Koristenje NV Sortimenata Izdanacke Sume Izvjestaj Orgut Apr 13

7/22/2019 Koristenje NV Sortimenata Izdanacke Sume Izvjestaj Orgut Apr 13

1/97

Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (FIRMA)

April, 2013.

.

MOGUNOSTI KORITENJA NISKOVRIJEDNIHDRVNIH SORTIMENATA I KONVERZIJA

IZDANAKIH UMA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZAVRNI IZVJETAJ


2/97

P a g e | ii

ii

MOGUNOSTI KORITENJA NISKOVRIJEDNIHDRVNIH SORTIMENATA I KONVERZIJAIZDANAKIH

UMA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZAVRNI IZVJETAJ

Konsultatni: Uredili i odobrili:

Dr.sc Muro Obuina Luka oljan, WS Team LeaderDr. sc. Ahmed Lojo USAID Sida FIRMA Project

Mr sc. Jusuf MusiDr. sc. Zoran MaunagaJusuf avkunoviHakan Liljeblad, vedskaRatko Matosevic, Hrvatska

Ova studija omoguena je uz podrku amerikog naroda putem Amerike agencije za meunarodni razvoj(USAID) i vedske meunarodne razvojne agencije (Sida). Za sadraj ovog izvjetaja odgovorni su autori i

predstavnici FIRMA projekta BiH, te ne odraavaju stavove USAID-a, Sida-e ili Vlade Sjedinjenih Drava ivedske.


3/97

P a g e | iii

iii

Sadraj

Sadraj iii

Kratice, akronimi i definicije vi

SAETAK 1

1 UVOD 5

1.1 Osnove 5

1.2 Ciljevi i opseg studije 5

1.3 Uinak studija i izgled izvjetaja 6

2 NISKOVRIJEDNI DRVNI SORTIMENTI I IZDANAKE UME 7

2.1 Znaenje pojmova niskovrijedni drvni sortimenti (LVA) i izdanake ume 7

2.2 Trenutna situacija u BiH 7

2.2.1 Celulozna i industrija papira ................................................................................................ 7

2.2.2 Pilanska industrija ............................................................................................................... 8

2.2.3 Industrija ploa od drveta .................................................................................................... 8

2.2.4 Druge drvne industrije ......................................................................................................... 9

2.2.5 Energetski sektor ................................................................................................................. 9

2.2.6 Upravljanje i gospodarenje umama u Bosni i Hercegovini............................................. 10

3 MEUNARODNA ISKUSTVA 12

3.1 Iskustva iz Hrvatske 12

3.1.1 Uvod .................................................................................................................................. 12

3.1.2 ume u Hrvatskoj.............................................................................................................. 12

3.1.3 Izdanakeume................................................................................................................. 13

3.1.4 umskekulture iplantae.................................................................................................. 14

3.1.5 Iskoritavanje umau Hrvatskoj ....................................................................................... 14

3.1.6 Prodaja drva i manjevrijedni sortimenti ............................................................................ 15

3.1.7 Tritebiomase .................................................................................................................. 15

3.1.8 Sluajevi iz drvne industrije .............................................................................................. 16

3.1.9 Zakljuci ............................................................................................................................ 17

3.2 vedska iskustva 18

3.2.1 umski sektor .................................................................................................................... 18

3.2.2 Sektor drvne industrije ...................................................................................................... 20

3.2.3 Bioenergetski sektor .......................................................................................................... 21

3.2.4 LVA u vedskoj................................................................................................................ 22

3.2.4.1 Viak konvencionalnih drvnih sortimenata 22

3.2.4.2 Ostaci koji nastaju prilikom sjee ume nakon konanog obaranja stabala i prorjeivanja 23

3.2.4.3 Stabla malih dimenzija 24

3.2.4.4 Vrste manje ekonomske vrijednosti za proizvodnju 24

3.2.4.5 Panjevi 24


4/97

P a g e | iv

iv

3.2.4.6 Nusproizvodi drvopreraivake industrije 25

3.2.5 Plantaei izdanake ume................................................................................................. 25

3.2.5.1 Regeneracija produktivnog umskog zemljita 25

3.2.5.2 Plantae brzog rasta izdanake ume 26

4 RASPOLOIVIRESURSI BIH I POTENCIJALNO SNABDJEVANJE

UBUDUE 27

4.1 umski resursi i potencijalni obim sjea 27

4.1.1 Izdanake ume u BiH....................................................................................................... 28

4.1.1.1 Raspoloivi resursi izdanakihuma u BiH 29

4.1.1.2 Asortiman proizvoda u izdanakim umama 32

4.1.1.2.1 Asortiman proizvoda u izdanakim umama bukve 32

4.1.1.2.2 Asortiman proizvoda u ostalim izdanakim umama 34

4.1.1.2.3 Potencijalna struktura drvnih sortimenata u izdanakim umama u BiH 34

4.1.1.3 Uvjeti koritenja izdanakihuma 36

4.1.2 Visoke ume u BiH............................................................................................................ 37

4.1.2.1 Raspoloivi resursi za koritenje 37

4.1.2.2 Mogui obim sjea i sortimentna struktura visokih uma u BiH 38

4.1.3 Potencijalna nabavka alternativnih LVA iz razliitih izvora............................................. 40

5 TEHNOLOGIJE RADA 41

5.1 Openito o tehnologijama i sistemima rada u iskoritavanju uma 41

5.2 Tehnologije rada u izdanakim umamai kulturama 415.2.1 Sjea stabala i izrada umskih drvnih sortimenata ............................................................ 42

5.2.1.1 Privlaenje drveta 42

5.2.1.2 Skideri 42

5.2.1.3 Adaptirani poljoprivredni traktor 42

5.2.1.3.1 Adaptirani poljoprivredni traktor sa vitlom 43

5.2.1.3.2 Traktorska ekipaa 43

5.2.1.4 Animal 43

5.2.1.5 Manji iani kranovi 445.2.1.6 Plastina ria 44

5.2.1.7 Ostale primjenljive tehnologije 45

5.2.1.7.1 eljezni konj 45

5.2.1.7.2 Sankovno vitlo 46

5.2.2 Metod iveranja ................................................................................................................... 46

6 UINCI KORITENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U PILANSKOJ OBRADI

NIEVRIJEDNIH SORTIMENATA 47

6.1 Uspjenost pilanske obrade oblog drveta malih dimenzija 52

6.2 Iskoritenjapri pilanskoj obradi oblog drveta malih dimenzija 52

6.3 Tehnologije pilanske obrade oblog drveta malih dimenzija 58


5/97

P a g e | v

v

6.3.1 Visokomehanizirane linije za obradu oblog drveta malih dimenzija prizmatskim ili

profiliranim iveranjem u kombinaciji sa vielisnim krunim ili tranim pilama.............. 58

6.3.2 SPLLinija za obradu oblog drveta malih dimenzija tranim i krunim pilama............. 59

6.3.3 Tehnologija radijalnog piljenja oblog drveta malih dimenzija .......................................... 61

6.3.4 Neke druge tehnologija piljenja oblog drveta malih dimenzija ......................................... 63

6.3.4.1 Tehnologija piljenja oblog drveta malih dimenzija gaterima 64

6.3.4.2 Tehnologija piljenja oblog drveta malih dimenzija krunim pilama 64

6.4 Zakljuci 65

7 POTENCIJALNO NOVI I DODATNI PROIZVODI U

DRVOPRERAIVAKOM SEKTORU 66

7.1 Euro Palete 66

7.1.1 Primjeri postrojenja za izradu paleta ................................................................................. 67

7.1.2 Toplinska obrada ............................................................................................................... 67

7.1.3 Analiza trita - euro palete ............................................................................................... 67

7.2 Masivne ploe 68

7.2.1 Analiza trita masivnih ploa........................................................................................... 70

7.3 Ploe od usitnjenog drveta 70

7.4 Laminirani elementi - LVL (Laminated Veneer Lumber) 71

7.5 Energetski sektor 71

7.5.1 Proizvodnja peleta ............................................................................................................. 71

7.5.1.1 Tehnologije za proizvodnju peleta 727.5.1.2 Naini pakovanja peleta 73

7.5.1.3 Cijene peleta 74

7.5.2 Kogeneracija ...................................................................................................................... 75

8 ZAKLJUCII PREPORUKE 78

8.1 Osnovne preporuke 78

8.2 Prijedlozi za dodatne studije i projekte 79

8.2.1 Objavljivanje rezultata istraivanja, zakljuaka i prijedloga............................................. 79

8.2.2 Pilot projekat konverzije izdanakih uma........................................................................ 808.2.3 Upravljanje ka kvalitetnijim izdanakim umama............................................................ 80

8.2.4 Studija potranje proizvoda baziranih na LVA................................................................. 80

8.2.5 Pilot projekat dobivanja eneregije iz drvne mase .............................................................. 81

8.2.6 Dopunske predfizibiliti studije .......................................................................................... 82

8.2.7 Studijsko putovanje ........................................................................................................... 82

8.2.8 Formiranja model-umarskog poduzea............................................................................ 82

8.3 Saetak predloenih studija i projekata 83

LITERATURA 86

PRILOG I - SCOPE OF WORK


6/97

vi

Kratice, akronimi i definicije

Drava/regijski naziviBA/BIH Bosna i Hercegovina

EU Europska unija

FBIH Federacija Bosne i HercegovineHR/HRV Hrvatska

RS Republika Srpska

SE/SWE vedskaUS/USA Sjedinjene AmerikeDrave

Napomena: Dravni kodovi po ISO 3166 kodovima sa dva i tri slova

ValuteEUR EURO

BAM BIH markaHRK hrvatska kuna

SEK vedska krunaUSD amerikidolar

Napomena: Valutni kodovi po ISO 4217

Organizacije/administrativne jedinice /programi i projekti i td.EBRD Europska banka za rekonstrukciju i razvoj

EC Europska komisija

FAO Organizaca Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivreduGEF Globalni ekoloki fondIBRD Meunarodna banka za obnovu i razvoj (grupacija Svjetske banke)IDA Meunarodna razvojna agencija (grupacija Svjetske banke)IFC Meunarodna finansijska korporacija (grupacija Svjetske banke)

NGO/ENGO Nevladine organizacije / Okoline nevladine organizacijeOECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

Sida vedska meunarodna razvojna agencijaUNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj

USAID Amerika agencija za meunarodni razvojWB Svjetska banka

WWF Svjetski fond za zatitu divljih ivotinja

Druge kratice i akronimica. Oko/PRIBLINOCDM isti razvojni mehanizamCHP kombinovano toplotna i elektrina enrgijaCOC nandzirani lanac (tj. COC certificiranje, utvrivanje porijekla drveta)CTL sjei na mjeru(Skandinavska metoda sjee drveta)DH toplansko grijanje

DIR Drvna industrija RubiniLVA Nisko vrijedni sortimenti (Low Value Assortments)

C celuloza

d.o.o. drutvo ograniene odgovornostiDP drvo za ploe


7/97

vii

Druge kratice i akronimiDS suha materija

DI/NFI dravna inventura umaF furnirski trupac

FSC umski sistem certificiranjaGDP bruto domai proizvodGK gazdinske klase

i.a. izmeu ostalogitd. i tako dalje

npr. na primjer

O debla za sjeuob dijametar sa korom

PD prostorno drvo

PL pilanski trupci

RES obnovljivi izvori energije

SFM odrivsistem upravljanja umaPU/FMP umski plan upravljanjaTO tehnika oblovinaub dijametar bez kore

Simboli.. u tabeli znai danema brojane vrijednosti0 u tabeli znaida vrijednost se kree u rasponu od 0,5 do 0- u tabeli znai daje vrijednost 0% procenat

Mjerne jedinicel litar

god. godina

cal kalorija

g gram

h atha hektar

J dulM milion

m3 kubni metar

ms kubni metar zapremine punog drveta

m3sob kubni metar zapremine punog drveta sa korom (mjereno na kori)

m3sub kubni metar zapremine punog drveta bez kore (mjereno ispod kore)

m3l kubni metar na panju

m3st kubni metar sloenog drveta

s sekunda

t tona (metrina tona), 1000 kgtce tona ugljenog ekvivalenta

toe tona naftnog ekvivalneta

W vat

Wh vat sati


8/97

1

SAETAK

Cilj ovog istraivanja je analiza koliine i kvalitete nie vrijedne drvne sirovine koja se trenutno koristineuinkovito ili ostaje neiskoritena, te analiza mogunosti za poveanje koritenja i dodatne vrijednosti udaljnim segmentima proizvodnje. Uraeno je iroko istraivanje iako su i vrijeme i sredstva za ovakavustudiju bili ogranieni. Meutim, miljenje ekspertnog tima je da su izvedeni zakljuci i predstavljeni

prijedlozi za daljnje korake relevantni i bazirani na temelju pouzdanih podataka i informacija.Glavni izvor informacija su podaci iz druge dravne inventure uma provedene od 2006 - 2009., kao igodinji izvjetaji o gospodarenju dravnim umama pojedinih entiteta. Ovi podaci su paljivo analizirani sobzirom na glavni cilj ove studije. Glavni zakljuci ove analize su:

Planirani obimi sjea, a prema donesenim planovima gospodarenja umama, je uoljivo nii odtekueg zapreminskog prirasta u izdanakim i visokim umama;

Realizovani obim sjea je manji nego je planirani. U visokim umama obim sjee iznosi oko83% od planiranog, a u izdanakim umama taj obim iznosi oko 42% od planiranog;

Postoji znaajan potencijal za poveanje obima sjea, posebno u izdanakim umama;

Postoji potreba i mogunost za poboljanje upravljanja i koritenja izdanakih umama ipretvorbu istih uma u vii uzgojni oblik;

Postoji znaajan potencijal za poveanje obima sjea (do planiranog nivoa u planovimagospodarenja) u visokim umama radi proizvodnje nie vrijednih sortimenata.

Znatne koliine drvne sirovine, koje nisu pogodne za pilansku preradu mogu biti isporuene izizdanakih i visokih uma, kao vaan izvor sirovine u energetskom sektoru;

Ne postoji razvijeno trite za nie vrijedne umske drvne sotrimente radi ega su i nii obimisjea;

Koritenje uma mora biti plansko i zasnovano na zakonskim odredbama.

Ne postoje Zakonske osnove u RS niti u FBIH, za intenzivnije korienje izdanakih uma, Novijim zakonskim rjeenjima potrebno je jasno definisati mogue sisteme gospodarenja u

izdanakim umama u razliitim uslovima,

Treba izraditi dugorone smjernice gospodarenja umama, sa jasno definiranim ciljevimagospodarenja umama, sistemima gospodarenja za pojedine tipove uma, posebno nainimakonverzije izdanakih uma, i dinamikom iste, kao i strukturi visokih uma koje e biti podignutena tim povrinama.

Zbog male veliine i teritorijalne nepovezanosti privatnih umskih posjeda, prava odluivanja,novi pristupi u koritenju izdanakih uma, najvjerojatnije u poetku bi se provodili samo udravnim umama od strane umarskih poduzea.

Ovo istraivanje pored stanja u BiH umarstvu ukljuuje i analizu koritenje nie vrijednih drvnihsortimenata u drvnoj industriji. Treba se naznaitida su umarstvo i pilanski sektor u BiH imali posebnustudiju u 2010. god. u okviru FIRMA projekta (pogledati izvjee Tritepilanskih trupaca u BiH, 17.august 2010.) Ovo istraivanje potvrdilo je donekle glavne zakljuke prethodnih studija. Glavni zakljuci ovestudije su:

Trenutno u BiH nema industriske proizvodnje ploa od usitnjenog drveta i sve koliine ovihploaza potrebe industrije namjetaja se uvoze. Potrebno je uraditi studiju izvodljivosti (fizibiliti)mogunosti pokretanja proizvodnje ovih ploa u BiH.

Pilanski kapaciteti u BiH raspolau zastarijelim tehnologijama, loe su organizirani i nisukoncipirani , za preradu trupaca manjih dimenzija. Za uvoenje novih tehnologija treba paljivoanalizirati finansijsku i ekonomsku isplativost.

umarstva mogu isporuiti znatne koliine trupaca bukve malih dimenzija prenika i/ili duine.Treba prouiti mogunosti koritenja sortimenata iz ovakvih trupaca u odreenim proizvodima udrvnoj industriji za npr. elemente namjetaja, masivne ploe,parket, podove itd.


9/97

2

Sektori umarstva, drvoprerade i energetike trebaju analizirati kako bolje iskoristiti trenutnoneiskoritenu sirovinu i dodati joj vrijednost.

Pilansku preradu oblovine malih dimenzija mogue je vriti koritenjemsavremenih inovativnihtehnologija koje se baziraju na velikom kapacitetu ove sirovine i boljoj klasi. U trenutnim bh

okolnostima malo je vjerovatno da bi se naao investitor koji bi uloio u postrojenja visokogkapaciteta prerade. No, to bi eventualno bilo izvodljivo, npr., u sklopu nekih sabirnih centara manjevrijednih umskih drvnih sortimenata vezanih za odreene regije bogate umama.

Energetski sektor se nije posebno prouavao u ovoj studiji, ali vrst stavovog tima je da ovaj sektor moraimati vanu ulogu za razvoj umarstva i drvoprereivakog sektora u BiH. umarski sektor prua dobremogunosti za razvoj energetskog sektora i zatitu okolia, veekoritenje domaih izvora za proizvodnjuenergije, poboljanje uslova za pravilno gospodarenje i pretvorbu izdanakih uma, poveanje zaposlenost ururalnim podrujima itd. Glavni zakljuci su:

Postoje znaajne koliine raznih drvnih sirovina prikladnih i dostupnih za prizvodnju energije- npr.drvo loegkvaliteta i mala stabla iz izdanakih uma, ostaci sjeaiz visokih uma.

Sadanje koritenje ogrjevnog drveta je neuinkovito i treba biti unaprijeeno u moderni energetski

sistem, zadovoljavajuispecifine potrebe ruralnog stanovnitva. Najefikasnije koritenje energije drveta je u drvnoj industriji i toplanama, a naroito kada je u

kombinacijiproizvodnja toplotne i elektrine energije.

Glavni zakljuci

Navedena problematika je detaljnije analizirana i predstavljena za oba bh. umarstva i drvno industrijskisektor (poglavlja: 4, 5, 6 i 7), te se jasno da zakljuitisljedee:

1. Izdanake umeineokojedne treineumskog podruja uBiH.

2. Godinjiprirast u izdanakim umamaje daleko niiod prirasta u visokim umadakle, konverzijaizdanakih u visoke ume je u potpunosti opravdana i ekonomski poeljna. Sva umska preduzeaimaju u svojim planovima gospodarenja planirane aktivnosti o postupnom prevoenju izdanakihumau visoke ume, ali se te aktivnosti ne provede temeljito i aktivno zbog nepostojanja ili niskedobiti pri tim aktivnostima.

3. Ulaganje u konverziju izdanakih u visoke ume je isplativo ulaganje koje e u potpunosti bitifinansijski opravdano u razdoblju od 40 do 50 godina. U meuvremenu veliki dio trokovaprevoenjamoebiti subvencioniran potpunijim i boljim koritenjem sortimenata iz izdanakih umau drvopreraivakojindustrije za proizvodnju razliitih proizvoda, kao to su: elementi za ljepljene

ploe, palete, ogrijevno drvo, peleti / briketei, celuloza itd., za koje bi ulazna sirovina bila nievrijedni sortimenti.

4. Treba uraditi studije izvodljivosti i pilot projekte sveobuhvatnog plana za aktivnosti; a) konverzijeizdanakih umau visoke ume na odgovarajui nain, b) uvoenjeposebnih tehnologija u pilanamazabolje koritenjesortimenata pomjera 16-25 cm, uz intenzivno i selektivno koritenjeovih drvnihsortimenata za biomasu i sirovinu za energiju, to bi trebalo imati potporu sektora umarstva na svimnivoima. Ovi primarni razvojni projekti trebali bi biti sufinansirani koritenjem OKFsredstava ikredita od EBRD-a, Svjetske banke i sl.

5. Akcijski plan razvijen u sklopu ovog istraivanjaje prikazan u nastavku i predstavlja aktivnosti kojesu identificirane kao one koje e osigurati kontinuitet aktivnosti na svim razinama u BiH u ciljuunapreenjaumarstva i drvne industrije u BiH, pod uvjetom da i dugoroni i kratkoronirezultatidoprinose razvoju oba sektora, ali takoei razvoju BiH ekonomije.


10/97

3

Tabela 1: Akcioni plan

Studija/Projekat Glavne aktivnosti

Prioritet

Vremenski

period

Odgovornost

1. Objavljivanje rezultataistraivanja, zakljukai prijedloga

1.1 Priprema relevantnog informativnog materijala1.2 Organizacija i realizacija rasprave na okruglim

stolovima u svim kantonima/regijama1.3 Informiranje politikih struktura, strunihagencija, investicionih agencija isl.1.4 Informiranje ire javnosti

visok

jan-juli,2013.

FIRMA

/ORGUT

2.Pilot projekatkonverzije izdanakihuma u visoke

2.1 Selekcija odgovarajuih sastojine i inventuratrenutnog stanja2.2 Odluka o nainu gospodarenja, obimu sjea inainu transporta drvne mase2.3 Nabavka neophodne opreme i obuke radne snage

2.4 Sjea odabranih stabala i izvlaenje drveta2.5 Inventura neposjeenih stabala i mjerenjekvalitete i veliine posjeenih stabala2.6 Cost/benefit analiza operacije2.7 Procjena budueg rasta i dodate vrijednosti usastojini2.8 Odabir DP putem tendera ili javnih natjecanjaukljuujui organizacije za potporu i finansiranje

visok

2013/2014.

Nadlenaentitetskam

inistarstvai

dravnapreduzea

3.Gospodarenje kakvalitetnijimizdanakim umama

3.1 Elaboracija pravilnog sistema gospodarenjaizdanakim umama sa ciljem poveanja rasta ivrijednosti ume pregled prezentiranih naznaka3.2 Analize potreba za implementaciju zabrana iobaveza iz Zakona o umama.3.3 Pregled mogunosti i prijedlozi posebnihdirektiva/uputa za umskoprivredna dravnapreduzea pri gospodarenju dravnim izdanakimumama.3.4 Pregled potreba za podrku dravnom/privatnomsektoru i prijedlog finansijskih aktivnosti3.5 Predstavljanje rezultata projekta umarskimdravnim preduzeima i privatnim umoposjednicima

visok

2013.

Nadlenaentitetskaministarstvai

dravnapreduzea

4.Studijapotranjeindustrijskog proizvoda 4.1 Identifikacija i odabir proizvoda koji e bitiukljueni u studiju s obzirom na dostupne drvnesirovine4.2 Procjena domae potranjeza odabrane proizvode4.3 Pronalaenje potencijalnih izvoznih trita izahtjeva istih

visok

2013.

Nadlena

entitetska

ministarstvai

dravna

preduzea

5. Poboljanje pilansketehnologije

5.1. Analiza i izbor najoptimalnijih tehnologija zaekonominu obradu trupaca manjih dimenzija u BiH5.2. Istraivanje fizikih i mehanikih svojstvaelemenata dobijenih iz trupaca malih promjera v

isok

2013/2014.

Nadlena

entitetska

ministarstv

idravna

preduzea


11/97

4

6. Pilot projekt energije izdrvne mase

6.1 Predstudija6.1.1 Identifikacija i odabir odgovarajue lokacije(industrije, toplane, bolnice, kole itd.)6.1.2 Procjena zahtjeva za toplinsku i elektrinuenergiju i potranje za energentima6.1.3 Plan energetske isporuke6.1.4 Procjena investicije i trokova

6.2 Fizibiliti studija i projektno rijeenje6.3 Izvedbeni projekat

visok

2013/2014.

Na

dlenaentitetska

min

istarstvaidravna

preduzea

7. Dopunske predfizibilitistudije

7.1 Predfizibiliti studija za pilane7.2 Predfizibiliti studija za proizvodnju mediapan

ploa7.3 Predfizibiliti studija za proizvodnju iverica

7.4 Predfizibiliti studija linije peleta7.5 Predfizibiliti studija za druge proizvodnje

visok

2013.

Nadlena

entitetska

ministarstvai

dravna

preduzea

8. Studijsko putovanje 8.1 Priprema studijskog putovanja8.2 Studijsko putovanje u vedsku i druge baltike

drave ili drave sa slinim iskustvima, ekolokimuslovima i umama n

izak

201

3.

BiHdravne

ustanove,

FIRM

A

9. Model formiranjaumarskog preduzea

9.1 Izbor umarskih poduzea i odabir jednog kaopotencijalnog modela9.2 Odobrenje kantonalnih i Federalnevlade/ministarstava ukljuujui potrebne dozvole zarazvoj i testiranje novih organizacijskih struktura,novih metoda i tehnologija za gospodarenje umama,sjeu, prodaju i snabdjevanje drvnim sirovinama dopotencijalnih krajnjih potroaa.9.3 Predstudija odabranog umarskog poduzeaidentificiranje i predlaganje izmjena organizacije,administracije, reima upravljanja umama i sl. teprepoznavanje potreba obuke zaposlenika.9.4 Obuka zaposlenika, razvoj novih metoda rada,

organizacijsko restrukturiranje itd.9.5 Inplementacija alternativnog sistema upravljanja i

organizacijske strukture i sl.

srednji

2013

/2015.

Nadlenaentitetska

ministarstvaidravna

preduzea


12/97

5

1 UVOD

1.1 Osnove

Projekat pod nazivom Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (FIRMA) je petogodinjiprojekat sponzoriran od strane Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID) i vedske agencije zameunarodni razvoj i saradnju (Sida) koji je zapoeo sa aktivnostima tokom septembra 2009. godine.Projektne aktivnosti e podravatiodriv ekonomski rast, zapoljavanje i poveanje prihoda domainstava u

Bosni i Hercegovini. FIRMA ima glavne urede u Sarajevu i Banja Luci.

Osnovni cilj projekta FIRMA je stvoriti odriv ekonomski razvoj. Poboljana konkurentnost preduzea natritu ocjenjuje se po poveanju prodaje i izvoza, rasta zaposlenosti i sposobnosti suoavanja skonkurentskim pritiscima koji proizlaze iz globalne ekonomije. Program prua potporu malim i srednjimpoduzeima u tri oblasti (drvoprerada, turizam i zanatski sektor) za rjeavanje problema u razvoju. Toukljuuje lou kvalitetu ili dizajn proizvoda, neadekvatno brendiranje i marketing, slabu povezanost saglobalnim tritima, ogranienu kvalifikacionu strukturu radne snage i nepovoljno finansiranje. Daljni ciljprojekta FIRMA je pruanje pomoi u rjeavanju politikih prepreka za rast privatnih poduzea u ciljnimsektorima.

Cilj je tehnika pomo malim i srednjim poduzeima u tri sektora osposobljavanjem da se nose sakonkurentskim pritiskom i trinimzahtjevima. FIRMAje podrana odCardno Emerging Markets SAD, Ltd(Arlington, VA), s podizvoaima konzorcija SIPU International (Stockholm, vedska), JE AustinAssociates (Arlington, VA), Making Cents International (Washington DC), Orgut Consulting AB(Stockholm, vedska), Pi Consulting (Sarajevo, BiH) te 12 regionalnih i lokalnih ekonomskih razvojnihagencija u BiH.

ORGUT osigurava tehnike savjetnike prvenstveno u drvopreraivakom sektoru. Cilj je poveati prodajuvrjednijih drvnih proizvoda kroz poboljanje dizajna proizvoda, kvalitetu proizvoda i sigurnost, primjenusavremene tehnologije za veu produktivnost, fleksibilnu i efikasnu proizvodnju, ali i poboljanje vjetineradne snage i sposobnosti na temeljima zahtjeva privatnog sektora.

Ova studija - "Mogunostikoritenja nie vrijednih drvnihsortimenata i konverzija izdanakih umau BiH"uraenaje u saradnji ORGUT Consulting AB i Cardno Emerging Markets SAD, a implementira je FIRMAzapodrku umarstvu i drvopreraivakomsektoru.

1.2 Ciljevi i opseg studije

Cilj ove studije je analiza koliina i kvaliteta nie vrijednih drvnih sortimenata u BiH, a zatim organizacijaprikupljanja i mogunosti transporta ovih sortimenata na definisanu lokaciju. Potom analiza tehnologijapilanske prerade trupaca manjih prenika i manjih duina, te analiza moguih proizvoda i tehnologija udrvnoj industriji baziranih na nie vrijednim drvnim sortimentima.

Realizacija ovog zadatka na bolji nain povezuje resurse umarstva i drvne industrije. To povezivanje seogleda preko investicija u nove tehnologije za prikupljanje i obradu nie vrijednih sortimenata i umskogotpada, nove tehnologije u pilanskoj preradi drveta i nove tehnologije, nove proizvode drvne industrije sajeftinijom ulaznom sirovinom i boljim koritenjem postojeih resursa. To u isto vrijeme stvara uslove zarazvoj novih preduzea i vee radno angaovanje ruralnog stanovnitva u podrujima gdje se najvie vreredovna i planirana sjea uma

USAID sida FIRMA projekat BiH je odobrioprogram rada (SOW) koja sadri aktivnosti i zadatke koje trebaprovesti, a nalazi se u prilogu studije.


13/97

6

1.3 Uinakstudija i izgled izvjetaja

Ovu studiju uradio je tim lokalnih eksperata iz oba bh. entiteta uz podrku dva meunarodna eksperta izHrvatske i vedske

Radovi su zapoeti u julu 2012 godine kada se tim susreo u Sarajevu. Tokom jedne sedmice odrani susastanci sa predstavnicima FIRMA projekta sa relevantnim organizacijama i pojedinim strunjacima kako bi

se prikupilo to vie osnovnih informacija. Tada su pripremljeni i dogovoreni Zadaci studije.

Tijekom ljeta i poetkom jeseni (juli-septembar) 2012. g. plan rada za studiju je zavren, nakon ega jeuraen preliminarni izvjetaj.

Prvi statusni izvjetaj je predstavljen ORGUT-u poetkom septembra sa kratkim osvrtom na uraeno.

U periodu od septembra do decembra rad je nastavljen sa posjetama umarskim i drvopreraivakimpoduzeima u BiH i Hrvatskoj. Tijekom tih posjeta i razgovora s kljunim ljudima, dobivene su informacije ostanju i mogunostima koritenja nie vrijednih drvnih sortimenata.

Nacrt konanog izvetaja pripremljen je u novembru i decembru, a predstavljen je u Sarajevu na

seminaru/radionici 6.12.2012. sa predstavnicima FIRMA i 40 drugih sudionika iz dravnih resornihinstitucija, umarstva, drvne industrije itd.Izvjetaj je u decembru dopunjen i dovren na bosanskom i engleskom jeziku.

Nakon toga, prvo je Orgut izvrio editiranje prevoda na engleski jezik, a potom je FIRMA projekat izvrioeditiranje obje verzije studije i objavio ga stavljanjem na svoju web stranicu u aprilu 2013. godine.


14/97


15/97

8

2.2.2 Pilanska industrija

Pilanaska industrija i trite pilanskih trupaca u BiH posebno je obraena u prethodnoj studiji FIRMAprojekta te predstavljena u izvjeu Saw Log Market Assessment, 17. 08. 2010. (ORGUT Consulting AB /Anders Tosterud i Mats Nordberg). Glavni zakljuci studije su:

"Postoji znatan nesrazmjer izmeu ponude i potranje. Procjenjuje se da je potranja 2-3 puta vea od

ponude, zbog toga to su instalirani kapaciteti rezanja preveliki. Znatan dio industrije je zastario i istroenzbog neodravanja te ga ini nekonkurentnim. Postoji puno vrlo malih lokalnih pilana. Kvalificiranaprocjena pokazuje da je samo 20% pilana konkurentno. Dakle, vrlo je teko procijeniti stvarnu konkurentskusposobnost koja bi pokazala veliinu potranje, osim samo navodei da konkurentna potranja vea odsadanje ponude za rezanje, da opskrba znatno varira u koliini i kvalitetu, a na kraju i najvanije, daopskrba ograniava irenje drvne industrije. U cjelini, industrija nije zadovoljna s opskrbom, to se tiekvalitete i koliine, kao i vremenskih rokova i pouzdanosti isporuka. Predvianja rasta pokazuju da bipotranja mogla rasti od 2,5 do 5,4 milijuna kubinih metara 2020. godine, uz pretpostavku da je godinjirast od 2-8%.Opskrba drveta za rezanje se ne moe poveati u istom tempu kao potronja drveta. Potencijal zakratkorono poveanje koliine domaeg drveta treba biti na razminiranju, izgradnji cesta, smanjenimdimenzijama trupaca i poveanu aktivnost u tzv. niskim i privatnim umama. Akosu sve te mogunosti

iskoriste u potpunosti, mogue jepoveati obim sjeedo milijun kubnih metara u periodu od deset godina. Sobzirom da epotranja i dalje biti znatno vea od ponude, potporu drave treba usredotoiti na davanjeprednosti ovoj konkurentnoj industriji ".

Opskrba za konvencionalno rezanje u pilanskoj industriji nije u okviru ovog istraivanja. Meutim, razvojpilanske industrije i proizvodnja piljenog drveta za daljnju obradu u BiH ili izvoz e utjecati na opskrbuLVA koritenja u drugoj industrijskoj ili energetskoj proizvodnji. S druge strane, moda budua dostupnost iopskrba onog to se trenutno definira kao LVA takoer ima jak utjecaj na mogunost proirenja sektorapilanske industrije, npr. prema efikasnoj opskrbi trupaca dobre kvalitete, ali male dimenzije koja se trenutnoskoro ne koristi.

U navedenom istraivanju Saw Log Market Assessment se nadalje navodi:"Postoji potencijal za poboljanje performansi u industriji prerade drva u sljedeim podrujima: industrijskastruktura, dodana vrijednost proizvoda, poveana operativna uinkovitost, smanjeni uvoz drvnih proizvoda,rast marketinkih aktivnosti i poboljanje poslovnog odnosa sa dobavljaima. Sadanje trite drveta(prodaja i kupovina) ima znatan potencijal za poboljanje, primjer je efikasnije koritenje aukcijskih prodajatrupaca kao nain analize trinih promjena i formiranja cijena ".

"Nakon rata, dravne preduzea su ukinuta, djelomino ugaena ili rasprodana, dajui prostor i poslovnemogunosti za privatne firme. Vlada je uinila napore za privatizaciju sektoaar s polovinim rezultatima.Mnoge nove manje pilane formirane su uglavnom za lokalno trite, bez ili sa malo mogunosti zaostvarivanje prihoda od izvoza bez vee konkurentnosti. Znatan dio tih novih pilana osnovane su bez dravnekontrole i dozvola. To je jedan od razloga prekomjernog kapaciteta prerade.

Trenutno ima oko 1.500 pilana u odnosu na 61 prije rata. Veina velikih pilana su sa tehnologijama iz 1970-ih i 1980-ih, koje su uglavnom zastarjele tehnologije sa 30-50 godina rada. Manje pilane obino nisu ustanju proizvesti visoke kvalitete drveta za izvoz i rade uglavnom za domae trite. Meutim, unato timproblemima drvni sektor igra vanu ulogu u BiH privredi, zaposlenosti i izvozu. Nacionalna potronja drvnihproizvoda je mala i glavni fokus mora biti na izvozu drvnih proizvoda, po mogunosti s visokom dodanomvrijednou. Glavna konkurentska prednost BiH u globalnom tritu je niska cijena rada, dobri umskiresursi i blizina trita EU ".

2.2.3 Industrija ploa od drveta

Domaa industrijaploastog namjetaja je uglavnom ovisna o uvozu raznih vrsta ploa na bazi drveta.Dosadanja ulaganja u drvni sektor nisu obuhvatala revitalizaciju fabrika ploa od usitnjenog drveta zbogvelikih investicionih trokova, pa su nuna strana ili zajednika ulaganja u ovu oblast prerade drveta.40%


16/97

9

uvoza proizvoda od drveta u BiH ine ploe od usitnjenog drveta , to je u 2011 godini iznosilo 72 milionaBAM. Za moguu proizvodnju ploa na bazi usitnjenog drveta i proizvoda od biomase treba uraditikvalitetnu analizu na osnovu podataka II dravne inveture uma koja bi dala odgovor o sirovinskoj osnovi imogunosti podizanja kapaciteta za navedene proizvode. To bi bila znaajna informacija i za potencijalnestrane investitore.

2.2.4 Druge drvne industrije

Drvni sektor je jedan od tri sektora koji imaju pozitivan trgovinski bilans. On uestvuje u ukupnom izvozu s11,16 %, odnosno u apsolutnim vrijednostima, izvoz drvnog sektora u 2010. godini iznosio je 813.946.335BAM, od 7,3 milijarde BAM ukupnog izvoza. Drvna industrija BiH danas je organizirana u okviru veegbroja malih i srednjih preduzea privatnog vlasnitva, dok u jednom broju preduzea, posebno u oblastiproizvodnje namjetaja, jo nije zavrena vlasnika transformacija. Procjenjuje se da godinja vrijednostproizvodnje sektora iznosi preko milijardu BAM, pri emu se vie od dvije treine plasira na inozemnotrite. Drvna industrija BiH sa svojim potencijalima spada u najznaajnije industrijske grane. Okosnicudrvne industrije ini proizvodnja sljededih proizvoda:

elementi za namjetaj,

sve vrste namjetaja (tapacirani, masivni od punog drveta, ploasti, spavae sobe, dnevne sobe,djeije sobe, kuhinje, trpezarije, uredski namjetaj, namjetaj za kole i vrtie, predsoblja, vrtnegarniture),

graevinska stolarija,

parketi i podovi,

rezana graa,

montana drvena gradnja,

masivne ploe,

palete i drveni ambalani materijal.

2.2.5 Energetski sektor

Ukupni prirast biomase na naoj planeti se procjenjuje na cca 130 milijardi tona su he materije (nakonisparavanja vode) svake godine, to je jednako 660.000 TWh godinje. Globalna potronja bioenergije je oko15.000 TWh godinje, to predstavlja cca 15% svjetskih potreba za energijom. Za polovinu stanovnitva naZemlji biomasa predstavlja osnovni izvor energije.

Drvna biomasa predstavlja svu umsku drvnu masu (drvee stablo, kronje) i jedan je od najstarijih izvoraenergije. Ostaci koji nastaju prilikom sjee ume (drvni isjeci, granje, lie, panjevi), kao i ostaciindustrijske prerade drveta predstavljaju obnovljivi izvor energije koji ima velike potencijale zaiskoritavanje i ijim koritenjem doprinosimo ouvanju ivotne sredine i otvaranju novih lokalnih radnihmjesta.

Trenutno je iz drvne biomase najvie u upotrebi ogrjevno drvo koje se koristi u obliku cjepanica. Meutimovaj oblik koritenja energije nije u potpunosti efikasan, jer klasine pei i kamini koje se koriste udomainstvima ne obezbjeuju njegovu maksimalnu iskoristivost, a samim tim ni dugoronu ekonomskuisplativost.

Najznaajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju energije je je umska drvna masa (ogrjevno drvo i umskiostatak) i drvni otpad iz drvopreraivake industrije. Ostaci biomase iz poljoprivredne proizvodnje imaju

znaajan energetski potencijal, koji je najveim dijelom ogranien na podruja sjeverne i sjeveroistoneBosne. BiH se nalazi na samom poetku rjeavanja problema upotrebe biomase iz umarstva. Rezultati IIDI pokazuju da BiH raspolae velikim godinjim potencijalom biomase za energetske potrebe, oko 3


17/97

10

miliona tona drvne supstance, a koja velikom dijelom ostane neiskoriten. Mogunost njenog veeg iefikasnijeg koritenja zavisi od spremnosti nadlenih institucija, odnosno zakonske regulative.

Postojei trend rasta interesa za koritenjem umske biomase nee zaobii BiH. Ovaj interes moe biti ansaza razvoj umarstva, ruralni razvoj BiH, ali moe imati i izrazito negativne posljedice u degradaciji umskihekosistema. Rjeavanju ovog problema treba se pristupiti paljivo i struno, uz suradnju svih zainteresovanihstrana kroz zajednike projekte i razmjenu iskustva. Preduzea drvne industrije uglavnom drveni ostatak iz

procesa mehanike obrade koriste za obezbjeivanje toplotne energije za svoje pogone, a viak koriste zaproizvodnju briketa peleta u manjim kapacitetima ili prodaju firmama koje imaju vee instalisane kapaciteteza proizvodnju briketa ili peleta.

2.2.6 Upravljanje i gospodarenje umama u Bosni i Hercegovini

Vlasnici dravnih uma u BiH su entiteti;Federacija BiH i Republika Srpska, dok oblik lokalnog posjeda naddravnim umama (opinske ume) ne postoji.

Dravnim umama i umskim zemljitem gospodare dravna preduzea u skladu sa entitetskim zakonima oumama1. Prema Zakonu o umama Federacije BiH iz 2002. godine, dravnim umama u vlasnitvuFederacije BiH upravljaju Federalna uprava i kantonalne uprave, a poslove gospodarenja dravnim umama,

Federalno ministarstvo ugovorom prenosi na kantonalna ministarstva. Kantonalna uprava ustupa ume iumska zemljita na gospodarenje umsko-privrednim drutvima. U skladu sa Federalnim zakonom oumama iz 2002.godine i Uredbom o umama na podruju kantona posluje jedno umsko-privredno drutvo,koje se smatra korisnikom uma. S obzirom na takvu zakonsku odredbu, kantonalna preduzea umarstvaimaju razliite resursne osnove za gospodarenja u pogledu povrina, zaliha, prirasta, koliine i kvalitetasjeive drvne mase, to ima odraza i na uspjenost poslovanja preduzea. Pored prirodnih resursa preduzease meusobno razlikuju i u pogledu ljudskih i materijalnih resursa. Trenutno u Federaciji BiH egzistira osamkantonalnih umskoprivrednih drutava i etiri samostalne umarije koje nisu formirale kantonalnopreduzee.Broj zaposlenih u preduzeima umarstva Federacije iznosi 4.439.

Prema Zakonu o umama Republike Srpske iz 2008. godine, dravnim umama upravlja i gazdujeMinistarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede preko Agencije za ume. Agencija za ume obavlja

odreene struno-tehnike i kontrolne poslove od opteg interesa. Dio poslova gospodarenja umama iumskim zemljitem, odnosno koritenje uz obavezu njegovog odravanja, obavlja Javno preduzeeumarstva "ume Republike Srpske". Ovo preduzee trenutno ima u svom sastavu 23 umska gazdinstvakoja nemaju svojstvo pravnog lica, u kojima je uposleno 4.130 radnika. Dakle, u preduze ima umarstva uBiH je ukupno zaposleno 8.569 radnika.

Privatni umski posjed je u prosjeku relativno mali i fragmentiran na vie djelova. Trenutno se ne raspolaesa tanim brojem privatnih umovlasnika i veliinom njihovih posjeda, a procjenjuje se da u BiH ima oko500.000 vlasnika sa prosjenom veliinom umoposjeda oko 0,5 ha (Glck et al, 2010). Privatnim umamaupravljaju njihovi vlasnici u skladu sa zakonom. U Federaciji BiH prema Zakonu o umama iz 2002. godine,kantonalne umske uprave izrauju umskoprivredne osnove za privatne ume za podruje jedne opine.

Kantonalne uprave su obavezne da obavljaju strune poslove u pogledu gospodarenja privatnim umama

(doznaka, primanje i klasiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje umsko-uzgojnih radova, uvanje izatita uma) ili da izvre prenos odreenih poslova na kantonalna umskoprivredna drutva. Uredba oumama ovu problematiku tretira na slian nain, dok se u Prijedlogu novog Zakona o umama predvia davlasnici privatnih uma prenose obavljanje strunih poslova, strunog nadzora i strunih savjetodavnihposlova na Federalnu upravu uz odreenu nadoknadu.

U skladu za Zakonom o umama Republike Srpske poslove zatite, uvanja i koritenja uma u privatnojsvojini obavljaju njihovi vlasnici, dok je izvrilac struno-tehnikih poslova Agencija za ume. Takoe,Zakon doputa organizovanje udruenja privatnih umovlasnika u cilju unapreenja stanja uma isprovoenja mjera odrivog gospodarenja. U Republici Srpskoj od 2006. godine postoji udruenje privatnihumovlasnika Naa uma koje djeluje na lokalnom nivou, dok u Federaciji BiH za sada ne postoje slinaudruenja i asocijacije.

1

1 Trenutno ne postoji Zakon o umama u Federaciji BiH. Zakon o umama iz 2002. godine je stavljen van snage

odlukom Ustavnog suda, a Uredba o umama koja je bila u primjeni od tada, takoe je postala nevaea. Trenutno je uproceduri donoenje novog Zakona o umama.


18/97

11

U BiH povrina uma proizvodnog karaktera je oko 2.170.000 ha. Od toga je oko 1.470.000 ha u dravnomvlasnitvu, dok je ostalo (oko 700.000 ha) u privatnom vlasnitvu. Ukupno dravnih visokih umaproizvodnog karaktera ima oko 1.063.000 ha, dok je izdanakih oko 409.000 ha. U privatnom vlasnitvu odukupno 700.000 ha uma proizvodnog karaktera, ak434.000 ha je izdanakog porijekla (oko 62 %).

Relativno velike povrine izdanakih uma u Bosni i Hercegovini su nastale degradacijom visokih uma(uma sjemenskog - generativnog porijekla) u razliitim vremenskim periodima u istoriji, kao rezultatrazliitog pristupa u gospodarenju umama, odnosno koritenju uma, koje je najee imalo stihijski

karakter. Najvee povrine izdanakih uma u dravnom vlasnitvu u BiH nastale su u periodu austrougarskevladavine i nakon Prvog svjetskog rata u vrijeme kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (od 1929. godineKraljenine Jugoslavije). Privatne ume u BiH su u veini sluajeva izdanake, kao posljedica dugogodinjegnaina gospodarenja, sjee pojedinanih stabala, uglavnom radi snabdijevanja ogrjevnim drvetom. Situacija utom pogledu nije promijenjena ni danas kada se radi o privatnom umskom posjedu.

Intenzivno i planski se gospodari dravnim umama. Meutim, unutar njih, zahvaljui prethodnim zakonskimrjeenjima, u izdanakim umama se sjeklo mnogo manje od mogunosti, odnosno od prirasta. Preduzeaumarstva su imala obavezu sjea u izdanakim umama na relativno malim povrinama radi njihovogprevoenja u vii uzgojni oblik, dok se u ostatku izdanakih uma sjeklo vrlo malo. Ako se potrebe lokalnogstanovnitva za ogrjevnim drvetom nisu mogle podmirivati iz visokih uma, jedino tada se posezalo zasjeama u izdanakim umama.

Zakonsko rjeenje o gospodarenju umama na principu kontinuiteta gospodarenja je primjenjivano samo uvisokim umama. Da je ovaj princip nametnut i za izdanake ume (gdje bi se gospodarelo niskim uzgojnimoblikom), u njima bi se sjekla vea koliina drvne mase. Kada je done seno ovakvo zakonsko rjeenje ( 50tihgodina prolog vijeka), izdanake ume su imale vrlo male zalihe, te je u njima sjea bila nerentabilna.tavie i da se sjekla, drvna masa ne bi mogla biti iskoritena zbog nepostojanja trita. Pored toga velikekoliine ogrjevnog drveta su se obezbjeivale iz visokih uma tako da nametanje bilo kakvih sjea na veimpovrinama u izdanakim umama nije dolazilo u obzir.

Posljedica takvog rada je kontinuirano poveanje zaliha u izdanakim umama (koje nisu prevoene u viiuzgojni oblik). Slina je situacija i u privatnim umama. Usitnjeni posjedi i naputanje sela, dovel i su dosmanjenja sjea u pomenutom periodu i poveavanja zaliha. Izmeu dvije dravne inventure uma (od 1966.i 2008.) dolo je do poveanja zaliha izdanakih uma sa 28 mil. m 3na oko 82 mil. m3 krupnog drveta. Od

82 mil. m3 zaliha u dravnim umama na zalihu u izdanakim umama otpada oko 36 mil m3.

Danas argumenti za nekoritenje, odnosno nepotpuno koritenjeizdanakih uma nepostoje. One ve imajuznaajnu zalihu drvne mase ijombi se prodajom mogli podmiriti trokovi rada u izdanakim umama.Meutim, potrebno je prije poveanja sjea u izdanakim umama razviti (organizirati) trite radiracionalnog koritenja drvne mase- sortimenata manje vrijednosti.


19/97

12

3 MEUNARODNA ISKUSTVA

3.1 Iskustva iz Hrvatske

3.1.1 Uvod

Hrvatska je zemlja s kojom BiH dijeli najduu granicu (vie od 1000 km) i neminovno ima znaajan utjecajna gospodarstvo. To je najvei trgovinski partner, takoer i na podruju drvne industrije. Hrvatska i BiH

imaju slian odnos dravnog i privatnog umskog vlasnitva. Iako im je sastav uma netodrugaiji, objezemlje dijele slinu tradiciju umarstva iz vremena Austro-Ugarske Monarhije. Sve ove znaajke, zajedno shrvatskim naprednijim poloajem u pristupanju EU-a i u ostalim integracijskim procesima, ini Hrvatskuidealnom za potrebe ovog istraivanja.

3.1.2 umeu Hrvatskoj

umarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a to je vrlo dobru reputaciju u regiji za veliku strunost. Hrvatskoumarstvo upravlja resursom od posebnog dravnog interesa, resursom velike vrijednosti u smislunacionalnog gospodarstva, prirode i ouvanjabioloke raznolikosti.ume i umsko zemljite u Hrvatskoj (2.688.687 ha) iznosi 47,5% od ukupne povrine zemlje. Kategorija

gospodarskih uma u Hrvatskoj (2.416.107 ha) obuhvaa sve ume koje nisu proglaene kao zatitneposebnim zakonom, a to ne znai da su sve ekonomske ume ekonomski odrive. Slika je jasnija kadauzmemo u obzir 1,1 milijuna ha uma u krkoj regiji, gdje umarstvo ima iskljuivo zatitnu funkciju gotovobez iskoritavanja. Osim toga, postoji 233.908 ha zatienihuma i uma posebne namjene, gdje se sjea neobavlja.

Tabela 2: umske povrine po vlasnitvu

Povrina % Ukupno dravne

Dravne ume- Hrvatske ume 2.018 987 75,1% 78,4%Dravne ume- drugi posjednici 87.930 3,3%Privatne ume 581.770 21,6%Ukupno 2.688.687 100,0%

Veina uma (78,4%) u Hrvatskoj su u vlasnitvu drave, to je postao netipian omjer za europskaumarstva gdje prevladava privatno vlasnitvo. Nema veih programa povrata nacionaliziranih uma, iakopostoje neke znaajne povrine vraene pojedincima. Nedavno je nekih 15.000 ha uma vraeno Katolikojcrkvi.

Tabela 3: Obrasle povrine po tipu uma

ume ponamjeni

Godina

inventure

Obrasle povrine po tipu

VisokeIzdana

keDegradirane

Kulture PlantaeSveukupnoikareibljac

Makij

Garizi Ukupn

ha

Gospodarske1996. 1 162 892 485 269 6 863 27 12 786 317 0 15 713 1 981 032

2006. 1 161 130 499 308 71 008 47 18 987 445 60 390 1 835 2 168 874

Razlika 1 762 14 353 38 589 64 145 19 6 201 128 60 390 13 878 187 842

Zatitne1996. 23 485 15 188 8 246 36 438 226 8 947 0 4 47 624

2006. 46 707 28 750 36 572 4 488 4 557 3 481 49 098 5 696 378 130 630

Razlika 23 222 13 562 28 326 4 452 4 118 3 255 40 151 5 696 375 83 006

Posebne

namjene

1996. 41 164 4 379 1 318 0 2 397 191 3 906 0 184 49 633

2006. 75 724 5 391 14 881 99 2 265 969 18 214 3 934 14 103 278

Razlika 34 560 1 012 13 564 99 131 778 14 309 3 934 170 53 645

Ukupno1996. 1 227 541 504 279 6 900 30 13 203 329 0 15 901 2 078 289

2006. 1 283 561 533 359 75 595 54 23 437 513 70 021 2 227 2 402 782

Razlika 56 020 28 928 80 479 68 695 23 10 234 183 70 021 13 674 324 493


20/97

13

Tabela 3 pokazuje povrine uma po namjeni. Moe se vidjeti da su povrine uma znatno porasle izmeudvije umskogospodarske osnove podruja kao posljedica bolje statistike i zaputanja poljoprivrednogzemljita. Jedina iznimka su podruja plantaa topola (uglavnom) koje su smanjene za 86%.

Tabela 4: Drvne zalihe

Ukupna drvna zaliha 397.963.000

Godinji prirast 9.643.117

Prosjena godinja sjea (1996-2005) 4.204.700% prirasta iskoriten (1996-2005) 43,6%

Kvaliteta uma je bolja u dravnim umama u kojima je drvna zaliha po ha 151,7 m3/ha u odnosu na privatneume s 135 m3/ha.Gospodarenje dravnim umama obavlja dravno poduzee "Hrvatske ume" koje je odgovorno zagospodarenje 2,018 mil. ha. Ovo je velika organizacija s vie od 8.500 zaposlenih i godinjim prihodom od250 mil. eura. Ima dunost gospodarenja, obnove i zatite dravnih uma. Preduzee ima kljunu ulogu uumarstvu Hrvatske s veinom drveta proizvedenog na njihovom podruju gospodarenja.Privatni umarski sektor karakterizira visok stupanj fragmentacije, ne samo u veliini estica, ali i mnogivlasnici sada ive u gradu, nedostaje im umarsko znanje i tradicija, a vrlo malo vlasnika je u udruenjima.Unato takvoj situaciji, resurs u privatnom vlasnitvu ima potencijal da dugorono bude izvor d rva, pod

uvjetom da se primjene popravne radnje.Privatne ume su bili jako zanemarene sve do 2006 . godine, kada je formirana umarska savjetodavnasluba. umarska savjetodavna sluba je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova u okviru javnihovlasti, poboljanje gospodarenja umama u privatnim vlasnitvu. Ona je zapoela s radom poetkom 2007. godine kao mjera Vlade da smanji trokove, ova agencija je pridruena Hrvatskim umama u 2010.Godini.Zatita prirode postaje sve vanija, ali povrine pod zatitom nisu znaajno narasle u posljednjih nekolikogodina. Situacija moe biti promijenjena s uvoenjem ekoloke mree NATURA 2000.godineHrvatska je u potpunosti FSC certificirana od 2002. godine i sve drvo koje dolazi iz dravnih uma se prodajekao certificirano. U ovom trenutku ne postoji plan za certificiranjeprivatnih uma.

3.1.3 Izdanakeume

Izdanake ume su nastale putem namjernog ili nenamjernog procesa degradacije visokih uma. One sunastale iz potrebe za ogrjevom i usljed loeg gospodarenja u prolosti, a nedavno, kao posljedica neuspjelogobnavljanja visokih uma. Glavne vrste drvea koje ine izdanake ume su: kitnjak, medunac i cer, crnika,bukva, grab, kesten, joha, bagrem, itd.Zakon zahtijeva da sve jednodobne ume, ukljuujui izdanake, prirodno obnavljaju pomou oplodnih sjea.Iznimke su sastojine crne johe, topole, vrbe i bagrema koje se mogu obnoviti istim sjeama i ponovnimpoumljavanjem i izdancima iz panja (bagrem).Imajui u vidu esto potvreno pravilo da su degradirani izdanake ume na dobrim stanitima, ciljgospodarenja za veinu izdanakih uma u dravnom vlasnitvu je da ih se pretvori u visoke uzgojne oblike.Kao dio ovog procesa esto se radi konverzija s istom vrstom drvea (hrastovi, bukve, kesten itd.), dok u

ostalim sluajevima treba provesti i zamjenu glavnih vrsta drvea koje su nestale u procesu degradacijaprirodnih biljnih zajednica (izdanake ume graba).Financijska odrivost je takoer ograniavajui faktor u umskouzgojnim operacijama u izdanakimumama, s visokim udjelom rada i niskom vrijednosti sortimenata (uglavnom ogrjevno drvo, rijetko tehnikodrvo). U proizvodnji drva za ogrjev, najvii ulaz je troak rada za prekrajanje drva na metarsku duinu injihovo slaganje u prostorne sloajeve, kao tradicionalan nain prodaje drva za ogrjev. Na metarske duice seizrauju u umi, dodajui dodatne trokove prijevoza na cestu, ponekad pomou konja. To je gotovo upotpunosti naputeno u Hrvatskoj i ogrjevno drvo iz sjee (ne samo iz izdanakih) prodajese kao viemetricai kao takva se privlai na umsku cestu. U daljnjoj optimizaciji, drvee iz kojih se moe izraditi samo ogrjevprodaje se na panju za kupca koji onda vri sjeu i izvlaenje uz prilagoenu cijenu. Na primjer, prva klasagrabovog ogrjeva (vrlo dobra vrsta) na cesti kota 16 po prm, a isti proizvod na panju e kotati 14 poprm. Razlika u cijeni je ba tolika da stimulira privatne poduzetnike ili lokalno stanovnitvo da kupuje

jeftiniji ogrjev uz koritenje vlastitog rada.umskogospodarska osnova podruja iz 2006. godineje znaajno poveala etate, ali glavnina drvne mase edoi iz veeg koritenja visokih, a ne izdanakih uma. To znai da se zbog niske financijske isplativosti,


21/97

14

izdanake ume ne smatraju prioritetom, a pod sadanjim propisima ne oekuje se da e se to dogoditi.Postoje tendencije za izdanake ume da se napravi i odaberuone koji su na dobrim stanitima za konverzijuu visoku umu, srednje kvalitetne izdanake ume na mjestima gdje postoji potranja za ogrjevom da senjima tako trajno gospodari i sastojine koje e biti proglaene kao energetske ume gdje e gospodarenjeomoguiti iste sjee u kratkim ophodnjama.Poseban sluaj su degradirane ume i one su definirane kao izdanake ume koje su dodatno degradirajuispaom, poarom i loim gospodarenjem. Mali dio takvih sastojina moe se pretvoriti u vii uzgojni oblik,

ali u veini sluajeva, taj proces e zahtijevati velika sredstva i dugo vremena. Kako su mnoge od tihdegradiranih uma na ekoloki osjetljivim stanitima, to je najbolje ostaviti ih negospodarenim i odrati ihkao zatiene ume za bioloku raznolikost i zatitne svrhe. U sluajevima iskoritavanje takvih sastojina birezultiralo malim koliinama drveta, ali velikim ekolokim rizikom.

3.1.4 umskekulture i plantae

Slino BiH, u umarstvima u bivoj Jugoslaviji sutokom ezdesetih i sedamdesetih godinabile velike akcijepoumljavanja. Prema Pravilniku umske kulture su definirane kao umjetno osnovane sastojine vrsta drveaizvan podruja svoga stanita, a plantae kao umjetno podignute sastojine koritenjem agrotehnikih mjera smogunou uzgoja poljoprivrednih biljaka izmeu redova.

Ova poumljavanja su bila usmjerena na poveanje udjela etinjaa u odnosu na listae u ukupnoj drvnojzalihi. Cilj je bio i poumljavati ogoljene povrine, a dodatna masovna poumljavanja su se koristila upolitike svrhe za izgradnju socijalistikog duha kod mladih generacija. S tim politikim pritiskom,razumljivo je da su se uinile mnoge strune greke u izboru vrste i stanita, te su se mnogi od tih nasadaborili za opstanak. U svakom sluaju, rezultat je bio da se velike povrine uma sada pokrivene kulturama iplantaama koje zahtijevale dodatnu njegu, a tokom godina i prve prorede. Kada javna sredstva za takveaktivnosti nisu bila vie dostupna, a uzgojne mjere u mladim sastojinama smatrane gubitkom, to jeneizbjenodovelo da ove plantae (ili kulture) bile zaputene.Ipak, s vremenom one su rasle i akumulirale znatnu drvnu masu i hitno ih se trebalo proreivati kako sene bipotpuno pogorale.Od crnogorinih vrsta koritene su: smreka, obini bor, crnibor, alepski bor, europski i japanski ari,borovac, duglazija itd. Od listaa su se u plantaama uzgajali razliiti klonovi i kultivari vrbe i topole.Smjernice gospodarenja propisane su tako da su u principu ove kulture i plantae uglavnom smatranepionirskim vrstama koja bi trebale stvoriti uvjete za ponovno uvoenje autohtonih vrsta i koliko god je tomogue, tim povrinama trebalo je gospodariti do kraja ophodnje i omoguiti ulazak autohtonih vrsta izsusjednih povrina. Nakon dovrne sjee, treba uspostaviti ume odgovarajuih autohtonih vrsta. To jeosobito sluaj za pogreno odabrane vrste. Neke iznimke od pravila su crni i alepski bor u mediteranskojregiji gdje slue za ouvanje stalnog umskog pokrova, neke sastojine smreke u blizini svog prirodnog arealase prirodno obnavljaju i planatae vrbe i topole na aluvijalnim tlima koja nisu prikladna za hrast, ali su dobrastanita za topole i vrbe.Pitanje se postavlja na koji na nain opravdati ove mjere financijski, pogotovo u vrijeme kada nije bilo tritaza celulozno drvo. Rjeenje je pronaeno u tzv. aritmetikim proredama gdje se sijee svaki drugi ili treired, ostavljajui vie prostora za preostala stabla da akumuliraju prirast i tako pripreme za dovrnu

sjeu.Trite za celulozno drvo se obnovilo i ekonomska odrivost tih mjera je pomognuta koritenjemharvesterske tehnologije, kojom se moe postii visoka produktivnost.Taj primjer moe biti primjenjiv i u BiH zato to je jednostavan i jeftin, a tu je i dobro trite za celuloznodrvo (Natron). Harvesteri jo nisu dostupni u zemlji, ali vrijedi razmisliti o kupnji nekoliko takvih strojeva,to moe biti podrano uz koritenje meunarodne pomoi.

3.1.5 Iskoritavanje umau Hrvatskoj

Ukupa sjea iz dravnih uma iznosi manje od polovice godinjeg prirasta u razdoblju 1996 . - 2005.Godinjasjea je narasla nakon razdoblja 2006. (kada je izraena umskogospodarska osnova podruja) na oko 5milijuna m3, s ciljem da se postigne 6,2 milijuna m3do 2015. godine

Iznos sjee koji dolazi iz privatnih uma nije u potpunosti poznat. Slubeni podaci kae da je oko 100 do130,000 m3, ali su procjene da bi to moglo biti i do 10 puta vie.Broj vlasnika je 599.056, a prosjeni psjedje manji od jednog hektara. Privatne ume su pokrivene Zakonom o umama i moraju imati deset oginje


22/97

15

osnove gospodarenja umama. U praksi, s nekim iznimkama, privatne ume su uglavnom negospodarene iproizvode uglavnom drva za lokalno stanovnitvo.Postoji tendencija da se povea sjea tijekom godina kako bi se osiguralo vie sirovine za lokalne drvneindustrije. Komercijalni menadment Hrvatskih uma je jako pod utjecajem Ministarstva i mnoge odlukenisu utemeljene na profitabilnosti.Vrlo velika podrka se daje proizvodnju biomase i stoga se stvorio velikipritisak na dostupnosti drva pogodnog za toplane. Hrvatska ima vie od 95% uma prirodne strukture,obnovljenih prirodnim putem i relativno malo, plantanog umarstva. Meutim, politika biomase e morati

raunati na podizanju brzorastuih nasada energetskog drva.

3.1.6 Prodaja drva i manjevrijedni sortimenti

Glavna metoda nabave oblovine za potrebe pilanske industrije je po godinjim ugovorima. Javne aukcijesudjeluju s manje od 5% ukupne prodaje.Postoji est glavnih kategorija koritenja oblovine: pilana etinjaa, pilana liara, proizvodnja furnira, pilaneliara s dodanom vrijednou, ogrjevno drvo, drvo za celulozu i drvne ploe te izvoz.Industrija je vrlo rascjepkana s vie od 1000 malih i srednjih subjekata s tipinim kapacitetom izmeu 2.000do 50.000 m

3godinje. Postoje dve celulozne industrije i jedna tvornica ploa male proizvodnje. Trenutno je

pilanska industrija prekapacitirana (procjene se kreu od dva do etiri puta).

Cijene su kontrolirane od strane Ministarstva s nekim elementom fleksibilnosti. Vie od 95% oblovine seprodaju tvrtkama u Hrvatskoj, 5% se izvozi i prodaje na aukcijama.Trenutni uvjeti kreditiranja s H su 45, 60 ili 90 dana, ovisno o ugovorima. Industrija je podran od straneH tako da je prosjena naplata 107 dana.Odbor s lanovima iz industrije i Hrvatskih uma donosi odluku o godinjoj dodjeli pilanskih trupaca. Sustavraspodjele pogoduje onima koji zapoljavaju vie ljudi i imaju vii stupanj finalizacije.Na temelju toga, moemo rei da ne postoje uvjeti slobodnog trita zbog fiksne cijene i sustava raspodjele.U analizi potencijala za LVA, moramo uzeti u obzir injenicu da se u Hrvatskoj velika koliina ogrijvnogdrva koristi na tradicionalan nain, uglavnom za domae stanovnitvo u iznosu oko 1.000.000 m3.Takoer, industrija panela, celuloze i papira godinje troi 1,04 milijuna m 3 drva (Belie dd, Iverica(Kronopan, Bjelovar Iverica, Drvenjaa Fuine, a izvoz je 400.000 m3).Realno, ako se povoljnije cijene za ove vrste drva mogu postie na domaem tritu, izvoz bi se mogao bitilako zaustaviti.Postojao je plan Swedspana za otvaranje velike tvornice iverice u sredinjoj Hrvatskoj, meutim, ti planovisu stavljeni na ekanje.

Tabela 5: Potencijali proizvodnje LVA u Hrvatskoj

umska biomasa d.o.o. tvrtka ker H d.o.o. zakljuila je preliminarne ugovore za prodaju sjeke uukupnom iznosu od 622.000 m

3. Osim toga, ona je dobila pismo namjere za jo 938.000 m3biomase. Ako

ovo ostvari, to e iznositi 1,56 milijuna m3. Moe se zakljuiti da glavna konkurencija za manje vrijednesortimente dolazi iz sektora biomase. O sektoru biomase e biti rijei kasnije u tekstu.

3.1.7 Trite biomase

Drvna biomasa, ili upotreba drva u razliitim oblicima za grijanje i proizvodnju energije je u velikoj potranji

u posljednjih pet godina u Hrvatskoj. Subvencije i tarifni sustav potiu rast sektora u cilju poveanja udjelaenergije iz obnovljivih izvora kao zamjena fosilniim gorivima. Potranja je bila tako velika i kako bi jerijeili, Hrvatske ume su stvorile internu strategiju za biomasu u 2009. Cilj je bio rjeavanje pitanja i

Ukupna koliina dostupna danas 2 532 000 m3

Dodatne budue mogunosti 500 000 m3

Ukupno 3 032 000 m3

Trenutne ugovorne obaveze 1 040 000 m3

Lokalna potronja ogrjeva 1 000 000 m3

Predugovorne obaveze za biomasu 622 000 m3

Ukupno 2 662 000 m3


23/97

16

uklonjanje pritiska na ogranieni resurs koji ponekad dolazi iz nerealnih pritisaka. Vaan motiv je takoerpristupanje Hrvatskoj EU i ispunjavanje ciljeva EU do 2020: 20% energije iz obnovljivih izvora, 20%poveanje energetske uinkovitosti, 20% smanjenje emisija staklenikih plinova i 10% ukupne potronjebiogoriva u odnosu na benzin i dizel).U spomenutoj strategiji, trenutni potencijal za proizvodnju biomase za energetske potrebe je 1.103.958 m

3s

ukljuenom postojeom potronjom ogrjeva te ukidanjem izvoza ogrjevnog drva industriji ploa. To dolazi uobzir uz uvjet da lokalna prodaja ogrjeva bude unosnija od izvoza. Do 2015. godine mogue je ostvariti

godinju proizvodnju od 1.433.814 m

3

do propisanog etata, pod uvjetom da ne postoji izvoz prostornog drvaza drvnu industriju, te da nema poveanja u potronji drva domae industrije ploa, celuloze i papira.Postojao je plan dodatnog potencijala od 450.000 m

3biomase iz novih energetskih nasada, ali iz dananje

perspektive, s nedostatkom financiranja tih plantaa, nije vjerojatno da e se onipodii.Strategija je takoer izradila izraun trokova topline proizvedene iz biomase.

Tabela 6: Proizvodni trokovi trita biomaseTroak (HRK)

Proizvodni trokoviza 1 MWh 390,7

Oekivana dobit (5%) 19,5

Ukupno 405,0

Za usporedbu, cijena za proizvodnju jednog MWh topline iz lo-ulja iznosi prema trenutnim cijenama, oko300 kuna.Stoga bi bilo potrebno subvencionirati prodajnu cijenu MWh iz biomase u iznosu od oko 100 kuna. Naravnoda na taj odnos utjee razina cijena fosilnih goriva, te koritenje toplinske energije iz biomase postajeisplativo ako cijena lo ulja bude vie od pet kuna po litri. Osim toga, profitabilnost proizvedene energije izbiomase je vrlo osjetljiva na cijenu prijevoza sjeke, to distribuirane sustave koji se nalaze u umovitimpodrujima ini najprofitabilnijim. Svaki drugi aranman s duim transportima udaljenostima ini cijeluinvesticiju marginalno profitabilnom ili u kombinaciji s drugim faktorom neprofitabilnom i rizinom (toukljuuje subvencije). S druge strane, struktura investicije u biomasu je takva da zahtijeva stabilnu cijenubiomase i zajamene koliine, a to je teko postii. Iz umarske perspektive, biomasa je zanimljiva jer je

jednostavno rjeenje za prodaju svih proizvoda od drva, bez obzira na vrstu i kvalitetu, kad e sve biti ionakousitnjeno. Ipak, vrlo je lako napraviti gubitak na biomasi zbog malih mari na cijenu i injenica da cijenatreba biti standardizirana u zemlji ili regiji, to neke lokacije i tehnologije ini skupima i potencijalnogubitakim. umarstvo treba prilagoditi gospodarenje kako bi proizvodnja biomase bila profitabilna, a toukljuuje i sjeu veeg intenziteta, koncentriranije sjeine, stablovnu metodu privlaenja za usitnjavanje naumskoj cesti.Iz perspektive drvne industrije, posebice proizvodnje iverica, biomasa predstavlja veliku opasnost jer senatjee za istu vrstu sirovine, a to je uvelike zbog subvencija ime nastaje nelojalna konkurencija. Industrijatakoer tvrdi da proizvodnja ploa produuje koritenje drva, a time je ekoloki povoljnije koristiti drvoumjesto ga sagoriti u pei.

3.1.8 Sluajevi iz drvne industrije

Miljenje drvne industrije je bilo ispitano na nekoliko posjeta poduzetih kao dio ove studije, a to susudjelovanje na 3. Kongresu pilanara u Slavonskom Brodu i posjet drvnoj industriji DIR Rubini uJastrebarskom kod Zagreba.Kongres pilanara se bavio uglavnom posljedicama ekonomske krize na trite, smanjenjem potranje zasvojim proizvodima i moguem poveanju cijena drvnih sortimenta od strane Hrvatskih uma. Uzprekapacitiranost u industriji, dodjela drva je uvijek vrua tema. Moglo bi se zakljuiti da je drvna industrijau Hrvatskoj (kao i u BiH) previe ovisna o lokalnoj sirovini i sigurno postoji nedostatak poticaja traitisirovine drugdje. Razumljivo je da industrija oekuje jeftinu, lokalno dostupna dobru sirovinu s pouzdanomopskrbom, ali ponekad nije mogue postii sve to. Umjesto poboljanje vlastite uinkovitosti, mnogi pilanari

su u potrazi za lobiranjem politikih struktura kako bi osigurali povoljnije uvjete. Ovo je rizina strategija jerkako europska i svjetska trita postaju sve vie otvorena, to je sve tee osigurati zatitne mjere za lokalnudrvne industrije od strane drave. Ukupna razina tehnologije u obje zemlje je prilino niska, a proizvoaiimaju velikih potekoa da postignu veu vrijednost na tritu, a oni su uglavnom proizvoai polugotovih


24/97

17

proizvoda poput dasaka i elemenata. To je zaarani krug, jer niska profitabilnost koi investicije utehnologiju, to rezultira u niskoj konkurentnosti i niskoj profitabilnosti. Kongres je uvijek prilika zaproizvoae drvne tehnologije pokazati najnovije strojeve, ali postoji osjeaj da je to izvan dosega za mnogeod sadanjih pilanara. Koristei mnoge osobne kontakte, pilanari su odgovorili da oni ne nalazemanjevrijedne sortimente kao vrlo privlanu opciju, jer oni e radije drati tehnologija, vrsta i dimenzija skojima su dobro upoznati.DIR Rubini je drvna industrija u Jastrebarskom kod Zagreba osnovana 1988 . godine kao obrt. Vlasnik je

gospodin Ivan Rubini ija je obitelj radi u tvrtki. U tom razdoblju su proizvodili drvne oblo ge za podove izidove. Poeli su uvoziti drvo ruske smreke i bora, i to je bio poetak njihove drvne industrije. U 1995.godini on je uloio u novi pogon proizvodnje i skladita. U 1997 . godini uloio je u dvije nove suare i tadasu poeli izvoziti u Austriju. U 1999. godinije sagraena nova pilana kapaciteta 900 m3/mjeseno za bukvu ihrast. U 2000. poinje raditi nova proizvodna linija za elemente . U 2003. godini Rubini uloio u pilanuBratstvo 1400.DIR "Drvna industrija Rubini" uglavnom izvozi u razliite zemlje svijeta, kao to su Italija, Slovenija, Egipt,Belgija. Danas, ima 93 zaposlenih (dvije smjene), koji rade u primarnoj proizvodnji (pilana) i konanojproizvodnji (dvije linija za proizvodnju elemenata). Osoblje radi u dvije smjene. Za svoje glavne proizvode, ato su elementi, koriste drvo hrasta i bukve.Netipino za Hrvatsku, oni su rijeili problem neadekvatne dostupnosti trupaca etinjaa uvozom iz Rusije,iako su takoer bili motivirani guom strukturom drva vrsta koje rastu u Sibiru. Na drugoj liniji proizvodnje

bukovih i hrastovih elemenata od lokalnog drva, industrija oslanja na lokalne izvore. Na pitanje o mogunostikoritenja LVA, odgovor je bio negativan, iz istog razloga kao i kod drugih. Naime rije je o nesklonosti dapokuaju druge pravce osim poznatih proizvoda i tehnologija.

3.1.9 Zakljuci

Na temelju hrvatskog iskustva, kao vanog trgovinskog partnera BiH, moe se zakljuiti da su postojalislini problemi u svjetlu ovog projekta. Tu je slina prekapacitiranost drvne industrije u obje zemlje to jerezultiralo u stalnoj borbi kako bi se osiguralo dovoljno sirovine. umski resurs Hrvatske je sline veliinekao u BiH, a zbog slinog umarske tradicije, postoje potencijali za poveanje proizvodnje. U usporedbi sBiH, ume u Hrvatskoj su u boljem stanju, s vie kapaciteta za rast i drvom vie vrijednosti, pogotovo hrastalunjaka. Utjecaj ilegalne sjee i pretjerane sjee jepuno manje izraen u Hrvatskoj(pogotovo kao posljedicarata). Obje zemlje imaju problema sa umskim podrujima pod minama, to predstavljajedan veliki prirodniresurs nesiguran za koritenje. Hrvatska je takoer imala problema s negospodarenjem u umskim kulturamai plantaama, ali je poela to rjeavati u posljednje vrijeme, to moe biti dobar primjer za BiH.Dostupnost dravnih sredstava pomogao je da Hrvatska rijei problem izdanakih uma na bolji nain, a uHrvatskoj je manji pritisak za lokalni ogrjev i ilegalnu sjeu nego u BiH. Ipak, problem izdanakih uma nijebio visoko na popisu prioriteta hrvatskog umarstva. Povrine pod izdanakim umama treba analizirati iodabrati one na dobrim stanitima za konverziju u visoku umu, one srednje kvalitete, tamo gdje postojivelika potranja za ogrjevom,te njima trajno gospodariti kao izdanakim umama i one koje treba proglasitienergetskim umama gdje bi se gospodarilo istim sjeama u kratkim ophodnjama.Slino kao u BiH, u bivoj Jugoslaviji tokom ezdesetih i sedamdesetih godina su bila velika poumljavanjagoleti. Cilj ovih poumljavanja je bio poveanje uea etinara prema liarima u ukupnoj drvnoj zalihi. Te

umske kulture nisu gospodarene ispravno zbog nedostatka sredstava i trita. U njima se akumulirala velikadrvna masa i hitno se trebalo krenuti u prorede kako bi se sprijeilo njihovo propadanje. Rjeenje jepronaeno u tzv. raunskim proredama gdje se svaki drugi ili trei red sijee, ime seostavlja vie prostoraza preostala stabla da akumuliraju prirast i pripremiti ih za konani sjeu. Trite za celulozno drvo jepronaeno i ekonomska odrivosti tih mjera je poboljana koritenjem harvesterske tehnologije, gdje se moepostii visoka produktivnost.Moglo bi se zakljuiti da je bolje iskoritenje potencijala izdanakih uma i kultura mogue, pod uvjetom dase tehnologija sjee i gospodarenja umama tome prilagodi. U nekim sluajevima za bolje iskoritenje jepotrebna promjena u zakonodavstvu.Za potrebe ovog istraivanja, bolje iskoritenje manje vrijednih sortimenata se moe postii takoerulaganjem u najnoviju tehnologiju koja e smanjiti otpad i preraditi trupce manjih promjera. irinski spajaneploe se mogu proizvesti iz vrlo malih promjera, pod uvjetom da je instalirana tehnologija i da ima dovoljnih

koliine trupaca manjih dimenzija na raspolaganju. Razumljivo je da je sa sadanjim stanjem ekonomije,malo ljudi spremno ii u kapitalne investicije, ali pilanari u obje zemlje su pokazali nedostatak interesa zausvajanje novih tehnologija i bolje iskoritenje manje vrijednih drvnih sortimenata. Kako obje zemlje imaju


25/97

18

na raspolaganju kvalitetnu drvnu sirovinu, oni su na neki nain razmaeni i nisu voljni istraivati tehnologijeproizvodnje. To je malo iznenaenje, jer su manje vrijedni sortimenti manje traeni, jeftini i stoga ih je punolake nabaviti od prvoklasnog drva. To bi trebalo predstavljati vrlo zanimljivu mogunost za poduzetnikekoji su voljni uiti, usvojiti i poduzeti potrebne rizike u primjeni novih tehnologija.Brzorastui sektor biomase izgleda kao odgovor za poboljanje upotrebe manje vrijednih sortimenata i to jejednostavno rjeenje iz umarske toke gledita. Meutim, on je rubno profitabilan, ovisi o dravnimsubvencijama i na duge staze vrlo rizino ulaganje. Nema sumnje da e rasti u budunosti, ali to e staviti

dodatni pritisak na dostupnost drveta i stvoriti konkurenciju za ostale drvopreraivae usmjerene na istu vrstusirovine.

3.2 vedska iskustva3.2.1 umski sektor

vedska je zemlja sa znaajnim umskim podrujima i ujedno jedna od najvanijih zemalja udrvopreraivakoj industriji na svijetu. Sektori umarstva i drvopreraivake industrije, ukljuujui ibioenergetski sektor, igraju znaajnu ulogu u razvoju vedske, njene ekonomije, izvoza i trgovinske bilance,zapoljavanja i blagostanja ljudi. ume nude znatne mogunosti za rad kao i dobre prilike za turizam,slobodne i druge aktivnosti. ume takoer predstavljaju znaajne biotope za mnoge biljke i ivotinje i

znaajne su za sekvestraciju ugljen-dioksida.

umartsvo i drvopreraivaka industrija predstavljaju najznaajnije poduzetnike sektore u vedskoj popitanju neto trgovine. Tome treba dodati i ekonomsku vrijednosti i poslove koji su povezani sa umskimturizmom, branjem gljiva i bobiastog voa, lovom itd., kao i razne sektore u kojima se koristi drvno ili drvnepreraevine u proizvodnji (industrija pakiranja, graevinarstvo, industrija namjetaja itd.).

Tabela 7: Stanovnitvo i povrina u vedskojvedskastanovnitvo i povrina

Stanovnitvo (septembar 2012) 9,5 miliona stanovnikaBNP (2011) 3.492 GSEK

Ukupna povrina ukljuujui vodene povrine na kopnuali bez mora

45,0 miliona hektara

Ukupna povrina bez mora i vodenih porina na kopnu 41,0 miliona hektara

vedska ima 22,5 miliona hektara produktivnog umskog zemljita2. Stoga je vie od pola ukupne povrinevedske pokriveno produktivnim umama. Prema opsenijoj UNECE/FAO definiciji umskog zemljita3,ova povrina iznosi vie od 28 miliona hekara.

Polovica produktivne umske povrine vedske (50%) je u privatnom vlasnitvu pojedinaca i porodica.Prosjena povrina imanja iznosi nekih 50 hektara. Tradicionalno, veina vlasnika uma su ivjeli na svojimimanjima ostvarujuiprihode od uma, esto uz obraivanje zemlje i uzgoj stoke. To je jo uvijekdominirajua situacija, ali imanjima sa farmama i umama obino upravljaju mala porodina preduzea.Danas znaajan broj vlasnika uma ima druge poslove i obino ivi u urbanim predjelima daleko od svojihposjeda.

Velike umske korporacije u privatnom vlasnitvu posjeduju jednu etvrtinu (25%) vedskih produktivnihuma dok drava posjeduje priblino 17 procenata, ukljuujui i veliku umsku kompaniju u dravnomvlasnitvu, Sveaskog AB (14%). Ostatak produktivnog umskog zemljita je u vlasnitvu drugih privatnika(6%) i drugih javnih ustanova (2%).

Bor, omorika i breza predstavljaju dominirajue vrste u vedskim umama i u potpunosti dominiraju i kaosirovina u drvopreraivakoj industriji. Hrast, bukva i drugo bjelogorino drvee ine sitan udio u ukupnojponudi industrijskog drveta i uglavnom se koriste u junoj vedskoj u mehanikoj preradi (namjetaj,

2Zemljite odreeno za umartsvo sa prosjenim moguim kapacitetomprirasta od najmanje 1 m3sob/a,zapremine debla sa korom i vrhom

3Podruje vee od 0,5ha ije kronje pokrivaju vie od 10 % zemljita


26/97

19

dijelovi namjetaja, podovi, parketi, igrake za djecu itd.). Na lokalnom nivou, te vrste su znaajne zapilansku obradu i druge oblasti drvne industrije koje se specijaliziraju za obradu tih specifinih vrsta, npr. zanamjetaj, parket itd. Ostale vrste poput johe, jasike itd. se rijetko koriste kao sirov materijal u industriji, alipredstavljaju znaajne biotope za divlje ivotinje i biodiverzitet.

Koliina umskesastojine danas iznosi nekih 2.943 miliona m3sob. Zahvaljujui odrivom koritenju uma,znaajnoj politici o umama koja zahtijeva ispravno poumljavanje nakon sjee, mjerodavno upravljanje

umama ukljuujui prorjeivanje i neophodno ubrenje uma itd. Prirataj po hektaru i koliina umskesastojine se priblino udvostruila tokom zadnjih 100 godina. Potrebno je naglasiti da se najvea prosjenakoliina umske sastojine po hektaru nalazi u umama u privatnom vlasnitvu kod pojedinaca, porodica itd.dok umarske kompanije i ume u javnom vlasnitvu openito pokazuju u prosjeku niu koliinu umskesastojine.

Prosjeni prirataj po hektaru i godini iznosi nekih 4,9 m3sob uz veliku razliku izmeu sjeverne vedske(otprilike 3,0) i june vedske (oko 6,9). Varijacije meu vrstama su jo vee.

Tabela 8: umski sektor u vedskojvedska sektor uma

Povrina uma (ECE/FAO) 28,3 MhaOstalo zemljite pod drveem (ECE/FAO) 2,4 MhaOstao zemljite 10,1 Mha

Produktivno umsko zemljite (NFI/SOS) 22,5 Mha

produktivno umsko zemljite po vrstama vlasnitva 2011.godine

privatno vlasnitvo (vlasnici pojedinci, porodice,porodina preduzea itd.)

50 %

dioniarske kompanije u privatnom vlasnitvu (preko50 % u privatnom vlasnitvu)

25 %

ostali privatni vlasnici (vedska Crkva, privatnefondacije i fondovi itd.)

6 %

kompanije u dravnom vlasnitvu (preko 50 % udravnom vlasnitvu) 14 %

ostale dravna tijela (dravne institucije, fondacije,fondovi itd.)

3 %

ostale javne ustanove (institucije, fondacije i drutvaograniene odgovornosti pod vlasnitvom ilikontrolom opina i okrunih vijea)

2 %

Ukupna gustina umske sastojine4, bez zatienog umskogzemljita, od ega je

2.943 Mm3sob

bijeli bor 39,0 %

norveka omorika 41,9 % ostale etinarke 1,0 % breza 12,2 % jasika 1,5 %

joha 1,4 %

hrast 1,1 %

bukva 0,6 %

ostalo listopadno drvee 1,2 %

Prosjena gustina umske sastojine 131 m3sob/ha

ukupni godinji rast produktivnog umskog zemljita 111 Mm sob ukljuujui sve tipove iskoristivog zemljita 117 Mm3sob

Ukupna sjea (2011) 89 Mm sob

neto sjea (2011), od ega je 72 Mm sub trupci za piljenje 34.5 Mm3sub

4Zapremine debla sa korom i vrhom


27/97

20

celulozno drvo 31.2 Mm3 sub

ogrjevno drvo 5.9 Mm3 sub

ostalo 0.5 Mm3 sub

3.2.2 Sektor drvne industrije

Industrija papira i celuloze, kao i pilane, dominiraju vedskom drvno-preraivakom industrijom. vedska jeveliki proizvoa i izvoznik papira razliitog kvaliteta i rezane grae. vedska je drugi najvei izvoznikpapira, celuloze i rezane grae na svijetu (poslije Kanade).

Oba ova sektora su dugo vremena predmet velikog restrukturiranja i veliki broj manjih i starih pilana jezatvoreno. Meutim, cjelokupna proizvodnja se neprestano poveava poto su preostale pilane moderniziranei takopostale konkurentnije zbog vee proizvodnje. Izgraene su i neke nove pilane.

Tvornice celuloze su obino dio tvornica papira ukojima se obavlja najvei dio proizvodnje celuloze. Neketvornice celuloze, koje nisu integrirane u proizvodnju papira, fokusirane su na proizvodnju celuloze zatrite. U nekim sluajevima tvornice papira i celuloze su dio pilana, iako veina pilana nisutakve.

Sa druge strane, industrija proizvodnje drvenih ploapredstavlja marginalni sektor u vedskoj danas i venekoliko desetljea ima smanjenu proizvodnju i profit. Ova grana industrije pati, izmeu ostalog i zbog jakekonkurencije istonoevropskihproizvoaa i veina fabrika je zatvorena. Na lokalnom nivou, proizvodnjaiverica i vlaknatica imaju jaku konkurenciju u energetskom sektoru kao sirovi materijal, posebno u

proizvodnji briketa. Najznaajnija koliina sirovog materijala koji je prethodno koriten u proizvodnjidrvenih ploase sada koristi kao gorivo u energetskom sektoru.

Daljnja prerada i poboljanje drvnih proizvoda su takoer veoma znaajni za vedsku ekonomiju, kao iproizvodnja papira razliite kvalitete, proizvodnja drvenih kua, podova, vrata, prozora i namjetaja, to susamo neke od linija proizvoda.

Tabela 9: Sektor drvne industrije u vedskojvedska sektor drvne industrije

1975 1995 2005 2010

Potronja drveta izraena u Mm3sub, od ega 51,7 63,0 72,3 70,6 Pilane 21,7 32,3 37,2 34,5

Tvornice papira i celuloze 35,0 40,6 46,1 45,4

Proizvodnja vlaknatica 1,3 0,4 0,3 0,3

Proizvodnja iverica 1,4 1,0 0,7 0,5

Proizvodnja perploe 0,3 0,3 0,3 0,3 Manje nusproizvoda od pilana koji se troe u

proizvodnji celuloze, papira i drvenih ploa-8,0 -11,4 -12,3 -10,4

1980 1990 2000 2010

Broj tvornica celuloze 72 48 45 41

Proizvodnja, milion tona 8,7 9,9 11,5 11,9

Broj pilana, proizvodnja preko 10000 m3/a 283 260 207 150

Proizvodnja, Mm rezane grae 11,2 12,0 16,4 17,0

Broj tvornica drvenih ploa 32 18 12 7Proizvodnja iverice, km

3 1193 843 640 ..

Proizvodnja perploe, vlaknatice i mediapana, km3 .. .. 293 ..Ukupna proizvodnja, km

3 .. .. 933 702


28/97

21

3.2.3 Bioenergetski sektor

Prije pedeset godina vedska je uveliko zavisila od uvoza fosilnih gorivauglavnom raznih proizvoda nafte.vedska nema vlastitih izvora nafte, uglja ili plina i kada je 70 -ih godina naftna kriza pogodila svijet,vedska je bila suoena sa velikim problemima po pitanju snabdijevanja industrijskih postrojenja idomainstava neophodnom energijom po razumnoj cijeni. Dravna ekonomija je bila na udaru poto je cijenauvezenih fosilnih goriva drastino skoila. Uvezeno fosilno gorivo je uglavnom koriteno za grijanje, vozila i

razne industrijske procese dok su hidroelektrane i nuklearne elektrane proizvodile vei dio elektrineenergije. Domai obnovljivi izvori energije, osim hidroenergije, koriteni su samo u drvnoj industriji (ostacikore i drveta) i do odreene mjere u ruralnim podrujima od strane porodica koje su koristili drvo iz vlastitihuma. Oprema i tehnologija koje su koritenebile su zastarjele i ne previe energetski efikasne.

Od tada se vedski energetski sektor znaajno razvija. Donesena je nova politika o energiji, imajui, prijesvega, za cilj osiguravanje potrebne energije po razumnoj cijeni za industriju i vedsko drutvo, poveavajuiupotrebu domaih izvora energije i smanjujui ovisnost o uvoznom gorivu. To su bile vodee struje 70-ih iranih 80-ih godina. U kasnim 80-im i 90-im godinama posvetila se vea panja ekolokim pitanjima ismanjenju emisije ugljinogdioksida, sumpora itd., a koritenje vie obnovljivih izvora energije je postalovodea vodilja u restrukturiranju energetskog sektora i razvijanju jeftinije i energetski efikasnije tehnologije.

Danas je energetski sektor u vedskoj drastino promijenjen. Elektrina energija se uglavnom proizvodi uhidroelektranama ili nuklearnim elektranama, ali i bioloka goriva i energija vjetra se sve vie koristeu tusvrhu. Proizvodnja biolo-energije sada dostie nekih11 TWh godinje.

Transportni sektor takoer sve vie koristi bioloka goriva, iako je to jo uvijek na niskoj razini. Tokomzadnjih desetljea, upotreba biolokih goriva za vozila (etanol, biodizel, RME, biogas, itd.) je porasla od nuledo nekih 5 TWh.

Najvee promjene dogodile su se u industrijskom sektoru, i sektoru biogoriva - prvenstveno razne vrstedrveta za gorivo, kuanogotpada i treseta, danas igraju vanu ulogu u opskrbi energijom u tim sektorima.

U industrijskom sektoru osnovna grana je drvna industrija, industrija kao proizvoa / dobavlja drvnihgoriva, i kaopotroa. Znatne koliine industrijskog drvnog otpada koriteni su u ovoj industriji ve tijekom1970-ih. Ipak, koritenje biogoriva je poveano vie od 60% do danas.

U uslunom sektoru istiu se dvije razvojne grane. Direktna upotreba drvnog goriva - ogrjevnog drveta,drvne sjeke, peleta i briketa - u pojedinim kuama i zgradama gotovo se udvostruio. No, velika promjena jetakoer u primijeni tehnologije. Grijanje kuai javnih objekata danas je vie ili manje automatsko zahtijevaminimalnu runu kontrolu i ulaz i koritenje biogoriva je danas takoer est u urbanim podrujima.

Istovremeno s ovim unaprijeen je toplinski sistemi proirenjem, modernizacijom i u velikoj mjeriomoguavaju koritenje biogoriva umjesto naftnih derivata. Glavna goriva za toplane su trenutno drvnagoriva (ostaci iz uma, industrijski ostaci itd.), kuni otpad i treset. Neke toplane koriste pelete i tall-ulje iz

celuloze industrije. Izbor osnovnog goriva uvjetovan je o lokalnim uvjetima za rukovanje, skladitenje ispaljivanje - infrastruktura, blizina stambenih podruja i dostupnost goriva unutar razumne udaljenostiprijevoza, itd.

Od ukupno 60 TWh isporuenog putem toplinarskih sustava gotovo, 90% danas se koristi za grijanje ujavnim i uslunim djelatnostima. Preostalo se koristi u industriji za grijanje ili industrijske procese.Uglavnom svi vedski gradovi i vee opine se danas u velikoj mjeri griju putem sistema centralnog grijanja.

Tabela 10: Bioenergetski sektor u vedskoj

vedska Bioenergetski sektor

1970 1980 1990 2000 2005 2010

Ukupna nabavka fosilnih goriva, TWh 368 304 229 231 242 231

Ukupna nabavka biogoriva i treseta, TWh 43 48 67 91 109 141


29/97

22

3.2.4 LVA u vedskoj

Definicija LVA (sortimenata niske vrijednosti) zavisi i od kvaliteta drveta, ali i od moguih zahtjeva za

upotrebom sirovog materijala za potencijalnog korisnika. Ono to se smatra LVA u pilani moe bitinajvrijedniji sirovi materijal za elektranu, i ono to je LVA za jednog proizvoaa namjetaja moe bitikorisno za drugoga, zavisno od njihove proizvodnje i trita. Zbog toga je za potrebu ove studije vanijegovoriti o sirovom materijalu i drvnim sortimentima koji se danas ne koriste ili koji se tradicionalno nisukoristili u konvencionalnoj proizvodnji. To se vie odnosi na vedske uslove i nudi bolju priliku da sesagledaju sve opcije za razvoj u BiH i da se ui na primjeru nedavnog razvoja u vedskoj.

Sirovi materijal i drvni sortimenti u vedskoj, porijeklom iz uma, koji se danas mogu klasificirati kaosortimenti znaajni za ovu studiju, a uzimajui u obzir to je prethodno reeno, prije svega ukljuuju:

viak konvencionalnih drvnih sortimenata ostatke sjee i prorjeivanja (granje, kronje, nisko drvee, oteeno drvee) malo drvee (uglavnom od ranog prorjeivanja) vrste drvea koje je od manjeg ekonomskog znaaja za proizvodnju panjevi (nakon sjee) nusproizvodi drvopreraivake industrije (kora, okorina, deblji krajevi trupaca, piljevina,

itd.)

3.2.4.1 Viak konvencionalnih drvnih sortimenata

Kao to je prethodno reeno, vedska je velika umska zemlja sa znaajnim umskim resursima. Teoretskigledano, u vedskoj postoji znaajan viak drveta koji se moe koristiti u industriji. Godinjiprirast dostie

nekih 111 Mm3

sob, dok ukupna godinja sjea iznosi samo nekih 89 Mm3

sob. Gustina umske sastojine sepoveavala tokom prolog stoljea. Uprkos tome, vedska je znaajan neto uvoznik sirovog drvnogmaterijala za proizvodnju i energetski sektor.

Postoje razliiti razlozi za ovu situaciju. ume se ne sijeku zbog ekolokih ili tehnikih ogranienja ili zatoto se te operacije ne smatraju ekonomski odrivim. Ekoloka ogranienja ukljuuju, npr., sve vie zatienihpredjela, odredbe za sjeu osjetljivih biotopa itd. Tehnika ogranienja mogu podrazumijevati teke terenskeuslove strm teren ili vlana podruja prostori na kojima je manje vie nemogue vriti sjeu ili je tomogue ali uz velike trokove. Ekonomska ogranienja mogu zavisiti o trokovima sjee, trokovimaprijevoza (udaljena podruja) ili o niskoj kupovnoj moi potencijalnog kupca. Trita za finalne proizvodetakoer imaju znaajan utjecaj na razvoj i variranje stepena iskoritavanja uma.

5Visoka ukupna nabavka i upotreba tokom 2010 god. je rezultat neobino hladne zime tokom 2009 i naroito 2010

godine.

Finalna potronja energije u industrijskomsektoru, TWhod ega

154 148 140 153 154 149

Biogorivo i treset 33 35 43 52 55 54

Finalna potronja energije u transportnomsektoru, TWhod

Documents

Koristenje NV Sortimenata Izdanacke Sume Izvjestaj Orgut Apr 13