Vodic Za Oznacavanje Reklamiranje i Prezentiranje Hrane Izdanje I

7/22/2019 Vodic Za Oznacavanje Reklamiranje i Prezentiranje Hrane Izdanje I

1/58

CARDS 2004Twinning projekt HR- 04 IB AG 02

"Daljnje jaanje kapaciteta u podruju ivih ivotinja i prehrambenih proizvoda"

Vodi za oznaavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane

Izdanje 1

Prosinac, 2008.

1


2/58

SADRAJ

UVOD ____________________________________________________________________ 4

1. PRIMJENA VODI

A ZA OZNA

AVANJE, REKLAMIRANJE IPREZENTIRANJE HRANE, ZNAENJE POJMOVA, NAIN OZNAAVANJAHRANE TE ODGOVORNOST ZA NJENO OZNAAVANJE ____________________ 5

1.1. Primjena __________________________________________________________________ 5

1.2. Pojmovi ___________________________________________________________________ 5

1.3. Nain oznaavanja hrane ____________________________________________________ 5

1.4. Odgovornost subjekta u poslovanju s hranom ___________________________________ 8

2. SLUBENI JEZIK _______________________________________________________9

3. OPI ZAHTJEVI OZNAAVANJA HRANE _______________________________ 10

3.1. Vidno polje _______________________________________________________________ 13

4. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD NEZAPAKIRANE HRANE _____ 14

5. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD ZAPAKIRANE HRANE ________155.1. Naziv hrane_______________________________________________________________ 15

5.1.2.1. Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju ________________________________________ 185.1.2.2. Hrana koja sadri sladilo/a____________________________________________________ 18

5.2. Sastojci hrane _____________________________________________________________ 19

5.2.3.1. Dodana voda i hlapljive tvari__________________________________________________ 215.2.3.2. Koncentrirani ili dehidrirani sastojci ____________________________________________ 21

5.2.3.3. Mjeavine voa, povra ili gljiva_______________________________________________ 225.2.3.4. Mjeavine zaina ili zainskog bilja ____________________________________________ 225.2.3.5. Ostale iznimke od odreenog redoslijeda navoenja sastojaka u popisu sastojaka_________ 235.2.6.1. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 1._____________________ 255.2.6.2. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 2._____________________ 275.2.9.1. Iznimke od obveznog navoenja sastojaka sloenog sastojka_________________________ 305.2.11.1. Navoenje alergena kod pia koja sadre vie od 1,2 % vol. alkohola _________________ 335.2.11.2. Posebno isticanje alergena izvan popisa sastojaka_________________________________ 335.2.11.3. Navoenje alergena izrazom moe sadravati __________________________________ 34

5.3. Navoenje koliine sastojka ili kategorije sastojaka______________________________ 34

5.3.1.1. sastojak ili kategorija sastojka istaknuta u nazivu proizvoda ili naziv potroaa navodi naodreeni sastojak _________________________________________________________________ 34

5.3.1.2. sastojak ili kategorija sastojaka naglaena navodima, slikama i crteima na bilo kojem mjestuna ambalai______________________________________________________________________ 365.3.1.3. sastojak ili kategorija sastojka od osnovnog znaenja za svojstvo odnosno opis hrane i njenorazlikovanje od druge hrane s kojom bi se mogla zamijeniti zbog svog naziva ili izgleda__________ 37

5.4. Neto koliina______________________________________________________________ 40

5.5. Rok trajanja ______________________________________________________________ 43

5.6. Stvarna alkoholna jakost____________________________________________________ 45

5.7. Serija ili lot _______________________________________________________________ 46

5.8. Uvjeti uvanja i upotrebe i uputa za upotrebu __________________________________ 47

5.9. Mjesto podrijetla __________________________________________________________ 496. OBVEZNI PODACI ZA ODREENU HRANU ______________________________50

2


3/58

6.1. Zapakirana hrana namijenjena krajnjem potroau, ali stavljena na trite prije prodaje

krajnjem potroau____________________________________________________________ 50

6.2. Hrana namijenjena ugostiteljskim objektima __________________________________ 50

6.3. Proizvodi namijenjeni za izvoz _______________________________________________ 51

PRILOZIPrilog 1. Sastojci koji mogu biti oznaeni nazivom kategorije umjesto njihovog specifinognaziva ___________________________________________________________________52Prilog 2. Kategorije sastojaka koji moraju biti oznaeni nazivom njihove kategorije izakojega slijedi njihov specifian naziv ili E-broj ___________________________________55Prilog 3. Sastojci koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije _______________________56Prilog 4. Popis proizvoda koji nisu alergeni, a potjeu od sastojaka navedenih u Prilogu 3. 57Prilog 5. Popis propisa ______________________________________________________58

DODACI - OZNAAVANJE ODREENIH KATEGORIJA HRANEDodatak 2. Prirodne mineralne, prirodne izvorske vode i stolne vodeDodatak 3. MesoDodatak 4. Proizvodi od mesaDodatak 5. Voe i povre

- Oznaavanje zapakiranog voa i povra- Oznaavanje nezapakiranog voa i povra

Dodatak 6. Ekoloki proizvedena hranaDodatak 7. Hrana proizvedena od genetski modificiranih organizama

Napomena:Vodi za oznaavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane je izraen radi primjene Pravilnika ooznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08) i podloan je izmjenama usluaju donoenja novih propisa.Svi primjeri koriteni u ovom dokumentu su informativnog karaktera i navedeni su samo kao

pojanjenje.Dodaci, koji e se izraivati za pojedine kategorije hrane prema potrebi korisnika ovogaVodia, predvieni su kao njegov sastavni dio.

3


4/58

UVOD

Oznaavanje hrane jedno je od najsloenijih zakonski ureenih podruja vezanih za hranu.Razlog tome je to ono obuhvaa vrlo razliite i esto suprotne ciljeve kao to su zatita

potroaa, potivanje proizvoake i poslovne tajne, omoguavanje slobodnog kretanja roba(hrane) te mogunost upravljanja krizom kada postoji opasnost tetnog djelovanja hrane nazdravlje ljudi.

Opi zahtjevi i nain oznaavanja zapakirane hrane i nezapakirane hrane, kao i odreeniuvjeti prezentiranja i reklamiranja hrane propisani su Pravilnikom o oznaavanju,reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08). Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i

prezentiranju hrane donesen je temeljem Zakona o hrani (NN 46/07), u travnju 2008. godine,a primjenjuje se na hranu namijenjenu krajnjem potroau, kao i na hranu namijenjenuopskrbi ugostiteljskih objekata, kantina, bolnica, djejih vrtia, kola, ustanova socijalne skrbii drugih slinih subjekata u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau zaizravnu konzumaciju.

Upravljanje krizom, kada hrana predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, je punojednostavnije ako je hrana ispravno oznaena. Ispravno oznaena hrana omoguuje brzopovlaenje s trita, obavjetavanje potroaa i osoba odgovornih za provedbu slubenekontrole s ciljem spreavanja irenja opasnosti, izolaciju dijela proizvodnog procesa idistribucijskog lanca u kojem je naen proizvod sa tetnim djelovanjem na ljudsko zdravlje.

Obzirom da je oznaavanje najvaniji moment u komunikaciji proizvoaa hrane spotroaem, bitno je da potroa dobije ispravne i jasne informacije na temelju kojih e

donijeti odluku o kupnji odreenog proizvoda. U skladu s vae

im Pravilnikom ooznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, oznaavanje podrazumijeva bilo koje rijei,

podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose nahranu, a koji se nalaze na bilo kojoj ambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili

privjesnici koja prati ili se odnosi na tu hranu.

Vodi je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji su odgovorni za oznaavanjehrane te osobama koje obavljaju slubenu kontrolu hrane.

Upute u Vodiu se primjenjuju na zapakiranu i nezapakiranu hranu koja se isporuuje krajnjempotroau, ukljuujui restorane, bolnice, kantine i ostale fizike ili pravne osobe koje obavljajuugostiteljsku djelatnost.

Upute za odredbe koje se odnose na pruanje informacija o sastojcima koji mogu izazvatialergije i mjestu podrijetla, koje se moraju dati na zahtjev potroaa, pri posluivanju jela uugostiteljskim objektima kao to su kafii ili restorani, nisu obuhvaene ovim vodiem jer senalaze na internet stranici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.

4


5/58

1. PRIMJENA VODIA ZA OZNAAVANJE, REKLAMIRANJE IPREZENTIRANJE HRANE, ZNAENJE POJMOVA, NAIN OZNAAVANJAHRANE TE ODGOVORNOST ZA NJENO OZNAAVANJE

1.1. Primjena

Ovaj Vodi pojanjava ope zahtjeve i nain oznaavanja zapakirane i nezapakirane hranekao i odreene uvjete prezentiranja i reklamiranja hrane.Primjenjuje se za hranu namijenjenu:- isporuci krajnjem potroau i- opskrbi ugostiteljskih objekata, kantina, bolnica, djejih vrtia, kola, ustanova socijalneskrbi i drugih slinih subjekata u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau zaizravnu konzumaciju.Vodi je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji su odgovorni za oznaavanje

hrane te osobama koje obavljaju slubenu kontrolu hrane.

1.2. Pojmovi

Oznaavanje podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnihmarki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu, a koje se nalaze na bilo kojojambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koja prati ili se odnosi na tuhranu.

Zapakirana hrana ili pretpakovina je proizvod namijenjen krajnjem potroau i subjekta u

poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau za izravnu konzumaciju(ugostiteljski objekti, kantine, bolnice, djeji vrtii, kole, ustanove socijalne skrbi i drugislini subjekti u poslovanju s hranom), a sastoji se od hrane i ambalae u koju je hranazapakirana prije nego to je stavljena na trite, bilo da ambalaa u potpunosti ili samodjelomino zatvara hranu, ali u svakom sluaju na nain da sadraj ne moe biti promijenjen

bez otvaranja ili vidne promjene ambalae.

Nezapakirana hrana je hrana koja je stavljena na trite bez prethodnog pakiranja ili sepakira na mjestu prodaje u prisutnosti krajnjeg potroaa ili bez njega.

1.3. Nain oznaavanja hrane

Nain oznaavanja hrane mora biti takav da ne obmanjuje krajnjeg potroaa i subjekte uposlovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau za izravnu konzumaciju(ugostiteljski objekti, kantine, bolnice, djeji vrtii, kole, ustanove socijalne skrbi i drugislini subjekti u poslovanju s hranom), a osobito glede njezine prirode, identiteta, svojstava,sastava, koliine, trajnosti, podrijetla ili postupaka proizvodnje.

5


6/58

Primjeri kako se ne smiju oznaavati glavne karakteristike hrane jer dovode potroaa uzabludu:1. priroda hrane

Primjeri:

a) na soku od jabuke proizvedenom od koncentriranog jabunog soka ne smiju pisatinavodi tipa prirodni sok od jabuke ili isti sok od jabuke ili drugi navodi s istimznaenjem;

b) na pasteriziranim kiselim krastavcima ne smije pisati navod svjeic) na steriliziranom graku proizvedenom od suenog graka ne smije pisati navod tipamladi ili svjeid) navodi ista instant kava, prava instant kava na instant kavi ili proizvodu sinstant kavomOpenito, uz prirodu hrane veu se navodi kao to su: 100 %, zdravo, isto,prirodno, svjee, prava koje nije zabranjeno isticati (osim u sluaju navodazdravo) pri oznaavanju hrane.Tako oznaena hrana mora odgovarati navedenim navodima.

2. identitetPrimjeri:

a) pod nazivom med od kadulje ne smije se oznaiti med koji ne sadri propisanbroj peludnih zrnaca kaduljeb) na proizvodima kojima je mlijena mast zamijenjena biljnom masti i koji suzamjene odreenom mlijenom proizvodu ne smiju pisati izrazi koji se veu iskljuivoza mlijene proizvode. Primjerice zamjena za polutvrdi sir ne smiju biti oznaenanavodima: gouda, edam.c) suena riba primjerice pollachius odnosno crni bakalar ne smije se oznai podnazivom sueni bakalar

3. svojstvaPrimjeri:

a) navod bez konzervansa nije dozvoljen na vonim sokovima, nektarima i svimdrugim proizvodima kojima su propisani dozvoljeni sastojci i tvari te postupci koji sekoriste u proizvodnji.Tako se u vonim sokovima i nektarima ne smije koristiti konzervans, te im se trajnostosigurava iskljuivo termikom obradom

b) navod bez konzervansa nije dozvoljen pri oznaavanju bezalkoholnih pia kodkojih je za hladnu sterilizaciju koriten dimetildikarbonat E242c) navodi bez umjetnih bojila, bez aroma na medu, mlijeku, vonim sokovima iostalim proizvodima kojima je zabranjeno bojenje ili aromatiziranje

4. sastavPrimjeri:

a) nije doputen slikovni prikaz ili navod samo jedne vrste voa u vonom sokuproizvedenom od vie vrsta voa, kao to je slika breskve i navod breskva naprednjoj strani ambalae kod soka koji je proizveden od jabuke, manga, marakuje ibreskve

6


7/58

b) nije ispravan naziv aj od brusnice u mjeavini aja koja sadri brusnicu, ipak teostalo usitnjeno osueno voe ili samo aromu brusnice pored ostalih sastojaka. Uovakvim proizvodima, ukoliko se eli istaknuti u nazivu hrane brusnica koja jesastojak, preporuka je koristiti naziv aj s brusnicom ili aj s aromom brusnice iliaj s okusom brusnice.

5. koliinaPrimjeri:

a) na proizvodu okolada s komadiima jabuke (10 %) navedeni su sastojci: eer,kakov maslac..komadii jabuke 10 % (eer,jabuke, brano, kiselina: limunskakiselina),.. koliina jabuke je manja od 10 % obzirom da su komadii jabukesloeni sastojak koji sadri i druge sastojke.

b) na proizvodu pod nazivom sirup sa sokom od narane, za pripremu osvjeavajuegpia nije doputeno navoenje koliine soka od narane izraene u % vol. Udio sokaod narane od 30 % ukoliko se iskae kao % vol iznosi cca 40 % vol. Koriste inedozvoljenu mjernu jedinicu navodi se potroaa na zakljuak da proizvod sadri

veu koliinu soka od narane.

6. trajnostPrimjer:

a) na svjeim mlijenim proizvodima ne smije pisati Najbolje upotrijebiti do jer su smikrobiolokog gledita kvarljivi i proizvoa mora odrediti datum do kojeg se mogukonzumirati bez rizika za zdravlje ljudi

7. podrijetloPrimjeri:

a) na mesnom proizvodu beka kobasica koji nije proizveden u Beu, esto niti uAustriji, mora biti navedena zemlja u kojoj je proizveden, primjerice Hrvatska

b) na proizvodu Danish cookies (u prijevodu danski keksi), proizvedenom u Italiji,mora biti navedeno da je proizveden u Italijic) na proizvodu pod nazivom Talijanska unka, proizvedenom u Njemakoj, morabiti navedeno da je proizveden u Njemakoj

8. postupak proizvodnjePrimjeri:

a) proizvod se ne moe staviti na trite pod nazivom dimljeni bademi ako jeupotrijebljena aroma dima

b)proizvod se ne moe staviti na trite pod nazivom pilei medaljoni, paniranopilee meso jer u nazivu proizvoda nije istaknuto da je proizveden od oblikovanogusitnjenog pileeg mesa.Sam naziv hrane "medaljoni" ne definira radi li se o proizvodu koji je oblikovan odusitnjenog mesa ili se radi o komadu paniranog mesa. Ako je proizvod pod nazivom"pilei medaljoni, panirano pilee meso", proizveden od usitnjenog mesa, tada unazivu proizvoda mora biti istaknuto da se radi o proizvodu od usitnjenogoblikovanog mesa.

7


8/58

Nain oznaavanja mora biti takav da:- ne pripisuje hrani uinke ili svojstva koje ne posjeduje;

Primjeri:

a) najee pripisivanje odreenih svojstava hrani koja iste ne posjeduje je kroztvrdnje i zdravstvene tvrdnje omoguava pravilan razvoj i rast na itnim

pahuljicama obzirom da samo konzumiranje te hrane ne omoguava pravilan rast irazvoj

b) na gumi za vakanje sa sladilima tvrdnja titi od karijesac) tvrdnja stimulirajue na bezalkoholnom aromatiziranom piu

- ne ukazuje na posebne karakteristike hrane kad zapravo sva slina hrana posjeduje takvekarakteristike;

Primjeri:

a) tvrdnja bogat antioksidansima na zelenom ajub) tvrdnja bez kolesterola na biljnom ulju

- ne pripisuje hrani svojstava prevencije, terapije i lijeenja bolesti ljudi ili upuuje na takvasvojstva (osim prirodnih mineralnih voda i hrane za posebne prehrambene potrebe ijeoznaavanje koje upuuje na svojstva prevencije, terapije i lijeenja bolesti ljudi je propisano

posebnim propisima).Primjer:

na gumi za vakanje sa sladilima tvrdnja titi od karijesa

Osim naina oznaavanja hrane, spreavanje obmane potroaa odnosi se i na prezentiranjehrane, posebice njezin oblik, izgled ili ambalau, materijale koji se koriste za ambalau, nainna koji je dizajnirana ili okruenje u kojem je izloena, kao i na reklamiranje hrane.

Primjeri:

a) pie koje nije voni sok pakirano u ambalau u obliku voab) ambalaa koja je vea no to to sadraj iziskuje, dajui potroau drugaijupredodbu o neto koliini prehrambenog proizvoda.Ako ambalaa mora biti dizajnirana na poseban nain zbog proizvodnih ili tehniko-distributivnih razloga, pa se ne podudara s neto koliinom ili oblikom prehrambenog

proizvoda, mora se jasno istaknuti stvarna neto koliina. Na takvim pretpakovinamanije doputeno navoenje oznaka kao to su L, XL XXL.c) prezentiranje margarina u okruenju koje predstavlja zelenu livadu s kravama.Okruenje asocira na maslac, odnosno proizvod na bazi mlijene masti dok jemargarin proizveden od biljnih masti, i moe sadravati najvie 3% mlijene masti.

1.4. Odgovornost subjekta u poslovanju s hranom

1.4.1. Zapakirana hrana

Za oznaavanje zapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom iji se podaciobvezno navode pri oznaavanju zapakirane hrane, na jedan od naina:- naziv i adresa proizvoaa ili

- naziv i adresa onoga koji hranu pakira ili- naziv i adresa onoga koji hranu stavlja na trite,a koji je registriran u Republici Hrvatskoj.

8


9/58

To znai da je obvezno navoenje jednog subjekta u poslovanju s hranom, koji je ujednoodgovoran za oznaavanje hrane. Isto tako navoenje vie subjekata u poslovanju s hranomnije zabranjeno. Ukoliko se navodi vie subjekta u poslovanju s hranom mora biti jasnooznaeno koji je od navedenih subjekata odgovoran za oznaavanje hrane.

Primjer:

U sluaju proizvoda koji se prodaje pod robnom markom, gdje su i proizvoa i onajkoji stavlja proizvod na trite subjekti registrirani u Republici Hrvatskoj, nije obveznonavesti naziv i adresu oba subjekta u poslovanju s hranom nego samo jednog.Obino se navodi vlasnik robne marke proizvoda, odnosno onaj koji proizvod stavlja natrite, a koji je ujedno odgovoran za ispravnost podataka koji oznaavaju proizvod.

Adresa subjekta u poslovanju s hranom podrazumijeva naziv mjesta, potanski broj, ulicu ikuni broj te naziv drave. Ista moe biti skraena na bilo koji nain pod uvjetom daskraenica omoguava identifikaciju tvrtke i dovoljna je za potanske svrhe.

Primjer:Subjekt u poslovanju s hranom ima sjedite i proizvodi hranu u mjestu koje ima samo

potanski broj, odnosno adresa ne ukljuuje naziv ulice i kuni broj.

Potrebno je istaknuti da je za skraivanje adrese takoer odgovoran subjekt u poslovanju shranom naveden na ambalai proizvoda i ukoliko skraena adresa nije dovoljna za potanskesvrhe proizvod je neispravno oznaen i ne smije se nalaziti na tritu.

Navoenje podataka o adresi odgovornog subjekta u poslovanju s hranom za oznaavanjehrane moe biti izostavljeno u sljedeim sluajevima:

- ako se subjekt u poslovanju s hranom nalazi na istoj lokaciji koja je ve navedena naambalai;

Ako jedan subjekt u poslovanju s hranom ima vie objekata, doputeno je navoditi sveobjekte, ali takoer mora biti jasno oznaeno koji je od navedenih objekata odgovoran za

oznaavanje hrane.

1.4.2. Nezapakirana hrana

Subjekt u poslovanju s hranom koji hranu prodaje krajnjem potroau odgovoran je zaoznaavanje nezapakirane hrane.

2. SLUBENI JEZIK

Jezik koji se obvezno upotrebljava kod oznaavanja hrane je hrvatski jezik. Podaci mogu bitinapisani i na drugim jezicima, ali upotreba hrvatskog jezika je obvezna.

Pri oznaavanju se mogu koristiti i strani izrazi, ukoliko isti ne postoje u hrvatskom jeziku,pod uvjetom da su oni dobro poznati, da je njihova upotreba rairena te da su razumljivipotroaima.

9


10/58

Primjeri:

ketchup dobro je poznat potroaima te se moe koristiti kao naziv proizvoda;cappuccino koristi se kao naziv;light oznaka koja je rairena i informira potroae da se radi o proizvodu sa smanjenimkoliinom jedne od hranjivih tvari;mozzarella moe se koristiti uz naziv proizvoda;spaghetti bolognese - moe se koristiti uz naziv gotovog proizvoda

Kod viejezinog oznaavanja hrane podaci na hrvatskom jeziku moraju biti lako uoljivi iitljivi (vidi poglavlje 3. Opi zahtjevi oznaavanja hrane). Preporuka je uz tekst nahrvatskom jeziku navesti oznaku "Hrvatska" ili "HR" ili slikovni prikaz zastave RH.

3. OPI ZAHTJEVI OZNAAVANJA HRANE

Obvezni podaci kojima se hrana oznaava, a koji se nalaze na bilo kojoj ambalai,dokumentu, obavijesti ili su privreni na ambalau tako da se ne mogu od nje lako odvojiti

(etiketa, obru, privjesnica), moraju biti oznaeni na nain da su:- lako razumljivi i uoljivi,- lako vidljivi,- jasno itljivi i- neizbrisivi.

Obvezni podaci ne smiju biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom.Primjer:

Vone ploice ili musli ploice zapakirane u omot koji je preklopljen na dijelu gdje se

navode obvezni podaci na hrvatskom jeziku.

Veliina slova teksta s obveznim podacima ne smije biti premala u odnosu na drugeinformacije i slikovne prikaze. Preporuka je tekst jasno istaknuti odgovarajuom kontrastnom

pozadinom. Crno tiskani tekst nije dobro vidljiv na tamnoj ili sjajnoj pozadini, kao ni bijelotiskani tekst na prozirnoj podlozi.

Razumljivostse postie upotrebom rijei, pojmova i izraza koji su propisani i prepoznatljiviirokoj populaciji potroaa. Podaci ne smiju biti napisani skraenicama ni kodovima (osim

propisane oznake za seriju ili lot).Primjer nerazumljivog navoenja podataka:

Izraz najb. up. do nije prihvatljiv kao kratica izraza najbolje upotrijebiti do ...

10


11/58

11

Tekst koji sadri informacije o proizvodu moe biti zamijenjen slikovnim prikazom ukoliko jeistim osigurana identinost informacije potroaima.

Primjer mogueg koritenja slikovnog prikaza umjesto teksta:

Pri oznaavanju upute za uporabu mogu se koristiti slikovni prikazi posua i pribora zajelo kada prikaz lonca s poklopcem iz kojeg izlazi para i pored kojeg je navedenovrijeme kuhanja moe zamijeniti tekst u kojem se objanjava da je proizvod potrebnokuhati.

itljivost je odreena odnosom veliine ambalae te vrstom i veliinom (fontom)upotrijebljenih slova. to je ambalaa manja, razmjerno se smanjuje i veliina slova. Bilo binemogue zadovoljiti uvjet itljivosti kada bi se svi obvezni podaci morali navoditi naambalai neovisno o njezinoj veliini. To je razlog zato je kod ambalae ija je najvea

povrina manja od 10 cm2 propisom predvien manji broj podataka koji se moraju navesti naproizvodu. (vidi poglavlje 4). Stoga se preporua na malim pretpakovinama (drae gume zavakanje) navoditi samo obvezne podatke i na to je mogue manje jezika.Veliina pisma mjeri se u tipografskim tokama (pt).

Zbog navoenja popisa sastojaka na vie jezika na ogranienoj maloj povrini, premali jefont slova:

EEnngglliisshh//IInnggrreeddiieennttss:: wwhheeaatt,, ssaalltt,, eegggg,, wwaatteerr........DDeeuuttsscchhee//BBeessttaannddtteeiillee:: wweeiizzeenn,, ssaallzz,, eeii,, wwaasssseerr........IIttaalliiaannoo//IInnggrreeddiieennttii:: ffrruummeennttoo,, ssaallee,, uuoovvoo,, aaccqquuaa........FFrraannccaaiiss//IInnggrreeddiieennttss:: bbllee,, sseell,, ooeeuuff,, ll''eeaauu........EEssppaannoolleess//IInnggrreeddiieenntteess:: ttrriiggoo,, ssaall,, hhuueevvoo,, aaqquuaa........PPoorrttuugguueess// IInnggrreeddiieenntteess:: ttrriiggoo,, ssaall,, oovvoo,, aaqquuaa........HHrrvvaattsskkii//SSaassttoojjccii:: ppeenniiccaa,, ssooll,, jjaajjee,, vvooddaa........

6 pt = 1 nonparel = 2,2563 mm8 pt = 1 petit = 3,0084 mm12 pt = 1 cicero = 4,513 mm


12/58

Primjeritljivog popisa sastojaka obzirom na vrstu pisma

Kod vrste pisma kao to je Arial, slova sujasna i lako itljiva.

Sastojci:biljno ulje, eer, sol

najbolje upotrijebiti do:20. 10. 2008.

Primjer neitljivog popisa sastojaka obzirom na vrstu pisma

Kod vrste pisma kao to je Vivaldi, slova suneitljiva.



Primjer koritenja odgovarajue podloge:

Tamna slova na svijetloj podlozi omoguujujasnou i itljivost teksta.



Svijetla slova na tamnoj podlozi takoer jedobar odabir, ali ga je bolje izbjegavatiukoliko je veliina slova manja od 12 pt.

Sastojci:

biljno ulje, eer, sol


Primjer koritenja neodgovarajue podloge:

Ovakav odabir slova i podloge ne osiguravaitljivost i treba ga izbjegavati.



Ovakav odabir slova i podloge ne osiguravaitljivost i treba ga izbjegavati.



12


13/58

Neizbrisivost je zahtjev kojim se osigurava da podaci na ambalai ostanu itljivi do istekaroka trajanja proizvoda. To se postie primjenom odgovarajue tehnike tiska uzimajui uobzir uvjete pod kojima e se proizvodi transportirati i izlagati na prodajnim mjestima.

3.1. Vidno polje

Vidno polje moe biti bilo koji dio ambalae zapakirane hrane na kojem je moguejednostavno uoiti i proitati podatke o proizvodu.Podaci koji daju informaciju o karakteristikama proizvoda i koji se moraju istovremenonalaziti u istom vidnom polju najmanje na jednom mjestu na ambalai, su slijedei:- naziv hrane;- neto koliina ili koliina punjenja;- rok trajanja hrane ili naznaka mjesta gdje se on nalazi;- stvarna alkoholna jakost za pia koja sadre vie od 1,2% vol alkohola i- drugi podaci ukoliko su propisani posebnim propisima (primjerice za vone sokove i nektarenavodi proizvedeno od koncentriranog. i udio voa: najmanje .%).

Grupiranjem gore navedenih podataka, potroau je omogueno bre i lake donoenje odlukeo kupnji odreenog proizvoda.

Primjer:

Ambalaa kvadratnog oblika za tjesteninu ili riu - svi gore navedeni podaci mogu senalaziti na jednoj od bonih stranica ambalae.

Primjer:

Za neka pakiranja, i dva spojna podruja jo se mogu smatrati istim vidnim poljemukoliko su primjerice pod tupim kutom, kao i informacija koja je istodobno vidljiva

manjim okretanjem okrugle ili valjkaste ambalae.

Kada se jedan od gore navedenih podataka kao na primjer naziv hrane, navodi vie puta narazliitim dijelovima ambalae, tada nije potrebno navoditi i ostale podatke.

3.1.1. Iznimke od navoenja obveznih podataka u istom vidnom polju

Iznimke od navoenja obveznih podataka u istom vidnom polju su:- boce koje su namijenjene ponovnoj upotrebi, a koje imaju neizbrisive oznake i koje stoganemaju naljepnicu, obru ili privjesnicu i- hrana zapakirana u ambalau ili spremnikija je najvea povrina manja od 10 cm2.

13


14/58

4. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD NEZAPAKIRANE HRANE

Kod oznaavanja nezapakirane hrane obvezni podaci moraju biti istaknuti jasno, vidljivo iitko na prodajnom mjestu ili na posebnoj ambalai ukoliko se hrana na prodajnom mjestu

dri u njoj.Obvezni podaci za nezapakiranu hranu su:- naziv hrane- naziv proizvoaa ili onog koji hranu stavlja na trite.

U sljedeim sluajevima su obvezni i drugi podaci:1. napici iz automata ili slinog naina pripreme napitaka, sladoledi koji se prodajunezapakirani, pekarski i slastiarski proizvodi iji je rok trajanja dui od 24 sata, konditorski

proizvodi i snack proizvodi koji se pakiraju u prisutnosti potroaa moraju sadravati i popissastojaka;

Primjer:

Zapakirani slatkii koji su namijenjeni prodaji po komadu ili nezapakirani, a koji suuglavnom namijenjeni konzumaciji odmah nakon kupovine. Takvi proizvodi imajunavedene obavezne podatke samo na obavijesti ili na spremniku u kojem su izloeni,

pod uvjetom da su podaci jasno vidljivi i itljivi.

2. rasjeeno meso domaih papkara i kopitara, peradi, lagomorfa (kunia i zeeva), divljai iuzgojene divljai te jestivi nusproizvodi moraju sadravati zemlju uzgoja, zemlju klanja i brojodobrenja objekta, te naziv osnovnog dijela trupa gdje je to primjenjivo;

3. proizvodi ribarstva i ivih koljkaa moraju sadravati zemlju podrijetla ili mjesto uzgoja

koje se oznaava rijeima ulovljeno u odnosno uzgojeno u iza ega slijedi nazivzemlje te druge podatke sukladno posebnim propisima;

4. voe i povre, svjee i/ili obraeno (u komadu ili rezanog) koji se nude na prodaju bezambalae ili u ambalai i/ili se pakiraju na mjestu prodaje u prozirnu ambalau morajusadravati i zemlju podrijetla odnosno zemlju gdje je povre ili voe ubrano te druge podatkesukladno posebnim propisima;

U sluaju nezapakirane hrane koja je s mikrobiolokog gledita brzo pokvarljiva potrebno jeoznaiti uz gore navedene obvezne podatke i rok trajanja odnosno upotrijebiti do iza egaslijedi datum.

Primjer:svjea tjestenina ili punjena svjea tjestenina

Na popratnom dokumentu koji se odnosi na nezapakiranu hranu i koji mora biti otpremljenprije isporuke te hrane ili neposredno s njom, moraju biti navedeni i ostali podaci koji suobvezni i za zapakiranu hranu gdje je to primjenjivo te drugi podaci ukoliko je to propisano

posebnim propisima.Podaci koji se nalaze na popratnoj dokumentaciji moraju se dati na uvid potroau u sluajunjegovog zahtjeva.

Nezapakirana hrana, ukoliko je podvrgnuta ionizirajuem zraenju ili sadri tvari zazaslaivanje ili je aromatizirana kininom i/ili kofeinom ili je alergen odnosno sadri alergenesastojke, mora biti vidljivo oznaena na isti nain kao i zapakirana hrana odnosno na

prodajnoj ambalai se mora nalaziti taj podatak.

14


15/58

5. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD ZAPAKIRANE HRANE

Podaci o hrani namijenjenoj potroaima koji se moraju obvezno navesti, osim u sluajevimau kojima je drugaije propisano, su sljedei:- naziv hrane pod kojim se ista prodaje;

- popis sastojaka;- koliina odreenih sastojaka ili kategorije sastojaka;- neto koliina ili koliina punjenja;- rok trajanja;- uvjeti uvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane;- naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je uRH;- stvarna alkoholna jakost po volumenu za pia koja sadre vie od 1,2 % alkohola;- oznaka serije ili lota;-upute za upotrebu, gdje je potrebno radi pravilnog koritenja;- pojedinosti o mjestu podrijetla;

5.1. Naziv hrane

Za veinu proizvoda, posebnim su propisima propisani nazivi, definicije, sastav i zahtjevikakvoe (Tablica 1. i Tablica 2.).

Ukoliko proizvod ne udovoljava propisanoj definiciji i/ili sastavu ne moe biti oznaenpropisanim nazivom, no proizvodnja i prodaja takvog proizvoda nije zabranjena pod nekimdrugim nazivom pod uvjetom da je zdravstveno ispravan.

Primjer:Nazivi demova i marmelada propisani su posebnim propisom o vonim demovima,eleima, marmeladama, pekmezu te zaslaenom kesten pireu. Prema tom propisu, podnazivom dem od crnog ribiza moe se oznaiti proizvod odgovarajue eliranekonzistencije koji sadri vonu pulpu i/ili vonu kau, eer i vodu. Koliina pulpe odcrnog ribiza i/ili vone kae od crnog ribiza upotrijebljene za proizvodnju 1000 gkonanog proizvoda ne smije biti manja od 250 g. Ukoliko je voni sadraj manji od

propisanog ili su u proizvodnji koriteni postupci i/ili sastojci koji nisu dozvoljeni zadem proizvod se mora oznaiti pod drugim nazivom, primjerice namaz od crnogribiza.

Tablica 1. Proizvodi kojima su nazivi propisani nacionalnim zakonodavstvom (nisu u primjeni

za uvozne proizvode iz EU)

Keksi i keksima srodni proizvodi primjerice kreker, trajno slano pecivo, medenjak,paprenjak, pikotaMlinski i pekarski proizvodi primjerice raeni mijeani kruh, mlinci, burek, krafne,krune mrvice, krune kockice

Proizvodi slini okoladi, krem-proizvodi i bombonski proizvodi proizvodi sliniokoladi (primjerice kakaova ploa, mlijeni kakaov preljev), krem proizvodi (primjericekakaov krem-proizvod, ljenjak, badem, kikiriki ili slian krem-proizvod, krem-proizvods dodatkom), bomboni i srodni proizvodi (primjerice tvrdi bombon, karamela, drae

proizvod, likerni bombon)

15


16/58

Pivo i pivo s dodacima prema sadraju odreenih sastojaka (primjerice specijalno pivo,penino pivo), prema intenzitetu boje (svijetlo pivo, tamno i/ili crveno, crno pivo),prema vrsti glavnog vrenja (ale, lager, samovrenje).Proizvodi od mesa - usitnjeno oblikovano meso (primjerice evapii, pljeskavica),trajne kobasice (primjerice kulen, zimska), obarene kobasice (primjerice hrenovke,

parika kobasica), polutrajne kobasice (primjerice tirolska, unkarica), kobasice od mesau komadima (primjerice unka u ovitku), kuhane kobasice (primjerice tlaenica,krvavica), trajni suhomesnati proizvodi (primjerice prut, suha unka, suha vratina),

polutrajni suhomesnati proizvodi (primjerice dimljena unka, dimljena vratina), gotovajela od mesa (primjerice peenja, gotova hladna jela), konzerve od mesa u komadima(primjerice kuhana unka), konzerve od mesa u vlastitom soku (primjerice govedina uvlastitom soku), konzerve od usitnjenog mesa (primjerice mesni doruak, narezak zasendvi), patete i namazi u konzervi, kobasice u konzervi (primjerice hrenovke ukonzervi), jela u konzervi (primjerice gula), slanina (svjea slanina, polutrajne i trajneslanine), varci.*Voni demovi, elei, marmelada i pekmez - domaa marmelada, ekstra domaa

marmelada, pekmez.*Kava, kavovine, proizvodi od kave i kavovina prena kava (primjerice prena kava uzrnu, mjeavina prene kave u zrnu, mljevena kava, mjeavina mljevene kave), kavovine(primjerice sladna kavovina), ekstrakti kavovina (tekui ekstrakt kavovine, instantkavovina ili ekstrakt kavovine u prahu).Mlijeko i mlijeni proizvodi primjerice maslo, kajmak, mlijeni desert.*Jaka alkoholna i alkoholna pia travarica, domai rum, domai brandy, orahovica,ljivovica

Tablica 2. Proizvodi kojima su nazivi preuzeti od zakonodavstva Europske unije

Mazive masti . maslac, trietvrtmasni maslac, polumasni maslac, mlijeni namaz X%,

margarin, trietvrtmasni margarin, polumasni margarin, masni namazi X%, mijeaninamaz, trietvrtmasni mijeani namaz, polumasni mijeani namaz, mijeani namaz X%.*Voni demovi, elei, marmelade, te zaslaeni kesten pire - dem, ekstra dem, ekstraele, marmelada, ele-marmelada, zaslaeni kesten pire.Voni sokovi i nektari te njima srodni proizvodi voni sok, voni sok odkoncentriranog vonog soka,koncentrirani voni sok, dehidratirani ili voni sok u prahu,voni nektar.Kakaovi i okoladni proizvodi primjerice kakaov maslac, kakaov prah, okolada,mlijena okolada, bijela okolada, okoladni desert ili praline.Kazeini i kazeinati jestivi kiseli kazein, jestivi slatki kazein (mogu biti oznaeninazivom kategorije mlijeni proteini ili mlijene bjelanevine)Ugueno (kondenzirano) mlijeko i mlijeko u prahu - ugueno (kondenzirano)nezaslaeno mlijeko (ugueno (kondenzirano) ekstra-masno mlijeko, ugueno(kondenzirano) mlijeko, ugueno (kondenzirano) djelomino obrano mlijeko, ugueno(kondenzirano) obrano mlijeko), ugueno (kondenzirano) zaslaeno mlijeko (ugueno(kondenzirano) zaslaeno mlijeko, ugueno (kondenzirano) zaslaeno djelominoobrano mlijeko, ugueno (kondenzirano) zaslaeno obrano mlijeko), mlijeko u prahu(ekstra-masno mlijeko u prahu, punomasno mlijeko u prahu, djelomino obrano mlijekou prahu, obrano mlijeko u prahu).*Kava, kavovine te proizvodi od kave i kavovina - ekstrakt kave, topivi ekstrakt kave,topiva kava ili instant kava, ekstrakt cikorije, topiva cikorija ili instant cikorija.

eer i ostali saharidi, njihove otopine te krob i krobni sirupi primjerice glukoznisirup, fruktoza.*Jaka alkoholna pia primjerice brandy, whiskey, rum, vodka

16


17/58

* Posebni propisi djelomino usklaeni sa zakonodavstvom Europske unije

U sluaju kada naziv hrane nije utvren posebnim propisom moe se koristiti:a) uobiajen naziv pod kojim se hrana stavlja na trite u Republici Hrvatskoj

Proizvodi koji nisu obuhvaeni posebnim propisima, te kao takvi nisu definirani i nisu impropisani zahtjevi kakvoe, oznaavaju se nazivima koji su uobiajeni i koji su

prepoznatljivi potroaima.Uobiajeni naziv moe biti openit, odnosno predstavljati cijelu kategoriju proizvoda.

Primjer:

Za uobiajeni naziv Osvjeavajue bezalkoholno pie preporuka je i poblie opisatiproizvod, odnosno dati potroau vie informacija o samom proizvodu: Osvjeavajuebezalkoholno pie s aromom limuna ili Osvjeavajue bezalkoholno pie s okusomlimuna.

Proizvodi koji su potroaima poznati pod svojim trgovakim nazivom ili zatitnimznakom toliko da ih poistovjeuju s istovrsnim proizvodima drugih proizvoaa, bez

obzira na njihovu rairenost i prepoznatljivost, moraju imati naziv prema uputama iz ovogpoglavlja.Primjer:

Koritenje naziva Nes kava za instant kavu nije ispravno

b) naziv pod kojim se proizvod stavlja na trite u zemljama lanicama EUDozvoljeno je koritenje naziva hrane pod kojim se ista proizvodi i stavlja na trite u

jednoj od zemalja lanica EU i Europske udruge slobodne trgovine sukladno posebnimpropisima koji vrijede u toj zemlji. Takav naziv mora biti dovoljno poznat potroau, a usluaju da nije, mora biti popraen drugim opisnim podacima.Primjer naziva hrane koji su dovoljno poznati potroau:

Ketchup, cappuccino, pizza, spaghetti bolognese, tortilla

c) opisni naziv koji ukljuuje ili je popraen i drugim informacijama o proizvodu, a koje sudovoljne da potroa spozna pravu prirodu proizvoda i da ga ne moe zamijeniti s drugimslinim proizvodomU sluaju kada je naziv proizvoda nerazumljiv hrvatskim potroaima mora biti popraendodatnim podacima.Primjeri:

a) tipino belgijsko pie Maidrank nije poznato u Republici Hrvatskoj te ukoliko bi seono plasiralo na hrvatsko trite njegov naziv bi trebalo nadopuniti primjerice rijeima:

aromatizirano pie na bazi vina.b) jedno od najpoznatijih jela meksike kuhinje Chilli con carne prodaje se naeuropskom tritu pod tim nazivom. Na hrvatskom tritu proizvod mora imati opisninaziv, primjerice jelo od mljevenog goveeg mesa u umaku od rajice s crvenim grahomi ilijemSake - alkoholno pie na bazi rieSejtan jelo od cjelovitog peninog zrna

17


18/58

5.1.1. Naziv hrane nadopunjen podacima o fizikalnom stanju

Naziv pod kojim se hrana stavlja na trite mora sadravati ili biti popraen pojedinostima onjezinom fizikalnom stanju ili odreenom postupku prerade (u prahu, brzo zamrznuto,koncentrirana, dimljena) u sluajevima gdje bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti kupca

u zabludu u vezi s karakteristikama proizvoda, prezentacijom, okusom, hranjivimvrijednostima ili u sluajevima kada kupac mora slijediti posebne upute uvanja ili upotrebe

proizvoda. Spomenuta nadopuna naziva je djelomino definirana propisima o brzo smrznutojhrani(Prilog 5., toka 1.), uguenom mlijeku i mlijeku u prahu(Prilog 5., toka 2.).

Nije potrebno navoditi postupak prerade kod hrane gdje je isto definirano propisanimzahtjevima o kakvoi.Primjer:

Suha unka je proizvod koji se konzervira postupkom soljenja ili salamurenja, hladnogdimljenja, suenja i zrenja. U nazivu proizvoda se ne treba isticati da je dimljen obzirom da

je isto definirano posebnim propisom.

No isto ne vrijedi za losos ili odreene sireve koji mogu, a i ne moraju biti dimljeni. U takvimsluajevima, navoenje postupka prerade je obvezno.Primjer:

Dimljeni losos, Dimljeni polutvrdi sir

5.1.2. Naziv hrane nadopunjen navodima

5.1.2.1. Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju

Uz naziv hrane koja je podvrgnuta ionizirajuem zraenju mora se navesti izraz podvrgnutoionizirajuem zraenju ili konzervirano zraenjem.Primjer hrane:

Slatka mljevena paprika, podvrgnuto ionizirajuem zraenju

Ukoliko se hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju koristi kao sastojak druge hrane, takavsastojak mora biti naveden u popisu sastojaka s oznakom podvrgnuto ionizirajuemzraenju ili konzervirano zraenjem.Primjer sastojka hrane:

Pizza ima navedene slijedee sastojke: penino brano, pasirana rajica, parika kobasica

(svinjsko meso, govee meso, masno tkivo, zaini, luk - konzerviran zraenjem)

5.1.2.2. Hrana koja sadri sladilo/a

Uz naziv hrane koja sadri sladilo/a moraju se nalaziti slijedei podaci:a) "sa sladilom" ili "sa sladilima", ako je jedno ili vie sladila dodano proizvodu kao zamjenaza eer;b) "sa eerom/eerima i sladilom/sladilima", ako je sladilo (sladila) dodano proizvodu kaodjelomina zamjena za eer.Obzirom da aspartam i acesulfam-K imaju i funkciju pojaivaa okusa, kada se upotrebljavajuu tu svrhu, nije potrebno oznaiti naziv hrane gore navedenim podacima.Kada je naziv hrane naveden nekoliko puta i na razliitim mjestima na ambalai, navodi podtokama 5.1.2.1. i 5.1.2.2. moraju takoer biti navedeni svaki puta uz naziv hrane.

18


19/58

5.2. Sastojci hrane

Sastojak je svaka tvar, ukljuujui aditive, koja se koristi u proizvodnji ili pripremi hrane, akoja je prisutna u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku.Pri oznaavanju hrane obvezno je navoenje popisa sastojaka. Ispred popisa sastojaka mora

pisati rije sastojci.

5.2.1. to se ne smatra sastojkom hrane

Sastojcima hrane ne smatraju se:a) komponente sastojka koje su privremeno izdvojene tijekom procesa proizvodnje, a koje sunakon toga ponovo vraene u sastojak u onoj koliini koja odgovora njihovom izvornomudjelu;

Primjeri:

- pri proizvodnji koncentriranog vonog soka izdvaja se aroma koja se kasnije ponovododa u sok u koliini koja odgovara izvornom soku. Aroma se u tom sluaju ne navodiposebno u popisu sastojaka;- tijekom procesa proizvodnje koristi se jaje na nain da se odvojeno upotrijebe

bjelanjak i utanjak. U popisu sastojaka moe se navesti jaje.

b) aditivi koji su u hrani prisutni samo zato to su prisutni u jednom ili vie sastojaka te hrane,pod uvjetom da u gotovom proizvodu nemaju nikakvu tehnoloku funkciju. Ovo je naelopoznato kao naelo prenoenja (carry-over principle);

Primjer:

Tvar za spreavanje zgrudnjavanja silicijev dioksid E551, koristi se u smjesama aditiva

i zaina, u gotovom proizvodu koji sadri tu smjesu aditiva i zaina nema nikakvutehnoloku funkciju.

U sluaju kada aditivi koji se nalaze u gotovom proizvodu koji se koristi kao sastojakdrugog proizvoda imaju tehnoloku funkciju u gotovom proizvodu, smatraju se sastojcimai moraju se navoditi u popisu sastojaka.

Primjeri:

- ako se komadi unke stave na tijesto za pizzu, aditivi iz unke (primjericeantioksidansi i konzervansi) zbog svoga prirodnog aktivnog djelovanja jesu sastojcigotovog proizvoda (pizze);

- melan konzerviran benzojevom ili sorbinskom kiselinom ili njihovim solima koristise za proizvodnju svjee tjestenine. U tom sluaju konzervansi iz melana imajutehnoloki uinak i moraju se navesti u popisu sastojaka.

c) aditivi koji se upotrebljavaju kao pomone tvari u procesu proizvodnje(primjerice enzimi,alkoholi, kiseline);

Primjeri:

- u proizvodnji vonih sokova koristi se bentonit (aditiv s oznakom E 558) kao sredstvoza bistrenje i ne navodi se u popisu sastojaka;- u proizvodnji vonih sokova koriste se i pektolitiki enzimi koji se takoer ne navodeu popisu sastojaka;

- u proizvodnji sira koristi se alkohol kao katalizator sirila i ne navodi se u popisusastojaka.

19


20/58

Meutim, ako se njihovi ostaci mogu nai u proizvodu i imaju tehnoloku funkciju,smatraju se aditivima i moraju se navesti u popisu sastojaka.

d) tvari koje se upotrebljavaju, samo u potrebnim koliinama, kao otapala, razrjeivai ilinosai za aditive i arome;

Primjer:

Dietil eter koji se koristi u proizvodnji aroma iz prirodnog aromatskog materijala.

e) tvari koje nisu aditivi, ali se upotrebljavaju na isti nain i sa istom svrhom kao pomonetvari u procesu proizvodnje i koje su prisutne u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenomobliku.

Primjer:

Riblja elatina koja se koristi kao nosa za vitamine ili karotenoidne pripravke.

f) plinovi koji se koriste pri pakiranju hrane, a koja je oznaena navodom pakirano u

zatitnoj atmosferi ili pakirano u kontroliranoj atmosferi.

g) sirovine koje nisu dodane u proizvod radi proizvodnog procesa ve se u tragovima mogunai u gotovom proizvodu radi proizvodne linije na kojoj se proizvodi vie proizvoda.

Primjer:

Tragovi jestivog repiinog ulja u Suncokretovom ulju, ako udio repiinog ulja neprelazi koliinu od 3%.

U sluaju da ta sirovina izaziva alergije i/ili intolerancije, navodi se mogua prisutnost iste utragovima, izdvojeno od sastojaka (vidi poglavlje 5.2.11.Alergeni).

Iznimke navedene pod tokama b, c, d i e ne primjenjuju se na tvari koje bi mogle izazvatireakcije alergije i/ili intolerancije. Svaka tvar upotrijebljena u proizvodnji hrane, a koja je jouvijek prisutna u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku (toke b, c, d i e), a

potjee od alergena, smatra se sastojkom i mora biti navedena, uz jasan navod naziva sastojkaod kojeg potjee, u popisu sastojaka (vidi poglavlje 5.2.11. Alergeni)

Na taj se nain potroaima koji pate od alergija ili intolerancija omoguuje da izbjegavajuhranu koja bi mogla izazvati neugodne ili ak po ivot opasne reakcije.

Primjer:

Sumporni dioksid upotrijebljen kao konzervans u groicama (radi sprjeavanjaposmeivanja) nema tehnoloki uinak u kolau koji sadri groice, no budui je

alergen mora biti naveden u popisu sastojaka proizvoda, ako je prisutan u koliini veojod 10 mg/kg.

5.2.2. Redoslijed navoenja sastojaka u popisu sastojaka

Sastojci se navode prema padajuem redoslijedu obzirom na masu, od najvee premanajmanjoj, koja im je utvrena u vrijeme njihove upotrebe pri proizvodnji hrane.

Primjer:

Glukozni sirup bez obzira to tijekom procesa proizvodnje gubi vodu i mijenja mu semasa, u popisu sastojaka se navodi prema masi koja mu je odreena na poetku

proizvodnje, a ne prema masi u gotovom proizvodu.

20


21/58

5.2.3. Iznimke od propisanog redoslijeda navoenja sastojaka u popisu sastojaka

5.2.3.1. Dodana voda i hlapljive tvariDodana voda i hlapljive tvari ne navode se u popisu sastojaka prema njihovoj masi tijekom

proizvodnog postupka, nego prema njihovoj masi u gotovom proizvodu.

Koliina dodane vode moe se izraunati na dva naina:a) koliina vode dodane kao sastojak hrane izraunava se tako da se od neto mase gotovog

proizvoda oduzme ukupna masa svih sastojaka, izuzev vode, u trenutku njihove upotrebe uproizvodnji, odnosno u trenutku kada je proizvod bio proizveden.

Primjer:

Za 100 kg tijesta za kekse upotrijebljeno je 15 kg vode. Nakon peenja je neto masakeksa iznosila 92 kg. Koliki je udio vode u keksima i treba li vodu uvrstiti u popissastojaka?Razlika u neto masi proizvoda i mase svih sastojaka, osim vode, iznosi: 92 kg 85 kg =

7 kg. Izrazi se kao postotak: 7 / 92 X 100 = 8%.Dakle, vodu treba navesti u popisu sastojaka (udio vei od 5%).(vidi iznimke na kraju poglavlja)

b) koliina dodane vode moe se izraunati oduzimanjem koliine vode koja je isparilatijekom proizvodnje, od koliine dodane vode.

Primjer:

Od mase vode (u naem primjeru 15 kg) oduzme se masa koja je isparila tijekomproizvodnje (100 92 = 8).15 kg 8 kg = 7 kg.Izrauna se postotni maseni udio: 7 / 92 X 100 = 8 %.

Dodanu vodu nije potrebno navoditi:- ako koliina dodane vode ne prelazi 5% ukupne mase gotovog proizvoda;.- ako se voda tijekom procesa proizvodnje koristi samo za vraanje koncentriranog ilidehidriranog sastojka u prvobitan oblik i- ako je voda dodana kao sastojak tekueg medija koji se obino ne konzumira.

Primjer vode kao sastojka tekueg medija:

Naljev u kiselim krastavcima

5.2.3.2. Koncentrirani ili dehidrirani sastojci

Sastojci koji su koncentrirani ili dehidrirani, a tijekom procesa proizvodnje su vraeni uprvobitno stanje, mogu biti navedeni u popisu sastojaka prema masi koju su imali prijepostupka koncentriranja ili dehidriranja. Vraanje u prvobitno stanje znai dodavanje onekoliine vode koju je sastojak sadravao prije postupka koncentriranja ili dehidriranja.

Primjer:

Ako je jedan od sastojaka proizvoda voni sok u prahu, koji je dodatkom vode vraen uprvobitno stanje, odnosno ponovo je postao voni sok" s tonim udjelom vode koji jeimao prije dehidriranja, moe se uvrstiti u popis sastojaka na dva naina:a) kao 'voni sok', na mjestu koje pripada "tekuem" soku vraenom u prvobitno stanje,ili

21


22/58

b) kao "voni sok u prahu". U tom sluaju, u popisu sastojaka bit e potrebno navestidodanu vodu ako ini vie od 5 % mase gotovog proizvoda (vidi poglavlje 5.2.3.1.).Meutim, ako se doda vie vode od koliine potrebne za vraanje u prvobitno stanje,

primjenjuju se odredbe o navoenju vode (vidi poglavlje 5.2.3.1.) ak i ako je u popisunaveden "voni sok".Doda li se manje vode od potrebne za vraanje u prvobitno stanje, u popisu sastojakamogu se navesti i "voni sok" i "voni sok u prahu". Pritom se "voni sok" odnosi na diovraen u prvobitno stanje, a "voni sok u prahu" na dio koji je ostao dehidriran.

Sastojci koncentrirane ili dehidrirane hrane, koja je predviena da se prije konzumacijepripremi dodavanjem vode, mogu biti navedeni u popisu sastojaka prema padajuem redunakon pripreme proizvoda. U tom sluaju sastojci moraju biti popraeni navodom sastojcirekonstituiranog proizvoda ili sastojci hrane pripremljene za upotrebu.

Primjer: Juha u prahu koja sadri krumpir i suene gljiveNavedeni sastojci u pripremljenoj juhi imaju razliito mjesto na popisu sastojaka odonoga u koncentriranoj ili dehidriranoj juhi. U tom sluaju, ispred popisa sastojaka treba

stajati sastojci rekonstituiranog proizvoda ili sastojci hrane pripremljene za upotrebu.Koncentrat za juhu s krumpirom i gljivama moe imati naveden popis sastojaka:Sastojci: penino brano, jestiva sol, ovrsnuta biljna mast, sueni krumpir 7 %,

pojaiva okusa E 621, sueni ampinjoni 4 %, krob, zaini, sueni vrganji 1 % ....ILImoe imati naveden popis sastojaka u juhi pripremljenoj za konzumaciji na slijedeinain: Sastojci juhe pripremljene za upotrebu: voda, krumpir 6 %, ampinjoni 4 %,

penino brano, ovrsnuta biljna mast...

5.2.3.3. Mjeavine voa, povra ili gljiva

Kada se mjeavina voa, povra ili gljiva koristi kao sastojak hrane u kojoj niti jedno pojedino

voe, povre ili gljive bitno ne prevladava obzirom na masu, te koji se koriste u udjelima kojibi mogli varirati, tada se u popisu sastojaka mogu grupirati zajedno pod oznakom voe,povre ili gljive, nakon ega slijedi izraz u promjenjivim udjelima ili u promjenjivimomjerima iza ega neposredno slijedi popis prisutnog voa, povra ili gljiva. U takvimsluajevima, mjeavina mora biti navedena u popisu sastojaka prema ukupnoj masi prisutnogvoa, povra ili gljiva.

Primjer:

Proizvod pod nazivom fileti bakalara s povrem ima popis sastojaka:Sastojci: filet bakalara 56 %, povre 33 % (u promjenjivim omjerima: rajica, paprika iluk), biljno ulje.......

5.2.3.4. Mjeavine zaina ili zainskog bilja

U sluaju kada se kao sastojak hrane koristi mjeavina zaina ili zainskog bilja u kojoj,obzirom na masu, niti jedan pojedini zain ili zainsko bilje bitno ne prevladava, u popisusastojaka moe se navesti kao zaini ili mjeavina zaina ili zainsko bilje nakon egase u zagradi navode sastojci mjeavine pod uvjetom da je popis sastojaka popraen oznakomu promjenjivim udjelima ili u promjenjivim omjerima.

Primjer:

Proizvod bijeli penini kruh sa zainima ima popis sastojaka:Sastojci: penino brano, voda, zaini 3 % (u promjenjivim omjerima: enjak, perin,vlasac, origano), sol, kvasac.....

22


23/58

Zaini ili zainsko bilje iji udio u gotovom proizvodu nije vei od 2% , u popisu sastojakamogu biti navedeni kao zain(i) ili mjeavina zaina i ne trebaju se navoditi vrste odkojih je mjeavina sainjena.

Primjer:

Proizvod bijeli penini kruh sa zainima ima popis sastojaka:Sastojci: penino brano, voda, zaini 2 %, sol, kvasac...

5.2.3.5. Ostale iznimke od odreenog redoslijeda navoenja sastojaka u popisu sastojaka

Sastojci iji je udio u gotovom proizvodu manji od 2% mogu biti navedeni drugaijimredoslijedom nakon popisa ostalih sastojaka.Kada se sastojci koji su slini ili meusobno zamjenjivi koriste u proizvodnji ili pripremihrane, a da se time ne mijenja sastav, priroda ili vrijednost hrane, te ako je njihov udio ugotovom proizvodu manji od 2%, mogu se u popisu sastojaka navesti pod oznakom sadri i/ili kada je najmanje jedan od najvie dva sastojka prisutan u gotovom proizvodu. Ova seodredba ne primjenjuje na aditive niti na sastojke navedene u Prilogu 3.

Primjer:

Proizvod koji sadri manje od 2 % eera, a u proizvodnji se koristi eer i/ili glukoznisirup, u popisu sastojaka moe imati navedeno ..eer i/ili glukozni sirup..

5.2.4. Naziv sastojka

Sastojci se u popisu sastojaka oznaavaju pod svojim specifinim nazivom (vidi poglavlje 5.1.Naziv hrane) odnosno nazivom pod kojim bi se prodavao kao samostalan proizvod.

Primjer:Kada je sok od narane upotrijebljen kao sastojak druge hrane, u popisu sastojaka treba

biti naveden kao sok od narane, a ne kao sok od narane sa 100 %-tnim udjelomvoa.

Dopunski tekst pri oznaavanju naziva sastojka dozvoljen je jedino u sluaju da bez njegapotroa ne moe spoznati pravu prirodu sastojka. Uglavnom su to informacije o fizikalnomstanju ili postupku prerade.

Primjeri:

a) U popisu sastojaka treba napisati pasterizirano mlijeko jer nije dovoljno napisatisamo mlijeko

b) Ako je kao sastojak upotrijebljena kaa od banane, u popisu sastojaka treba pisati

kaa od banane, a ne banana.c) Ako je sastojak pasirana rajica treba je oznaiti kao pasirana rajica, a ne kaorajica

Primjeri naziva sastojaka (hrane):Ispravno NeispravnoJunee meso MesoSok od narane SokBijeli kupus KupusSojina bjelanevina Biljna bjelanevinaRaeni slad Slad

Ukoliko sastojak nema propisan specifini naziv, koristi se uobiajeni ili opisni naziv.

23


24/58

Kada sastojak nema odgovarajui naziv na hrvatskom jeziku, u popisu sastojaka moe bitinaveden pod meunarodnim nazivom i tada se moe dodatno opisno oznaiti.

Primjer:

Manje poznatavrsta egzotinog voa paw paw moe se u popisu sastojaka navesti podtim nazivom, no preporuka je pored naziva, u zagradi, napisati vrstu egzotinog voa.

5.2.5. Sastojci hrane koji se nadopunjuju navodima i upozorenjima

a) hrana koja sadri aspartam i aspartam - acesulfam sol (bilo kao sladilo ili kao pojaivaokusa) mora biti oznaena navodom sadri izvor fenilalanina;

b) hrana koja sadri vie od 10 % dodanih poliola mora biti oznaena upozorenjemprekomjerno konzumiranje moe imati laksativni uinak;c) za pia koja sadre kavu ili aj, a iji osnovni sastojak nije kava, aj ili ekstrakt kave iliaja, kad naziv hrane ne ukljuuje rije kava ili aj, potrebno je pridravati se slijedeih

odredbi:- hrana aromatizirana kininom i/ili kofeinom u popisu sastojaka odmah iza rijei aromamora imati naveden naziv dodanog sastojka.- pia koja su namijenjena konzumaciji bez promjena, prethodne pripreme ili nakon

pripreme iz koncentriranog ili suhog proizvoda, a sadre kofein iz bilo kojeg izvora ukoliini veoj od 150 mg/l, u istom vidnom polju u kojem je naziv hrane moraju imati inavod visok sadraj kofeina te iza navoda u zagradi podatak o koliini kofeina izraenoju mg/100 ml.

d) hrana i sastojci hrane sa dodanim fitosterolima, esterima fitosterola, fitostanolima iesterima fitostanola moraju biti oznaeni sljedeim navodima: biljni sterol, ester biljnogsterola, biljni stanol ili ester biljnog stanola ili u mnoini ukoliko se radi o vie dodanih

fitosterola, estera fitosterola, fitostanola i estera fitostanola.Navedena hrana i sastojci moraju se oznaavati na slijedei nain:

1. u istom vidnom polju u kojem se nalazi i naziv hrane pod kojim se ona stavlja na trite,nalazi se jasno vidljiv i itak navod s dodatkom biljnih sterola/biljnih stanola;2. koliina dodanih fitosterola, estera fitosterola, fitostanola ili estera fitostanola izraavase u % ili g istih biljnih sterola/biljnih stanola na 100 g ili 100 ml hrane i navodi se u

popisu sastojaka;3. navodi se izjava da je proizvod namijenjen iskljuivo ljudima koji ele smanjiti razinukolesterola u krvi;4. navodi se izjava da pacijenti koji koriste lijekove za sniavanje kolesterola trebaju biti

pod lijenikim nadzorom;5. navodi se lako vidljiva i itka izjava da proizvod nije preporuljiv trudnicama, dojiljamai djeci mlaoj od 5 godina;6. navodi se savjet da se proizvod treba koristiti kao dio uravnoteene i raznovrsne

prehrane, koja ukljuuje redovitu konzumaciju voa i povra kako bi se odrala razinakarotinoida;7. u istom vidnom polju, u kojem se nalazi i navod iz toke 3. navodi se izjava da trebaizbjegavati konzumaciju biljnih sterola/biljnih stanola veu od 3 g/dan;8. mora se definirati obrok hrane ili sastojka te hrane (najbolje u g ili ml) s izjavom okoliini biljnog sterola/biljnog stanola koju sadrava svaki obrok.

e) slastice ili napitci koji sadre glicirizinsku kiselinu ili amonijeve soli glicirizinske kiseline

bilo zbog dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena Glycyrrhiza glabra ukoliini od 100 mg/kg ili 10 mg/l ili vie.

24


25/58

Te slastice i napitci moraju biti oznaeni na sljedei nain:- navod sadri slatki korijen dodaje se odmah nakon popisa sastojaka, osim ako senavod slatki korijen ve nalazi u popisu sastojaka ili u nazivu pod kojim se hranastavlja na trite,- ako popis sastojaka ne postoji, navod se oznaava u blizini naziva pod kojim se hranastavlja na trite.

f) slastice koje sadre glicirizinsku kiselinu i amonijeve soli glicirizinske kiseline bilo zbogdodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena Glycyrrhiza glabra u koliini od 4g/kg ili vie.

Te slastice moraju biti oznaene na sljedei nain:- nakon popisa sastojaka mora se navesti upozorenje: sadri slatki korijen - ljudi koji

boluju od hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju,- ako popis sastojaka ne postoji, upozorenje sadri slatki korijen - ljudi koji boluju odhipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju navodi se uz naziv pod kojimse hrana stavlja na trite

g) napitci koji sadre glicirizinsku kiselinu i amonijeve soli glicirizinske kiseline bilo zbogdodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena Glycyrrhiza glabra u koliini od 50mg/l ili vie, te napitci koji sadre vie od 1,2 % vol. alkohola i sadre glicirizinsku kiselinu injezine amonijeve soli u koliini od 300 mg/l ili vie.

Ti napitci moraju biti oznaeni na slijedei nain:- nakon popisa sastojaka mora se navesti upozorenje: sadri slatki korijen - ljudi koji

boluju od hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju,- ako popis sastojaka ne postoji, upozorenje sadri slatki korijen - ljudi koji boluju odhipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju se navodi uz naziv podkojim se hrana stavlja na trite

5.2.6. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije

5.2.6.1. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 1.

Sastojci hrane koji pripadaju jednoj od kategorija iz Priloga 1., a sastavni su dijelovi drugehrane, mogu se navoditi samo nazivom te kategorije.Kao nazive kategorije ne treba koristiti sljedee izraze: mlijena sirovina, mlijenisastojci, lisnato povre jer isti nisu navedeni u Prilogu 1.

Neki od naziva kategorija iz Priloga 1:a) Naziv kategorije sastojaka Riba

Kada je riba sastojak hrane iji naziv ne upuuje na vrstu ribe, moe se koristiti nazivkategorije sastojaka riba.

Primjer:

Za proizvod pod nazivom inuni u ulju, u popisu sastojaka navodi se vrsta ribeinuni, a ne naziv kategorije riba.Isto vrijedi i kada u nazivu nije navedena vrsta ribe, ali je ona istaknuta slikovnim

prikazom ili proizvod sadri navod koji upuuje na odreenu vrstu ribe.

b) Naziv kategorije sastojaka Biljna mast ili Biljno ulje

Moe se koristiti kao naziv sastojka koji sadri samo jednu ili nekoliko vrsta biljnih mastiili ulja. S druge strane, naziv kategorije Biljna mast ne smije se koristiti ako je sastojakmaziva mast budui da maziva mast sadri i druge sastojke osim biljnih masti.

25


26/58

c) Naziv kategorije sastojaka krobNaziv krob mora uvijek biti nadopunjen informacijom o njegovom biljnom podrijetlukada moe sadravati gluten, odnosno kada potjee iz sirovine koja sadri gluten (vidi

poglavlje 5.2.11. Alergeni).

d) Naziv kategorije sastojaka Zain(i) ili Mjeavina zaina

Pod nazivom Zain(i) ili Mjeavina zaina mogu se oznaiti zainske vrste poduvjetom da nisu dodane u proizvod u koliini veoj od 2 %, bilo kao jedna vrsta zaina ilikao mjeavina zaina.Zaini, na primjer, ne obuhvaaju sjemenke maka ili sezama. Ti sastojci moraju bitinaznaeni u popisu sastojaka pod svojim nazivom.Ako su aditivi ili drugi sastojci dodani zainima, kao na primjer: sirutka u prahu,maltodekstrin, dekstroza, sojina bjelanevina, pojaiva okusa, isti moraju uvijek bitinavedeni u popisu sastojaka (vidi poglavlje 5.2. Sastojci hrane)

e) Naziv kategorije sastojaka Bilje ili Mjeavine biljaBilje, kao to je bosiljak, mauran i majina duica, mogu se navoditi pod nazivom bilokoje od ovih kategorija: bilje, zain ili zaini, uz uvjet da je svako pojedinano bilje ilimjeavina bilja dodano proizvodu u koliini manjoj 2%.

f) Naziv kategorije sastojaka Mlijeni proteini ili Mlijene bjelanevineZa sve mlijene bjelanevine, odnosno kazeine, kazeinate i proteine sirutke moe sekoristiti naziv kategorije Mlijeni proteini ili Mlijene bjelanevinePod istim nazivom kategorije, s druge strane, ne moe se navoditi sirutka i sirutka u prahu,stepka ili mlaenica u prahu i mlijeko u prahu.

g) Naziv kategorije sastojka eer

Naziv ove kategorije moe se koristiti za sve vrste eera monosaharida i disaharida, ali nei za smei eer ili sirup budui da navedeni sastojci, osim disaharida, sadre i drugesastojke.

h) Naziv kategorije sastojka Glukozni sirupNaziv ove kategorije moe se koristiti samo za glukozni sirup i bezvodni glukozni sirup.

i) Naziv kategorije sastojka (naziv vrsta ivotinja od kojih potjee) mesoMeso koje se koristi kao sastojak moe biti oznaeno nazivom kategorije meso ispredega se navodi naziv ivotinjske vrste.Meso ivotinja za klanje koje se koristi kao sastojak pri proizvodnji hrane, podrazumijeva

miije kostura s pripadajuim masnim i vezivnim tkivom, ali ne i srce, jezik, miie glave(osim vakaih miia), miie carpusa, tarsusa i repa.

Strojno otkoteno meso ne ulazi u definiciju mesa, stoga, kada se upotrebljava kao sastojakhrane, ne navodi se pod nazivom kategorije meso.

Primjer:

Obarena pilea kobasica

Sastojci: strojno otkoteno meso peradi 60%, meso peradi 10%, voda, masno tkivosvinja , bjelanevine penice, zaini, regulator kiselosti (E 452 ), pojaiva okusa (E621) , antioksidans (E 300) ,glukoza, konzervans (E 250).

26


27/58

Tablica 3. Najvea koliina masnog i vezivnoga tkiva za sastojke koji se oznaavaju kao

meso

Vrsta Masno tkivo (%) Vezivno tkivo (%)Meso sisavaca (osim mesa lagomorfa i svinja) temjeavina ostalih vrsta u kojoj prevladava meso

sisavaca25 25

Meso svinja 30 25Meso ptica i lagomorfa 15 10

5.2.6.2. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 2.

Sastojci, odnosno aditivi, koji pripadaju u jednuod kategorija iz Priloga 2. moraju se navoditinazivom kategorije iza koje slijedi ili specifian naziv sastojka ili E broj.

Primjeri:

konzervans natrijev benzoat ili konzervans E 211,bojilo E123 ili bojilo amarant,

bojilo E150a ili bojilo karamel

Ako sastojak, odnosno aditiv, pripada u vie od jedne kategorije, navodi se ona kategorijakoja odgovara glavnoj tehnolokoj funkciji u proizvodu.

Primjer:

Aditivi E 412 (guar guma) i E 414 (guma arabika) su zgunjivai i stabilizatori.U bezalkoholnim osvjeavajuim piima koja sadre citrus baze glavna im je tehnolokafunkcija stabilizacija proizvoda te se navode pod nazivom kategorije stabilizator.

Aditivi koji potjeu iz sirovine koje izazivaju alergije i/ili intolerancije moraju se navesti nanain iz kojeg je jasno vidljiva povezanost s alergijskim sastojkom. Isto mora biti navedeno iliu nazivu ili u popisu sastojaka ili na oba mjesta.

Primjer:

Emulgator E322 (soja) ili emulgator sojin lecitin se ne smije navesti samo nazivomlecitin jer potroa koji je alergian na soju na taj nain nee saznati taj vaan

podatak.Meutim, to nije sluaj kod rafiniranog lecitina (vidi Prilog 4 i poglavlje 5.2.11.Alergeni).

Aditivi koji pripadaju istoj kategoriji mogu se u popisu sastojaka grupirati i navesti podzajednikim nazivom kategorije.

Primjer:Kada proizvod sadri tri zgunjivaa, oni mogu biti navedeni u popisu sastojaka nasljedei nain: zgunjivai: E 407, E 410, E 417 po numerikom redu ili zgunjivai:karagenan, karuba guma, tara guma.

Modificirani krobovi iako imaju E oznake i specifine nazive, u popisu sastojaka se mogunavoditi samo kao modificirani krob.

Za sastojke koji pripadaju kategoriji sastojaka pod nazivom pojaiva arome moe sekoristiti i naziv pojaiva okusa gdje je to primjenjivo.

27


28/58

Primjer:

Mononatrijev glutaminat, E621, pojaava iskljuivo okus obzirom da je premakemijskoj strukturi sol aminokiseline te ne sadrava hlapljive komponente odgovorne zamiris (aldehide, ketone, alkohole) stoga moe biti oznaen nazivom kategorije sastojkapojaiva okusa .

5.2.7. Oznaavanje vitamina i minerala

Sastojci kao to su vitamini i minerali mogu se u popisu sastojaka navoditi grupno.Primjer:

vitamini: vitamin B1, B2 i B6, nikotin amid, beta-karoten; minerali: kalcijev laktat,

magnezijev citrat

Vitamini i minerali se navode trivijalnim nazivima.

Mogu se navoditi i kemijski oblici vitamina i minerala u popisu sastojaka, radi provjereusklaenosti istih sa listom doputenih kemijskih oblika oznaenih posebnim propisima(Prilog 5. toka 19.), ali samo u sluaju kada su trivijalni nazivi ve navedeni na proizvodunavoenjem hranjivih vrijednosti hrane.

Primjer:

Doputeni kemijski oblici vitamina B1 su tiamin hidroklorid i tiamin mononitrat. Upopisu sastojaka moe se navesti kemijski oblik vitamina - tiamin hidroklorid, atrivijalnim nazivom vitamin B1u podacima o hranjivim vrijednostima hrane.

Primjer:

Proizvod Prah za pripremu napitka obogaenog vitaminima moe imati popissastojaka naveden na slijedee naine:

Sastojci: eer, kiselina: limunska kiselina, regulator kiselosti: natrijevhidrogenkarbonat, aroma, vitamini (askorbinska kiselina, D-alfa-tokoferil acetat,nikotinamid, kalcij-D-pantotenat, tiamin mononitrat, natrij riboflavin-5-fosfat,

piridoksin hidroklorid, cijanokobalamin, folna kiselina), zgunjiva: E 414.

ILISastojci: eer, kiselina: limunska kiselina, regulator kiselosti: natrijevhidrogenkarbonat, aroma, vitamini (vitamin C, vitamin E, niacin, pantotenska kiselina,vitamin B1, vitamin B2, vitamin B6, vitamin B12, folna kiselina), zgunjiva: E 414.

5.2.8. Iznimke od obveznog navoenja sastojaka

Nije potrebno navoenje sastojaka u slijedeim sluajevima:a) svjee voe i povre, ukljuujui krumpir, koje nije oguljeno, narezano ili slino obraeno

b) gazirana voda ili voda s dodatkom CO2 iji opis navodi da je gazirana;c) ocat koji je proizveden iskljuivo od jedne sirovine koja je navedena u nazivu proizvoda,

pod uvjetom da mu nije dodan niti jedan drugi sastojak;d) sir, maslac, fermentirano mlijeko i vrhnje, pod uvjetom da su im dodani samo mlijenisastojci, enzimi i mikrobioloke kulture koji su neophodni za njihovu proizvodnju ili sol koja

je potrebna za proizvodnju sira, izuzev svjeeg i preraenog sira gdje se sol navodi;

28


29/58

Kod hrane koja se sastoji od samo jednog sastojka nije potrebno navoenje sastojaka u popisusastojaka iza rijei sastojci ako je naziv hrane ujedno i naziv sastojka ili ako se iz nazivahrane moe zakljuiti da je rije o jednom, odreenom sastojku.

Primjeri:

Zeleni aj, mljevena kava, bijeli eer, jestivo suncokretovo ulje

e) kod pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola sastojci se obvezno navode samo ukolikoizazivaju alergije ili intolerancije.

f) vina su u cijelosti regulirana posebnim propisima(Prilog 5. toka 4.), kao i jaka alkoholna ialkoholna pia (Prilog 5. toka 5.), kojima su propisane specifine odredbe za oznaavanje inavoenje sastojaka.Odreena vina i alkoholna pia sadre sastojke koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije pa

je preporuljivo njihovo navoenje.

e) dana je mogunost propisivanja odstupanja od navoenja popisa sastojaka za odreenu

hranu. Navedeno odstupanje mogue je propisati nacionalnim propisom, pri emu se izuzeeodnosi samo na hranu proizvedenu u Republici Hrvatskoj, uz uvjet potpune informiranostipotroaa. Time se smatra da je ta hrana uobiajena i dobro poznata potroau tako da on ibez navoenja sastojaka oekuje odreeni sastav.

5.2.9. Sloeni sastojak

Sloeni sastojak je sastojak koji je i sam sastavljen od dva ili vie sastojaka.Primjeri:

margarin u biskvitu; majoneza u salati s tunjevinom; dem od jagoda u kolau; okoladnopunjenje u keksima.

Sastojci u sloenom sastojku smatraju se sastojcima gotovog proizvoda.Mogu se navoditi na jedan od slijedea dva naina:a) u popisu sastojaka na mjestu koje zauzimaju obzirom na maseni udio u gotovom proizvodu(vidi poglavlje 5.2.2. i 5.2.3.)

Primjer:

Proizvod pod nazivom ajno pecivo s okoladom (29 %) ima slijedei popis sastojaka:Sastojci: penino brano, eer, biljna mast, kakaova masa, kakaov maslac, tvari za rahljenje

E 500 i E 503, mlijena mast, sol, kiselina: limunska kiselina, emulgator sojin lecitin, arome.

b) u popisu sastojaka, pod svojim nazivom sloenog sastojka, na odgovarajuem mjestuobzirom na masu koja mu je utvrena pri proizvodnji, ako su njegovi sastojci naznaeni uzagradi odmah poslije naziva sloenog sastojka.Sastojci sloenog sastojka, koji se navode u zagradi, takoer se moraju navesti padajuimredoslijedom prema masi koju imaju u tom sloenom sastojku.

Primjer 1:

Proizvod ajno pecivo s okoladom (29 %) ima popis sastojaka:Sastojci: penino brano, okolada (eer, kakaova masa, kakaov maslac, emulgator sojinlecitin, aroma), biljna mast, tvari za rahljenje E 500 i E 503, mlijena mast, sol, kiselina:

limunska kiselina, emulgator sojin lecitin, arome.

29


30/58

Primjer 2.:

Rezanci s gustom mesnom juhom u prahuSastojci: rezanci (penino brano, biljno ulje, sol, zgunjiva E 412, regulator kiselosti E339, E 500, E 501), mesna juha u prahu (sol, pojaivai arome: E 621, E 627 i E 631, eer,modificirani krob, ivotinjska mast, prirodna aroma mesa, preni luk, enjak, luk vlasac,

bijeli papar, ljuta crvena paprika, bojilo E 150a).

Primjer 3.

Vafel proizvod s mlijenim i kakaovim punjenjem (51%), preliven okoladom (29%)Sastojci: okoladni preljev (eer, kakaova masa, kakaov maslac, mlijena mast, emulgatori:sojin lecitin E 322, E 476; aroma),eer, penino brano, ovrsnuto biljno ulje, mlijeko u prahu 1,6%, laktoza, dekstroza,kakaov prah 1,7%,

punomasno sojino brano, regulator kiselosti E 500, sol, emulgator E 322, arome.

Primjer 4.

ajno pecivo punjeno kremom od ljenjaka (26%), preliveno

okoladom (24%) i posipanoljenjacima (7%).

Sastojci: okoladni preljev (eer, kakaova masa, kakaov maslac, mlijena mast, emulgatori:E 322, E 476; aroma),

penino brano, eer, ovrsnuto biljno ulje, ljenjaci 9%, dekstroza, kakaov prah, laktoza,tvari za rahljenje: E 503, E 500; sol, aroma.

Proizvodi, kao to su gotove smjese za pekarske i slastiarske proizvode, koji su mjeavinarazliitih vrsta brana i aditiva ne smatraju se sloenim sastojcima.

Primjer 1.: KruhU popisu sastojaka gotovog proizvoda - kruha, sastojci se ne navode pod svojim nazivom

nego svaki sastojak mora biti naveden pojedinano prema padajuem redoslijedu obzirom namasu.

Primjer 2.: Kolai

Za pripremu kolaa, kada se koristi gotova smjesa pod trgovakim nazivom "Super quickmix", a koja sadri brano, tvar za rahljenje E 500, emulgator sojin lecitin i antioksidansaskorbinsku kiselinu, u popisu sastojaka kolaa ne smije se navesti trgovaki naziv smjese,ve se svaki sastojak te smjese navodi pojedinano na mjestu koje mu pripada po padajuemredoslijedu.

5.2.9.1. Iznimke od obveznog navoenja sastojaka sloenog sastojkaUkoliko se u popisu sastojaka sloeni sastojak navede pod svojim nazivom, sastojke sloenogsastojka ne treba navoditi:a) kada je sastav sloenog sastojka definiran posebnim propisom i ako je udio sloenogsastojka u gotovom proizvodu manji od 2%.Ako su u tom sloenom sastojku prisutni aditivi koji se ne smatraju sastojcima (vidi poglavlje5.2.1. b, c i d ), ne navode se u popisu sastojaka sloenog sastojka.

Primjeri:

U pecivu punjenom s demom, iji je udio manji od 2 %, ne navode se sastojci dema.Meutim, u sluaju majoneze, kada je senf sastojak majoneze, s udjelom manjim od 2 %,

moraju se navesti sastojci senfa jer isti nije definiran posebnim propisom.

30


31/58

Aditivi koji imaju tehnoloki uinak u proizvodu, a sastavni su dio sloenog sastojka koji je ugotovom proizvodu prisutan u koliini manjoj od 2 %, moraju uvijek biti navedeni u popisusastojaka. Openito se smatra da bojila uvijek imaju tehnoloki uinak na proizvod.

Primjer

unka na pizzi koja je u koliini manjoj od 2% u odnosu na gotovi proizvod, oznaava seunka (konzervans E250, bojilo karmin).

b) kada je sloeni sastojak mjeavina zaina i/ili zainskog bilja iji je udio u proizvodu manjiod 2 %

Primjer:

Mjeavina zaina koja se sastoji od papra, mukatnog oraia, korijandera i goruice,upotrijebljena je kao sastojak u koliini od 1,6 % u proizvodnji umaka s piletinom. U popisusastojaka umaka navodi se na nain:

Sastojci: voda, pilee meso 22 %, vrhnje, ovrsnuto biljno ulje, mlijena bjelanevina,modificirani krob, sol, mjeavina zaina (sadri goruicu), aroma (sadri mlijeko).

c) kada je sloeni sastojak hrana za koju, prema posebnim propisima, nije potrebno navoenjesastojaka.

Primjer

vrhnje ne treba imati navedene sastojke ukoliko sadri samo mlijeko i starter kulture (vidiprethodni primjer)

Neovisno o gore navedenim iznimkama, sastojci sloenog sastojka koji izazivaju alergije i/iliintolerancije moraju uvijek biti navedeni osim u sluaju vina (vidi poglavlje 5.2.11. Alergeni).

5.2.10. Arome

Arome se oznaavaju u popisu sastojaka na jedan od slijedeih naina:a) rijeju "aroma(e)", kojom se opisuje bilo koja vrsta arome (prirodna aroma ili aroma);

b) sa specifinim nazivom, kao vanilin ili etil vanilin;c) opisom arome: eterino ulje mente, eterino ulje limuna.

Za oznaavanje aroma moe se koristiti samo jedan od spomenutih naina.

Izraz prirodna aroma smije se koristiti za arome iji se aromatini sastojci sastoje iskljuivood prirodnih aromatinih tvari ili aromatinih pripravaka (vidi Tablicu 4.).

Ukoliko se mjeavina prirodnih aromatinih tvari i prirodno identinih ili umjetniharomatinih tvari oznaava jednim nazivom, podrazumijeva da se ne smije koristiti izrazprirodno kao ni izrazi umjetne arome ili prirodno identine arome ve samo arome.

31


32/58

Tablica. 4. Vrste aroma i njihovo oznaavanje*

Vrste aroma: Oznaava se kao:

Prirodne aromatine tvari ili aromatini pripravci(primjerice vanilija, menta)

Prirodne arome

Prirodne aromatine tvari ili aromatini pripravci dobiveniiskljuivo ili gotovo iskljuivo iz imenovane hrane ili prirodnih

izvora dobivanja arome(primjerice limun, breskva)

Prirodna aroma +izvorarome

Prirodno identine ili umjetne aromatine tvari Arome

Aroma dima Aroma dima

(arome su ureene posebnim propisom (Poglavlje 5. toka 20.))

Kad se kinin i kofein koriste kao arome u proizvodu obvezno ih je navesti u popisu sastojakaproizvoda pod njihovim specifinim nazivom, neposredno nakon rijei aroma(e) (vidipoglavlje 5.2.5. pod tokom c). Ako se radi o proizvodu s vie aromatinih tvari navodi se nanain: arome (ukljuujui kofein i kinin), prirodne arome (ukljuujui kofein), arome(ukljuujui kinin) ili na drugi nain, ovisno o prirodi aromatine tvari.

5.2.11. Alergeni

Odredbe o oznaavanju alergena odnose se samo na sastojke iz Priloga 3. koji mogu izazvatialergijske reakcije, a namjerno su dodani hrani:a) Svaki sastojak iz Priloga 3. ili onaj koji potjee od sastojka navedenog u Prilogu 3., a koji

je upotrijebljen u proizvodnji hrane i jo uvijek je prisutan u gotovom proizvodu (ak i upromijenjenom obliku), mora se jasno navesti pod nazivom koji je poznat za taj alergen.Izrazi koji se koriste pri navoenju sastojaka koji mogu izazvati alergiju moraju biti dovoljno

jasni kako bi se izbjeglo zbunjivanje potroaa.

Primjer:

Sastojci koji potjeu od mlijeka trebaju biti oznaeni tako da potroau bude jasno da seradi o sastojku mlijenog podrijetla.Primjerice laktozu ili kazein potrebno je u popisu sastojaka oznaiti na nain da se jasnoupuuje na njihovo mlijeno podrijetlo (primjerice kao mlijeni eer, mlijena

bjelanevina)

Ukoliko proizvod sadri sastojak koji potjee od alergena koji je naglaen u nazivuproizvoda, u popisu sastojaka nije potrebno ponovno isticanje podrijetla tog sastojka.Primjer: Penino pivo

Na pivu nije obavezno navoenje popisa sastojaka ukoliko se u proizvodnji koristesirovine definirane posebnim propisom(Prilog 5. toka 7.). No, moraju se oznaiti sastojcinavedeni u Prilogu 3, bilo u popisu sastojaka bilo navodom Sadri:.......Budui se, u datom primjeru iz naziva piva jasno vidi povezanost sa sastojkom (penica)koji izaziva alergije nije potrebno njegovo dodatno oznaavanje na proizvodu.

32


33/58

b) Svaka tvar upotrijebljena u proizvodnji hrane, a koja je jo uvijek prisutna u gotovomproizvodu, ak i u promijenjenom obliku, a potjee od sastojaka navedenih u Prilogu 3.,smatra se sastojkom i mora se jasno navesti pod imenom koji je poznat za taj alergen (primjerinavedeni u poglavlju 5.2.1.):- aditivi koji su u hrani prisutni samo zato to su prisutni u jednom ili vie sastojaka te hrane,

pod uvjetom da u gotovom proizvodu nemaju nikakvu tehnoloku funkciju;

- aditivi koji se upotrebljavaju kao pomone tvari u procesu proizvodnje;- tvari koje se upotrebljavaju, samo u potrebnim koliinama, kao otapala, razrjeivai ilinosai za aditive i arome;- tvari koje nisu aditivi ali se upotrebljavaju na isti nain i sa istom svrhom kao pomone tvariu procesu proizvodnje i koje su prisutne u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku.

Odredbe o oznaavanju alergena ne odnose se na proizvode koji sadre iznimke navedene uPrilogu 4.

Primjer:

Ukoliko se kao emulgator koristi rafinirani sojin lecitin ne mora se navoditi kao alergen, no

kada se koristi nerafinirani lecitin, to je sluaj u proizvodnji

okolade, mora se navoditi kaoalergen jer sadri proteine soje.

Sastojak koji nije naveden ni u Prilogu 3. ni u Prilogu 4., kao to su na primjer jagode, netreba isticati kao alergen.Popis sastojaka navedenih u Prilogu 3. i 4. usklauje se i sustavno razmatra te kada je

potrebno obnavlja na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja na razini Europske unije.

5.2.11.1. Navoenje alergena kod pia koja sadre vie od 1,2 % vol. alkoholaZa pia koja sadre vie od 1,2 % vol. alkohola i nemaju naveden popis sastojaka prisutnost

alergena se moe navesti na dva naina:1. izrazom Sadri:..., iza ega se navode alergeni sastojci2. navoenjem popisa sastojaka

Primjer:

Krem liker (ili Creme liker) sadri najmanje 15 % alkohola i ne mora imati popis sastojaka.Ova vrsta emulzijskog likera sadri punomasno mlijeko ili mlijenu mast, a moe sadravati i

jaja, to se mora oznaiti na proizvodu:1. navoenjem izraza Sadri mlijeko i jaja,ILI2. navoenjem popisa sastojaka Sastojci: voda, etilni alkohol poljoprivrednog

podrijetla, punomasno mlijeko, eer

5.2.11.2. Posebno isticanje alergena izvan popisa sastojaka

Ukoliko se eli dodatno istaknuti podatak da hrana sadri alergen isti se moe, uz navoenjepopisa sastojaka i dodatno izdvojiti i uokviriti, ali je pri tom preporuljivo da izdvojenipodatak o alergenu bude u istom vidnom polju sa popisom sastojaka.Primjer:

itarice za doruak mogu imati popis sastojaka:Sastojci: zobene pahuljice, jemene pahuljice, penine pahuljice, eer, suene datulje,groice, ljenjaci, suene marelice.

Dodatno se moe napisati:Sadri: zob, jeam, penicu, ljenjake

33


34/58

Takoer, u popisu sastojaka alergeni se mogu istaknuti kao primjerice:Sastojci: zobene pahuljice,jemene pahuljice, penine pahuljice, eer, suene datulje,groice, ljenjaci, suene marelice.

Primjer:

Navod o prisutnim alergenima moe se izdvojiti i uokviriti:Podatak o alergenu:sadri mli eko

Podatak o alergenu:sadri kazein

5.2.11.3. Navoenje alergena izrazom moe sadravati

U proizvodima kod kojih se alergeni ne mogu izbjei, a koriste se za proizvodnju drugih

gotovih proizvoda, kao mjera predostronosti preporua se navo

enje alergena rije

ima moe sadravati (naziv alergena).

Meutim, treba voditi rauna da pretjerana upotreba takvih izraza potroau oteava izborproizvoda koji smije konzumirati, ime se dovodi u pitanje svrha obveznog oznaavanjaalergena.Takoer treba imati u vidu da izrazi kao "Proizvodi se u tvornici u kojoj se koristi sezam" nisurazumljivi irokoj populaciji potroaa, jer zahtijevaju poznavanje tehnolokog procesa da bise mogla procijeniti mogunost kontaminacije pa ih treba izbjegavati. Stoga izrazi poput"Moe sadravati" treba upotrebljavati samo ako je rizik od kontaminacije razmotren idokumentiran te ako unato svim poduzetim mjerama postoji realna opasnost odkontaminacije.

5.3. Navoenje koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Svaki sastojak ili kategorija sastojaka koji se istie bilo u nazivu proizvoda bilo navodom nabilo kojem dijelu ambalae, bilo slikom ili grafikim prikazom ili crteom, mora biti oznaenkoliinom. Takoer, ukoliko je proizvod oznaen uobiajenim nazivom kojeg potroai

povezuju s odreenim sastojkom ili je sastojak bitan za razlikovanje te hrane od ostale slinehrane, taj sastojak mora biti oznaen koliinom.

Najee je to sluaj kada je proizvod oznaen samo uobiajenim nazivom i ne sadri dodatanopis.

5.3.1. Obveza navoenja koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Navoenje koliine sastojka koji se koristi u proizvodnji i pripremi hrane obvezno je usluajevima kada je:

5.3.1.1. sastojak ili kategorija sastojka istaknuta u nazivu proizvoda ili naziv potroaanavodi na odreeni sastojak

U slijedeim primjerima podvueni su sastojci koji su istaknuti u nazivu i ija se koliinamora navesti.

34


35/58

Primjer 1. sastojak

Pizza sa unkom i gljivama; jogurt s jagodama; pilea pateta; mesni narezak;tjestenina s jajima; okoladni kola sa ljivama; pateta od lososa; medenjak.

Primjer 2. kategorija sastojaka

Voni kola

; riblja pateta; vo

na karamela; umak od povr

a

Potrebno je istaknuti suprotni primjer gdje se u nazivu hrane pojavljuje naziv odreene tvarikoja nije sastojak te hrane.

Primjer:

ajno pecivo je propisan naziv hrane.aj nije sastojak tog proizvoda te se ne navodi niti u popisu sastojaka niti koliinom.

Naziv hrane moe ukljuivati i naziv sloenog sastojka to je obraeno u slijedeem primjeru.Primjer:

Keksi punjeni kremom od ljenjaka mora se navesti postotak punjenja i postotak

ljenjaka u gotovom proizvodu odnosno u keksima. To moe biti u nazivu hrane:keksi punjeni kremom (x %) od ljenjaka (y %), a ako nije u nazivu hrane tada se u

popisu sastojaka moe navesti naziv sluenog sastojka punjenje od ljenjaka x % i upopisu sastojaka kreme kod ljenjaka napisati postotni udio ljenjaka u keksima (y %).

Kada se u nazivu navodi samo svojstvo proizvoda, primjerice punjeno bez dodatnog opisaili isticanja bilo kojeg sastojka, nije potrebno navoditi koliinu punjenja.

Primjer:

Punjene masline, punjeni keksi, tvrdi punjeni bomboni

Kada naziv hrane upuuje potroaa upravo na odreeni sastojak to je uglavnom sluaj kodproizvoda dobro poznatog i prihvaenog na odreenom tritu gdje tradicionalno potroapovezuje naziv hrane s odreenim sastojkom bez obzira to se isti ne navodi u nazivu. Nekiod tih naziva hrane propisani su i nacionalnim propisima.U ovom sluaju postoji jednostavna formula za odreivanje sastojka koji bi se stvarno trebaokoliinski navoditi. Potrebno je uz uobiajeni naziv proizvoda zamisliti opisni naziv odnosnokako opisati proizvod potroau iz druge drave na ijem tritu proizvod pod tim nazivomnije poznat.

Primjer:

Nazivhrane

Opisni naziv koji nije naveden naproizvodu

Sastojak ija se koliina moranavesti

trukli vueno tijesto sa svjeim sirom sirburek vueno tijesto punjeno mesom meso

sarma mljeveno meso zamotano listovima kiselogkupusa

meso

hrenovka obarena kobasica od mesa meso

Mesne preraevine, kao to su kobasice i patete, trebaju imati oznaenu koliinu mesa jernaziv proizvoda upuuje da je proizvod izraen od mesa. Suhomesnati proizvodi: prut,unka, vratina i slanine (panceta) ne trebaju imati navedenu koliinu mesa odnosnomasnog tkiva u sluaju slanine.

35


36/58

5.3.1.2. sastojak ili kategorija sastojaka naglaena navodima, slikama i crteima na bilokojem mjestu na ambalai

Osim u nazivu hrane (vidi poglavlje 5.), navodima (rijeima) se sastojak ili kategorijasastojaka moe naglasiti na bilo kojem dijelu ambalae uz obvezu navoenja koliineistog.Primjeri:

s maslacems maslinamas jogurtoms komadima voa

Kod naglaavanja sastojaka slikom ili crteom obvezno je navoenje koliine.

U slijedeim sluajevima, iako je sastojak

Documents

Vodic Za Oznacavanje Reklamiranje i Prezentiranje Hrane Izdanje I