dobre prakse u planiranju nisko-ugljičnog razvoja (Velika Britanija):

- Nacionalne osobitosti (SWOT),

- Uključivanje klime u sektorske politike,

- Planski dokument nisko-ugljičnog razvoja,

- Proces izrade,

- Javne konzultacije,

- Ciljevi,

- Mjere i scenariji,

- Troškovi i socio-gospodarski aspekt,

- Praćenje provedbe,

- Akcijski plan,

- Nesigurnosti i ograničenja.

30


Pristup u izradi podloga

Nisko-ugljične strategije RH

- Polazne osnove (NU u službi održivog razvoja, zapošljavanja, razvoja gospodarstva i zelene

ekonomije).

- Sadržaj i metodologija izrade.

- Terminski plan.

- Ciljevi i scenariji:

o Nacionalni ciljevi,

o ETS i ne-ETS,

o Scenariji,

- Mjere po sektorima (temeljem LEDS-a i prepoznavanjem novih mjera):

o Proizvodnja električne energije nafte i plina,

o Industrija,

o Zgradarstvo,

o Promet,

o Poljoprivreda,

o Gospodarenje otpadom,

o LULUCF,

- Procjena učinaka mjera ,

- Akcijski plan za provedbu,

- Stanje svijesti o problemu klime EU, druge države, Hrvatska (Eurobarometar, hrvatske ankete), - Planirana anketa.

Tržište emisijskim jedinicama

i njegova perspektiva

- Stanje na tržištu emisijskim jedinicama,

- Ciljevi u ETS i ne-ETS sektoru,

- Rezerva za stabilnost tržišta,

- Perspektiva do 2050.

31


Stanje svijesti o pitanjima

klime

- Usporedba država EU (Eurobarometar),

- Stavovi u RH (Eurobarometar),

- Stavovi temeljem istraživanja u Hrvatskoj RH

- Komuniciranje s dionicima i javnosti u tijeku izrade NU Strategije

Pitanja i rasprava

Zaključak konferencije

Otvaranje rasprave, vođenje rasprave.

Zahvala svim sudionicima na projektu.

32

Pozivna lista:

- Koordinacijsko tijelo,

- Projektni tim,

- Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje

i prilagodbu klimatskim promjenama (NN 114/2014). Povjerenstvo se sastoji

od dvije skupine: Koordinacijska skupina i Tehnička skupina,

- Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša,

- Tijela državne uprave (ministarstva odgovorna za određene sektorske

skupine, državni uredi, državne upravne organizacije),

- Hrvatski sabor i njegovi odbori,

- Zastupnici RH u Parlamentu EU,

- Agencije (AZO, HERA, HROTE, AIK, CEI, HAC, razvojne i energetske

agencije,…) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

- Visoko-školsko obrazovni i znanstveni sektor (instituti, fakulteti, Akademija),

- Poslovni sektor:

o Predstavnici vodećih tvrtki,

o Poslovno-interesne udruge (HGK, HOK, HUP, HCZP, HPK,…),

o Sudionici ETS sustava,

o Javna poduzeća,

- Financijske institucije,

- Sindikati,

- Županije i Grad Zagreb,

- Udruga gradova, Hrvatska zajednica županija, Udruga općina,

- Organizacije civilnog društva,

- Stručne udruge,

- UNDP (voditelj projekta LED – Razvoj zasnovana na niskim emisijama)

- Mediji.

Za realizaciju prve konferencije potrebno je provesti i slijedeću pripremu:

- Adresara/e-mail prema pozivnoj listi,

- Pozivnice,

33

- Priopćenje za medije (u suradnji sa Samostalnom službom za odnose s javnošću i

protokol),

- Potpisna lista (registracija sudionika),

- Rezervacija dvorane (100 ljudi,)

- Organizacija pića dobrodošlice,

- Projektor i mikrofon,

- Pozadinski kadar – logo Ministarstva, naziv projekta.

Dnevni red radionica po sektorima:

Službeni početak

u 9:00

8:30 - 9:00 Registracija sudionika, kava dobrodošlice

9.00-9.50

Pozdravni govor

XX, Pomoćnik ministra resora na koji se odnosi radionica

XX, Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj

Voditelj projekta izrade (EKONERG)

- važnost izrade strategije u kontekstu održivog razvoja, značaj sektorskih radionica

Identifikacija postojećih dokumenata/strategija

Tretiranje emisija u sektoru XX unutar UNFCCC i EU politike

XX, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Uvodna informacija

XX,, Ministarstvo nadležno za sektor

- stanje u sektoru, obveze unutar EU, strategije i planovi

Emisije iz sektora XX

XX, EKONERG

- trend emisija iz sektora XX

Praktični dio radionice

Praktični dio

počinje u 10:00

9.50-11.15

Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji u sektoru XX , Vizija,

aktualizacija rezultata LEDS projekta, aktivno učešće sudionika

Rezultati anketnih istraživanja vezano za sektor

Očekivani učinci mjera i instrumenata

11.15-11.30

Stanka za osvježenje

34

11:30–12.30

Izrada scenariji do 2030. i do 2050.

Modeliranje emisija stakleničkih po sektorima

Ocjena utjecaja na okoliš, društvo i gospodarstvo

Izrada stručnih podloga za Akcijski plan provedbe strategije

Zaključak

14:00 Kraj radionice

Documents

Komunikacijski plan za prezentiranje dokumenata