12
Kraj antičkog doba

Kraj antičkog doba

  • Upload
    jamar

  • View
    51

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kraj antičkog doba. Nastanak srednjevekovne Evrope. Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara u Evropu i stvaranjem varvarskih germanskih kraljevina - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Kraj antičkog doba

Kraj antičkog doba

Page 2: Kraj antičkog doba

Nastanak srednjevekovne Evrope

• Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara u Evropu i stvaranjem varvarskih germanskih kraljevina

• Dolazi do stapanja varvarske kulture sa ostacima rimske kulture; to stapanje išlo je preko primanja hrišćanstva i usvajanja latinskog jezika

• U tom procesu nastaju temelji srednjevekovne Evrope

• Na istoku je antička civilizacija trajala sve do sredine 6.veka (vladavina cara Justinijana)

Page 3: Kraj antičkog doba

• U antičkom dobu središte civilizacije bilo je u oblasti Mediterana, sa razvijenim gradovima kao ekonomskim i kulturnim centrima

• Prodor Germana doveo je do rušenja gradova, što dovodi do pomeranja težišta političke moći sa Mediterana u unutrašnjost Evrope

Page 4: Kraj antičkog doba

Početak Velike seobe naroda

• Početak Velike seobe naroda 375.god. kada su Huni prošli kroz “vrata naroda” (izmedju Urala i Kaspijskog jezera)

• Posledica seobe Huna bila je seoba germanskih plemena prema granicama Rimskog carstva

• Germani pripadaju indoevropskoj grupi naroda; prapostojbina im je bila prostor severne Nemačke, Danske i južne Švedske

• Rimljani su dozvoljavali pojedinim plemenima da se nasele na granicama carstva, pod uslovom da brane granice carstva

Page 5: Kraj antičkog doba

Goti • Prva plemena na koja su Huni naišli bili su Goti • Goti su pripadali istočnoj grupi germanskih naroda• Goti su se delili na istočne Gote (Ostrogote) i zapadne Gote

(Vizigote) • Sredinom 4.veka Goti su primili arijansko hrišćanstvo, u to vreme

hrišćanski misionari su proširili hrišćanstvo i medju ostalim istočno-germanskim plemenima: Gepidi, Vandali, Burgundi,

• Ostrogote su Huni pokorili • Vizigoti su uz dozvolu prešli Dunav i naselili se na prostoru carstva;

sukob sa Rimljanima • Bitka kod Hadrijanopolja (Jedrene) 378.god.-težak poraz Rimljana• 410.god. predvodjeni Alarihom Vizigoti su opljačkali Rim; svoju

kraljevinu su osnovali u Španiji • 711.god. vizigotsku kraljevinu u Španiji osvojili su Arabljani

Page 6: Kraj antičkog doba

Podela rimskog carstva

• 395.god. rimski car Teodosije konačno je podelio carstvo svojim sinovima

• Stariji sin Arkadije dobio je na upravu istočni deo carstva a mladji sin Honorije zapadni deo carstva

• Granica je išla Balkanskim poluostrvom, od Singidunuma do Boke Kotorske

Page 7: Kraj antičkog doba

Rimsko carstvo 395.god.

Page 8: Kraj antičkog doba

Huni

• Hunska plemena ujedinio je Atila (434-453), poznat pod nadimkom “ Bič božiji”

• Stvorio je državu od Alpa do Kaspijskog jezera

• Pljačkao je i istočno i zapadno Rimsko carstvo

• Njegovo napredovanje na zapad zaustavio je rimski vojskovodja Aecije 451.god. u bici na Katalaunskim poljima (oblast Galije)

Page 9: Kraj antičkog doba

Hunsko napredovanje u Evropi

Page 10: Kraj antičkog doba

Germanska plemena na zapadu

• Vandali: najpre su osnovali kraljevinu na Pirinejima (Španija), pod pritiskom Vizigota prelaze u severnu Afriku gde konačno osnivaju državu. Država im je opstala do 534.god. kada je osvojio vizantijski car Justinijan

• 455.god. opljačkali su Rim (termin vandalizam) • Burgundi: osnovali su kraljevinu u jugoistočnoj

Galiji, trajala je do 534.god. kada su je osvojili Franci

Page 11: Kraj antičkog doba

Hajnrih Lojtman (19.vek) “Pljačkanje Rima od strane Vandala

Page 12: Kraj antičkog doba

Pad Zapadnog rimskog carstva

• U 5.veku ono je bilo svedeno samo na teritoriju Italije, ostatak carstva su zauzele varvarske države (Vizigoti, Vandali, Burgundi)

• 476.god. voda germanskih najamnika Odoakar svrgnuo je sa vlasti poslednjeg rimskog cara Romula Augustula

• Krajem 5.veka Ostrogoti, predvodjeni Teodorihom osnivaju svoju državu na severu Italije. Tu državu je osvojio vizantijski car Justinijan 555.god.

• U ovom periodu dolazi do stapanja rimske senatske aristokratije sa germanskom aristokratijom i formiranja nove vladajuće klase (preteča budućih feudalaca)