Krmno Bilje i Soja

Utemeljeno 1897.D J E T E L I N E

DJETELINSKO - TRAVNE SMJESE S T O N I G R A A K S O J A

T R AV E

Potovani!injenica je da ste uzevi ovaj katalog pokazali interes i prepoznali opravdanu vri-

jednost krmnog bilja. Danas, kada znamo da 60 70 % ukupnih trokova stoarske

proizvodnje ine trokovi ishrane stoke, koja mora biti takove kvalitete da osigura visoke

prinose mlijeka i mesa, ne smijemo se dovesti u situaciju da ih zanemarujemo. Krmno

bilje se danas koristi na svim farmama kao najjeftiniji i samim time najekonominiji izvor

svih potrebnih hranjivih tvari za stoku i osigurava visoke, ujednaene i stabilne prinose

mlijeka i mesa. Osim toga to je hrana koja povoljno djeluje na kondiciju i zdravstveno

stanje stoke, zbog ega je ivotinje konzumiraju vrlo rado i u velikim koliinama, te koja

podmiruje dnevne potrebe za kvalitetnom krmom tokom cijele godine i u svim fazama

razvoja ivotinje.

Krmno bilje osim u ishrani ivotinja pronalazi svoju primjenu i u intenzivnoj ratarskoj

proizvodnji jer predstavlja najbolju moguu predkulturu koja obogauje tlo prijeko po-

trebnim duikom, organskom masom te ga ini rahlim i lako obradivim.

Zbog toga Bc Institut, u suradnji s vrhunskim strunjacima, godinama radi na pro-

gramu oplemenjivanja i proizvodnje krmnog bilja s ciljem stvaranja sorti koje se svojom

kvalitetom mogu nositi s dananjim visokim standardima stoarske proizvodnje i omo-

guiti Vama nesmetani rast i razvoj, bilo da se radi o malim obiteljskim gospodarstvima

ili velikim poduzeima s intenzivnom stoarskom proizvodnjom. Sve nae sorte su odli-

ne kvalitete s visokim sadrajem bjelanevina, energije, minerala i vitamina. Stabilne

su u proizvodnji te daju vrlo visoke prinose zelene mase i suhe tvari. Treba napomenuti

da su sve nae sorte oplemenjene i ispitane u proizvodnim uvjetima Republike Hrvat-

ske, to im omoguuje najbolje mogue rezultate u proizvodnji krme a dobivene su

standardnim metodama oplemenjivanja bez genetske manipulacije (bez GMO) i uz ma-

k simalnu brigu o okoliu.

Va partner, Bc Institut

Djeteline u irem smislu (sitnozrne mahunarke) su viegodinje krmne kulture, koje daju vrlo kvalitetnukrmu, visokih uroda vrlo kvalitetne mase po jedinici povrine. Budui da daju vie otkosa (3 do 6 ovisnoo uvjetima, sorti i agrotehnici) one osiguravaju ishranu stoke kontinuirano od proljea pa do jeseni, iz-ravno s polja zelenom krmom, dok se vikovi proizvedene mase sue (sijeno), siliraju (silaa, sjenaa) ilidehidriraju (brano, pelete, brikete). U proizvedenoj masi one sadre vrlo kvalitetne bjelanevine, vita-mine, hormone, karotine, organske kiseline, probavljiva vlakna i mineralne tvari, zbog ega su nezaobi-lazna komponenta u ishrani svih vrsta stoke, a naroito preivaa i konja. Naroito su cijenjenakomponenta obroka visoko mlijenog stada i podmlatka u intenzivnoj proizvodnji. Djeteline dobro raz-vijenim korijenom dreniraju tlo, a velikom masom obogauju ga organskom tvari i duikom, kojeg su ve-zale Rhizobium bakterijama, zbog ega nakon preoravanja naredni usjev daje vee urode i do 30 %.

D J E T E L I N E (Leguminoze - Mahunarke)

MIRNA

Sintetika je srednje rana sorta. Stabljika je uspravna, naraste 60 do110 cm i vie ovisno o uvjetima, otkosu i agrotehnici. Lie je krupno.Cvat je grozdast ljubiasto do svijetlo plave boje. Nakon cvatnje stab-ljika otvrdne (sjemenski usjev). Otporna je na niske temperature,suu, bolesti, a na polijeganje zadovoljavajue otporna, dugotrajnaje. Odlikuje se visokim urodima zelene mase (60 do 110 t/ha) i suhetvari (12 do 24 t/ha). Sirovih bjelanevina u zelenoj masi sadri od2,5 do 3,5 % pa i vie ovisno o starosti usjeva i otkosu (2.000 kg/ha iznatno vie). U 1 kg-1 suhe tvari sadri do 40 % E (krobnih ekviva-lenata) odnosno 5 do 5,5 MJ NEL ovisno o stadiju razvoja u kojem sekoristi. Masa 1000 sjemenki iznosi od 1,8 do 2,2 grama. Sklop nakonnicanja od oko 500 izniklih biljaka osigurava sigurne urode i due ko-ritenje. Norma sjetve je 20 do 25 kg/ha sjemena u istoj kulturi, ovi-sno o rokovima sjetve, pripremi tla, uvjetima a naroito o sijaici. Sijese u istoj kulturi i smjesama s drugim djetelinama i travama ovisnoo uvjetima i nainu koritenja.

Lucerna je viegodinja sitnozrna krmna mahunarka koja se u in-tenzivnoj proizvodnji uzgaja od 3 do sedam godina (sedmakinja) u i-stoj kulturi ili DTS-ama, ovisno o sorti, agrotehnici i uvjetima. Sije seu kasno ljeto (druga polovica kolovoza do sredine rujna) ovisno o po-druju i uvjetima, ili rano u proljee (tijekom oujka). Najvii urodimase i hranjiva postiu se u drugoj do etvrte godine. U prosjekudaje vie urode mase i hranjiva od ostalih djetelina i zato ima nazivkraljica krmnih kultura. Uzgaja se u plodoredu, ali i izvan plodoredaako due traje na dubokim, plodnim, lakim, svjeim do umjerenovlanim tlima s dubokom podzemnom vodom (1,5 do 2,0 m) na slabokiselim (pH 6.0), do slabo alkalnim tlima (pH 7,5). Ne podnosipoplave i stagnirajuu vodu tijekom vegetacije, kao ni kisela tla. Naplitkim i skeletnim tlima daje nie urode. Koristi se izravno s polja ko-njom i hranidbom na valovu, suenjem za sijeno, siliranjem s kon-zervansima (u istoj kulturi ili DTS-ama), dehidracijom za proizvodnjubrana (koncentrat), ispaom (nekoje sorte), ali i u humanoj prehraniu obliku klijanaca (zdrava hrana). Sije se u istoj kulturi i u smjesamas drugim djetelinama i travama.

LUCERNA (Medicago sativa L.)

POSAVINA

Sorta Nada je poliploidna. Determiniranog je tip rasta. Na vrhovimastabljike i grana formira glavicu crvene boje (boja mesa). Srednjekasno prispijeva za koritenje. Kasnije cvate od diploidnih sorata. Imakrupnije lie, glavicu i soniju stabljiku od diploidnih sorata, zato semoe izravno s polja due koristiti za ishranu stoke. Lie je nepra-vilno eliptino, slabo dlakavo s izraenom svijetlom pjegom u oblikunaopakog slova V. Tijekom porasta, u rozeti pri tlu, formira puno krup-nog lia na dugim peteljkama. Stabljika naraste do 90 cm ovisno ootkosu i agrotehnici te vlazi tla. Otporna je na golomrazice i bolesti.Koristi se za ishranu zelenom krmom (konja) izravno s polja ili zapripremu kvalitetnog sijena, sjenae ili silae. Daje urode od 30 do60 t/ha zelene mase, a sijena do 12 t/ha. U zelenoj masi sadri oko2,5 % sirovih bjelanevina, a u suhoj tvari od 16 do 19 %, odnosnooko 10 % E u suhoj tvari ili 5,5 do 5,9 MJ NEL. Masa 1000 zrna jeoko 1,7 grama. Norma sjetve u istoj kulturi ovisi o rokovima sjetve,pripremi tla, sijaici i uvjetima, a iznosi od 20 do 25 kg/ha. Sije se usmjesama s travama i drugim djetelinama. Koliina sjemena ovisi oudjelu u masi koji bi trebala zauzeti.

NADA

Sorta Posavina je srednje rana. Cvat je grozdast, lju-biasto plave boje. Lie je obrnuto jajasto i krup-nije. Stabljika je tanja, ali otporna na polijeganje.Naraste 60 do 100 cm i vie, ovisno o uvjetima, ot-kosu i agrotehnici. Sorta Posavina je otporna naniske temperature, suu i bolesti. U vrlo povoljnimuvjetima traje i sedam godina. Daje visoke urode ze-lene mase od 60 do 100 t/ha ovisno o uvjetima iagrotehnici, a suhe tvari 12 do 22 t/ha. U zelenojmasi sadri 2,5 do 3,5 % sirovih bjelanevina pa ivie. U suhoj tvari sadri oko 40 % E, odnosno 5 do5,5 MJ NEL ovisno o stadiju razvoja u kojem se ko-risti. Sije se u istoj kulturi ili smjesama s drugim dje-telinama i travama (DTS), ovisno o uvjetima i nainukoritenja. Masa 1000 sjemenki varira od 1,5 do 2,2grama. Norma sjetve je od 20 do 25 kg/ha sjemenau istoj kulturi, a u smjesama ovisno o uvjetima iudjelu u masi koji treba zauzeti.

D J E T E L I N E (Leguminoze - Mahunarke)

CRVENA DJETELINA (Trifolium pratense L.)

MIR

Talijanski ili mnogocvijetni ljulj je jedna od najkvalitetnijih i naj-

produktivnijih trava u naim uvjetima. Sije se u istoj kulturi,

esto kao zamjena za djetelinu, ako nisu najpovoljniji uvjeti

za njihov uzgoj i u smjesama s djetelinama i drugim travama,

ako im se eli poveati produktivnost u godini sjetve. Koristi

se i za nadosijavanje prorijeenih djetelita i tratina, kojima

se eli produiti trajanje i produktivnost, te za zatravljivanje.

Sorta Mir je poliploidna. Za koritenje dospijeva srednje rano.

Daje 4 do 6 otkosa (porasta) godinje. Odlino regenerira

tako da osigurava kontinuiranu ishranu stoke s polja od pro-

ljea do jeseni. Formira puno sonog, krupnog lia sjajno ze-

lene boje. Stabljika naraste 120 cm i vie u prvom porastu, i

u ostalim porastima formira stabljiku. Cvat je klas koji je esto

vrlo dug. Otporan je na niske temperature i bolesti. Snjeni

pokrov, ako je dugotrajan moe ga oteti, ako je visok uao u

zimu. Dobro uspijeva na svjeim, vlanim i plodnim tlima. In-

tenzivno gnojen daje vrlo visoke urode mase i hranjiva. Urodi

mase ovise ponajvie o gnojidbi duikom pa iznose od 80 do

140 t/ha, a suhe tvari u klasanju 14 pa i do 25 t/ha. U zelenoj

masi sadri oko 2,1 % sirovih bjelanevina u vlatanju pa do

1,5 % u poetku cvatnje, odnosno u suhoj tvari od 7,2 MJ NEL

u vlatanju do 6,1 MJ NEL u poeku cvatnje. Masa 1000 zrna

varira od 2,5 do 4,5 grama. Moe se sijati tijekom cijele ve-

getacije, ako je osigurano navodnjavanje. U suhom ratarenju

sije se rano u proljee, te krajem kolovoza i rujna s 20 do 30

kg/ha ovisno o krupnoi sjemena i uvjetima.

Porodica trava (Poaceae Gramineae) je jedna od najzastupljenijih porodica u biljnom svijetu. Po kakvoii produktivnosti trave se znatno razlikuju kao i po mogunosti uporabe i prilagodbe uvjetima proizvodnje.Kultivirane trave, a naroito sorte trava daju vrlo kvalitetnu krmu, visokih uroda zelene mase, suhe tvarii hranjiva po jedinici povrine tijekom koritenja, koja je bogata lako probavljivim bjelanevinama, vlak-nima, energijom, vitaminima i mineralima. Sorte kultiviranih trava traju od dvije do nekoliko godina, ovi-sno o vrsti, sorti i uvjetima. Siju se u istoj kulturi i u smjesama s mahunarkama i drugim kulturama.Koriste se na razne naine, prvenstveno za proizvodnju kvalitetne voluminozne krme. Zelena masa ko-risti se konjom ili napasivanjem, suenjem za sijeno, siliranjem (silae, sjenae), dehidracijom (brano),kao pokrovni usjev za sprijeavanje erozije, a nekoji kultivari i za portska igralita, ukrasne tratine uparkovima, ali i za zatravljivanje u trajnim nasadima. Nekoje vrste, a naroito kultivari, imaju vrlo brzi po-rast i vrlo dobru regeneraciju tako da se tijekom vegetacije mogu vie puta koristiti (4 do 6 puta i vie).Na taj nain osiguravaju kvalitetnu voluminoznu krmu od ranog proljea pa do kasno u jesen. Velikommasom korijena vrlo dobro proimaju oranini sloj, obogauju tlo humusom a gustim sklopom i strnitite tlo od erozije, naroito na nagnutim povrinama.

T R A V E (Poaceae - Gramineae)

TALIJANSKI ili MNOGOCVJETNI LJULJ (Lolium multiflorum Lam)

ENGLESKI LJULJ (Lolium perenne L.)

KLUPASTA OTRICA (Dactilys glomerata L.)

AMPION

B-15

Engleski ljulj je naa najkvalitetnija niska trava. Naraste 50 do 70 cm visoko.Tamno zelene je boje. Lie je dugo, najveim djelom prizemno, jednako iroko,sjajnog nalija. Rukavac je na busu pri tlu tamno crven do ljubiasto crven. Stab-ljika je mekana, zeljasta, glatka i sklona polijeganju. U drugom i ostalim pora-stima tjera vrlo malo generativnih stabljika. Ozimog je tipa rasta. Otporan je nabolesti i slabi mraz, tako da je zelen do kasno u jesen, dok suu podnosi slabije.Za koritenje prispijeva srednje rano u proljee. Koristi se za zasnivanje panjakai DTS-a, za napasivanje ili kombinirano koritenje to ukljuuje i konju (daje 4do 6 porasta). Takoer koristi se i za zatravljivanje mnogih novih povrina, ukra-snih i zatitnih terena, te za obnovu panjaka i DTS-a. Sjeme klije vrlo brzo. Moese sijati tijekom cijele vegetacije, ako je osigurano kienje. Dobro uspijeva nasvjeim, umjereno vlanim, srednje tekim do tekim tlima (ali ne sabijenim) s po-dzemnom vodom 50 do 70 cm. Uspijeva ak i na alkalnim tlima (pH 8,5), akoima vode. Urodi zelene mase su oko 60 t/ha i vie te oko 10 t/ha i vie suhe tvari,ovisno o vodi i gnojidbi duinim gnojivima. U zelenoj masi tijekom vlatanja sa-dri vie od 2,5 % sirovih bjelanevina, odnosno 18 % u suhoj tvari i 6,8 MJ NEL.Masa 1000 zrna varira od 1,3 do 2,9 grama. U suhom ratarenju sije se krajem ko-lovoza, tijekom rujna ili tijekom oujka s 30 kg/ha sjemena u istoj kulturi.

Klupasta otrica je vrlo rana, vieotkosna, dugotrajna i vrlo kvalitetna trava. U go-dini sjetve vrlo se sporo razvija, a od druge godine dominira u tratini i potiskujeostale vrste. Traje 8 i vie godina. Generativne vlati narastu 130 i vie cm. U dru-gom i ostalim porastima daje veliku masu vegetativnih vlati, dugog, sonog i mekoglia sivo zelene boje. Generativne stabljike su zeljaste, u cvatnji otvrdnu. Cvat jerastresita metlica. Uspijeva na gotovo svim tipovima tala od suhih do mokrih. Ot-porna je na golomrazicu, bolesti, polijeganje. Suu vrlo dobro podnosi jer ima dobrorazvijen korijen koji prodire duboko u tlo. Daje 4 do 6 porasta tijekom vegetacije.U prvom porastu tjera generativne vlati i zato je treba koristiti do poetka metlianja,jer kasnije jako ovrsne i gubi na kvaliteti i hranjivoj vrijednosti. Zelene mase daje od60 do 100 t/ha, a suhe tvari od 10 do 16 pa i vie t/ha. Poetkom metlianja u suhojtvari sadri oko 20 % sirovih bjelanevina, a krajem metlianja oko 13 %. U drugomi ostalim porastima sadri oko 19 % sirovih bjelanevina, odnosno 5,4 do 6,6 MJNEL, ovisno o vremenu koritenja. Sije se uglavnom kao komponenta DTS-a zakonju za zelenu krmu, sijeno, siliranje, naroito s lucernom, ali i u drugim DTS-a,za napasivanje, odnosno kombinirano pano-kono koritenje, jer ima dobar po-rast lia i vegetativnih vlati u vrijeme kada porast ostalih trava stagnira (sua).Stoka je napasuje vie nego ostale vrste trava. Sije se i za zatravljivanje trajnih na-sada jer dobro podnosi zasjenu. Dubokim korijenom vee tlo i sprijeava eroziju,naroito na nagnutim terenima. Masa 1000 sjemenki iznosi oko 1,0 gram. Obuve-nac se produava u kratki osat. Sije se rano u proljee i tijekom ljeta (kolovoz).Sporo klije, a norma sjetve je oko 30 kg/ha sjemena.


MAJI REPAK (Phleum pratense L.)

VLASULJA LIVADNA (Festuca pratensis Huds)

ZELENA DOLINA

Maji repak je dugotrajna kultura brdsko planinskog podruja gdje dominira u tra-tini i smjesama. U nizinskom podruju traje neto krae, ali zbog ukusnosti i kva-litete poeljna je vrsta u smjesama za konju i napasivanje, na vlanijim pa aki mokrim stanitima. Vrlo dobro obrasta sterilna stanita novih nasipa. Vrlo dobropodnosi niske temperature i dugotrajan snjeni pokrov. Ne podnosi dugotrajnusuu u nizinama. Od visokih trava najkasnije cvate, stoga djetelinsko travnojsmjesi produava vrijeme koritenja. Bolje podnosi konju od napasivanja, na-roito ovcama, koje ga prenisko pasu zbog ukusnosti. Naraste 130 i vie cm abroj izboja iz busa i lisnatost ponajvie ovisi o gnojidbi duikom. Cvat je metlica uobliku repa. Otporan je na bolesti i polijeganje stoga je nezaobilazna komponentaDTS-a s crvenom djetelinom i lucernom, pogotovo u brdskom podruju. Urod ze-lene mase iznosi oko 50 i vie t/ha, u DTS-ama i vie, u 2 do 3 (i vie) otkosa go-dinje. U vlatanju u suhoj tvari sadri oko 16 do 17 % probavljivih sirovihbjelanevina, odnosno 7,1 MJ NEL, a u metlianju oko 14 % probavljivih sirovihbjelanevina i oko 6 MJ NEL. U drugom i ostalim porastima sadri oko 16 % pro-bavljivih sirovih bjelanevina i oko 6,3 MJ NEL. Maji repak koristi se konjom uistoj kulturi, bolje u DTS-ama, za izravnu ishranu s polja, ili napasivanjem go-vedima te suenjem za sijeno, ili siliranjem (silaa, sjenaa). Sije se rano u pro-ljee i kasno ljeto (kolovoz, poetak rujna) s 12 do 15 kg/ha sjemena. Masa 1000sjemenki je oko 0,4 grama. Pri sjetvi zbog okruglog do eliptinog sjemena pomi-jea se s djetelinama i sije zajedno.

Vlasulja livadna ubraja se meu najkvalitetnije i najvrjednije visoke, vi-egodinje trave. Razvija snaan korijenov sustav, zbog ega se uz-gaja na gotovo svim tipovima tla, osim vrlo suhih i pjeskovitih. Koristise konjom (zelena krma, sijeno, silaa sjenaa) i napasivanjem ugotovo svim DTS-ama, te za obnovu nadosijavanjem DTS-a i panjakana svjeim do vlanim tlima. Ozimog je tipa rasta, traje 8 i vie godina.Srednje rane je vegetacije. U drugom i ostalim porastima (3 do 4 i vie)tjera puno prizemnog mekanog lia, zelene boje, sjajnog nalija i na-zubljenih rubova. Stabljike u prvom porastu tjera srednje rano, nara-ste 120 i vie cm. Cvat je rastresita metlica. Obuvenac sjemena nemaosat. Otporna je na bolesti i niske temperature te podnosi dugotrajansnjeni pokrov. Urodi zelene mase ovise o uvjetima i agrotehnici, a iz-nose 50 do 80 i vie t/ha, a suhe tvari 8,0 do 12,0 i vie t/ha. U suhojtvari krajem vlatanja sadri oko 20 % sirovih bjelanevina, u metlianju15 %, a u cvatnji oko 13 %. U metlianju u suhoj tvari sadri 6,4 MJNEL, a u cvatnji 5,6. Sije se rano u proljee i kasno ljeto (krajem kolo-voza). Norma sjetve u istoj kulturi iznosi 35 do 40 kg/ha. Masa 1000zrna iznosi oko 2,0 grama.

B-10



VLASULJA TRSTIKASTA (Festuca arundinacea Schreb.)

B-18

Vlasulja trstikasta je visoka trava, osrednje kakvoe, ozimog tipa rasta,otporna prema mrazu, zimi, sui i gaenju. Vegetacijom kree rano u pro-ljee i najdue u jesen je zelena, zbog ega daje jedno koritenje vie odveine trava. Zbog otpornosti na niske temperature uglavnom je zelena ti-jekom cijele zime. Odgovaraju joj od suhih do movarnih stanita, jer raz-vija jak korjenov sustav. Odreeno vrijeme podnosi i stagnirajuu vodu.Tolerantna je na kiselost tla (od 4,6 do 7,5 pH). Vrlo je dugotrajna (od 8do 12 godina). Iz busa tjera puno krupnog, irokog lia zelene boje, kojeje konato i sjajno. Bus se tijekom koritenja iri potiskujui ostale vrste.Stabljika je zeljasta, u cvatnji otvrdne, naraste 120 do 140 i vie cm. Cvatje vrlo krupna, rastresita metlica. Obuvenac se esto produuje u kratkiosat. Koristi se u DTS-ama i TS-ama konjom (zelena krma, sijeno, sje-naa , silaa) te za kombinirano pano kono koritenje u nizinskim, br-dskim i planinskim krajevima. Urodi zelene mase esto premauju 100t/ha. U suhoj tvari, u vlatanju, sadri oko 16 % sirovih bjelanevina, a umetlianju oko 12 %, odnosno 5,9 do 5,2 MJ NEL. U drugom i ostalim po-rastima sadri oko 15 % sirovih bjelanevina i oko 5,1 MJ NEL. Nakonkoritenja, zbog brzog porasta, slijedei porast moemo koristiti ve za 4do 6 tjedana, pa ak i ljeti, jer uz klupastu otricu osigurava krmu i tije-kom ljetne sue. Masa 1000 sjemenki je oko 4,2 grama. Sije se rano uproljee ili kasno ljeto s 40 kg/ha sjemena.

VLASULJA NACRVENA (Festuca rubra L.)

KORANA

Vlasulja nacrvena je niska dugogodinja trava osrednje kakvoe, vrlo i-roke mogunosti uporabe. Koristi se za sjetvu DTS-a za konju, napa-sivanje, za sjetvu ukrasnih tratina u parkovima, okunicama, igralitimate za uvrivanje nasipa (zatita od erozije) i zatravljivanje trajnih na-sada (odlino podnosi zasjenu i vee tlo). Prema tlu nema posebnihzahtjeva tj. uspijeva na svim tipovima tala. Bus je vrst, gust s puno pri-zemnog lia. Lie je sivo zelene boje, ue i dugo. Vlat je tanka, na-raste od 50 do 60 cm. U drugom i ostalim porastima tjera uglavnomsamo lie s malo vegetativnih vlati. Zelena je dugo u jesen. Otporna jena bolesti, suu, polijeganje i niske temperature. Cvat je zgusnuta met-lica. Vegetacijom kree srednje rano i cvate kasno. Obuvenac ima kratkiosat. Daje urode zelene mase do 60 t/ha, suhe tvari 8 do 10 t/ha. Usuhoj tvari sadri, poetkom metlianja i u drugom porastu, oko 17 %sirovih bjelanevina, a u cvatnji oko 8 % sirovih bjelanevina odnosno5 do 6 MJ NEL. Masa 1000 sjemenki varira od 1,0 do 1,4 grama. Sijese u rano proljee i kasno ljeto, ali i tijekom vegetacije ako joj osigu-ramo kienje. Norma sjetve u istoj kulturi je 30 kg/ha.

DJETELINSKO TRAVNE SMJESE (DTS) i TRAVNE SMJESE (TS)

Djetelinsko travne smjese (DTS) su smjese s veim udjelom djetelina u masi, a travno djetelinske smjese(TDS) su smjese s veim udjelom trave u masi, travne smjese (TS) su smjese razliitih trava za posebnenamjene. DTS siju se i koriste uglavnom za proizvodnju vrlo kvalitetne voluminozne krme konjom (ze-lena masa, suenjem za sijeno ili siliranje) te napasivanjem, odnosno kombinirano koritenje konjom inapasivanjem. TDS i TS koriste se za zasnivanje viegodinjih i dugogodinjih travnjaka, odnosno za na-dosijavanje prorijeenih DTS ili travnjaka sa svrhom produenja koritenja, poveanja produktivnosti ikakvoe istih. Siju se i na tlima manje pogodnim za uzgoj djetelina. DTS za viegodinje ili ak dugotrajnokoritenje (4 i vie godina) siju se na osnovi lucerne, dok kratkotrajne smjese, trajanja 1 do 2 godine, sijuse na osnovi crvene djeteline i talijanskog ljulja. TS se osim proizvodnje kvalitetne krme, nadosijavanjapostojeih tratina koriste i za zasnivanje tratina za posebne namjene kao to su ukrasne tratine parkova,okunica, igralita, uzletita, nasipa, zatravljivanje nasada te zatita tla od erozije. DTS odnosno TDS imaju itav niz prednosti u odnosu na istu kulturu trava ili djetelina.

- daju uglavnom vie i sigurnije urode mase i hranjiva po jedinici povrine 10 do 30 %

- mogu se koristiti na sve mogue naine konjom i napasivanjem ili kombinirano

- uglavnom due traju u odnosu na iste kulture djetelina i u manje povoljnim uvjetima, a mogu se ko-ristiti za nadosijavanje prorijeene ili djelom unitene tratine

- imaju bolje izbalansirane omjere hranjiva (bjelanevine, vlakna, energija, minerali)

- lake se kose, sue, siliraju s manjim gubicima mase i hranjiva

S T O N I G R A A K

OZIMI STONI GRAAK (Pisum sativum var. arvense)

Ozimi stoni graak pripada porodici mahunarki (Fa-baceae). Jednogodinja je zeljasta biljka, mekane pu-zave stabljike zbog ega trai potporu (nosaa) zakojega se prihvaa viticama na zavretku lista. Krmnigraak ima visoku stabljiku 150 do 200 cm, podijeljenuna nodije iz kojih tjera listove, odnosno grane i cvjetovena dugim peteljkama. Cvijet je krupan s roza ljubia-stim laticama (Maksimirski ozimi) ili bijelo zelenkastimlaticama (Maksimirski rani i Ozimi ampion, sa sje-menkama bijele do svijetlo krem boje, koje nemaju ta-nina pa se ubrajaju u slatke grakove). Budui da imazeljastu mekanu stabljiku, koja naraste vrlo visoko trebapotporu da ne polegne. Kao potpora (nosa) mogu slu-iti razliite kulture koje imaju priblino isti ritam rastakao i graak te koje su otporne na polijeganje, a u vri-jeme koritenja su vrlo kvalitetne, te daju velike urodemase odnosno zrna. Kao nosa mogu se koristiti krmnei uljane repice i ogrtice kasne sorte, ozima ra diploi-dne i tetraploidne sorte, tritikale, sorte penice vrstogbusa koje manje polijeu (Sana i dr.) i sorte ozime zobi.Ozimi graak ima znaajan porast u fazi cvatnje kadagrana. itarice su u to vrijeme u fazi klasanja pa docvatnje. Za zelenu krmu i izravnu hranidbu s polja

smjese graka i itarice koriste se po potrebi, ve kra-jem travnja, ako je nosa ra, prvom polovicom svibnjaako je nosa tritikale, u drugoj polovini svibnja s nosa-em penicom, a za siliranje u mlijenoj zriobi penice,te za zrno u punoj zriobi penice. Za proizvodnju zrnatreba koristiti sorte bijelog cvijeta, jer njihovo zrno nesadri puno tanina (slatki graak). Smjese u kojima jenosa ozima zob, koriste se za izravnu hranidbu s poljado sredine lipnja (formiranje mahuna graka) kada sesiliraju. Krmna vrijednost zelene mase ozimih smjesaitarica i ozimog graka (tablica).

Smjesa Suha tvar %Sirove

bjelanevinekrobna

vrijednost

Ra + graak 18,3 (12- 22) 2,5 - 3,5 11

Tritikale + graak 18,7 (13 - 22) 2,7 - 3,2 11

Penica + graak 16,2 (12 - 22) 2,7 - 3,2 8,7 - 10

Zob + graak 19 (14 - 24) 3,2 9 - 13

S T O N I G R A A K

Visokog je tipa rasta. Naraste 100 do 150 i vie cm. Grana pri tlu i u zoni cvata.Cvijet je ruiast. Sjeme je grahorasto. Cvate srednje rano. Otporan je na nisketemperature. Polijee pa treba nosaa (itarice). Masa 1000 zrna varira od 125do 130 grama pa i vie. U smjesama s itaricama daje visoke urode zelenemase od 40 do 60 t/ha pa i vie ovisno o omjeru komponenata, agrotehnici anaroito o vremenu koritenja kao i kakvoa (tablica). Koristi se u smjesi s i-taricama za zelenu krmu izravno s polja, vikovi mase siliraju se, a u smjesi szobi i ljuljevima i za sijeno u suhim podrujima. Vrijeme i norme sjetve te nainkoritenja navedeni su u tablici.

Sorta MAKSIMIRSKI OZIMI selekcija Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Naraste 150 cm i vie. Grana pri tlu i u zoni cvata. Cvijet je bijelo zelenkast,cvate ranije od ostalih sorata. Sjeme je okruglo, gotovo bijele boje (slatki gra-ak). Masa 1000 zrna varira izmeu 120 do 130 grama. Sjeme sadri oko 25 %sirovih bjelanevina. U smjesama s itaricama daje visoke urode mase od 40do 60 t/ha ovisno o omjeru, agrotehnici, a naroito vremenu koritenja. Kori-sti se kao zelena krma, vikovi mase se siliraju, moe i za sijeno u suhim po-drujima te kao koncentrat (zrno). Vrijeme i norme sjetve te nain koritenjanavedeni su u tablici.

Sorta MAKSIMIRSKI RANI selekcija Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Naraste 150 do 200 cm. Grana pri tlu i u zoni cvata. Cvijet je bijelo zelenkasteboje. Sjeme je okruglasto bijele do svijetlo krem boje, krupnije od sjemena osta-lih sorata. Masa 1000 zrna je 150 do 170 grama. Sjeme sadri oko 25 % siro-vih bjelanevina. U smjesama s itaricama daje urode 50 do 70 i vie t/ha.Kakvoa smjese varira ovisno o udjelu u masi, agrotehnici, a naroito o vre-menu koritenja. Koristi se kao zelena krma u smjesama s itaricama, vikovizelene mase siliraju i kao koncentrat u smjesama s tritikale, penicom i zobi.Vrijeme i norme sjetve te nain koritenja navedeni su u tablici.

Sorta OZIMI AMPION selekcija Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Ozime krmnekulture

Vrijeme sjetveKoritenje Norme sjetve

Vrijeme Nain Zrna na m2 Okvirno kg/ha Okvirno kg/kj Masa 1000 zrna g.

Ozima ra +Ozimi graak Prva polovica

X mjeseca

Kraj IV poetakV mjeseca

Zelena krma150 - 30080 - 120

50 - 13060 - 300

30 - 8035 - 180

35 - 4580 - 250

Ozima ra +Ozimi graak

Sredina Vmjeseca

Siliranje150 - 25080 - 100

50 - 11060 - 250

30 - 7035 - 150

35 - 4580 - 250

Tritikale + Ozimi graak Prva polovica

X mjeseca

Poetak Vmjeseca

Zelena krma150 - 25080 - 120

60 - 12560 - 300

35 - 7535 - 180

40 - 5080 - 250

Tritikale + Ozimi graak

Druga polovicaV mjeseca

Siliranje150 - 25080 - 100

60 - 12560 - 250

35 - 7535 - 150

40 - 5080 - 250

Ozima penica+ Ozimi graak

Prva polovica X mjeseca

Druga polovicaV mjeseca

Zelena krma200 - 30080 - 120

65 - 15060 - 300

40 - 9035 - 180

32 - 5080 - 250


Kraj V poetakVI mjeseca

Siliranje250 - 30080 - 100

80 - 15060 - 250

50 - 9035 - 150

32 - 5080 - 250


Prva polovicaVII mjeseca

Zrno200 - 300

60 - 8065 - 15050 - 200

40 - 9031 - 120

32 - 5080 - 250

Ozima zob +Ozimi graak

Prva polovica X mjeseca

Kraj V poetakVI mjeseca

Zelena krma200 - 30060 - 100

50 - 11050 - 250

30 - 7030 -150

26 - 3680 - 250


Sredina VImjeseca

Siliranje250 - 300

60 - 8065 - 11050 - 200

40 - 7030 - 120

26 - 3680 - 250


Sredina VIImjeseca

Zrno250 - 300

60 - 7065 - 11050 - 75

40 - 7030 - 105

26 - 3680 - 250

Vrijeme, norme sjetve i koritenje smjese ozimih itarica i ozimog graka

SABINA

VINJA

priznata 1995. godine

grupa dozrijevanja (00)

boja cvijeta: ljubiasta

stabljika: nia, otporna na polijeganje i osipavanje zrna ugustom sklopu, u vrijeme etve nema listova

tolerantnost na bolesti: plamenjaa, bijela trule i siva plijesan

masa 1000 zrna: 160 - 190 g

urod zrna: od 3,0 do 3,5 t/ha

zrno sadri iznad 36% proteina pri vlazi od 13%

zbog prilagodljivosti uvjetima Sabina je pogodna za uzgoj nasvim proizvodnim podrujima, a njezina ranozrelostomoguuje sigurnu proizvodnju i u sjeverozapadnimdijelovima Hrvatske

Upute za sjetvu:

optimalni rok sjetve:

15. travnja

sjetvena norma:

130 - 140 kg/ha

optimalni sklop u

etvi:

650.000-750.000

biljaka/ha, meu -

redni razmak od 25

do 30 cm

zbog ranozrelosti i

brzog opadanja lia

pred etvu vrlo

pogodna i za kasniju

sjetvu



boja cvijeta: plava

stabljika: nia, vrsta, otporna na polijeganje i osipavanjezrna u gustom sklopu, u vrijeme etve nema listova,mahune su neto due, jednolinog rasporeda

vrlo dobra otpornost na bolesti: Ascochyta i Fusarium

masa 1000 zrna: 180 - 250 g

urod zrna: iznad 3,5 t/ha


prinos istih proteina iznosi iznad 1,4 t/ha i time je stavlja usam vrh ranozrelih i srednjezrelih sorata u Hrvatskoj

Upute za sjetvu:


15. travnja

sjetvena norma:

130 - 140 kg/ha

optimalni sklop u etvi:

650.000-750.000

biljaka/ha, meuredni

razmak od 25 do 30 cm

zbog ranozrelosti i

brzog opadanja lia

pred etvu vrlo

pogodna i za kasniju i

postrnu sjetvu

Upute za sjetvu:


15. travnja

sjetvena norma:

110 - 120 kg/ha

optimalni sklop u

etvi:

550.000-600.000

biljaka/ha

U suradnji s:Dr. V. G. Schlesinger Saatzuch-Beratung,Herford, Njemaka


HRVATICA priznata 1993. godine grupa dozrijevanja (0) boja cvijeta: bijela

stabljika: umjerene visine s optimalnom visinom prve plodneetae, otporna na polijeganje, ima veliku sposobnostgrananja

tolerantnost na bolesti: dobra

masa 1000 zrna: 150 - 180 g

urod zrna: oko 3,5 t/ha, brzo gubi vlagu u zriobi


kod pune vegetacije izrazito visoka rodnost

Upute za sjetvu:


15. travnja

sjetvena norma:

100 - 110 kg/ha

optimalni sklop u

etvi:

550.000-600.000

biljaka/ha

U suradnji s:Agronomski fakultet, Zagreb

DIANA priznata 2002. godine grupa dozrijevanja (0-1) boja cvijeta: bijela

stabljika: umjereno visoka, bujnija i vrlo vrsta, s jedno linimrasporedom mahuna

tolerantnost na bolesti: vrlo dobra, posebice u vlanimgodinama na Mozaik virus

masa 1000 zrna: 150 - 170 g

urod zrna: od 3,5 do 4,5 t/ha


prinos istih proteina iznosi iznad 1,35 t/ha

pogodna za sjetvu u svim dijelovima Hrvatske


S O J A

BUGA priznata 1993. godine (reselekcionirana i poboljana 1998. - 2002.) grupa dozrijevanja (00/0, neznatno kasnija od Sabine, a

ranija od Ruice i Hrvatice) boja cvijeta: ljubiasta boja dlaica: smea stabljika: umjerene visine, priljubljenih grana, otporna na

polijeganje, u vrijeme etve potpuno odbaci list tolerantnost na bolesti: dobra otpornost na bolesti i tetnike masa 1000 zrna: 150 - 180 g urod zrna: iznad 3,5 t/ha, brzo gubi vlagu u zriobi zrno sadri oko 35% proteina pri vlazi od 13% pogodna za sjetvu u svim proizvodnim podrujima Hrvatske

Upute za sjetvu:


15. travnja

sjetvena norma:

120 - 130 kg/ha

optimalni sklop u

etvi:

600.000-650.000

biljaka/ha


RUICA

ZLATA


grupa dozrijevanja (0), neto kasnija od Sabine

boja cvijeta: bijela

stabljika: srednje visoka, dobre otpornosti na polijeganje, azbog velike sposobnosti grananja dobro kompenzira praznamjesta u sklopu

tolerantnost na bolesti i tetnike: dobra

masa 1000 zrna: 150 - 180 g

urod zrna: iznad 3,5 t/ha


kod pune vegetacije izrazito visoka rodnost

Upute za sjetvu:


15. travnja

sjetvena norma:

100 - 110 kg/ha

optimalni sklop u

etvi:

550.000-600.000

biljaka/ha


S O J A

NOVO!



boja cvijeta: bijela

stabljika: umjerene visine, otporna na polijeganje, u vrijeme etve potpuno odbaci list

tolerantnost na bolesti i tetnike: dobra

masa 1000 zrna: 120 150 g

urod zrna: iznad 4 t/ha

zrno sadri izuzetno visok sadraj ulja (23 25%) i proteina (39 40%) pri vlazi od 13%

u dobrom sklopu i punoj vegetaciji daje visoke i kvalitetne urode

Upute za sjetvu:

optimalan rok sjetve:

15. travnja

sjetvena norma:

110 120 kg/ha

optimalan sklop u etvi:

600.000 - 650.000

bilja ka/ha


ZATO KRMNO BILJE?

1. Jedina ekonomski isplativa proizvodnja mlijeka i mesa je in-tenzivna.

2. Najisplativije i ekonomski opravdano je proizvoditi vlastituhranu na vlastitim povrinama.

3. Skupocjeni koncentrati u konanici smanjuju zaradu po litrimlijeka ili kilogramu dnevnog prirasta a njihova efikasnostje smanjena ukoliko temelj prehrane nije voluminoznakrma.

4. Krmno bilje moemo koristit na razne naine i tako osigu-rati kvalitetnu ishranu stoke tokom cijele godine.

5. Koritenjem krmnog bilja ostvarujemo visoke prinose ze-lene mase, bjelanevina, vitamina, minerala, energije, osi-guravamo dugorono zdravlje i proizvodnju ivotinje bilo dase radi o mlijeku ili mesu.

6. Pravovremenim koritenjem dobivamo hranu visoke kvali-tete, probavljivosti (80 % i vie) te jenosti to znai daimamo krmu koju stoka puno i rado jede a to je dobra osnovaza visoku proizvodnju mlijeka (30 50 L/dnevno po kravi) ivisoku proizvodnju mesa (1 kg/danu i vie bez dodavanjakoncentrata).

7. Voluminozna krma je obavezna hrana preivaa, stimulirafermentaciju, rast epitela predeluca, dobar tonus miiatj. povoljno djeluje na zdravlje i kondiciju stoke.

8. Krmne kulture su vrlo zahvalne za proizvodnju i zbog togato:

Ostavljaju tlo bogato duikom (leguminoze do 300 kgN/ha)

Ostavljaju tlo bogato organskom masom (10 - 14 t/hamase)

Ostavljaju tlo u sipkom i rastresitom stanju tj. lakoobradivo

uvaju tlo od erozije, isuivanja i razvoja korova

Aleksandra eviddipl.ing.agr.

Komercijalni predstavnik, ZagrebTel.: 01 2781-500, fax: 4854-080

Mob.: 098 [email protected]

Mirjana GlaviniKomercijalist, Zagreb

Tel.: 01 2781-500, fax: 4854-080Mob.: 098 623-582

[email protected]

Goran Pocrnidipl.ing.agr.

Komercijalni predstavnik, OsijekTel.: 031 297-225, 297-226, fax: 031 297-161

Mob.: 098 [email protected]

Vjekoslav Horvatdipl.ing.agr.

Direktor komercijalnog sektoraMob.: 098 981-2776;

Predstavnitvo Koprivnica:Tel./Fax: 048 638-380

[email protected]

Ljiljana Turekdipl.ing.agr.

Komercijalni predstavnik, LudbregTel./Fax: 048 638-380, mob.: 098 980-2382

[email protected]

Zoran Kurtovidipl.ing.agr.

Komercijalni predstavnik, Bc Dorada sjemena Slatina

Tel.: 033 401-071, fax: 033 401-070Mob.: 098 980-2352

[email protected]

Komercijalni sektor Bc Instituta

Specijalisti

Za krmno bilje Za sojuSpecijalni savjeti i konzultacije

za djeteline, trave i graak

Tomislav Ivanui dipl. ing. agr.

Suradnik sjemenar

099 2442 104

Ivan Dividipl.ing.agr.

099 311 [email protected]

Zvonimir tafaProf. dr. sc.

Agronomski fakultet u Zagrebu

Bc Institut d.d. ZagrebRugvica, Dugoselska 7, 10370 Dugo Selo

Utemeljeno 1897.

Ured direktora: tel.: +385 1 2781 510 fax: +385 1 4854 076

Komercijala: tel.: +385 1 2781 500 fax: +385 1 4854 080

Sjemenarstvo: tel.: +385 1 2781 530

Marketing: tel.: +385 1 2781 540

Raunovodstvo: tel.: +385 1 2781 550 Fax: +385 1 4854 068

Maloprodaja:tel.: +385 1 2781 522mob.: +385 99 7031 934

Zavod za kukuruz:tel.: +385 1 2781 560

Zavod za ispitivanje sjemena: tel.: +385 1 2781 570

Zavod za strne itarice i krmno bilje Botinec: tel.: +385 1 6545 576 fax: +385 1 6545 579

[email protected]

Documents

Krmno Bilje i Soja