Lovreć - Opanci...Teološki kutak Značenje božićne tajne 4 Lovreć - Opanci čovjekom. To je posljedica njegova rođenja od žene. Pavao ne spominje ime te žene. Iz drugih svetopisamskih

Lovreć - OpanciLIST ŽUPE SV. DUH A GOD. 3. BOŽIĆ 2011. BROJ 1. (3.)

Lovreć - Opanci, list župe Sv. Duha Lovreć – Opanci ISSN 1847-5094Osnivač i izdavač Župni ured Lovreć – Opanci Tel.fax 723-255Uredničko vijeće fra Dinko Bošnjak, Petar Ujević, Ivan Basić, Renata Kolovrat, Ankica SekelezGlavni i odgovorni urednik fra Dinko Bošnjak, župnikLektor Petar UjevićList izlazi povremeno uz dragovoljne novčane priloge čitatelja Račun otvoren kod: SC Splitska Banka Župa Sv. Duha Lovreć 2330003-1100368474Naslovna stranica korica: Župna crkvaČetvrta stranica korica: Crkva u grobljuGrafička priprema: Silvio DružeićTisak: Jafra-print d.o.o.

Uvodna riječDragi župljani, braćo i sestre u Kristu! ........................................................1

Teološki kutakZnačenje božićne tajne ................................................................................3Što to na Božić pokreće ljude? .....................................................................7I Bogojavljenje je Božić .............................................................................10Godina vjere ..............................................................................................13Sve moje tišine ..........................................................................................15

Iz naše župeSv. Nikola, biskup, svečano proslavljen u župi ...........................................16Hodočašće sv. Vlahi ...................................................................................16Obiteljski zbor Kalajdžić uljepšao misno slavlje na Sveta tri kralja ............18Lovreć – Opanci svečano proslavili Stepinčevo ..........................................19Gostovanje zbora župe sv. Leopolda Mandića sa Sirobuje u Lovreću .........20Veliki četvrtak ...........................................................................................21Veliki petak ...............................................................................................22Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen u filijalnoj crkvi na Nikolićima ........23Hodočašće na Bleiburg ..............................................................................24Zlatna harfa 2011. u Lovreću ....................................................................26Duhovi proslavljeni u župi Lovreć - Opanci ..............................................27Svečano proslavljen Sv. Ante Padovanski ....................................................29XVII. tradicionalni godišnji susret Lovrećana u Zagrebu ...........................31Lovrećani i Opančani sa Svetim Ocem Benediktom XVI. u Zagrebu ........34Proslava Sv. Leopolda Bogdana Mandića u župi Gospe od Pojišana ...........37Misa u spomen lovrećkim žrtvama ............................................................39Lovrećki vjernici u devetnici Gospi od Anđela u Imotskom ......................39Na Hodu Frame framaši bili u Lovreću .....................................................41Skup Mustapića cijeloga svijeta u Hutovu .................................................42Proslavljen zavjetni blagdan „litnje” Gospe Lurdske ...................................44Sv. Misa zahvalnica kod zavjetnog križa na Gradini ...................................45Blagoslov auta ............................................................................................47Ministranti na provincijskom susretu u Imotskom ....................................47Uzvratno gostovanje župnog zbora župi sv. Leopolda Mandića ..................49Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje ...............................................50Posjet djelatnika Zdravstvenoga učilišta iz Zagreba našoj župi ...................51Osnivanje Franjevačke mladeži ..................................................................52Došašće u župi ..........................................................................................54Župni Karitas na djelu ..............................................................................55Proslava Sv. Cecilije ...................................................................................57Crkveni zbor župe Sv. Duha ......................................................................58Frama Lovreć - Opanci ..............................................................................59Lujin vinski podrum ..................................................................................61Na susretu Frame ......................................................................................62

Iz povijesti župeFra Serafin Rajič ........................................................................................63Krizma 1792. godine .................................................................................64Zvonari i običaji ........................................................................................71Prapovijesni grob u gomili u Sekelezima ....................................................72

Škola i djecaZgodopisi iz škole......................................................................................76Aktivnosti u protekloj i tekućoj školskoj godini ........................................77Vjera i život ...............................................................................................87Učenička zadruga LUDRUM ....................................................................91Smijeh nije grijeh ......................................................................................96

Vijesti iz LovrećaMalonogometni turnir 2011. .....................................................................99

Obavijesti iz OpćinePrvo finale pripalo Brani-Zmijavci ...........................................................101Radovi u Bošnjakovoj strani ....................................................................102Plaćanje, odvoz i zbrinjavanje otpada ......................................................102Prekid isporuke električne energije ..........................................................103Javni radovi .............................................................................................103Održana godišnja skupština DVD Lovreć ................................................104U Zovnici cili svit ...................................................................................105Biciklisti iz Padove...................................................................................105Svitnjak svetog Ivana ...............................................................................106Na sjećanju u Trstenu ..............................................................................107Prva asfaltiranja u Čaljkušićima ...............................................................108Proslavljen Dan općine Lovreć.................................................................109

2. otvoreni turnir u obaranju ruku – Lovreć 2011. .................................110Obavijest - prijevoz studenata! .................................................................112Odlikovan pukovnik Milenko Jelić ..........................................................113Lovreć-zbivanja u prošlosti ......................................................................113Ja (ne)volim Lovreć .................................................................................114Provala u školu ........................................................................................115Sretan Božić!............................................................................................115

Iz kultureNove knjige lovrećkih autora ...................................................................116Upute i savjeti .........................................................................................119Naši umjetnici u metropoli .....................................................................125Kruno Bošnjak ........................................................................................125S. Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević) ........................................127Impresije uz Vrdolsku žeđu Dragice Zeljko Selak ....................................128Je li prošla pruga? ....................................................................................130Kuća dida mog ........................................................................................132

Župna statistikaKršteni 2011. ..........................................................................................133Prvopričesnici 2011. ................................................................................134Krizmanici 2011. .....................................................................................135Naši pokojnici .........................................................................................136In memoriam ..........................................................................................137

Iz župne kronikeIz župne kronike......................................................................................139

Telefonski imenikTelefonski imenik ....................................................................................144

Sadržaj

Uvodna riječLovreć - Opanci 1

Uvodna riječ

Lovreć - OpanciL I S T Ž U P E S V . D U H AGOD. 3. BOŽIĆ, 2011. BROJ 1.(3.)

Dragi župljani, braćo i sestre u Kristu!

Pred vama je, dragi župljani, novi broj našeg župnog lista, već treći, koji sada tradicionalno izlazi pred Božić. To nas

raduje, ali ujedno i podsjeća i da je, između dva lista, još jedna godina na izmaku.

I u tijeku ove godine u našoj su se župi po običaju dogodili mnogi vjerski, kulturni, športski i drugi događaji – proslave blagdana, župnih i zavjetnih svetkovina, hodočašća, mise zadušnice kojima smo se sjetili ne samo svojih dragih pokojnika nego i naših heroja, naših palih i umrlih branitelja, slavljenja vjenčanja, krštenja, prvih pričesti i krizme, bilo je i tužnih, sprovoda, ali i obilje drugih radosnijih događaja. Sve to svjedoči da nam je župni život bogat, napose vjerski. Tome pridonosimo svi mi zajedno, i stariji i mladi, i djeca. Imamo poletnu župnu mladež, napose naše framaše, Caritas, aktivne župne zborove i tko bi sve nabrojio čime mi ispunjavamo 365 naših župnih dana. A sve to odražava se u životu i duhovnom rastu naše župne zajednice, koja zauzeto živi svoju vjeru, svoje župno zajedništvo. A mi se, hvala Bogu,

ne možemo potužiti jedni na druge. Zato kažem da je naše župno zajedništvo odraz ne samo naše župe na vjerskom planu nego i na ljudskom, dobrosusjedskom...

Da nismo zatvoreni samo u župne okvire, svjedoči i naše zauzeto sudjelovanje na širem planu, na razini naše naše Splitsko-makar-ske nadbiskupije pa i Crkve u Hrvata, gdje smo uvijek brojno prisutni u svim vjerskim i duhovnim događanjima. Ima nas na nad-biskupijskim hodočašćima. Bili smo proljetos i na susretu sa Svetim Ocem u Zagrebu. Ma nema gdje nas nema, ili nije bilo, i ne samo mladih nego i starijih. Nastupamo i na mnogim glazbenim susretima i natjecanjima na kojima naši župni zborovi postižu lijepe uspjehe. Dolaze nam u goste prijatelji iz drugih župa, a i mi uzvraćamo posjete njima.

Svakako valja spomenuti proslave litur-gijskih blagdana i župnih svetkovina, koje su uvijek iznimno svečane, na koje dolaze i mnogi hodočasnci iz okolnh župa. Tu su svečane proslave raznih obljetnica, radosnih, ali i tužnih. Unatoč svemu, u našoj je župi

Sadržaj

Dragi župljani, braćo i sestre u Kristu!

Lovreć - Opanci2

uvijek pjesme i molitve, raspjevane nedje-ljama i blagdanima. Pozornost posvećujemo i materijalnoj obnovi naše župe - obnovi sakralnih zdanja – crkve, kapelica, uređuje-mo okoliš crkve, uljepšavamo unutrašnjost crkve. Uvijek ima nekog posla oko toga. Ali ono što je najvažnije – to je gradnja žive Crkve. I mislim da smo mi u tome uspjeli, da smo u našoj župi izgradili i živu Crkvu.

Podrobnije o svemu što se u tijeku sada već minule godine u našoj župi događalo, čitajte na stranicama našeg župnog lista. Vjerujem da ćete naći dosta zanimljivih napisa, pa i sebe i svoga prinosa u župnom žvotu, prepoznati se u nekim događajima, prisjetiti se i nečega što je već pomalo izblijedjelo u sjećanju.

I na kraju, nadam se da će ovaj broj biti bolji i bogatiji od prošlogodišnjega, koji je bio bogatiji od onoga godinu prije... Jer želja nam je, što je bila i nakana njegova pokretanja, da župni list bude ne samo infor-mativan nego duhovno, vjerski, nacionalno i kulturno formativan i da dopre i do na-ših iseljenih župljana, do u najudaljenijim zemljama svijeta gdje god ima raseljenih Lovrećana i Opančana; da se sjete došašća, maglovitih i snjegovitih jutra kada su još za mraka prtili snijeg da bi došli do crkve na zornicu; da se sjete korizmenih pobožnosti križnih putova, rascvjetalih Cvjetnica i zavi-čajnim suncem obasjanih Uskrsa… Kratko rečeno, da se sjete svojeg djetinjstva i mladosti kada su nam župna sela i zaselci bili puni čeljadi, škola puna djece. Zato naš župni list treba biti i veza iseljene župe s matičnom župom, sa zavičajem iz kojega su potekli i mnogi znameniti ljudi. Neka, dakle, i ovaj broj našega lista, bogat sadržajem, bude drago štivo i vama, dragi župljani, a još

draži iseljenima. Jer, daleko od domovine, preko stranica župnog lista doznaju što se događa u rodnoj župi koju su mnogi davno ostavili. A mnogi i rođeni u tuđini, o svom radnom kamenu slušaju samo od starijih. Evo, preko stranica našega lista.

S tim željama želim vam sretan i blago-slovljen Božić te da čista i radosna srca doče-kate našu najradosniju kršćansku svetkovinu, rođenje Isusovo. Pripravite putove i poravnajte staze svoga srca i duše da dostojno dočekate rođenje Gospodinovo i ostanete vjerni Kristu, svojoj domovini, da poštujte kršćanske zasa-de, ponajprije obitelj i svaki začeti život, da odgajajte djecu u vjeri i obiteljskoj molitvi. Te poruke pretočite u život. Neka vas na kraju ove i cijele nadolazeće 2012. godine prati Božji blagoslov i zagovor nebeske Majke Marije, koja je „Izvor boljega svijeta“. Živimo u teškim vremenima, svjedoci smo mnogih zala koja se, na žalost, događaju i u našoj domovini. Ali, ne dajmo se pokolebati i pasti u malodušje. Naša je snaga u Bogu. Onome tko vjeruje, Bog sve okreće na do-bro. Nadajmo se da će i naš narod doživjeti i duhovni i nacionalni preporod. Naša je budućnost u zdravoj i brojnoj obitelji koja svjedoči vjeru i živi kršćanske vrjednote.Veseo Božić i blagoslovljenu Novu 2012. želi vam vaš.......................... župnik fra Dinko Bošnjak

Teološki kutakLovreć - Opanci 3

Značenje božićne tajne

Teološki kutak

U božićno vrijeme čujemo ulomak iz Pavlove poslanice prvim kršćanima: «A kada dođe punina vremena, odasla

Bog Sina svoga: od žene bi rođen, Zakonu podložan, da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo» (Gal 4, 4). S ovim tek-stom Apostol naroda želi naglasiti stvarnost Kristova rođenja: Krist je uistinu postao čovjekom. To dokazuje i činjenica njego-va rođenja «od žene», od jedne pripadnice ljudskoga roda. Ta tvrdnja bila je za prve kršćane veoma važna jer su neki tvrdili da

je Krist uzeo samo prividno tijelo. Budući da je Bog duh, nije mogao ni trpjeti ni umrijeti. S tim bi se stavilo u pitanje i otkupiteljsko djelo Kristovo. Zato je za sv. Pavla, i uopće za prve kršćane, bilo veoma važno ustvrditi da je Isus bio čovjek, da je posjedovao našu ljudsku narav.

«Od žene bi rođen»

Božićni nam tekstovi govore da je Onaj koji je bio kod Boga i sam Bog da je postao

Teološki kutak


Lovreć - Opanci4

čovjekom. To je posljedica njegova rođenja od žene. Pavao ne spominje ime te žene. Iz drugih svetopisamskih spisa doznajemo tko je ta žena i kako se zvala. Isus nije uzeo neko prividno, nego stvarno tijelo. Postao je «u svemu sličan ljudima» (Fil 2,7). Ukoliko je rođen od Djevice Marije, koja je ljudsko stvorenje, možemo s pravom ustvrditi da je Krist postao čovjekom. Pavlove riječi «ro-đen od žene» je potvrda stvarnog Kristova čovještva, istinitost njegove ljudske naravi u svemu slične našoj.

Pavao je upotrijebio taj izraz «rođen od žene», a ne «rođen od Djevice Marije» jer bi se u tom slučaju radilo samo o biografskom podatku. Kada tvrdi «rođen od žene», Apostol pridaje svojoj tvrdnji općenito značenje. Na taj način svaka je žena počašćena u Mariji, uzvišena u svom dostojanstvu majke i da-rovateljice života.

Isto je tako i razlog Kristova dolaska naglašen u navedenom tekstu. Kao jedan

koji je od žene primio ljudsku narav, postao je podložnik židovskog Zakona. I samo kao takav mogao je otkupiti podložnike Zakona, tj. udijeliti i nama mogućnost da primimo Božje posinstvo, koje je on posjedovao od početka. U Kristu i po Kristu, Sinu Bož-jemu i Sinu Marijinu, koji je «radi nas i radi našega spasenja postao čovjekom» i mi primamo Božje posinstvo, to jest postajemo i zovemo se djeca Božja. Sadržajem nabijen ulomak iz Pavlove poslanice ukazuje na dva pokreta. Prvi polazi odozgor, to jest od neba prema zemlji, od Boga prema ljudima. Drugi je pokret odozdol, od zemlje prema nebu, od čovjeka prema Bogu. Jednom riječju: Smisao Božića, smisao Kristova dolaska jest uspostava prijateljstva između Boga i čovje-ka. Jedan koji je Bog, postao je čovjekom, da bi čovjek, ama baš svaki čovjek, mogao postati djetetom Božjim. To je duboki i stavrni smisao utjelovljenja Sina Božjega, zapravo smisao i značenje Božića.

Božić se rađa u srcu...

Nakon što smo ukratko objasnili bo-goslovno značenje Kristova dolaska, korisno se zapitati, baš u ovo Božićno vrijeme, što za mene, kao kršćanina i vjernika, znači da se Isus rodio, da je Bog postao čovjekom? Već na prvim satovima vjeronauka kao djeca učili smo da je Isus postao čovjekom da nas otkupi i privede u Božje prijateljstvo, da nam podari sinovstvo i baštinu djece Božje. No tu ima i nešto više.

Ima jedna izreka koja se često čuje u ovo Božićno vrijeme, a ta je: «Što ti vrijedi da se Krist rodio od Marije u Betlehemu, ako se nije po vjeri rodio u tvojoj duši, u

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 5

tvome srcu?» Ova izreka potječe od Orige-na, crkvenog oca i pisca iz prakršćanskih vremena. Tu je izreku kasnije preuzeo sv. Augustin i upotrebljavao u svojim spisi-ma. Od Augustina je tu misao preuzeo sv. Bernard, a od njega kasnije Luter i mnogi drugi. Svi su oni upotrebljavali tu izreku kako bi naglasili važnost Kristova rođenja za svakoga pojedinog vjernika. Jedino po vjeri se može sudjelovati u Kristovu djelu otkupljenja, koje je zapravo započelo tajnom utjelovljenja što nam Crkva, u ove božićne dane, stavlja pred oči.

Dakle, nije dovoljno samo Kristovo tjelesno rođenje. Za vjernički stav nužno je potrebno prihvaćanje toga otajstva po vjeri. To je isto vrijedilo i za Isusovu Majku. Marija je Isusova Majka ne samo zato što je rodila Krista po tijelu nego i zato što ga je još prije - po vjeri - začela u duhu. To je već davno ustvrdio sv. Augustin: Marija je začela Krista najprije u duhu, a onda u tijelu. K tomu je dodao: Ne bi joj ništa vrijedilo da je nosila Krista samo u tijelu, a da ga nije s ljubavlju nosila u svom srcu. A to znači da ga je prihvatila svim svojim bićem. Po tom stavu Marija je uzor svakom kršćaninu.

Primiti i prihvatiti Krista u duhu znači misliti na nj, upravljati pogled u njega, urediti život prema njegovu Evanđelju, ra-dovati se njegovu rođenju, slaviti spomen njegove smrti i uskrsnuća, na kojima se temelji naše spasenje.

Božić nastaje i u duši

U tom su smislu i vjernici, oni koji vjeruju, mogu biti Isusova braća i sestre pače i njegova majka. Sam je Isus to ustvrdio. Kad su mu javili da ga njegova rodbina želi vidjeti, odgovorio je: «Majka moja, braća moja to su oni koji Riječ Božju slušaju i vrše!» (Lk 8,21). S tim je Isus mislio na svaku pojedinu osobu koja vjeruje. Svaki vjernik i svaka vjernica može postati Isusova Majka, braća i sestre njegove. Svaka pojedina duša koja vjeruje, zaručnica je Kristova, majka, kćerka i sestra njegova.

Crkveni su oci i pisci tvrdili da »svaka duša koja vjeruje začinje i rađa Riječ Božju».

Teološki kutak


Lovreć - Opanci6

Iako je po tijelu samo jedna Majka Isusova, svaka duša koja prihvaća, sluša i vrši Riječ Božju, rađa Krista. Na otajstven način Krist se rađa u duši, uzimajući tijelo od onih koji su spašeni. A duša koja ga rađa, postaje majka i djevica.

Sam Isus nam je kazao kako se po-staje njegova majka: slušajući Riječ Božju i stavljajući je u djelo. «Tko god vrši volju Božju, on mi je brat i sestra i majka» (Mk 3,31). Sveti je Augustin tumačio te riječi na sljedeći način. Vršiti volju Božju znači ljubiti bližnjega da se preporodi u Bogu i da se Krist oblikuje u njemu. To iziskuje pravu, nesebičnu ljubav.

S iste točke zrenika i sv. Franjo Asiški je ustvrdio u čemu se sastoji pravo majčinstvo u odnosu na Krista: «Majke smo Kristove kad ga nosimo u srcu i u tijelu pomoću božanske ljubavi te po čistoj i iskrenoj savjesti. Krista zapravo rađamo kad činimo sveta djela koje trebaju svijetliti za primjer drugima. O kako je sveto i drago, ugodno i ponizno, mirno i slatko,

ljubazno i željno imati takvog brata, našega Gospodina Isusa Krista» (Pismo vjernicima).

Rođendan Života

Na Marijinu primjeru možemo učiti kako na stvaran način uprisutniti u naš život nov duhovan zanos da bismo začeli i rodili Krista po vjeri i to za ovaj Božić. Marija je izrekla svoj «da» Bogu. Njezin pristanak je znak vjere i poslušnosti. Njezino «neka mi bude» je ustvari: «tako je!» i «neka tako bude!». S tim priznaje da ono što Bog kaže i traži jest istinito i da to prihvaća s poslušnom vjerom.

Duh je Sveti učinio da se Krist rodi od Djevice Marije. Taj isti Duh omogućuje da se Krist rodi u vjernicima i da ih učini svojim tijelom. Sišavši na Djevicu, Duh je Sveti proizveo utjelovljenje i izveo otkupljenje. Kristovo je rođenje, po Leonu Velikom, postanak kršćanskoga naroda. «Rođendan glave ujedno je i rođendan tijela. Gospodin naš Isus Krist, pravi čovjek, koji nikad nije prestao biti pravi Bog, svojim je rođenjem po-stavio početak novom stvorenju i dao duhovni temelj ljudskom rodu... Kršćanine, upoznaj dostojanstvo svoje naravi. Sjeti se da si stvoren na sliku Božju. Radujmo se jer nam se danas rodio naš Spasitelj. I ne smijemo biti žalosni danas kad slavimo rođendan Života.»

Bog ljubi vesela darovatelja (2 Kor 9,7). Marija je izrekla svoj «da» s radošću. Molimo je da nam Bog dade milost da izreknemo svoj «da» radosna i vesela srca da bi se Isus mogao roditi u našem srcu. Jer što nam vrijedi da se Krist rodio od Marije u Betlehemu, ako se po vjeri ne rodi u našim srcima?............................................. Dinko Aračić


Što to na Božić pokreće ljude?

Mnoge vjernike, a i poneke župnike, na Božić spopadnu neki podijelje-ni osjećaji. S jedne strane radost

da je crkva ispunjena do posljednjeg mjesta i, s druge strane, nekakva čudna nelagoda, koja gotovo graniči s ljutnjom, kako se među vjernicima nađe puno “godišnjaka“ koji i ne mogu baš proniknuti u tajnu božićnog čuda.

I ja sam se u svom svećeničkom životu često zapitao: što to potiče te rijetke goste crkava da se upravo na Božić odluče naći u zajednici vjernika?

Joseph Pieper formulirao je vrlo jedno-stavnu ali točnu definiciju blagdana: „Slaviti blagdan znači učiniti jedan dobar dan.” A to znači: kad ljudi na Božić pođu u crkvu, ili oni koji ih na to potaknu, očito očekuju da će upravo tim odlaskom doprinijeti tom “dobrom danu“. Jasno da su predodžbe “do-broga dana“ različite i često difuzne. Ipak često se pokazalo da i oni rijetki posjetitelji crkava traže nešto više od folklora, kako im se često zna podmetnuti.

Teološki kutak


Lovreć - Opanci8

Što pokreće ljude?

Mnogi vjernici, ako ih se slučajno upita koji su to motivi koji ih na Božić pokreću u crkvu, nađu se u pravoj neprilici, što je uočljivo i u njihovim odgovorima, koji otprilike glase: svečanost trenutka, tradicija, običaj, nostalgija i slično. Mnogi će kazati da bi za njih Božić bez mise bio nezamisliv, prazan.

Jednostavno, ne bi to više bio dan drukčiji od ostalih. U lijepo okićenoj, i ugrijanoj, crkvi mogu razgaliti dušu uz bo-žićne pjesme koje bude lijepe uspomene iz djetinjstva. Dakle, vrlo različiti odgovori o onome što mnogi drže vrlo važnim u svome životu. Međutim, rijetki će kazati da ih privlači tajna božićnog čuda, da se

istinski žele susresti s porukom Blagdana. Ipak, svima je zajedničko jedno: svi dolaze u crkvu jer žele doživjeti nešto što im čini dobro, nešto što im duši godi.

Čežnja potiče

Jasno da svećenici, a i mnogi vjernici, imaju sasvim drukčije predodžbe i motive kada je govor o Božićnom otajstvu. Ali to uopće ne opravdava da se na one “sezon-ske” vjernike, ili “godišnjake“, gleda krivim okom, da ih se omalovažava ili čak ismijava. Naprotiv! Neobično je važno osjetiti što to upravo na Božić potiče te ljude da dolaze u crkvu. Iako ne baš na prvi pogled, ipak u svemu tome postoji puno toga što nam daje naslutiti duboku religioznu dimenziju:

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 9

„Ovo je dan što ga učini Gospodin: kličimo i radujmo se u njemu!“ (Ps 118,24). U tim pritajenim ili zatomljenim kršćanima koji-ma je obično stran religiozni govor, ipak još uvijek živi čežnja za onim što Crkva slavi na svoje blagdane. Od topline Božića griju se kršćani, a i oni polovični, a i oni koji se njima ne pribrajaju. Ako to crkvena zajednica previdi, postat će uzrokom još većeg udaljavanja.

Stoga trebamo biti vrlo pomnjivi i od-govorni kada izričemo svoj sud o tim rijet-kimposjetiteljima naših crkava. Ne samo da bismo pokvarili božićno slavlje nego bismo obezvrijedili i život tih pojedinca kao mjesta susreta s Bogom.

Svoji među svojima

Smisao našeg okupljanja oko euhari-stijskog stola poziv je na slogu, na čvrsto zajedništvo, i to zajedništvo obiteljskog tipa. Zajednica koja se okuplja oko Stola na ko-jemu je Zalogaj i Čaša, ne smije u sebi biti podijeljena. Kad Otac poziva k obiteljskom stolu, kad Majka nudi kruh i vino, ne do-pušta da se djeca dijele prema tome kojoj stranci pripadaju, koje knjige čitaju, koje je škole tko završio. Ne odbija ni one koji su se zapustili, koji su u životu grijehom ili zabludom skrenuli s pravoga puta, prima i bolesne, čak i pijane koji nisu odmah sposobni s drugima dostojno se radovati. I za takve ima mjesta u zajedništvu, ima načina da se okrijepe, da dođu sebi, da se osjećaju među svojima. Svi su pozvani koji dom smatraju svojim, koji priznaju obiteljsku baštinu, koji vole Oca i Majku, koji ne gaze vlastite korijene.

Zato je potpuno krivo i nekršćanski izjavljivati kako im, i to baš na Božić, oduzimaju mjesta ti rijetko viđeni gosti, te stare dojučerašnje “komunjare“, kako se nerijetko, na žalost, može čuti, i kako oni “pravi kršćani» ne će s njima dijeliti radost Božića.

Božić je dan blagdanovanja, ali i dan našeg ispita solidarnosti i razumijevanja, ispita zrelosti našeg kršćanstva. Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri nego i za temeljne ljudske vrjednote. Onaj tko vjeruje Evan-đelju, mora kazati: Bog je uvijek na djelu, doduše, često neshvatljiv i neprimjetan. Ali nikoga ne smijemo otpisati kao bezbožnika, pa ni onda ako samo na Božić želi iskazati slavu Bogu. “Svi mi u sebi nosimo iskru vječnoga svjetla, koji naš ograničeni razum izdaleka može samo naslutiti. Ovu iskru rasplamsati u plamen i božansko u nama ostvariti, to je naša najveća dužnost”, pisao je Goethe.

Ako ti “godišnjaci“ na Božić osjete ko-liko duboko je u njima ukorijenjena čežnja za mirom, za sigurnošću, za srećom, kako bolno peče iskustvo grijeha i nemira, tome se već puno toga lijepoga dogodilo. Već se puno toga dogodilo ako netko po izlasku iz crkve kaže: ”Bilo je zaista lijepo!” Ako božićno slavlje probudi zaspalu radost djeti-nje vjere, onu “zapretanu iskru“, pa bilo to barem i na trenutak, taj je slavio Blagdan, tome se dogodilo nešto “lijepo“. A upravo je to ono što pokreće ljude na Božić, pa i one “godišnjake“.

...................................... Fra Josip Grbavac

Teološki kutak Lovreć - Opanci10

I Bogojavljenje je Božić

Priprema i ostvarenje božićnog ugođaja

Kršćanska je pobožnost uz svetkovinu Isusova rođenja stvorila veoma bogat vjernički ugođaj na mnogim područ-

jima života što odražava, ili barem pokušava odraziti, svu dubinu otajstva utjelovljenja i rođenja Isusa Krista Sina Božjega. Tu je prije svega zajedničko vjerničko proživljavanje us-pomene na taj velebni događaj i učvršćivanje osobne vjere sudjelovanjem u bogoslužju i pristupanjem svetim sakramentima. Ali, uz to se povezuju i mnogi drugi oblici slavljenja života, kao npr. međusobno darivanje, bogata trpeza, svečana odjeća, kićenje božićnog drvca, vesele božićne pjesme i popijevke, ukrašavanje trgova i trgovina, i slično. I sasvim je očekivano da su mnogi pokušali iskoristiti takvo veselo raspoloženje za pro-micanje i drugih sadržaja u komercijalne svrhe. U tim se nastojanjima malo pazi na istinski vjerski sadržaj i vrijeme u kome se ti sadržaji proživljavaju. Jedini je cilj kako što bolje i što više utržiti proizvode i zaraditi. U tu su rabotu uključeni mnogi inovjerci

i bezvjerci koji nemaju veze s vjerničkim doživljajem Božića i božićnog otajstva.

Vjernici se u svemu tome trebaju snaći i ne dopustiti da ih zaslijepi nasrtljiva pro-midžba i svede božićno doživljavanje na potrošačku groznicu. U tome mu veliku po-moć može pružiti sudjelovanje u bogoslužju i prava vjerska pouka koja će mu pomoći i omogućiti da upozna ono što slavi.

Božićno je vrijeme, kao i čitava crkvena godina, formirano kroz mnogo stoljeća u kojima je postupno stvoren specifičan ritam u kome priprava i postupnost igraju važnu ulogu. Tu je najprije vrijeme došašća koje traje, otprilike, četiri tjedna i razlikuje se strukturom i vanjskim obilježjima od bo-žićnog vremena. Najočitija izvanjska razlika očituje se u ljubičastoj liturgijskoj boji, što sugerira pokorničko obilježje, i izostanak svečane pjesme „Slava Bogu na visini“ da bi ta izvorno božićna pjesma mogla odjeknuti kao novina na svetkovinu rođenja Isuso-va. Zbog toga je praksa stvaranja božićnog ugođaja božićnim pjesmama već od početka prosinca u suprotnosti s duhom kršćanskog došašća i priprave za Božić. Božićne pjesme bi stvarno trebalo pjevati i svirati samo od Božića do blagdana Krštenja Gospodinova koji se slavi u nedjelju nakon Bogojavljenja.

I Bogojavljenje je svetkovina Isusova rođenja

Kao što je kršćanska predaja stvorila postupnu pripravu za svetkovinu rođenja Isusova, tako je i sama svetkovina okupila Jaslice u našoj crkvi

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 11

različite blagdane kojima su kršćani izra-žavali i naglašavali pojedine sastavine svoje vjere i vjerničke prakse. Rođenje Isusovo u Betlehemu za kršćane je otajstveno „očito-vanje dobrostivosti i čovjekoljublja Spasitelja našega Boga“ (Tit 3,4), kao što čitamo na misi Zornici. Polovicom 4. st. na Zapadu je ustaljena praksa da se blagdan Isusova rođenja slavi 25. prosinca a, nekako u isto vrijeme, na Istoku se svetkovina - približno istog sadržaja - slavila 6. siječnja. Vrlo brzo su oba blagdana prihvaćena i na Istoku i na Zapadu s tim da je 25. prosinca više nagla-šavano Isusovo tjelesno rođenje, a 6. siječnja njegovo uzvišeno božansko očitovanje.

Početak svetkovine Bogojavljenja susre-ćemo u Egiptu kod aleksandrijskih kršćana koji su na taj dan uveli blagdan Isusova

rođenja da bi potisnuli utjecaj kršćanske gnostičke sekte poznate pod imenom bazilidi, ali i poganskog štovanja boga vremena Eona u Aleksandriji u čiju su čast na taj dan rano ujutro pogani grabili vodu iz Nila i nosili kućama kao zaštitu od bolesti i smrti. Neki su od njih vjerovali da toga dana izvori provru vinom umjesto vodom. Pripadnici sekte bazilidi na taj su dan slavili blagdan Isusova krštenja ističući svoje krivovjerno učenje da je Isus tek po krštenju na Jordanu postao Sin Božji. O tome piše crkveni pisac Klement Aleksandrijski koji je umro u prvoj polovici 3. stoljeća.

Pravovjerni su kršćani svoj blagdan 6. siječnja prozvali Epifania što je izvorno dozivalo u pamet vidljivo očitovanje božan-stva ili svečani pohod pojavljivanje vladara

Prošlogodišnja božićna priredba

Teološki kutak


Lovreć - Opanci12

u nekom svom podaničkom mjestu. Za kršćane je to postala proslava uspomene na očitovanje slavnog otajstva utjelovljenja Sina Božjega što je ljudima postalo vidljivo u času njegova rođenja. Teološku sličnost i različitost Božića i Bogojavljenja poznati liturgičar Jungmann sažima ovako: Istinska i vlastita tema u oba slučaja ostaje otajstvo utjelovljenja. Na Božić je više istaknuto po-niženje Sina Božjega koji postade siromašan, običan sin ljudski. Na Bogojavljenje je, na-protiv, istaknuta božanska uzvišenost ovoga djeteta koje se pojavilo na svijetu.

Vodokršće i Tri kralja

Veoma rano se uz svetkovinu Bogo-javljenja povezala i uspomena na Isusovo krštenje u rijeci Jordanu pa su uveli i praksu krštavanja katekumena na taj dan. Naime, u evanđelju je zabilježeno da se prigodom Isusova krštenja očitovala Božja slava i čuo se glas s neba što je kršćanima bio jasan znak Božjega očitovanja, epifanije. Prvo Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, što ga Isus učini da bi povjerovali u njega njegovi učenici, drugi je sadržaj koji je ubrzo povezan uz Bogojavljenje. I konačno, pohod mudraca s Istoka i njihov poklon novorođenom Isusu zaokružio je sadržaj ovoga blagdana.

To nam i danas sažeto izražava antifona za Veliča na drugoj večernjoj: Trima čudima proslavljen blagdan slavimo: danas zvijezda mudrace privede k jaslama, danas iz vode posta vino na svadbi, danas na Jordanu Krist primi krštenje od Ivana da nas spasi.

Sve donedavno je u našem narodu bio ustaljen naziv za ovaj blagdan Vodokršće kad se blagoslivljala voda kojom su se škropile

kuće i posjedi. Tu je temelj i početak običaja božićnog blagoslova kuća i obitelji koji se danas proširio na sve dane božićnog vremena, a u novije vrijeme ponegdje i na došašće.

U sjevernim krajevima naše domovine ustalio se naziv Tri kralja i on sve više osva-ja teren i u južnim krajevima gdje ga sve donedavno nije bilo. Sam naziv je nastajao postupno, a temelji se na opisu u Matejevu evanđelju (2,1-12) i na kasnijoj kršćanskoj predaji. U izvornom evanđeoskom tekstu ne spominju se kraljevi niti njihov broj. Samo se kaže da su mudraci s Istoka došli u Jeru-zalem … ugledali dijete s Marijom majkom njegovom, pali ničice i poklonili mu se … prinesoše mu darove: zlato, tamjan i smirnu.

Na temelju podatka da su prinijeli tri dara, Origen je u 3. st. zaključio da su vje-rojatno bila trojica, a tek u 6. st. kršćanska je legenda mudrace pretvorila u kraljeve. Od 9. st. spominju im se i imena: Gašpar (Kasper), Melhior i Baltazar. To je izvedeno iz srednjovjekovnog običaja da se prigo-dom trokraljskog blagoslova kuća kredom na ovratnik napiše latinski blagoslov: Cristus Mansionem Benedicat (skraćeno: C M B) = Krist neka blagoslovi kuću! Ta je skraćenica protumačena kao početna slova imena triju kraljeva i običaj se ponegdje prakticira i u naše vrijeme.

Slaveći u božićnom vremenu blagdan Bogojavljenja, neka to bude i nama osobno očitovanje Božje u Kristu Isusu da možemo s uvjerenjem ponavljati riječi mudraca s Istoka: Vidjesmo zvijezdu njegovu i dođosmo se pokloniti Gospodinu!

....................................... Fra Marko Babić


Godina vjere prigoda za ponovno otkrivanje da je Isus Krist put za konačno spasenje

Godine vjere 2012.- 2013.

Apostolskim pismom u obliku motu proprija Sveti Otac Benedikt XVI. objavio je apostolsko pismo s na-

slovom “Vrata vjere”, kojim je proglasio Godinu vjere od 11. listopada 2012. do 24. studenoga 2013., svetkovine Krista Kralja. U apostolskom pismu Sveti Otac ističe da je Godina vjere poziv na istinsko i obnovljeno obraćenje Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta te upozorava na potrebu “ponovnog otkrivanja hoda vjere da se otkrije draž Božje riječi. Vrata su vjere uvijek otvorena. Moguće je prekoračiti taj prag kada se naviješta Božja riječ a srce se prepusti da ga oblikuje milost koja preobražava. U današnjem društvu, obi-lježenom krizom vjere, ne možemo prihvatiti da sol obljutavi i da se zaklanja svjetlo“, ističe u apostolskom pismu Benedikt XVI., podsjećajući na Isusove riječi: „Nastojte sebi pribaviti ne propadljivu hranu, već hranu koja ima trajnost za život vječni...“

Cilj Godine vjere je, objašnjava Sveti otac: „Vjerovati da je Isus Krist put za konačno stjecanje spasenja”, te još ističe da se otvaranje Godine vjere u listopadu 2012. podudara s otvaranjem Biskupske sinode na kojoj će se raspravljati o novoj evangelizaciji za prenošenje kršćanske vjere, a to je pogodna okolnost za posebno

promišljanje i ponovno otkrivanje vjere. Papa podsjeća da je sličnu godinu proglasio papa Pavao VI. proglasivši 1967. godinu u spomen mučeništva apostola Petra i Pavla, a također je zgoda da godina započne na pedesetu obljetnicu otvaranja II. vatikanskog sabora da se podsjeti kako koncilski dokumenti “ne gube svoju vrijednost i svoj sjaj”.

„Obnova Crkve zbiva se po svjedočenju vjernika, pozvanih da osvijetle riječ istine

Jedna od naših procesija

Teološki kutak

Godina vjere prigoda za ponovno otkrivanje da je Isus Krist put za konačno spasenje

Lovreć - Opanci14

koju nam je ostavio Gospodin. Hranjena riječju, Crkva hodočasti na zemaljskom putu kroz progone i Božje utjehe. Iz snage uskrsloga Krista crpi snagu da puninom ljubavi pobijedi nutarnje i vanjske jade i teškoće. Svojom ljubavlju Krist uvijek k sebi privlači ljude, s poslanjem koje je uvijek novo. Stoga je i danas potrebno uvjerenije crkveno zauzimanje za novu evangelizaciju da se otkrije radost u vjerovanju i pronađe zanos u naviještanju vjere, jer vjera omogućuje plodno svjedočanstvo, otvara srce i duh slušatelja da prihvate Gospodinov poziv i njegovu riječ. Jedino vjerujući, vjera raste i jača“, istaknuo je Benedikt XVI.

Govoreći u apostolskom pismu o vjeri, Papa je posebno istaknuo duboko jedinstvo između čina vjere i sadržaja vjere, kazavši da „kršćanin nikada ne smije misliti da je vjera

privatan čin. Vjera je prihvaćanje Gospodina i život s njim, što se očituje u svjedočenju u javnom zauzimanju. Bitno je poznavati vjerske sadržaje da se umom i voljom prihvati nauk Crkve. Da se stekne sustavno poznavanje sadržaja vjere, dragocjen je i bitan Katekizam Katoličke crkve. Katekizam u ovoj godini može biti istinska potpora vjeri“, istaknuo je Sveti Otac.

„Godina vjere također će biti prigoda za jačanje karitativnog svjedočenja. Vjera bez ljubavi nije plodna, a ljubav bez vjere je osjećaj izložen trajnoj sumnji. Vjera omogućuje da upoznamo Krista, a njegova nas ljubav potiče da se skrbimo za svoga brata na njegovu životnom putu“, zaključio je u apostolskom pismu uz najavu otvarnje Godine vjere Sveti Otac Benedikt XVI.

........................................................... (žv)

Naši hodočasnici prije polaska na pokorničko hodočašće Gospi u Sinj


Sve moje tišineJa prostirem svoje ZAŠTO Pred križ Tvoj I u molitvi klečim, Moj um otupio I misliti ne može, ne smije... Srce moje iznad svih osjećaja I moleći shvatih da ja poznavajući Tebe Ne trebam ono ZAŠTO Jer, Isuse, Ti znaš odgovor!!!

Tišina je čudesna.Ponese te svojom širinom daleko, da-

leko, u vrijeme prije strepnje...Mala ti slika Majke Božje što krasi zid

stare sobe, obične stare sobe onakve k’o u svim našim kućama, skromnim katoličkim otvori oči...

I u toj tišini otploviš u toplinu te sobe, klekneš na tvrdi tavan i na koljenima moliš...

Moliš za škrta djetinjstva, bolne priče što ti ih je ispleo život, onako malo-pomalo nižući godinu po godinu kao kišne kapi.

I u toj tišini osjetiš prisutnost Drugoga.S tobom su svi tvoji dani, sve vedrine

tvojih noćiju, sjaj mjeseca i toplina sunca,

ali obgrljeni dobrotom ljudi s kojima dijeliš dolinu suza, sve one male stvari.

Osmijeh probudi tvoju tišinu, otjera njenu samoću i tvoja tišina počne tad govo-riti, vikati, plakati, ali najviše se želi nadati...

U čežnji za novim vremenom želim probuditi tišinu u sebi i za se, za ljude oko sebe, za ovaj mali svijet koji nije svjestan koliko je mali jer Tišina nas uvijek čeka, kad tad ona je tu, samo je mi moramo znati pronaći i htjeti probuditi.

Mi smo rođeni za tišinu i u tišini duše odlazimo u bolji svijet, ne sami, ne po-kraj, nego uvijek sjedinjeni samo sa svojom Tišinom.

Jer On nas čeka Uvijek nas čeka

Strpljivo, S čežnjom i nadom Za nas je uvijek tu

A mi, samo pogledom moramo prihvatiti Osmijeh, ponuđenu sreću,

Mir

........................................... Ankica Sekelez

Iz naše župe Lovreć - Opanci16

Iz naše župe

Sv. Nikola, biskup, svečano proslavljen u župi

broj hodočasnika iz okolnih imotskih župa, a potom svečanom prijepodnevnom misom, koju je u našoj župnoj crkvi Duha Svetoga 6. prosinca predslavio fra Josip Grbavac, rav-natelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju, u suslavlju s našim župnikom fra Dinkom Bošnjakom, župa Lovreć – Opanci svečano je proslavila blagdan Sv. Nikole, biskupa.

Misu u raspjevanoj crkvi animirao je župni mješoviti zbor. Nakon mise u crkvi je bio priređen već tradicionalni dolazak sv. Nikole, za što se kao i uvijek pobrinuo naš župnik fra Dinko. Nakon završene svečanosti u župnoj crkvi blagdansko slavlje nastavljeno je u domovima za obiteljskim stolom, a župnik je za svećenike u župnoj kući također priredio zajednički objed uz bratsko druženje.

.......................................... Ankica Frankić

Hodočašće sv. VlahiTradicionalno župno hodočašće na 1039. festu sv. Vlahi u Dubrovnik s pohodom

spomen-obilježju našim palim imotskim vitezovima

Procesijom kroz mjesto u kojoj je uz mnoštvo župljana, među kojima i broj-na djeca i mladi, sudjelovao i velik

Jednim autobusom, ispunjenim do po-sljednjega mjesta, i ovoga smo blagdana Sv. Vlaha, 3. veljače, hodočastili po već

višegodišnjoj župnoj tradiciji u Dubrovnik na 1039. festu dubrovačkog Parca, zaštitnika

drevnoga grada i dubrovačke biskupije. Pred-vođeni našim župnikom fra Dinkom na sam smo blagdan izjutra praćeni pjesmom i molitvom pošli put Dubrovnika. Grad nas je dočekao u blagdanskom ozračju, prepun

Iz naše župe

Hodočašće sv. Vlahi

Lovreć - Opanci 17

hodočasnika, koji su pristizali sa svih stra-na. Ulicama su hodale procesije vjernika sa župnim i bratimskim barjacima, crkvenih i drugih udruga, zvonila su zvona, a grad je bio obasjan toplim veljačkim suncem.

Po običaju smo svratili kod dubrovač-kih franjevaca, u samostan Male braće na Stradunu gdje nas je srdačno dočekao naš sumještatnin, gvardijan fra Stipe Nosić. Na-kon što smo se u samostanu okrjepili, pošli

smo prema dubrovačkoj stolnici ispred koje smo stigli pred sam početak svečanog bogo-služja. S mnoštvom svećenika, predslavio ga je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišć. Nakon svečanog euharistijskog slavlja pri-družili smo se velikoj svečanoj procesiji kroz gradske ulice, u kojoj se nosio svečev kip. Ophod je predvodio domaćin feste Želimir Puljić, apostolski upravitelj Dubrovačkje biskupije, uz brojne svećenike, redovnike, redovnice, božji puk, među kojim smo bili i mi Lovrećani. Pjevalo se i molilo, nebro-jeno se vjerničko mnoštvo okupljalo oko svetog mučenika teško se rastajući od svog nebeskog zaštitnika i zagovornika.

I mi, duhovno okrijepljeni, radosno smo se oprostili od grada slavljenika te se autobusom zaputili put Lovreća. Usput smo se zaustavili u Trstenu gdje smo pohodili spomen-oblježje našim palim imotskim vitezovima, poginulima u obrani Dubrovnika i na dubrovačkom bojštu. U molitvi smo se sjetili svih naših imotskih vitezova i svih palih hrvatskih branitelja te smo se nakon odrješenja za mrtve, koje je podijelio naš fra Dinko, uputili kući, stigavši sretno u predvečerje.

......................................... Slavica Bekavac

Nadbiskup Barišić upućuje svoju pastirsku riječ

Hodočasnici na sv. misi za sv. Vlahu


Obiteljski zbor Kalajdžić uljepšao misno slavlje na

Sveta tri kralja

Na svetkovinu Bogojavljanja, pučki zvanu Sveta tri kralja, 6. siječnja u našoj smo župnoj crkvi za blagdan-

ske prijepodnevne mise, koju je predslavio naš župnik fra Dinko, imali neobično lijep i rijedak blagdanski glazbeni doživljaj.

Naime, obitelj Kate, naše Lovrećke, rođene Frankić a udane Kalajdžić u župu Žeževica – Orje, nadarena lijepim glasom, sa svoje petero djece, također svih obdarenih lijepim glasovima, iznenadili su nas svojim dolaskom i pjevanjem kojim su uljepšali svečano misno slavlje.

Bila je to želja majke Kate da pohodi svoju župnu crkvu, iako Žeževica nije preko svijeta, i prirede mali obteljski blagdanski koncert. Svi u prepunoj crkvi s oduševlje-njem su slušali skladno pjevanje obiteljskog zbora, koji pjeva i u žeževičkom župnom zboru. Ne treba ni reći da je obitelj Kalajd-žić skladna i dobra kršćanska obitelj. Jedan Katin sin sjemeništarac je u Splitu a i jedna je kćerka učenica splitske Nadbiskupske klasične gimnazije.

.................................................. (nazočna)

Naša crkva prepuna vjernika za Sv. tri kralja

Iz naše župeLovreć - Opanci 19

Lovreć – Opanci svečano proslavili Stepinčevo

U našoj župnoj crkvi Duha Svetoga u četvrtak 10. veljače po blagom veljačkom prijepodnevu, svečanom

misom zadušnicom, koja je počela ophodom kroz mjesto, proslavili smo spomen-dan našeg blaženog kardinala Alojzija Stepinca, hrvatskog mučenika komunističkog zlosilja. Život svoj darovao je Bogu ostavši do po-sljednjeg časa vjeran Rimskoj crkvi, Petrovu naseljedniku, Svetom Ocu i svom hrvatskom narodu.

Misa je počela svečanim ophodom, uz nas župljane došli su i brojni hodočasnici iz okolnih imotskih župa, a mladi su u op-hodu ponijeli barjak s blaženikovim likom i njegovim kardinalskim geslom, koji su dali izraditi prošle godine pod vodstvom našeg župnika fra Dinka. Misno slavlje je predvodio i propovijedao župnik fra Dinko.

U propovijedi o spomen-danu premi-nuća bl. Alojzija Stepinca koji je ovaj svijet napustio na današnji dan 10. veljače 1960.,

preselivši se Ocu u vječnu domovinu na nebesima, fra Dinko se spmenuo njegova svetog lika. Kazao je da je bio najsvjetliji lik Crkve u Hrvata, uzor svetosti i domolju-blja, čovjek koji se cijeli život hranio riječju Svetoga pisma, iz kojega je crpio vjeru i snagu. „Ovaj hrvatski blaženik, mučenik vjere i domoljublja, simbol cijele hrvatske mučeničke Crkve kroz olovne godine bez-božnog komunizma, ostao je do kraja svog zemaljskog života dosljedan svom uvjerenju, vjeran Bogu, Crkvi i svom hrvatskom narodu. Živio je i preselio se Gospodinu u znaku svog kardinalskog gesla: “In Te, Domine speravi” (U Tebe se Gospodine uzdam), kazao je fra Dinko, podsjetivši i na glasovite Kardinalove riječi u montiranom političkom procesu u Zagrebu u jesen 1946., u kojem ga se pokušalo prisiliti na odreknuće vjernosti Crkve u Hrvata Svetom Ocu: “Mogu me slomiti, ali ne saviti”

.............................................. Ivan Batinić


Gostovanje zbora župe sv. Leopolda Mandića sa

Sirobuje u Lovreću

U nedjelju 6. ožujka u našoj je župi u prijepodnevnom misnom slavlju go-stovao crkveni zbor župe sv. Leopolda

Mandića iz Sirobuje kraj Splita sa svojom voditeljcom s. Anom Terezijom. U prepunoj župnoj crkvi Duha Svetoga misu je predslavio naš župnik fra Dinko, a skladno pjevanje gostujućeg zbora koji je uljepšao euharistijsko slavlje, oduševilo je vjerničko mnoštvo koje je po toplom ranoožujskom prijepodnevu, i nakon mise, nastavilo druženje.

Za organizaciju susreta zaslužan je naš mještanin Frano Petričević, koji živi u Sirobuji, i član je tamošnjeg župnog zbora. Susret koji je postao već tradicona-lan, protekao je u veselom raspoloženju, pjesmi, prepričavanju sjećanja i, naravno, uz dobru okrjepu, za koju su se pobrinule naše vrijedne župljanke, također i župljani sa župnikom fra Dinkom.

......................................... Frano Petričević


Veliki četvrtak

Veliki četvrtak, tj. dan posljednje ve-čere našeg Gospodina Isusa Krista, već se tradicionalno slavi u našoj

župi u poslijepodnevnim satima.Na početku mise naš župnik fra Dinko

oprao je noge dvanaestorici odraslih muš-karaca iz naše župe kao Isus Krist kad je prao noge svojim apostolima. Bio je to sre-tan trenutak i velika čast za naše župljane, odnosno apostole. Tijekom mise fra Dinko je predstavio prvopričesnike i krizmanike. Nakon pričesti Presveti oltarski sakrament

je prenesen na pokrajnji oltar kao simbol Isusovog uhićenja i odvođenja. Tu su se vjernici klanjali Presvetom i pripremali za konačno slavlje uskrsnuća. Zvona su umu-knula, a križevi i kamenice su se prekrile, oltari ostali bez cvijeća i ukrasa kako bismo što bolje osjetili Isusovu muku.

Nakon mise pjevao se Plač koji nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nakon Plača ra-zišli smo se u miru i tišini svojim kućama.

........................................... Nikola Šamija

Ovogodišnji apostoli sa župnikom


Ovogodišnja procesija Velikog petka

Veliki petak

Veliki petak, dan muke i smrti na-šeg Gospodina Isusa Krista, slavi se šestosatnom procesijom kroz

naše mjesto Lovreć-Opanci i obredom u crkvi Sv. Duha. Procesija počinje u 10 sati na Letaruši u Kuli. Župnik Fra Dinko je predvodio molitvu i prvi nosio križ preda-jući ga križonošama koji su se izmjenjivali cijelim putem.

Procesija se kretala poljem, zatim Du-bravom do Maslinskog vrta te preko Bošnja-ka, Gradine, Mrnjavaca, Nikolića, Bekavaca, Nosića, Batinića, a onda su se kod stare crkve

sv. Ante priključili ostali vjernici. Krenuli smo u velikoj procesiji do crkve Sv. Duha. U procesiji smo molili, a od crkve sv. Ante pjevali smo Gospin plač. U crkvi sv. Duha nastavili smo obrede Velikog petka: pjevanje Muke koju je pjevao Željko Čavrlj i ostali pjevači te turbu pjevački zbor, propovijed, procesija s Presvetim, a po povratku u crkvu uslijedilo je otkrivanje i ljubljenje križa.

Nakon ovih obreda, napunjeni i ojačani vjerom, razišli smo se u miru čekajući najveći katolički blagdan Uskrs.

........................................... Nikola Šamija


Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen u filijalnoj crkvi na Nikolićima

U filijalnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja na Nikolićima u nedjelju 26. lip-nja proslavljen je blagdan nebeskog

zaštitnika sela i naslovnika crkve, kojega je blagdan 24. lipnja, ali je zbog radnog dana u dogovoru župnika s vjernicima bio pre-nesen na prvu nedjelju po blagdanu. Tako je u misnom slavlju sudjelovalo vjerničko mnoštvo, kako s Nikolića tako i s Lovreća te iz okolnih sela i zaselaka.

Na sunčano i toplo kasnolipanjsko ne-djeljno prijepodne svečano euharistijsko slav-lje počelo je procesijom s cvijećem urešenim

kipom sv. Ivana Krstitelja, kojega su, praćena molitvama i pjesmom vjernika, na rukama ponijeli momci. Misa je slavljena ispred crkve jer svekoliko mnoštvo u nju nije ni stalo. Službu Božju predslavio je naš župnik fra Dinko uz pjesmu mješovitog zbora župe Duha Svetoga Lovreć – Opanci.

Nakon iznimno lijepe i svečane prve proslave Ivanja na Nikolićima 2009., odlu-čeno je da će se blagdan nebeskog zaštitnika sela otada slaviti svake godine.

................................................. A. Nikolić


Hodočašće na Bleiburg

I ovog svibnja, već tradicionalno od dolaska slobodne i nezavisne Hrvatske, naša je župa hodočastila u Bleiburg, na mjesto

najveće hrvatske povijesne tragedije, koja se ikada dogodila u hrvatskoj povijesti i koju hrvatski narod nikada ne smije zaboraviti. O njoj se, na žalost, punih 45 godina nije smjelo ni riječ progovoriti, osim najgorim lažima. Na žalost, svjedoci smo da se o

partizansko-komunističkim zločinima ne govori ni danas, da se zločini nemjerljivih razmjera prešućuju, pače i uzvisuju pod krinkom antifašizma. A kada se spomenu, uzvitla se takva prašina, samo da bi ih pokrila. Vođeni tim mislima, s tugom ali i ponosom na sve patnje koje smo junački podnijeli došavši napokon do slobode, i ovoga smo svibnja, u petak 13., vjerni svom ispaćenom

Hodočasnici za vrijeme mise na Bleiburgu

Iz naše župe

Hodočašće na Bleiburg

Lovreć - Opanci 25

hrvatskom narodu i svjesni trpljenja koja smo kroz povijest, sve do nedavnih dana prošli, pošli smo put Bleiburga da bismo sutradan, u subotu, najbližu tragičnom spomen-danu 15. svibnja 1945., sudjelovali na svečanom euharistijskom slavlju. Sa svim hrvatskim i ostalim vjernicima, od kojih su mnogi, na žalost, iz godine u godinu sve malobrojniji, i sami bili sudionici ovog najvećeg hrvatskog stratišta s kojega su stotine tisuća razoru-žanih hrvatskih vojnika uz bezbroj civila, žena, djece i staraca pošli u smrt na križnim putovima diljem ondašnje tamnice, napose hrvatskog naroda. Među njima i njihovim potomcima, danas već i unuka i praunuka, bili smo i mi, koji smo se u misnom slavlju željeli pomoliti te pokloniti onima koji su živote darovali za Hrvatsku, a čije smrti, bez suda i suđenja, nikada nisu kažnjene.

Prema Bleiburgu putovali smo kombi-jem, nas petnaestak župljana predvođenih našim župnikom fra Dinkom. U Zagrebu smo prenoćili, a u subotu 14. svibnja rano ujutro krenuli put Slovenije i Austrije. Pu-tovali smo kroz mjesta koja su bila postaje hrvatskog Križnog puta, sjećajući se sramot-nog čina engleskih generala koji su izručili razoružanu hrvatsku vojsku i nebrojene civile u ruke mržnjom ispunjenih partizanskih zločinaca, što je i svojevrsni sat povjesti za mlađe naraštaje. Kombi je jurio kroz Ma-celjsku šumu, Maribor, Dravograd i druga nebrojena mjesta stradanja naše hrvatske vojske. Sjećali smo ih se u molitvi sve do Bleiburga u koji smo stigli po lijepom svi-banjskom prijepodnevu. Mnogima od nas pred očima su se vrtjele slike pakla koji se tu događao prije više od šezdeset godina,

a o kojem smo istinu čuli tek u slobodnoj Hrvatskoj.

Priključili smo se središnjoj komemo-raciji, sudjelujući najprije u molitvi kod grobova hrvatskih žrtava na mjesnom gro-blju Unter – Loibach, a potom se u dugoj procesiji uputili prema Bleiburškom polju, s mislima prepunih bolnih osjećaja. U podne smo sudjelovali u svečanom euharistijskom slavlju za sve žrtve bleiburške tragedije i hrvatskih križnih putova, u kojem je uz više desetaka svećenike suslavio i naš fra Dinko. Svečanu službu Božju predslavio je križevački (grkokatolički) biskup Nikola Kekić.

Nakon mise uputili smo se kućama, stigavši predvečer, prepuni bolnih dojmova. Zaprepašćuje činjenica da i danas, nakon što je Europski parlament prije više godi-na osudio sve totalitarne režime i njihove zločine, partizansko-komunistički zločini i zločinci, premda ih je sve manje živih, čini se da će u nas proći bez kazne iako ratni zločin nikad ne zastarijeva. Ali, na žalost, u našim je političkim redovima, i u vlasti, još uvijek onih koji te zločine štite, skrivaju, pa i opravdavaju. No, to ne vri-jedi za generale i branitelje Domovinskog rata dok su partizanski zločinci, istina, već rijetki preživjeli, i danas „narodni heroji“ i donedavno su primali visoka odličja za zločine – od samog bivšeg predsjednika države, na sramotu mučeničkog hrvatskog puka. A da se povijest ponavlja, svjedoci smo sramotno malih osuda u Haagu srpskih zločinaca, dok su za naše heroje - hrvatske generale i branitelje u Haagu „rezervirane“ najteže lažne optužbe i kazne.

..........................................Mate Milinović


Zlatna harfa 2011. u Lovreću

U subotu 21. svibnja u našoj je župi održan Pokrajinski susret dječjih pje-vačkih zborova poznat kao “Zlatna

harfa”. U župnoj crkvi Duha Svetoga okupio se velik broj crkvenih dječjih zborova s oko 400 malih pjevača i pjevačica, a cilj „Zlatnih harfa”, koje se održavaju već dugi niz godna, su čuvanja i obnove liturgijskog pjevanja te poticanje na suradnju među voditeljima cr-kvenog pjevanja kao i poticanje stvaralačkog duha skladatelja. Susret je započeo misom, predvodio ju je naš župnik fra Dinko.

Pozdravnu riječ nazočnima uputio je ravnatelj škole Marijan Sekelez, kazavši kako se, gledajući toliku djecu, prisjeća vremena kada je ovoliko mnoštvo djece svake nedjelje dolazilo u lovrećku crkvu. Svima je zaželio dobrodošlicu i ugodan boravak u našem Lovreću te uspješan nastup na natjecanju, koji je doista bio lijep, uspješan i za mnoge nezaboravan. Prije službenog dijela natjeca-nja nastupio je dječji zbor naše župe kao domaćin glazbenog susreta s pjesmom Da mi je biti sunce pod ravnanjem profesorice

Dječji pjevački zbor župe Lovre - Opanci

Iz naše župe

Zlatna harfa 2011. u Lovreću

Lovreć - Opanci 27

glazbe Renate Kolovrat, koja vodi naše žu-pne zborove.

Potom su nastupili dječji zborovi iz Klisa pod vodstvom s. Anite Perkušić s pje-smom Ako danas glas mu čujete i pjesmom koju je sklado prof. Mirko Jankov, koji je ujedno bio za orguljama, zatim zbor župe Gospe od Ružarja iz Segeta kod Trogira pod vodstvom s. Blagoslove Lončar s pjesmom Zvone zvona, autora Slavka Topića, potom zbor sv. Obitelji iz Splita pod vodstvom č.s. Renate Lizatović s pjesmom Nedjelja, dječji zbor Zmijavci nastupio je s pjesmom Kriste, slavimo Maria Žuvele, zbor je vodila s. Jasna Kasalo. S pjesmom „Silan Bog” nastupio je zbor Svetih solinskih mučenika iz Solina-Nin-čevića sa voditeljicom Marijanom Baričević, a za orguljama je bila Marija Nazor. Prekrasnu pjesmu U tvojoj ruci, Gospodine, skladbu fra Stipice Grgata, izveo je dječji zbor iz Primoštena pod ravnanjem s. Lidije Grgat, a

fra Denis Šimunović nastupio je s pjesmom To je mir i dječjim zborom iz župe sv. Roka, Vinjani. Spontano pozdravljen aplauzom nastupio je malobrojni dječji zbor iz župe sv. Jurja Vojnić - Gardun s pjesmom Daj nama svima Duha svog skladatelja I. Mikića, a zbor je vodio Stipe Vudrag. Mnogobrojna župa Svih Svetih iz Hrvaca nastupila je s pjesmom Darovi prepuni radosti mons. Mi-roslava Martinjaka pod vodstvom s. Vitalije Križan. “Zlatna harfa” nije natjecateljskog karaktera pa su svi članovi zborova, njih 400 stotine, neovisno o izvedbi dobili prizna-nje za svoj trud. Posebno priznanje odano je koordinatorici ovoga susreta s. Nediljki Milanović- Litre.

Domaćin župe Svetoga Duha iz Lovreća i članovi velikog zbora bili su domaćini u pripremi kolača i pića za sve sudionike ovoga za Lovreć iznimno vrijednog natjecanja.

..................................................Renata K.

Duhovi proslavljeni u župi Lovreć - Opanci

Svetkovinu rođendana Crkve, Duhove, naša župa Lovreć – Opanci, jedina u Imotskoj krajini posvećena Duhu

Svetome, svečano je proslavila u nedjelju 12. lipnja, na duhovsku nedjelju zvanu i Pe-desetnica. Nakon devetnice s pobožnostima Duhu Svetome kojima smo se pripravili i kroz devet večeri u istoimenoj župnoj crkvi u središtu mjesta, brojni smo bili i na samu

Duhovsku nedjelju, ispunivši prostranu cr-kvu i crkveno dvorište.

Euharistijsko slavlje predslavio je mons. dr. Josip Delić, predsjednik Crkvenog interdijecezanskog suda I. stupnja u Splitu, uz našeg župnika fra Dinka te pratnju velikog mješovitog župnog zbora. Podijelio je sakrament kršćanske zrelosti ovogodišnjim krizmanicima. Poruka homilije

Iz naše župe

Duhovi proslavljeni u župi Lovreć - Opanci

Lovreć - Opanci28

bila je upućena svima vjernicima, napose roditeljima i mladima. Propovjednik je sve pozvao da pokažu svojim svjedočkim životom da je moguće ljubiti poput Krista, bezrezervno. Govoreći o djelovanju Duha Svetoga u ljudskim dušama, kazao je da Duh djeluje u svakom srcu koje je otvoreno njegovu djelovanju.

Roditelje je uputo da svoju djecu odgajaju tako da ih uče moliti i mole s njima te tako i svoj obiteljski život izgrađuju u vjeri, skladu i ljubavi. Posebno je upozorio na riječi Svetoga Oca Benedikta XVI. izrečene na prvom Nacionalnom danu obitelji u homiliji na euharistijkom slavlju, u kojoj ih je pozvao da budu hrabre, da se raduju očinstvu i majčinstvu, da se ne boje otvorenosti životu. U duhu tih riječi dr. Delić je pozvao napose mlade da se ne boje osnovati obitelj. Upozorio ih je da ljubav nije samo prolazni sentimentalni osjećaj

nego ozbiljna veza dvoje mladih temeljena na življenju i uzajamnom poštivanju te najdubljim kršćanskim zasadama.

Podsjetio je i na Papine riječi da su Hrvatskoj danas potrebne prave kršćanske obitelji te okupljeno vjerničko mnoštvo potaknuo da oživotvori riječi Svetoga Oca kako ne bi ostale samo riječi.

....................................... Marija Petričević

Krizmanici nose sliku Silazak Duha Svetoga na apostole i Blaženu Djevicu Mariju

Procesija na Duhove


Svečano proslavljen Sv. Ante Padovanski,

nebeski zaštitnik Opanaka i Lovreća

U ponedjeljak 13. lipnja, na blagdan Sv. Ante Padovanskoga, svetca svega svijeta, koji se osobito časti u Franje-

vačkom redu, a naša je župa franjevačka pa se i u našem Lovreću i Opancima osjećalo svečano blagdansko raspoloženje. U zraku se osjećao miris ljiljana, koji rese svetog Pa-dovanca s djetetom Isusom na svetoj knjizi

u rukama. Po toplom sunčanom lipanjskom prijepodnevu, unatoč radnom danu, već na prvu misu u čast padovanskoga sveca, hrlilo je mnoštvo naroda. Slavljene su dvije službe Božje, tiha u 9 te svečana u 18 sati. Na obje je bilo mnoštvo djece, napose na večernjoj, i, naravno, štovatelja Sveca, kako ga Talijani jednostavno zovu – Santo.

Iz naše župe

Svečano proslavljen Sv. Ante Padovanski, nebeski zaštitnik Opanaka i Lovreća

Lovreć - Opanci30

Znamo da je sv. Ante osobito omiljen u cijeloj Imotskoj krajini pa k njemu u Vinjane, gdje je zavjetna crkva i središnja proslava za Imotsku krajinu, dolaze deseci tisuća ho-dočasnika. Mnogi zavjetni i bosonogi, kako ondje, tako i u nas. Po ugodnoj lipanjskoj večeri prije svečanog euharistijskog slavlja od stare župne kuće u Opancima pošla je procesija u kojoj su momci ponijeli cvijećem urešen Svečev kip. Uz molitve i pjesme,

procesija je stigla pred župnu crkvu Duha Svetoga u središtu mjesta te obišla crkvenim dvorištem. Svečanu pjevanu misu predslavio je naš fra Dinko, blagoslovivši na kraju euharistijskog slavlja djecu i ljiljane, što je stari franjevački običaj o Antunovu. Župni zbor pratio je obje mise, a napose je crkva bila raspjevana na večernjoj službi Božjoj.

....................................Ante Šamija (Bara)

Imenjaci sv. Ante u procesiji nose njegov kip


XVII. tradicionalni godišnji susret Lovrećana

u Zagrebu

Društvo Lovrećana – izvješće 29. 5. 2011.

Napomena: Izvješće za susret Lovre-ćana koji žive u Zagrebu i okolici s predstavnicima Župe Lovreć-Opanci,

OŠ S. S. Kranjčevića Lovreć i općine Lovreć priredio sam kao predsjednik Društva, no dogodilo se da sam na početku samog susreta, kad je započelo misno slavlje u crkvi Gospe Lurdske imao srčani udar i prevezen sam hitno u bolnicu Rebro. Izvješće nije pročitano te ga ovom prigodom dajem župnom listu Lovreć-Opanci da ga mogu pročitati i svi sudionici susreta i šira javnost.

Kažu mi sudionici da je sve bilo u redu na samom susretu te da su mi mnogi priskočili u pomoć, bilo činom – bilo molitvom. Svima od srca zahvaljujem.

.................................... Ivan Bekavac Basić

Djelovanje Društva Lovrećana od prošlogodišnjeg susreta koji je

održan 30. svibnja 2010. do danas, 29. svibnja 2011.

Društvo Lovrećana Zagreb održalo je 30. svibnja 2010. susret s predstavnicima župe, škole i Općine Lovreć u Samostanu

i crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu. Tada je predstavljen i Lovrećki libar, br. 12.

Domaćini susreta bili su Ćorići koji su pripremili domjenak za sudionike susreta. Kruh i vino stigli su iz sela o čemu je brigu vodio župnik fra Dinko Bošnjak. Orga-nizacija je bila na visini o čemu ste mogli pročitati ili možete pročitati u župnom listu Lovreć-Opanci koji ćete moći i danas kupiti.

Ove godine po treći put dolazi nam župni zbor. Ove godine nismo mogli pri-baviti sredstva za plaćanje prijevoza članova zbora te se nadamo da ćemo danas i tijekom godine prikupiti sredstava da djelomično sudjelujemo u pokrivanju troškova prijevoza.

I ovom prilikom moram se zahvaliti Janjevačkom pjevačkom zboru i našemu Juroslavu Dragunu, rodom iz Dolića Dra-ge, iz župe Lokvičići koji su nam proteklih godina pjevali bez naknade kao i svim glaz-benicima i pjevačima koji su prvih proteklih godina nastupali na našim susretima, a o tom je brinula naša prof. Stanka Mustapić.

Naše Društvo ne zanemaruje ono što je stavilo u svoj program rada, a to je promi-canje suradnje na kulturnom, prosvjetnom i gospodarskom području s rodnim krajem i sredinom u kojoj žive članovi.

Iz naše župe

XVII. tradicionalni godišnji susret Lovrećana u Zagrebu

Lovreć - Opanci32

Tako smo u suradnji sa župom sudjelo-vali u predavanju o s. Mariji od Presvetoga Srca (Anki Petričević) u kolovozu 2010. kao i u pripremi simpozija o našem fra Šimunu Milinoviću, barskom nadbiskupu, koji je održan u listopadu 2010. u Splitu i Lovreću u organizaciji Franjevačke Provincije presvetoga Otkupitelja.

Također smo na Lovrećkom litu u ko-lovozu predstavili knjige, časopise i druga izdanja naših Lovrećana i autora koji su pisali o Lovreću. Stihove i tekstove su čitale Matea i Ivana Bekavac Basić.

Početkom studenoga održani su Drugi dani Mate Šmundića u Lovreću. Financijski nas je podržala Općina Lovreć i OŠ S. S. Kranjčevića. Općina je osigurala prehranu, a škola prostor.

Prošle jeseni zauzimanjem našega do-predsjednika Tomislava Nikolića i o njegovu

trošku organiziran je dolazak naših gangašica (Danice, Dinke i Nadice) na Hrvatski radio. Snimljeno je više od tri sata trajanja njihovih ganga. Već su dva puta bile izvođene na Hrvatskom radiju - 1. program.

Poslije su na Lovreću isto snimljeni naši muški pivači gange za potrebe HR - 1. program, a domaćin je bila OŠ S. S. Kranjčevića.

Potkraj godine 30. prosinca 2010. održali smo ovdje nekoliko predavanja o S. Mariji od Presvetoga Srca za članove i prijatelje Društva. Predavači su bili prof. dr. Marijan Bošnjak, gosp. Jozo Petričević, novinar, i dr. sc. Vlado Vladić. Predavanje dr. Bošnjaka i Vlade Vladića možete pro-čitati u novom broju Lovrećkoga libra kao i priloge, likovne i pjesničke, akademskog kipara Krune Bošnjaka te pjesničke priloge naših Lovrećana i prijatelja (Joke Milinovića,

Naš zbor prigodom susreta u crkvi Gospe Lurdske

Iz naše župe

XVII. tradicionalni godišnji susret Lovrećana u Zagrebu

Lovreć - Opanci 33

Ivana Branka Šamije, Marijana Bošnjaka, Pere Picukarića, Milijade Barade, Marija Bilića, Mate Kavelja, Nediljka Bekavaca Basića ...).

8. travnja 2011. imali smo predstavlja-nje knjige Branislave Zaradić Književnost moj život u velikoj dvorani Matice hrvatske ovdje u Zagrebu. Knjigu su predstavili gosp. Petar Tyran, urednik Hrvatskih novina iz Austrije, i prof. dr. sc. Alojz Jembrih s Hrvatskih studija u Zagrebu. Predstavljanje su uveličali članovi studentske klape Slavić s Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Poslije predavanja uzvanike je počastila Općina Lovreć domaćim sirom koji se proizvodi u općini Lovreć, odnosno u Opancima - Šimundićima i na Studencima.

Izdavačka djelatnost Društva nije zamrla iako nisu baš vremena za velika ulaganja, a nama sve ovisi o sponzorima, a manjim dijelom od članarine koja se ili ne plaća ili nije redovito plaćena.

Za novu godinu smo izdali bilten Lovreć, br. 46., a evo danas možete dobiti novi broj Lovrećkog libra.

Godine dolaze, a neki odlaze. Kroz proteklu godinu dana umrlo je mnogo na-ših Lovrećana i Opančana, a među njima i neki naši članovi. Tako su nas napustili naši članovi Mara Bošnjak, r. Zaradić, i Jozo Bošnjak (Svibušin). Umrlo je i roditelja naših članova Društva. O umrlima možete pročitati u župnom listu i u Lovrećkom libru.

Projekti

Što Društvo namjerava raditi i što treba odraditi kroz sljedeće vrijeme?

Društvo treba tijekom ljeta tiskati zbor-nik s Prvih Dana Mate Šimundića, zatim do listopada tiskati zbornik o 250. obljetnici posvećenja stare župne crkve u Lovreću.

Nadam se da ćete moći i ove godi-ne pročitati i koji bilten Lovreć u kojemu ćemo donijeti kratke vijesti o zbivanjima u Društvu.

Zahvaljujemo braći franjevcima u Sa-mostanu Gospe Lurdske koji nam svake godine s ljubavlju osiguraju vrijeme za sv. misu i ustupe prostor za susret poslije sv. mise. Zahvaljujemo i časnim sestrama koje brinu o kuhinji pa nam uvijek s ljubavlju priskoče ako treba neka pomoć ili savjet.

Ako sam što propustio, a sigurno jesam jer velik je broj nazovimo sitnih i manjih djela bez kojih ne bismo mogli djelovati, a obično se takve stvari na ovakvim sastancima ne spomenu. Ali dragi Bog sve vidi pa i nije bitno sve iznositi na vidjelo.

Dobili smo usmene i pismene pozdrave od načelnika Općine, gosp. Antuna Babića i Marijana Sekeleza, ravnatelja OŠ S. S. Kranjčevića. Oni nisu mogli doći jer imaju obveze kumstva za krizmu i krštenje.

Naši su Mrnjavčani domaćini ovoga susreta i pozivaju vas na zakusku u samo-stansku dvoranu, tu preko dvorišta.

Da se ovaj domjenak održi, zaslužni su: Milka Gavranović i Gavranović-trgovina (lanac dućana), Ante Gavranović Mekin, Mato Gavranović, Miro Petričević, Društvo Lovrećana, župa Lovreć-Opanci. O podvorbi i brizi za domjenak brinu se braća Zaradić, Rade i Ivan, s našim Ivanom Brankom Šamijom i njegovim članovima obitelji.

.... Ivan Bekavac Basić, predsjednik Društva


Lovrećani i Opančani sa Svetim Ocem Benediktom XVI.

u Zagrebu

Nema značajnijeg vjerskog događaja u našoj nadbiskupiji, ili u hrvatskoj Crkvi, u kojem ne sudjeluje naša župa.

Blagoslovom pape Benedikta XVI – „Mir vama“ - na zagrebačkom Hipo-dromu u koncelebraciji s četvoricom

kardinala, sedamdesetak biskupa te oko 1200 svećenika održano je svečano misno slavlje u povodu obilježavanja Prvog nacionalnog

dana hrvatskih katoličkih obitelji na kojem se u nedjelju 5. lipnja okupilo oko 400 tisuća vjernika. Jaka kiša koja je prijetila, ipak nije pokvarila svečano euharistijsko slavlje, čak je ogranulo i sunce kada se Sveti Otac, vozeći sporo u papapmobilu, kretao

Naši hodočasnici na putu na Hipodrom

Iz naše župe

Lovrećani i Opančani sa Svetim Ocem Benediktom XVI. u Zagrebu

Lovreć - Opanci 35

među razdraganim mnoštvom zaustavljajući se čak tri puta da bi poljubio troje djece. Udruženi zborovi Zagrebačke nadbiskupije s preko 500 pjevača, skladno su animirali liturgiju, poznatu Anđeosku misu, koju je Sveti Otac predvodio na latinskome jeziku.

Među više stotina tisuća vjernika, koji su ispunili Hipodrom već od subote navečer, te su i tijekom cijele noći u rijekama pristizali na Hipodrom, u misi sa Svetim Ocem Benediktom XVI. sudjelovali su i naši Lovrećani.

Jednim popunjenim autobusom, predvođeni našim župnikom fra Dinkom, krenuli smo u ponoć od subote na nedjelju (4. na 5. lipnja) ispred naše župne crkve da bismo do jutra stigli u Zagreb, na Hipodrom. Putem smo molili krunicu i druge Gospine molitve, pjevali, a na kraju i pozaspali. Ujutro smo

stigli u Zagreb i uputili se do Hipodroma. Tu se već od tri sata ujutro, održavao molitveni program. Vijorile su se zastave: hrvatska, papinska, župne, bratimske... A vjernici su pristizali iz cijele Hrvatske, iz BiH, Slovenije, Makedonije, Vojvodine, Mađarske... Među 1200 svećenika u svečanom liturgijskom slavlju koje je predvodio Sveti Otac Benedikt XVI., suslavio je i naš župnik fra Dinko.

Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, uputio je srdačnu dobrodošlicu Svetom Ocu uoči početka mise, kazavši: „Ispunjen poštovanjem i ljubavlju prema Vašoj časnoj osobi, svjedočim Vam zanos koji u ovaj sveti dan prožima srca ljudi cijele Hrvatske.“

Naglasio je da je upravo na Hipodromu 1994. danas bl. papa Ivan Pavao II. bio u prvom posjetu Hrvatskoj. Istaknuo je i da

Vjernici na misi na Hipodromu

Iz naše župe

Lovrećani i Opančani sa Svetim Ocem Benediktom XVI. u Zagrebu

Lovreć - Opanci36

je „predivno što se ovaj dan slavlja naše vjere i crkvenosti stapa s Prvim nacionalnim susretom hrvatskih katoličkih obitelji. Time se zorno očituje da kršćanska obitelj pronalazi svoj identitet i obnavlja snagu u otajstvu Krista i otajstvu Crkve“, kazao je kardinal Bozanić, objašnjavajući da je Crkva u Hrvatskoj u središte svojih pastoralnih nastojanja i briga stavila obitelj: „Ovaj susret kruna je tih nastojanja i ujedno poticaj na novi zamah u zalaganju za obitelj kao najsvetiju ustanovu zdravoga društva.“

Ujedno je kardinal izrazio nadu da će posjet Svetog Oca biti ohrabrenje svim obiteljima, „osobito onima koji trpe, kao i svim mladima kojima se, po daru života u kršćanskoj obitelji, povjerava odgovornost za budućnost Crkve i društva“.

Još jednom zahvalio je Svetom Ocu zbog svega što čini i ljubavi koju očituje prema Hrvatskoj i njezinu Bogu i Crkvi vjernom puku. „Vama je poznat ovaj narod hrvatski, njegov mukotrpni hod tijekom povijesti, njegovi kršćanski korijeni i plodovi. Uvijek ste pokazivali koliko cijenite hrvatske vjernike“, zaključio je kardinal Bozanić.

Nakon pozdravne riječi domaćina, kardinala Bozanića, Papa je počeo slavlje na kojem se obratio tijekom propovijedi na talijanskom jeziku, a kratkim uvodom i na kraju mise i na hrvatskom. Propovijed je Benedikt XVI. posvetio hrvatskim obiteljima. Osudio je sekularizaciju „koja, posebno u Europi, Boga gura na rub“. Pozvao je obitelji da budu hrabre i da se odupru rastućoj razjedinjenosti, materijalizmu i površnim iskustvima. Na kraju slavlja Svetom Ocu je zahvalio i krčki biskup Valter Župan, predsjednik Vijeća HBK za obitelj, koji

je u jasnom obraćanju vladajućoj koaliciji i svim nositeljima izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u ime Crkve zatražio ukidanje zakona o pobačaju.

Na kraju svečanog misnog slavlja i izmoljene „Kraljice neba, raduj se“, Papa je u satelitskom tv prijenosu pozdravio na slovenskom, srpskom, makedonskom, mađarskom, albanskom i njemačkom jeziku.

Zahvaljujući svim govornicima, ali i svim vjernicima, na žarkom i pobožnom sudjelovanju na misi u povodu Dana obitelji Papa je kazao da je došao u Zagreb da „učvrsti braću i sestre u vjeri te da se napose dar vjere živi u obiteljima da bi se sačuvala sveopća baština Crkve“.

Na Hipodromu je bila zastupljena gotovo cijela Hrvatska, a na misu s Papom došle su i mnogobrojne obitelji s brojnom djecom. Oduševljeno vjerničko mnoštvo Svetoga Oca dočekalo je pjesmom, pljeskom, zastavama i transparentima na kojima je pisalo ‘Papa, mi te volimo’, ‘Uvijek vjerna Hrvatska’ te noseći šalove s Papinim likom, kojim su se okitili i naši župljani. Oduševljeni susretom sa Svetim Ocem u svečanom misnom slavlju, krenuli smo put Lovreća, gdje smo stigli predvečer, umorni, ali prepuni dojmova. Prepričavali smo ih cijelim putem, prekidajući ih tek pjesmom i molitvom.

Doma smo stigli u sumrak noseći nezaboravne uspomene i, naravno, suvenire – šalove te druge drage sitnice, kojima smo obradovali svoje ukućane. Mnoge od nas te će uspomene podsjećati na ovaj nezaboravan događaj – svečano liturgijsko slavlje koje smo proslavili zajedno sa Svetim Ocem.

......................................... Stefani Bekavac


Proslava Sv. Leopolda Bogdana Mandića u župi

Gospe od Pojišana u Splitu

Župa Lovreć sa svojim župnikom fra Dinkom Bošnjakom i crkvenim zbo-rom pjevača ove godine uveličala je

proslavu 800. godine dolaska franjevaca u naše krajeve i 400. godinu boravka franjevaca kapucina u Hrvatskoj, kao i 100. godišnjicu franjevaca u Splitu na Pojišanu.

Pojišan je svetište Majke Božje koji čuvaju, pastotrale i njeguju franjevci kapucini.

Ovogodišnje predvođenje proslave našeg sveca svetog Leopolda Bogdana Mandića 12.svibnja povjerena je upravo Lovrećanima – Opančanima kao povjerenje i zahvala za

Pjevački zbor župe Pojišan u našoj župi

Iz naše župe

Proslava Sv. Leopolda Bogdana Mandića u župi Gospe od Pojišana u Splitu

Lovreć - Opanci38

Naš zbor u crkvi Gospe od Pojišana

već uspostavljenu tradiciju jačanja suradnje dviju franjevačkih župa. Već 6 godina vrše si uzajamne posjete župa predvođenih žu-pnicima i zborovima pjevača.

Zbor župe Pojišan pozvan je od žu-pnika na gostovanje u Lovreć- Opanke na Svetog Stjepana 2006. godine i na radost i pronicivost samog župnika fra Dinka tada su uspostavljeni temelji pjevačkog zbora u Lovreću – Opanci.

Zbor Lovreća-Opanaka u međuvremenu stasao je u respektabilan i brojan zbor koji svojim pjevanjem plijeni pažnju i nadasve jednostavnost. Napredak i stasanje zbora iz Lovreća – Opanaka ujedno je radost nas

iz Splita koji smo ponosni na zbor naše rodne župe.

Ovogodišnja proslava Svetog Leopolda Bogdana Mandića uistinu je bila proslava slavljenja Boga, pjesmom, euharistijom, na-dahnutom propovijedi fra Dinka Bošnjaka a nastavljena je zajedničkim domjenkom i druženjem zborova, župljana i poglavito onih Lovrećana-Opančana koji žive i rade u Splitu i okolici.

Zaključak je da se radi na daljnjem druženju i međusobnom gostovanju kako Lovrećana u Split tako i zbora s Pojišana u Lovreću.

..............................................Nikola Nosić


Misa u spomen lovrećkim žrtvama o 68. obljetnici

njihove mučeničke smrti

U nedjelju 24. srpnja u prijepodnev-nom euharistijskom slavlju sjetili smo 42 nedužna Lovrećana koje

su 22. srpnja 1943. u jednoj kući na izlazu iz mjesta ubili i spalili talijanski fašisti. Lo-vrećka je tragedija po svemu slična onoj u Gatima kada su kninski četnici zloglasnog popa Đujića, uz pomoć talijanskih fašista, upavši u zoru 1. listopada 1942. u poljičko selo Gata, u jednom jutru pobili 75 ne-dužnih stanovnika, a selo spalili, kazao je u propovijedi fra Ante Bilić, voditelj HKM u njemačkom gradu Mainzu, predvodeći misno slavlje. Fra Dinko je nakon mise izmolio odrješenje pred zapaljenom kućom.

.....................................................Nazočni

Fra Ante Bilić prigodom propovijedi

Lovrećki vjernici u devetnici Gospi od Anđela

u Imotskom

Zavjetnim i hodočasničkim danom župe Vinjani u nedjelju 24. srp-nja započela je devetnica Gospi od

Anđela koja se štuje kao zaštitnica grada Imotskog i cijele Imotske krajine, a svaka župa imotskog samostanskog okruženja ima svoj zavjetni hodočasnički dan u Imotskom.

Naš je dan bio ponedjeljak 25. srpnja, na blagdan Svetoga Jakova, apostola.

Misno slavlje drugog zavjetno-hodo-časničkog dana devetodnevne duhovne pripreme za blagdan Gospe od Anđela u prepunoj crkvi Sv. Franje u Imotskom pred-vodio je naš župnik fra Dinko u suslavlju s

Iz naše župe

Lovrećki vjernici u devetnici Gospi od Anđela u Imotskom

Lovreć - Opanci40

imotskim župnikom, dekanom i gvardijanom fra Zoranom Kutlešom. U propovijedi je istaknuo kako se danas mnogim stvarima pristupa dosta relativno i površno jer mno-gi smatraju da će na lagani način doći do nekakvih rezultata, a da pritom nisu uložili niti malo truda. Pojasnio je kako je takav stav uvelike pogrješan jer se za svako dobro treba pomučiti: kako za ono materijalno, tako i za duhovno koje je najvažnije. U tijeku mise u kojoj su sudjelovali vjernici iz naše župe Lovreć – Opanci, kao i mnoštvo hodočasnika iz ostalih župa Imotske krajine, pjevao je naš mješoviti župni zbor.

Na kraju mise u ime gvardijana fra Zo-rana Kutleše sve je pozdravio fra Ivan Režić, župni vikar, istaknuvši kako je u proteklih

godinu dana slika Gospe od Anđela, krasna tvorevina nepoznatog autora koja prikazuje Majku Božju s anđelima koji je nose na nebo, a nabavili su je imotski franjevci od-mah po oslobođenju od Turaka, temeljito restaurirana te je najavio kako će za sljedeću godinu slika dobiti posebno svečani okvir.

Nakon mise o. gvardijan pozvao je sve članove našega zbora na prigodni domjenak koji je održan u samostanskom vrtu. Na-kon Vinjana i Lovreća sljedećih dana svoje zavjetne dane imali su vjernici iz imotskih župa Proložac, Runovići, Podbablje, Poljica imotska, Slivno, Zmijavci i Studenci.

......................................... Ivana Petričević

Naš zbor u crkvi Gospe od Anđela predvodio je pjevanje


Na Hodu Frame framaši bili u Lovreću

Četrnaesti hod Franjevačke mladeži Splitsko-dubrovačkog i Šibensko-zadarskog područnog bratstva, pod

geslom “Putevima srca”, započeo je u srijedu 27. srpnja u Prološcu, a nastavio se preko Lovreća, Ugljana, Otoka i Sinja. Završno slavlje bilo je u Asizu u zajedništvu s fra-mašima iz Hrvatske i drugih država.

Hod je prvog dana otpočeo iz Prološca u ranim jutarnjim satima. Naime, radna grupa framaša ustala je u 5 sati i pripremila doručak uz pomoć s. Filipe. Nakon doručka svi, i duhovni asistenti i framaši, zajedno su se pomolili i zaputili prema Lovreću.

Započinjući hod, svi su nekako pogledavali prema nebu jer se očekivala kiša. Odmah se na početku prvog dana Hoda kod fra-maša osjetila povelika različitost u fizičkoj kondiciji. Neki su išli brže, a neki sporije. One brže, uvijek je trebalo malo zaustavljati.

Hodajući cestom prema Lovreću, ljudi koje su susretali, bili su iznenađeni i odu-ševljeni mladima spremnima na žrtvu iz ljubavi prema Bogu i sv. Franji. Rado su s njima izmijenili pokoju riječ. I tako korak po korak, kilometar po kilometar, framaši su stigli do crkve u Nikolićima. Oni prvi prispjeli, tu su se najprije malo odmorili

Iz naše župe

Na Hodu Frame framaši bili u Lovreću

Lovreć - Opanci42

te pričekali ostale da stignu, a zatim su, uz crkvu i groblje, izmolili molitvu Jutarnje i imali kratki duhovni nagovor. Nisu mogli dugo ostati jer su počele prve kapi kiše. Na-stavili su hod prema školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću. Uoči zadnjih nekoliko metara pred ulazak u školu, počela je padati kiša. Nakon propješačenih 17 kilometara od Prološca do Lovreća framaši su radosna srca ušli u u sportsku dvoranu škole da se malo odmore.

U Lovreću su nas dočekali fra Dinko Bošnjak, župnik, i Žarko Petričević. Još prije njih vrata školske dvorane otvorio nam je ravnatelj škole Marijan Sekelez. Framašima je bila na raspolaganju dvorana gdje smo se ne samo odmorili nego imali savršene uvjete za rad koji je bio predviđen poslije podne.

U 18 sati je bila sveta misa u crkvi Svih Svetih koju je predvodio fra Matej

Jovanovac, a u koncelebraciji su bili fra Dinko Bošnjak, fra Frano Doljanin i fra Ivan Lukač. Framaši su animirali čitanja i pjesme. Vjernici su poslije mise ostali s framašima u razgovoru jer su se oduševili njihovom gorljivošću da slijede Krista po primjeru sv. Franje Asiškoga.

Ručak i večeru u župnoj kući pripremio je župnik fra Dinko Bošnjak, a njemu su pomagali njegovi vjernici: Željko, Slavica, Marija, Mara, Marijan i Ana. Framaši su osjetili njihovu darežljivost i kako su sve činili s velikom ljubavlju prema njima pa su im na osobit način zahvalili pjesmom iz srca i duše. Framaši su za vrijeme Hoda, koji je završio u Asizu (Italija), molili za svoje dobročinitelje i preporučivali ih sv. Franji da ih zagovara.

................................... Fra Frano Doljanin

Skup Mustapića cijeloga svijeta u Hutovu

Udruga „Mustapići” iz Neuma okupila je u subotu 30. srpnja sve Mu-stapiće svijeta na jednom mjestu,

u malom hercegovačkom selu Hutovo, iz kojega potječu Mustapići koji su se svi tije-kom nekoliko zadnjih stoljeća raselili diljem Hrvatske i svijeta.

Tri stotine i pedeset godina prošlo je od rođenja naših prvozabilježenih predaka, Milinka-Milete i Petra Mustapića. Stoljeća

koja nas dijele, dovoljan su razlog da posve-timo malo pozornosti rodu Mustapića, kao i njegovoj kolijevci, pitomom hercegovač-kom mjestu Hutovu, zaključili su neumski Mustapići, odlučivši da se održi takav jedan skup upravo u Hutovu, izvorištu roda.

Skup Mustapića, kako je sam događaj nazvan, započe je misom u župnoj crkvi Krista Kralja u Hutovu. Predvodio ju je Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup

Iz naše župe

Skup Mustapića cijeloga svijeta u Hutovu

Lovreć - Opanci 43

s većim brojem svećenika iz župa iz kojih su došli Mustapići. Poslije misnog slavlja skup se uz prigodan program, dobro iće, piće, naravno, gangu, nastavio na Mustapića vinogradini. Sudjelovalo je više od tisuću prezimenjaka, među kojima su bili i naši lovrećki Mustapići, kojih ima veći broj i u našoj župi.

Mi lovrećki Mustapići na skup smo došli s našim župnikom fra Dinkom, koji je također suslavio u biskupskoj misi. Bio je to veliki dan za sve nas Mustapiće, od kojih neki raseljeni diljem svijeta, rođeni daleko od rodnog kamena, prvi su put upoznali krš s

kojega su potekli njihovi djedovi. Ujedno je bio poticaj svima da ponekad malo zastanu i sjete se svojmih korijena, svojih predaka, da se vrate na rodni kamen, susretnu s lju-dima s kojima se mnogi desetljećima nisu vidjeli, čuju što ima novoga u selu, kraju, da obnove sjećanja i, naravno - zagangaju. Mnog mladi rođeni i diljem Hrvatske i po svijetu, zasigurno su gangu prvi puta čuli. Kako im se svidjela? Njima ne znam, ali koji su s njom rođeni, odrasli i ostarjeli, zasigurno se drže one: „Gango moja, gangao te ne bi, da se nisam rodijo u tebi”.

................................................... Mustapić

Mustapići na sv. misi u Hutovu


Proslavljen zavjetni blagdan „litnje” Gospe Lurdske

S brojnim vjernicima naše župe Lovreć - Opanci, koji su ispunili prostranu župnu crkvu Duha Svetoga u središtu

mjesta, naša stara imotska župa Duha Sve-toga Lovreć - Opanci proslavila je u petak 5. kolovoza svoj župni zavjetni blagdan, “litnju” Gospu Lurdsku, Dan Domovinske zahvalnosti i Dan Općine.

Uz brojne domaće župljane i ostale vjernike iz okolnih župa krenula je procesija u kojoj je nošen kip Gospe Lurdske i male Bernardice, s Marijanskim pjesmama kroz

mjesto centar Lovreća, a zatim je nastavljeno svečano euharistijsko slavlje u crkvi uz pjesmu vjernika i župnoga zbora. Misu je, uz našeg župnika fra Dinka Bošnjaka i ostale svećenike, predvodio mons. Jure Vrdoljak, duhovnik u splitskom Nadbiskupskom sjemeništu.

Uoči blagdana naše zavjetne svetkovine, u četvrtak 4. kolovoza u župi je bila ispo-vijed za koju nam je na raspolaganju bio veći broj svećenika, među kojima i hrvatski misionari na odmoru u domovini.

......................................... Mara Petričević


Sv. Misa zahvalnica kod zavjetnog križa na Gradini

S vjerom i zahvalom Svemogućem Bogu svečana sv. misa zahvalnica proslavljena je na blagdan svetkovine Preobraženja

Gospodinova 6. kolovoza 2011. god. Pro-slava je počela pobožnošću Puta križa od Maslinskog vrta kroz lovrećku Kalvariju po postajama, gdje je završila kod Zavjetnog riža na vrhu Gradine. Župnik fra Dinko Bošnjak započeo je Put križa predvodeći molitvu kod Maslinskog vrta koja simbolizira početak muke našeg Gospodina Isusa koji se za nas molio i znojio krvavim znojem predosjećajući svoju muku i smrt za sve nas. Nakon molitve vjerni puk je skrušeno krenuo moleći na svakoj postaji pa prema brdu Gradina na kojemu je izgrađen Zavjetni križ. Na Gradini podno Zavjetnoga križa sv. misu zahvalnicu s mnoštvom Božjega puka iz cijele župe predslavio je župnik fra Dinko.

Preobraženje Gospodinovo je blagdan kojim crkva slavi otajstveni događaj Isusovog očitovanja učenicima na brdu Tabor. To je mistični događaj u kojem Isus na jedan osobito čudesan način vidljivo objavljuje učenicima slavu nebesku. Krist se preobrazi pred njima i njegovo lice zasja kao sunce, i haljine mu postadoše bijele kao snijeg. Tada se pojavi oblak koji ih prekri sjenom i začuje se glas OVO JE SIN MOJ, IZABRANIK, NJEGA SLUŠAJTE. Ljetne subote 6. kolovoza Božji puk župe Sv. Duha sa svećenikom fra Dinkom u tom ozračju svjetlosti i bjeline slavio je preobraženje

Gospodinovo svetom misom, koju je svečano pratio zbor župe sv. Dominika iz Splita s mladim bogoslovima Lovrom, Dariom i Mihovilom koji su cijelo misno slavlje pratili molitvom i pjevanjem duhovnih pjesama. U svetoj misi zahvaljivali smo zajedno sa Kristom Gospodinom nebeskom Ocu za sva dobročinstva koja nam iskazuje. Veličali smo, slavili i blagoslivljali Boga koji je naš Stvoritelj i Spasitelj. Zahvaljivali smo Bogu što nam je darovao Duha Svetoga, našeg branitelja, i Presvetu Majku Mariju koja vazda bdije nad svojom djecom. Kad hvalimo Boga, priznajemo da sve što imamo i što jesmo dolazi od njega. U sv. misi služili smo Bogu i davali mu sebe i svoju vjeru da nas može poučiti i preobraziti.

Iz sv. mise izlaze sve milosti za kršćanina i Crkvu. Sv. misa je Isusovo tijelo koje se predaje za spas ljudi i Isusova krv koja se prolijeva za oproštenje grijeha. Crkva se okuplja poslanjem Duha Svetoga. I na koncu, Kristovo preobraženje je slika i našeg preobraženja. To je predokus i slika budućeg stanja za svakog koji slijedi Krista i živi život Njegova vjernog apostola.

Isuse, Gospodine moj, Bože moj, spasitelju predragi,

koji si nas po žrtvi križa otkupio, uni-štio grijeh, pobijedio zloga, molim te utisni svojom Predragocjenom Krvlju sve svoje rane

Iz naše župe

Sv. Misa zahvalnica kod zavjetnog križa na Gradini

Lovreć - Opanci46

u naša srca da u njemu neprestano čitamo Tvoje boli i Tvoju ljubav. Nije bilo boli slične Tvojoj boli. Ti nisi propustio moliti svojega Oca za svoje neprijatelje: Oče, oprosti im jer ne znaju što čine. Po tom svojem velikom milosrđu i po zaslugama tih svojih boli daj nam milost da spomen na Tvoju pregorku muku probudi u nama savršeno pokajanje, da zadobijemo oproštenje svojih grijeha. Daj da se vjerno spominjemo Tvoje muke i da se svakog dana sve više množi naša ljubav prema Tebi. Molim te, Gospodine Isuse, smiluj nam se u posljednjem času našeg života kada naša duša bude u tjeskobi i duh naš bude uznemiren. Amen!

Bezgrješno Srce Marijino

Kad Isus opazi Majku i uz nju uče-nika kojega je osobito ljubio, reče majci: Ženo, evo ti sina! Zatim reče učeniku:Evo ti majke! I od tog je časa učenik uze za svoje. (Iv 19,26-27)

S vjerom u Boga i ljubavi prema majci Mariji i ove godine 2. srpnja proslavio se blagdan Bezgrešnog Srca Marijina kod

blagoslovljene kapelice u zaseoku Batinići. Uz nazočnost mještana nakon molitve Svete Krunice pjevale su se duhovne pjesme hvaleći i slaveći Boga. Blagdan Bezgrješnog Srca Marijina pomični je blagdan i slavi se u subotu nakon druge nedjelje poslije blagdana Duhova, dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova. U svakodnevnom govoru SRCE je osobno središte čovjeka i simbol njegove ljubavi. Bezgrješno Srce Marijino je puno nježnosti i poniznosti, svetište je Duha Svetoga i boravište je riječi Božje. Ono nas uči kako sačuvati sve u srcu i kako moliti u tišini svojega srca. Marijino srce je kao onaj dragocjeni biser iz evanđelja, skrovito i primjetljivo samo onom tko čistim srcem gleda. Veličina Marijina srca izranja onom tko se zna diviti Božjim djelima, tko osjeća koliki nam je dar Krist koji je rođen od Marije, koja je bila dostojna roditi ga. Marijo, ti si svoje srce i sav svoj život dala Bogu. Pomozi nam da i naša srca postanu poput tvoga te i mi, po uzoru na tebe, sve svoje dademo Gospodinu. Marijo, budi nam uvijek štit i obrana kod nebeskog Oca i pomozi nam da vjerno služimo tvome Sinu i Spasitelju našemu Isusu Kristu. Koliko god da je puno rečeno o Mariji, uvijek je premalo.

O Marijo, puna ljubavi! Otvori mi svoje srce bezgrješno, gdje stanuje Duh Presveti, da mognem ući unutra, u raj nebeski! O Marijo, Majko Božje ljubavi, Otvori mi svoje srce prečisto, Gdje prebiva Trojstvo Presveto, da mogu ući unutra, u kraljevstvo nebesko!

.............................................. Ivan Batinić


Blagoslov auta

I ove godine na Gradini imali smo bla-goslov auta i naših vozača. Bilo je jako kolovosko sunce, što nije omelo naše

župljane da dođu blagosloviti metalne lju-bimce i pomoliti se za sretnu vožnju. Sve-čana misa i riječi našeg župnika upućene vozačima, a i ostalima, završile su činom blagoslova automobila. Poredane jedan za drugim, različitih tipova, boja, veličine… zbilja su bili dopadljivi vidjeti. Uz blagoslov vozači su dobili i darove za svoje automobile.

Sretnu vožnju želim svima, do iduće godine!

......................................... Frano Petričević

Ministranti na provincijskom susretu u

Imotskom

U subotu 24. rujna 2011. godine u Imotskom je održan susret mini-stranata. Na susretu su sudjelovali

ministranti i župnici iz sljedećih župa: Du-brava (Šibenik), Imotski, Lovreć, Podablje, Proložac, Runovići, Slivno, Studenci, Vinja-ni, Vrgorac i Zmijavci.

Iz naše župe Lovreć, uz pratnju župnika fra Dinka, na susretu je bilo 14 ministranata.

Susret je započeo okupljanjem i maren-dom u samostanskom dvorištu u 10 sati.

Nakon toga u crkvi sv. Franje Asiškog bilo je pokorničko bogoslužje koje je predvodio fra Frano Doljanin. Nakon kratke pripra-ve ministrantima su imali mogućnost za sakrament ispovijedi. Euharistijsko slavlje predvodio je fra Frano Doljanin, provincijski promicatelj za duhovna zvanja, a koncelebri-rali su fra Zoran Kutleša, fra Ante Vukušić, fra Denis Šimunović, fra Zoran Jonjić i fra Petar Vrljičak. Među ministrantima su bili fra Frano Laco, fra Nikica Ajdučić, fra

Iz naše župe

Ministranti na provincijskom susretu u Imotskom

Lovreć - Opanci48

Dinko Bošnjak, fra Ivan Režić, fra Kristian Stipanović. Na početku euharistijskog slavlja fra Zoran Kutleša, gvardijan i župnik u Imotskom, kao domaćin susreta pozdravio je ministrante i župnike. Pjevanje su animirali framaši mjesnog bratstva Imotski.

Nakon euharistijskog slavlja i zajednič-kog fotografiranja ispred crkve ministranti su razgledali muzej, a eksponate u muzeju

im je tumačio fra Jure. Ručak su pripremili domaćini na čelu s gvardijanom fra Zoranom.

Treći dio susreta bile su zajedničke igre koje je priredila s. Filipa Smoljo uz surad-nju fra Kristiana Stipanovića i framaša iz župe Imotski. Susret je završio zajedničkom molitvom.

.............................................Fra Frano D.

Ministranti s župnikom u samostanskom dvorištu u Imotskom


Uzvratno gostovanje lovrećkog župnog zbora

župi sv. Leopolda Mandića na splitskoj Sirobuji

U nedjelju 9. listopada naš župni zbor bio je u uzvratnom posjetu Župi sv. Leopolda Mandića na splitskoj

Sirobuji, gdje smo zajedno s domaćim zbo-rom pjevali na misi koju je predslavio naš župnik fra Dinko u suslavlju s domaćim župnikom don Jozom Delašem. Zborom je ravnala profesorica glazbe Renata Kolovrat,

voditeljica našeg župnog zbora, a za orgu-ljama je bio Stjepan Sekelez. Poslije mise župnik i članovi domaćeg zbora priredili su objed, koji su spremile časne sestre, pa je u veselom i ugodnom raspoloženju i druže-nju, naravno, uz pjesmu proteklo nedjeljno popodne.

................................................ Stipe Nosić

Naš zbor u crkvi sv. Leopolda Mandića u župi Sirobuja


Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

I u našoj župnoj crkvi Duha Svetoga sve-čano je u nedjelju 16. listopada pro-slavljen Dan kruha i zahvalnosti Bogu

za plodove zemlje. Prijepodnevno misno slavlje u prepunoj crkvi predslavio je naš župnik fra Dinko, pjevao je župni zbor pod ravnanjem profesorice Renate Kolovrat, koja je s vjeroučenicima i pjevačima vrlo lijepo pred oltarom priredila izložbu kruha i kolača te plodova zemlje koje je blagoslovio naš župnik fra Dinko.

U propovijedi je istaknuo: “Kruh je sim-bol života, kruh nas povezuje, kruh je simbol rada i ljubavi, on nas sve ujedinjuje. Naša obveza je da budemo zahvalni ljudima, da budemo zahvalni jedni drugima, a ponajprije da zahvaljujemo Bogu za svaku kap vode i svako zrno kruha koje nam daruje za naš život. Ali jednako tako potreban je kruh ne-beski”, kazao je župnik, potaknuvši skupljene vjernike na često blagovanje Tijela Kristova.

..............................................Ana Bekavac


Posjet djelatnika Zdravstvenoga učilišta iz

Zagreba našoj župi

Djelatnici Zdravstvenoga učilišta u Zagrebu svake godine jedan ili dva puta organiziraju preko svoje sindi-

klane podružnice izlet po domovini Hrvatskoj ili u neku od susjednih država. Redovito nas bude u autobusu oko četrdeset iz Učilišta i nekolicina prijatelja ili članova obitelji naših radnika. Već smo dva puta bili u susjednoj Bosni i Hercegovini, u kojoj Hrvati uz Bošnja-ke i Srbe ostvaruju svoj suverinitet. U ta dva posjeta glavno odredište bilo je Međugorje. Kad smo prvi put išli u Međugorje, posjetili

smo u Lovreću OŠ S: S. Kranjčevića, a tek izvana vidjeli novu župnu crkvu. Ovoga, trećega puta planirali smo proći kroz Lovreć, posjetiti novu župnu crkvu i župnika, a zatim nastaviti za Mostar i Sarajevo, gdje smo i prenoćili, te sutradan u nedjelju dolinom rijeke Bosne prema rijeci Savi, u Slavonski Brod i autputem natrag do Zagreba.

Krenuli smo ujutro u subotu 22. li-stopada 2011. iz Zagreba autoputem do odmorišta na Krki, gdje smo se odmorili, razgledali kip Gospe od Puta, našega Krune

Iz naše župe

Posjet djelatnika Zdravstvenoga učilišta iz Zagreba našoj župi

Lovreć - Opanci52

Bošnjaka, uz njega se slikali i mobitelom nazvani autora u Zagreb te ga lijepo po-zdravili i zahvalili na ovako lijepom djelu koje je podario putnicima namjernicima. Potom smo nastavili put Lovreća i oko 12 sati stigli u Lovreć.

Župnik fra Dinko Bošnjak nas je lije-po primio kao i nekoliko mještana koji su bili na ispomoć župniku u crkvi i župnom stanu. Prvo smo razgledali unutrašnjost cr-kve, potom smo malo sjeli, a župnik nam je ukratko prikazao povijest župe i vjerskog života u župi te o gradnji župne crkve i značajnijim umjetničkim djelima koja se nalaze u crkvi, kao i o novim orguljama koje je prije nekoliko godina dobila crkva. Potom smo pošli sa župnikom pogledati Lurdsku špilju iza crkve te u prostor župne kuće gdje nas je počastio pićem i slatkišima.

Župniku smo se zahvalili na lijepim riječima i prijemu i obećali da ćemo opet navratiti.

Ovaj je posjet bio vrlo značajan sudi-onicima izleta jer među izletnicima bijaše

osoba iz različitih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i iz zemalja bivše Jugo-slavije, tako da su ponijeli lijepe uspomene i moći će prenijeti lijepe sjećanja iz našega zavičaja, a posebno iz Župe Lovreć-Opanci.

Put nas je dalje vodio prema Mostaru i Sarajevu gdje smo imali priliku vidjeti lijepu prirodu, ali i sve probleme koji tište ljude u Bosni i Hrcegovini, kao i stanje među Hrvatima. Iako nismo imali dovolj-no vremena da dođemo u sredine koje su nas posebno zanimale, ipak smo posjetili i franjevačku crkvu u Mostaru uz obvezatni posjet Mostu koji je u blizini, a u Saraje-vu smo posjetili tek obnovljenu katoličku katedralu, crkvu sv. Ante na Bistriku, kao i pravoslavnu crkvu te izvana razgledali arhitektoniku islamskih bogomolja i hama-ma, prošetali nezaobliaznom Baš-čaršijom i u nedjelju u ranim popodnevnim satima krenuli put Zagreba.


Osnivanje Franjevačke mladeži

Nakon višemjesečne priprave u ne-djelju 30. listopada 2011. godine na završetku euharistijskog slavlja

šesnaest mladića i djevojaka primljeni su u Franjevačku mladež. Euharistijsko slavlje i obred primanja predvodio je fra Frano Doljanin, područni (provincijski) duhovni asistent za Framu.

Na početku slavlja fra Dinko Bošnjak, župnik, pozdravio je predvoditelja slavlja i zahvalio Bogu jer će u Franjevačaku mladež biti primljeno šesnaest mladića i djevojaka. Preporučio ih je u molitve cijeloj župnoj zajednici. Treba napomenuti da su ove go-dine, zahvaljujući gostoprimstvu župnika fra Dinka i vjernika, framaši na Hodu bili

Iz naše župe

Osnivanje Franjevačke mladeži

Lovreć - Opanci 53

i u Lovreću. Za vrijeme boravka framaša u Lovreću na molitvu i druženje odazvali su se mladi iz župe.

U ovom vremenu kada je teško reći “DA” Bogu, mladi koji su primljeni u mje-sno bratstvo Frame u Lovreću, zahvalili su Bogu na primljenom daru poziva i izrazili želju da će pokušati biti ustrajni slušatelji Riječi Božje po primjeru sv. Franje Asiškoga. Na završetku obreda primanja župljani su spontano zapljeskali mladima na njihovoj odlučnosti i hrabrosti da izbližega upoznaju i slijede sv. Franju Asiškoga. Fra Dinko Boš-njak, župnik i definitor Provincije, zahvalio je predsjedatelju slavlja i čestitao mladima na započetom putu.

Dan uoči primanja u Framu mladi su sudjelovali na duhovnoj obnovi želeći se pripremiti za taj čin što je moguće bolje.

U Franjevačku mladež primljeni su: Ivana Bošnjak, Marina Bošnjak, Željka Nikolić, Ana Bekavac, Vinka Petričević, Stanka Petričević, Marijan Petričević, Lovre Bošnjak, Ana Marija Bošnjak, Nevenka Nosić, Ivan Šamija, Marko Nosić, Nena Frankić, Ružica Olujić, Frano Petričević i Marija Petričević.

Neka ih zagovor sv. Franje Asiškoga prati na njihovu putu i udijeli im snagu ustrajnosti.

................................... Fra Frano Doljanin


Došašće u župi

S blagdanom Sv. Andrije apostola krajem studenoga počela je nova crkvena godi-na - došašće, vrijeme duhovne priprave

za svetkovinu Božića. S njime već nekoliko godina u našoj župi počinju i mise zornice kao bliža duhovna priprava za radosno išče-kivanje Kristova rođenja. U došašću se sjeća-mo starozavjetnih proroka koji su navještali dolazak obećanog i dugo iščekivanog Mesije, njegova dolaska „u punini vremena”, kako kaže sv. Pavao, po utjelovljenju i rođenju od Djevice Marije. S nadom u njegov drugi dolazak pripravljamo se da ga dočekamo budni i spremni sa svjetiljkama punim ulja

kako nas njegov iznenadni dolazak ne bi zatekao nespremne, poput „ludih djevica”, sa svjetiljkama bez ulja.

Starozavjetni su psalmisti vapili za Me-sijom zazivajući nebesa neka rose Praved-nika. Zato su se mise zornice nekada zvale i „rorate” („Rorate coeli desuper, et nubes pluant iustum” - „Rosite nebesa odozgor, i oblaci daždite pravednika”) i slave se u osvit dana kao simbolično iščekivanje Spa-sitelja. Rano ustajanje za zornicu žrtva je i pokora jer veliko je odricanje ustati iz tople postelje u siva hladna prosinačka jutra te poći u crkvu, koja nije svugdje kao u nas,

Vjernici župljani na misi zornici

Iz naše župe

Došašće u župi

Lovreć - Opanci 55

u središtu mjesta, nego se do nje pješači i po više kilometara kroz ranojutarnji mrak, mraz, gdjegdje se prti i snijeg.

Došašće je za vjernika i vrijeme duhovne obnove, prigoda za preispitivanja sebe sa-moga kako bismo sa sebe skinuli „staroga i obukli se u novoga čovjeka” te tako duhovno obnovljeni radost Božića dijelili sa svima, darivali je svojim ukućanima, prijateljima, susjedima. I naši župljani trebaju se kroz došašće duhovno obnoviti, odreći se mno-gočega što u nama ne valja. To možemo ne

samo dobrim odlukama nego i njihovim konkretnim sprovođenjem u život. I ne samo kroz došašće nego novim čovjekom mora-mo postati i ostati trajno. Lijepo je što mi u velikom broju dolazimo na zornice i po mraku, ledu i snijegu, što je svakako velika žrtva, pogotovo djeci, ali to je i dobar put za vježbanje u odricanju i žrtvi. A i nema ljepšeg i poticajnijeg početka dana od su-sreta s Isusom. I još u vrijeme radosnog iščekivanja njegova rođenja!

....................................... Marija Šimundić

Župni Karitas na djelu

Župna karitativna sekcija nebrojeno je puta u dosadašnjim obilascima starima i nemoćnima olakšavala ne-

volje, pokazivala svu mekoću srca i toplinu kršćanske duše.

Podosta je, velim, bilo prigoda tijekom godine kad se kojemu susjedu, bližnjemu, dogodilo da mu život i radost okrenu leđa, pa je u njenim dobrotvorima nalazio suo-sjećanje i ljudsku pripomoć.

Ovaj put sekcija je to učinila u pravo vrijeme, u vrijeme došaća, kad nam je svima „dužnost“ vidjeti brata ili sestru pored nas koji su u potrebi. A među nama, podosta je takvih.

Na priliku, u selu Nikolićima, davne 1924. godine, kada se odrastalo u stidu ljud-skome i stravu Božjemu, rodila se jedna Mara, udata u zaseok Kasumi, ostala je rano bez muža, nije imala djecu, a za života mnogo

trpjela, tegobno radila, mučila se… i u sva-kodnevnoj molitvi ruke sklapala za zdravlje bližnjih i svoje, Bogu se molila da nitko željan kruha ne bude, da… No, pod staračke dane u oronulom domu, bez igdje ikoga svoga, preostalo joj jedino ufanje u Svevišnjega da joj ne uskrati posljednju utjehu: nadu odlaska u onaj puno ljepši: vječni, rajski život!

Iz naše župe

Župni Karitas na djelu

Lovreć - Opanci56

I baš na Svetoga Nikolu, svetcu slavljenu po dobročinstvu, u poslijepodnevnim sati-ma Marijan Šimundić, Ante Biškić Bibo, Frano Biškić i Željko Čavrlj uljepšali su dan i ozarili dušu naše onemoćale susjede Mare. A evo kako!

Uz župnikovo dopuštenje u Pratarskoj su ogradi ispilali punu traktorsku prikolicu drva, dovezli ih i iscijepali da na dan Boga Božića može utopliti oronuli dom, da zna kako na ovome svitu nije sama i zaboravlje-na… Valja ruku na srce staviti i reći kako Mara ni od prvih susjeda nije zanemarena,

ali ovakav čin suosjećanja ni u zalutalim željama nije očekivala!

- Ne ćemo mi na ovome stati! - obećali su dobročinitelji našemu župniku i sebi!

Naime, nakanili su joj, dočin vrime dopusti, trošnu kuću popraviti, od vlage izolirati, gipsanim tablama zidove iznutra obložiti, okrečiti..

Na kraju ove priče ne preostaje ništa drugo, već da i mi njima Marinu, i našu, zahvalu u zavičajnom blagoslovu ostavimo: Bog vam platijo i dobro dobrim vratijo!

........................................Kristina Bekavac

Naši župljani pokazuju svoju djelotvornu ljubav


Proslava Sv. Cecilije

Sv. Cecilija je svetica, zaštitnica crkvene glazbe, pjesme, druženja i veselja. Ona nas u svom pohodu obdari vedrinom i

radošću koju samo pjesma može dati, ulije u nas dobrotu, praštanje i ljubav.

Naš crkveni zbor svoju je zaštitnicu pro-slavio uz molitvu i pjesmu. Slavila se i sv. misa. Bilo je veselo i razdragano. Crkveni je prostor odisao čudesnom ljepotom, sve se orilo od zajedničke pjesme, lijepog druženja koje nam je priredio naš župnik. Proslavili smo i rođendan našeg orguljaša Stipe koji se rodio baš na taj dan, a zboraši su mu pripremili lijepo iznenađenje. Bilo je tu i darova za

njega, našu voditeljicu gđu. Renatu, ali i za nas. Za to se opet pobrinuo naš župnik, a i svi zboraši pomalo. Uz jelo i osvježenje sve je odisalo onim duhom dobrote i zajedništva. Željela bih da tako bude i ubuduće, da se svi zajedno u župi osjećamo dobro, veselo, baš onako kao što se trebamo SVI osjećati u Božjoj i našoj kući, pa čak i bez kolača i druge hrane (nije nužno potrebno).

Potreban nam je mir, zajedništvo, lju-bav, prijateljstvo, i malo, samo malo dobre volje za se’, za pjesmu, za čovjeka do sebe, a nadasve za svog Boga koji je uvijek s nama.

........................................... Ankica Sekelez

Naš zbor na misi kod proslave Sv. Cecilije


Crkveni zbor župe Sv. Duha

Što napisati o našem zboru, a da to ne bude puno hvale. Iza nas je godina s dosta uspješnih gostovanja i predvo-

đenja misnih slavlja u našoj župi.Posebno svečano bilo je za prvu svetu

pričest i krizmu. Pokušali smo barem pje-smom vratiti obitelji na njihova ognjišta koja iz godine u godinu postaju sve napuštenija, a samim tim i prvopričesnika i krizmanika je sve manje.

Ove godine prvi put je pjevana Muka na Cvjetnicu i Veliki petak. Svi smo vrlo naporno i s ljubavlju uvježbavali uloge u Muci, a osobito je bio uporan gospodin Željko Čavrlj koji je imao glavnu pjevačku ulogu.

12. svibnja gostovali smo sa župnikom u Splitu na blagdan Sv. Leopolda Mandića u crkvi Gospe od Pojišana. Bilo je dosta splitskih Lovrećana koji su nas pozorno slušali i bili oduševljeni našim pjevanjem. Domaćini su nas lijepo ugostili i pohvalili naš uspješan nastup u njihovoj župi.

29. svibnja išli smo u Zagreb na misu za Lovrećane u crkvi Gospe Lurdske. Ove godine domaćini su bili Mrnjavčani. Na samom početku mise gospodinu Ivanu Be-kavcu Basiću, glavnom organizatoru naših susreta, je pozlilo, ali, hvala Bogu, brza pomoć liječnika i naše molitve pomogle su da ostane na životu. Iako potreseni, uspješno

Dr. Josip Delić s našim zborom

Iz naše župe

Crkveni zbor župe Sv. Duha

Lovreć - Opanci 59

smo predvodili i završili svetu misu. Lijepo su nas počastili i ispratili s nadom u ponovni susret za godinu dana, ako Bog da.

25. srpnja bili smo na gostovanju u Imotskom na devetnici Gospe od Anđela. Vjernici su bili oduševljeni našim nastupom, a naša srca su pjevala od sreće što naš trud ne prolazi nezapaženo. Poslije mise smo imali domjenak uz koji smo se ugodno družili i, naravno, što drugo neko pjevali.

9. listopada bili smo na gostovanju na Sirobuji u crkvi sv. Leopolda Mandića. Poslije mise i lijepe propovijedi našeg župnika imali smo zajednički ručak koji su naši domaćini s toliko srdačnosti i ljubavi pripremili da se

to ne može ne vidjeti i ne napisati. Od srca hvala i njima i našem članu Frani Petričeviću koji je ugovorio ovaj susret.

Željela bih se posebno zahvaliti u ime svih članova Crkvenog zbora prof. Renati Kolovrat. Hvala joj na trudu, na velikoj muci i vreme-nu koje troši da bi nas naučila i podučila. Hvala i našem orguljašu Stipi Sekelezu koji je s nama kad god mu njegove studentske obveze to dozvoljavaju. Kao što naš župnik kaže: „Otvoreni smo za svakoga tko god hoće i želi da nam se pridruži, a posebno mladi.”

Bit će nam drago ako nas bude više jer nas pjesma sve zbližava i približava Bogu.

........................................Antonija Nikolić

Frama Lovreć - Opanci

Franjevačka mladež Lovreć osnovana je 30. listopada 2011. godine na ini-cijativu mladih župe Lovreć. Nakon

nekoliko dana priprema na prvo okupljanje iz naše se župe odazvalo 16 djevojaka i mladića, uglavnom srednjoškolaca. Kako bi nam približili rad i djelovanje Frame, došao je fra Frano Doljanin i područna predsjednica Ana Mikulić.

Dana 30. listopada 2011. godine u našoj su župi održana primanja u Framu. Primljeno je 5 mladića i 11 djevojaka. Obred primanja

bio je na završetku euharistijskog slavlja koje je predvodio fra Frano Doljanin, područni duhovni asistent Frame, i fra Dinko Bošnjak. Sviranje i pjevanje za vrijeme svete mise vodila je Gospođa Renata Kolovrat i orguljaš Stjepan Sekelez, a liturgijska čitanja čitali su framaši.

Materijale za susrete dobili smo od po-dručne predsjednice. Susreti našega bratstva odražavaju se svako 14 dana, subotom u 17 sati. Susret traje sat vremena. Svaki je susret različito organiziran, a počinje i završava molitvom.

Prema naputku Područnog vijeća sadržaj izvještaja Frame Lovreć obuhvaća razdoblje od prvog primanja (30. 10. 2011.), stoga su u informacijskom izvješću nabrojene

aktivnosti i termin susreta Frame.

Iz naše župe

Frama Lovreć - Opanci

Lovreć - Opanci60

Nedugo nakon osnutka Frame pokrenuli smo sljedeće sekcije:• liturgijska: animira molitveni život brat-

stva na susretima te organizira djelatnost framaša u liturgijskim slavljima;

• ekološko-radna: organizira nastojanja oko očuvanja prirode i okoliša te pomaže u održavanju crkve i okoliša;

• kreativna: brine se o uređenju prostora u kojem se održavaju naši susreti.

.................... Predsjednica Marija Petričević

Naši odvažni mladi pred župnom zajednicom izriču svoje DA slijediti Krista

Frama na druženju u župskoj kući


Lujin vinski podrum

Lijep primjer sinovske ljubavi i pošto-vanja prema ocu, što se danas baš i ne susreće tako često, pokazali su naši

župljani Ivan, Mate i Ante, sinovi Luje Kati-ća, nadaleko poznatog lovrećkog vinogradara i vinara, koji je po svojim lozama poznat ne samo u Imotskoj krajini, a po vinima i diljem Lijepe naše, pa i šire.

Ugledan je to poslovni čovjek, uspješno posluje s vinarima i drugim poduzetnicima, a ima i dobre sinove. Složna braća gradila su kuću. I kopali su se temelji. Kad tamo, ispod zemlje odjednom se ukazala golema rupa, baš golema: 39 duga, 8 široka i 9 metara duboka. Što s njom, pitala se braća, a onda odučiše. Načinit će u čast ćaći vinaru vinski podrum! Baš pravi vinski podrum u kamenu. Prostran. Rečeno - učinjeno.

A sad, da je baš odmah učinjeno, nije. Klesari su ga radili pune dvije godine. Ka-men do kamena... I napokon u nedjelju 6. studenoga ćaćin vinski podrum svečano je

otvoren. Na radost sviju, najviše sinova, a na ponos ocu na takvim sinovima. Skupilo se tu mnoštvo svita, uzvanika, poslovnih ljudi preko 350 iz cijele Hrvatske. Jelo se i pilo, pivalo i feštalo, a druženje je potrajalo do kasno u noć. Vinski je podrum blagoslovio naš župnik fra Dinko jer bez blagoslova nema ni sreće.

Neka je sa srećom, prijatelju Lujo!................................................... Sudionik

Lujo među prijateljima


Na susretu Frame

Franjevačka mladež Lovreć osnovana je 30. 10. 2011. na inicijativu mladih Župe Lovreć-Opanci.

Na prvo okupljanje odazvalo se 16 dje-vojaka i mladića, srednjoškolaca. Kako bi nam približio rad i djelovanje Frame, došao je fra Frano Doljanin. Dana 30. listopada održali smo primanja u Framu.

Skupština Frame splitsko-dubrovačkog područnoga bratstva održana je u Bajagiću 10. Prosinca. Na Skupštini je sudjelovalo

nas četvero: Marija Petričević, predsjednica, Marijan Petričević, Nevenika Nosić i moja malenkost. Uostalom, i jesam najmlađa.

Iščekivanje i znatiželja pri okupljanju, početak Skupštine, molitva i na kraju po-zdrav prošli su gotovo u dahu!

Ukratko, dan mi je bio ispunjen oso-bitom radošću.

Želim da ovakvih dana bude što više u mome životu.

..............................................Ana Bekavac

Iz povijesti župeLovreć - Opanci 63

Fra Serafin Rajič

* Cista Velika, 2. 12. 1913. - † Zagreb, 4. 9. 1947.

Miljenik župe Lovreć

Fra Serafin se našao u velikom događaju kad je provincija Presvetog

Otkupitelja iz Splita dobila 13 mladomisnika, što je u to doba bilo rijetkost. To se dogodilo 12. ožujka 1938. Splitski biskup dr. Kvirin Kle-ment Bonefačić u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu zare-dio je 13 mladih đakona fratara i svećenika. Toliki broj mladih svećenika rijetko je dobivala ova redovnička zajednica u svojoj dugoj povijesti. Među njima se našao i fra Serafin Raič iz Ciste Velike.

Poslije svečanog ručka u samostanu Gospe od Zdravlja mladomisnici su se ra-zišli svojim kućama. U sutrašnju nedjelju imali su mlade mise. Fra Serafin je imao obitelj u Cisti Velikoj. Ustalio se na Lovreću kod župnika fra Joze Šimića. Takav je bio dogovor. Fra Serafin kao bogoslov ljetne praznike provodio je kod župnika Šimića na Lovreću. Bio je okretan, marljiv i bistar. Fra Jozi je dobro poslužio za vjeronauk djeci i za pomoć raznim crkvenim udrugama koje

je on osnovao. Nije ni čudo da se i fra Serafinova mlada misa držala na Lovreću.

Fra Serafin se rodio u Ci-sti Velikoj u uglednoj obitelji. Na glavnoj cesti imali su svoju

električnu mlinicu. Otac mu je bio ugledan čovjek. Umro je prije

njegove mlade mise. Mla-da misa bila je svečana. Prisustvovala je njegova

obitelj, rodbina i prijatelji iz Ciste. Lovrećani su ispuni-

li veliku crkvu jer su ga poznavali otprije.

Završio je studij i mladomisnici su se raštrkali na razne strane. Fra Serafina je zamjerio dr. fra Karlo Bilić. Trebao mu u znanstvenom radu. Vodio je veliku svjetsku Marijansku akademiju. Fra Serafin, i još neki, fotografirao je po europskim bibliotekama dokumente koji rade o Blaženoj Djevici Mariji. Taj posao nije volio fra Serafin. Želio je raditi u pastvi među vjernicima. Nakon dvije godine uspio je ono što je želio. Uprava provincije odredila ga je za župnog vikara u našu župu i samostan Majke Božje Lurdske Zagreb.

Iz povijesti župe

Iz povijesti župe

Fra Serafin Rajič

Lovreć - Opanci64

Fra Serafin je uporabio svu svoju spo-sobnost u radu za bližnjega. Bio je živ, okretan, sposoban i izvrstan propovjednik. Ta crkva bila je u ono vrijeme poznata. Punila se svaki dan, osobito se dolazilo na fra Serafinove propvijedi. Partizani su to krivo gledali. Odlučili su uništiti taj samo-stan i rastjerati vjernike iz crkve. Izumjeli su sotonski plan. Potvorili su fratre da su donijeli i stavili bombu u tvornicu Gaon, koja je bila u blizini samostana. Stavili su u zatvor sve aktivne fratre. Fra Ante Antić je noćio u zatvoru. Raporedili su ih prema svojim nakanama. Zagrbački sud je osudio fra Alberta Bukića, fra Leonarda Bajića, fra Jozu Viskovića na duge i teške godine zatvora u Staroj Gradiški. Gvardijana fra Mateja Vodsanovića i fra Serafina Raiča na smrt strijeljanjem. Poslije su sami partizani priznali da je bilo sve izmišljeno. Trebalo je uništiti samostan i velik dolazak vjernika u crkvu. Fratri su otišli u Staru Gradišku. Fra Jozo Visković odležat će punih 15 godina.

Gvardijan fra Matej Vodanović i fra Serafin Rajič strijeljani su na groblju na Mirogoju 4. rujna 1947.

Poslije toga navaljivale su grupe komu-nista na samostan. Fratri se nisu dali. Napo-kon je sve prestalo. „Uvezani komunisti“ su priznali da je čiatva afera protiv samostana izmišljena. Nikad te bombe u tvornici nije bilo. Sve je izmišljeno. Fra Matej Vodanović i fra Serafin Rajič nedužni su izgubili živote. Fra Leonardo Bajič umro je kao logoraš u Staroj Gradišci.

Mi, školski kolege, nismo nikad za-boravili pok. fra Serafina. Bio je jedan od najboljih i u radu i u drštvu. Majka pok. fra Serafina je živjela u Cisti Velikoj poslije njegove smrti s ostalom obitelji. Kad je umrla, na sprovodnoj misi u crkvi sv. Jakova uz župnika bilo je petero fratara. Oproštajni govor držao je fra Vjeko Vrčić, kolega i prijatelj njezina pokojnog sina.

.......................................... Fra Vjeko Vrčić

Krizma 1792. godine

Makarski biskup Fabijan Blašković pohodio je u ljeto 1792. godine župe Imotske krajine, podijelio

sakramente potvrde i obavio vizitaciju župa.Tijekom biskupova pohoda župama

Imotske krajine krizmano je 2137 osoba. („Omnium vero in Districtu Imothensi con-firmator sunt 2137“).

Ovdje izuzimamo nekoliko župa na zapadnom dijelu Imotske krajine koje su bile u nadležnosti Splitske nadbiskupije.U biskupovoj pratnji bio je makarski prezbiter don Jakov Ivulić. Drugog dana pridružio se i kanonik don Lovre Pavlinović.

Krizma u župi Lovreć-Opanci odvijala se 21., 22, i 23. srpnja.

Iz povijesti župe

Krizma 1792. godine

Lovreć - Opanci 65

Ukupno je krizmano 206 osoba. Kao i u prethodnim krizmama (1779. i 1786.g.) manji broj krizmanika bio je iz susjednih župa1.

Najveći broj krizmanika bio je dru-gog dana (22. srpnja) čak 160. Zbog ljetne vrućine i velikog broja krizmanika obred krizme je obavljen izvan crkve kod stabla, duba („ ad arboris“).

Prema sačuvanim fotografijama sni-mljenim krajem 19. st. oko stare crkve, u groblju je bilo nekoliko dubova.

Aktualni župnik bijaše Opančanin, fra Gabriel Batinić (1790.-1792.). U tekstu za-pisa krizme župnik nije po imenu naslovljen. Prema Matici krštenih župe Lovreć-Opanci 1783.-1816.2, zadnje krštenje i upis u Maticu fra Gabriel je učinio 30. kolovoza 1792. 1 Nadbiskupski arhiv u Splitu (NAS), M,106.2 Državni arhiv u Zadru (DAZD,K.569)

godine. Iste godine nasljeđuje ga u župi fra Paško Mrnjavac.

Fra Gabriel Batinić rodio se 1750. go-dine u Opancima. Krsno mu je ime Andrija. Habit oblači 1767. godine u novicijatu u Makarskoj. Fra Gabriel bijaše župnik u Ru-noviću, Podbablju, Ričicama, Studencima i Lovreću.

Gvardijan je samostana u Omišu dva uta 1782.-1784. i 1797.-1798. godine. Fra Gabriel je umro 21. lipnja 1804. godine u Studencima u 54. godini života3.

3 Dr. fra Stjepan Čovo, Novicijat u Franje-vačko samostanu u Makarskoj (1700.-1832.), Kačić, god. XXXVI-XXXVIII, Split, 2004.-2006. str. 424.; Fra Vjeko Vrčić, Župe Imotske krajine I-II, Imotski, 1978. i 1980.; Fra Jerko Lovrić, Imotski franjevci osnivaju samostan u Omišu, Čuvari baštine, Imotski 1989. str. 147; Necrologium, Franjevački samostan Gospe od Milosti, Visovac, 2004., str. 200.

Krizmanici

21. srpnja

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Ivan Križan i Jurke Mrnjavac Mate OlujićJosip p. Mate i Ruže Mustapić Grgo OlujićPetar Ivana i Tadijane Mrnjavac Grgo ŠimundićJakov Grge I Tadijane Mrnjavac Ivan MilinovićLuka Karla i Ive Katić Mate BekavacMarko Ivana i p. Lucije Čaljkušić Andrija BatinićNikola Ivana i Ilijane Mrnjavac Don Stipan TafraAnte Josipa i Ruže Čaljkušić Ivan MrnjavacAnte Jakova i Lucije Olujić Andrija BatinićIlija Josipa i Ive Milinović Mate ČaljkušićIlija Križana i Jurke Mrnjavac Nikola MilinovićCvitan Jure i Nede Dumančić Jerko KovačCvitan Ivana i Ilijane Mrnjavac Lovro Milinović

Iz povijesti župe

Krizma 1792. godine

Lovreć - Opanci66

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Jakovica Ante i Ive Pirić Matija SvraguljaMatija Josipa i Kate Kasum Matija MrnjavacMatija Karla i Ive Katić Ana KovačMatija Jure i Jakovice Bošnjak Anđa MrnjavacLucija p. Šimuna i Jelene Čaljkušić Manda NovakLucija Jure i Nede Dumančić Matija MrnjavacLucija Šimuna i Jelene Ćorić Stana OlujićKatarina Jure i Jelene Čaljkušić Kata MilinovićIlijana Mate i Ane Bekavac Manda Milinović

22. srpnjaKrizmanik Ime roditelja Kum(a)Mijo Ivana i Ane Mrnjavac Petar KovačMijo Ivana i Ane Čaljkušić Mate ČaljkušićMijo Jerke i Pavice Mustapić Ilija OlujićIvan Jerke i Ruže Madunić Petar MustapićIvan Augustina i Jurke Mrnjavac Andrija BatinićIvan Stipana i Eve Kasum Ilija MustapićIvan Šimuna i Jelene Ćorić Jakov MustapićIvan Mate i Ruže Rupčić Josip MilinovićIvan Pavla i Matije Mrnjavac Mijo Pavlović Lučić iz MakarskeJosip Tome i Marte Rupčić Ivan MadunićJosip p. Ivan i p. Božice Milinović Ante MilinovićPetar Mije i Andrijane Mustapić Ivan RibičićPetar Ivana i Jelene Šimundić Tadija JelićPetar Jakova i Mande Rupčić Ivan MadunićPetar Grge i Mande Milinović Josip MilinovićPetar Dujma i Jakovice Katić Ante MrnjavacPetar Ivana i Ane Ribičić Jure MrnjavacPetar Grge i Mande Milinović Mate MilinovićPetar Mije i Jelene Ajduk Mate OlujićPetar Andrije i Marije Olujić Plem. gosp. Pavao Despotović (iz Omiša)Pava Martina i Ruže Nikolić Cvitan OlujićAndrija Jakova i Ruže Mrnjavac Bariša ČaljkušićAndrija Nikole i Kate Jelić Andrija BatinićAndrija Grge i Pere Rupčić Mijo NikolićAndrija Cvitana i Jelene Olujić Nikola VukušićJakov Ivana i Mande Mustapić Stipan MustapićToma Ivana i Joze Jelić Mate Nikolić

Iz povijesti župe

Krizma 1792. godine

Lovreć - Opanci 67

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Toma Mate i Ane Bekavac Ilija OlujićToma Ivana i Ruže Nikolić Pava KnezovićFilip p. Nikole i Ive Bekavac Mijo BekavacFilip Grge i Mande Milinović Mate BošnjakFilip Jure i Kate Nikolić Mijo TrogrlićBariša Abrama i Mande Mrnjavac Petar KatićBariša Lovre i Antice Dumančić Petar MustapićMate Mije i Mande Nikolić Toma NikolićMate Nikole i Božice Šimundić Mate BošnjakMate Tadije i Tomice Mustapić Ivan MrnjavacMate Marka i Klare Bošnjak Ivan OlujićMate Petra i Jakovice Olujić Mate MilinovićMate Mije i Klare Milinović Ante BatinićŠimun Jakova i Jakovice Čaljkušić Andrija MilinovićŠimun p. Ivana i Jelene Kekez Stipan MadunićTadija Jakova i Pere Raos Mate BekavacLuka Andrija i Mande Kasum Petar DumančićLuka Marka i Klare Bošnjak Mijo AjdukMarko Križana i Joze Mustapić Grgo OlujićMarko Križana i Joze Mustapić Ante RibičićMarko Cvitana i Klare Madunić Ivan MrnjavacMarko Jure i Nede Dumančić Ilija MustapićMarko Andrije i Marije Olujić serdar Mate BilićMarko Cvitana i Klare Madunić Stipan MadunićStipan Abrama i Mande Mrnjavac Grgo OlujićStipan Marka i Klare Bošnjak Ivan NikolićStipan Ivan i Ane Bekavac Križan MilinovićStipan Jerka i Jelene Ribičić Stipan ŠitumStipan Ante i Stane Raos Martin BrstiloStipan Petra i Kate Matković Mate KatićStipan p. Šimuna i Ive Mustapić Jakov KusićLovre Jakova i Cvite Rupčić Mate NikolićLovre Grge i Kate Ćorić Ivan MadunićJure Augusitna i Andrijane Kasum Stipan ŠitumJure Ivan i Ive Milinović Lovro MilinovićJure Ivana i Mande Mustapić Nikola MatkovićJure Ivana i Božice Kasum Mijo NikolićJure Ante i Ane Pirić Mate MilinovićJure Mije i Jelene Ajduk Jerko Udiljak

Iz povijesti župe

Krizma 1792. godine

Lovreć - Opanci68

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Blaž Tadije i Marije Nikolić Josip RupčićBlaž Mate i Kate Ajduk Toma DumančićGrgo Petra i Jelene Mrnjavac Ivan MrnjavacMartin Marka i Jurke Katić Andrija BatinićNikola Mate i Brigite Bekavac Ante MilinovićNikola Marka i Klare Brstilo Marijan ŠćurlaNikola Ivana i Ane Bekavac Jure BekavacNikola Ivana i Ane Bekavac serdar Mate BilićAnte Jure i Mande Nikolić Marko ČaljkušićAnte Marka i Ane Mrnjavac Ante KovačAnte Mije i Klare Mustapić Petar RibičićAnte Tadije i Marije Nikolić Ivan MrnjavacAnte Mije i Jelene Matković Stipan OlujićAnte Grge i Marije Katić Šimun VukušićMarijan Jure i Nede Dumančić Mate ČaljkušićMarijan Petra i Ive Mrnjavac Grgo NikolićIlija Jure i Tadijane Mrnjavac Ivan MadunićIlija Petra i Klare Raos Ante ČagaljBože p. Bože i Mande Mrnjavac Grgo KatićBože Josipa i Mande Čaljkušić Ante MilinovićCvitan Marka i Mande Kasum Jure MilinovićCvitan Jure i Jakovice Bošnjak Ante BatinićMarija Ivana i Ruže Nikolić Iva RupčićMarija Jakova i p. Pere Milinović Manda MilinovićMarija Mate i Brigite Bekavac Tomica OlujićAnđela Jakova i p. Pere Milinović Lucija BatinićIva Mate i Joze Mrnjavac Kata UdiljakJoza Ivana i p. Lucije Čaljkušić Matija BekavacJoza Tadije i Tomice Mustapić Kata RibičićJoza Ante i Marte Mrnjavac Kata OlujićPera Andrije i Marije Olujić Iva VukušićPera Marka i Mande Kasum Uršula ĆubićPera Petra i Kate Matković Brigita RaosPera p. Jakova i Andrijane Mrnjavac Cvita BošnjakPera Mate i Katarine Mustapić Ana ĆorićPavica Grge i Mande Mustapić Iva MilinovićPavica Ivana i Mande Mustapić Cecilija BatinićAndrijana Ilije i Pere Mustapić Marija OlujićAndrijana Tome i Ane Milinović Cvita Mrnjavac

Iz povijesti župe

Krizma 1792. godine

Lovreć - Opanci 69

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Jakovica Stipana i Lucije Nikolić Ana BekavacFilipa Mije i Ane Mrnjavac Kata NikolićFilipa Ivana i Lucije Čaljkušić Manda NikolićTomica Grge i Pere Rupčić Lucija NikolićTomica Ilije i Ane Rupčić Lucija NikolićTomica Križana i Jelene Mrnjavac Pera NikolićTomica Marka i Lucije Bekavac Lucija NikolićMatija Petra i Jelene Mrnjavac Ana MilinovićMatija Mije i Ane Ćorić Jelena RibičićMatija Ante i Jelene Mustapić Pera RibičićLucija Mate i Ane Bekavac Manda ČaljkušićLucija p. Jure i Cvite Novak Matija BekavacLucija p. Ante i Ane Mustapić Kata MatkovićLucija Stipana i Kate Nikolić Iva MadunićJurka Andrije i Ane Merćep Jakovica OlujićJurka p. Grge i Nede Mrnjavac Ana MrnjavacJurka Petra i Kate Mrnjavac Marija VukušićKatarina p. Mate i Ruže Mustapić Marija OlujićKatarina Nikole i Matije Mrnjavac Kata MrnjavacKatarina Stipana i Kate Madunić Manda MustapićKatarina Dujma i Jurke Milinović Stana BatinićKatarina Jure i Matije Ćorić Ana RibičićAna Pavla i Matije Mrnjavac Lucija MrnjavacAna Marka i Nede Milinović Pera NikolićAna Jure i Jakovice Bošnjak Lucija BekavacAna p. Šimuna i Joze Mrnjavac Kata MrnjavacAna Grge i Kate Ćorić Jelena RuićJelena p. Ante i Šime Mustapić Lucija OlujićJelena Marka i Ane Mrnjavac Uršula MrnjavacJelena Mije i p. Ive Ćubić Marta BošnjakJelena Marka i Jelene Batinić Manda MilinovićJelena Nikole i Božice Milinović Barbara MrnjavacJelena Pavla i Matije Mrnjavac Cvita BošnjakJelena Nikole i Matije Mrnjavac Jelena MilinovićJelena Dujma i Jurke Šimundić Stana OlujićMarta Andrije i Marije Olujić Kata VukušićMarta Ivana i Kate Mrnjavac Manda VukušićRuža Petra i Ive Mrnjavac Pera BošnjakManda Mije i Ane Ćorić Jelena ČavrljManda Dujma i Jelene Nikolić Kata MrnjavacManda Jakova i Lucije Olujić Pera ŠimundićManda Nikole i Jelene Milinović Jelena Olujić

Iz povijesti župe

Krizma 1792. godine

Lovreć - Opanci70

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Neda Cvitana i Jelene Olujić Klara NikolićKrižana Stipana i Ive Bošnjak Manda ŠimundićKrižana Tome i Marte Rupčić Klara BošnjakAntica Ivana i Ive Milinović Manda MilinovićAntica p. Ante i Mande Milinović Ruža NikolićAntica Dujma i Jurke Šimundić Jelena OlujićAntica Tome i Vide Rupčić Kucija OlujićAntica Nikole i Ane Olujić Cvita ČaljkušićAntica Nikole i Klare Milinović Marta ŠarićIlijana Ivana i Mande Mustapić Jelena KasumStana Jure i Kate Milinović Manda MatkovićCvita Mije i Marte Madunić Cvita MrnjavacCvita Jure i Marije Čaljkušić Cvita Čaljkušić

23. srpnja

Krizmanik Ime roditelja Kum(a)Ivan Josipa i Kate Kasum Nikola MrnjavacPetar Nikole i Kate Jelić Nikola MilinovićPetar Ilije i Ive Bošnjak Mate MilinovićToma p. Marka i Cvite Budić Petar BekavacŠimun Stipana i Eve Kasum Ivan ŠimundićMarko Petra i Kate Matković Mate ZecMarko Augustina i Jurke Mrnjavac Augustin MrnjavacLovre Nikole i Božice Nikolić Toma RupčićDominik Ilije i Stane Olujić Mate ZecAugustin Jakova i Lucije Olujić Lovro MrnjavacAnte Filipa i Ive Bekavac Stipan ŠitumBože Andrije i JeleneMilinović Ivan MrnjavacIlija Mate i Marije Mrnjavac Ivan OlujićIlija p. Šimuna i Jelene Čaljkušić Ivan MrnjavacIva Ivana i Mande Mustapić Kata MrnjavacMatija Mate i Marije Mrnjavac Neda MilinovićKatarina Josipa i Andrijane Mrnjavac Jurka MrnjavacLucija Marka i Mande Kasum Jelena MilinovićAna Josipa i Andrijane Mrnjavac Pera MrnjavacBrigita Mije i Klare Šimundić Stana MilinovićManda Dujma i Matije Čaljkušić Manda MilinovićManda Petra i Klare Raos Ana MilinovićManda p. Grge i Jelene Rupčić Kata MrnjavacCvita Marka i Mande Mustapić Klara Bošnjak

........................................................................................................... Marijan Milinović

Iz povijesti župeLovreć - Opanci 71

Zvonari i običaji

Prvi studenoga su Svi sveti. Naše je groblje prepuno naroda koji se do-šao pomoliti za duše svojih umrlih,

upaliti im svijeću i grob ukrasiti cvijećem. Stari običaj je da se počima zvoniti na Svi svete u podne i bez prestanka se zvonilo do podne na Mrtvi dan. Tim zvonjenjem, ili kako mi kažemo brecanjem, odajemo počast svima onima koji počivaju na našem groblju. Predvečer dolazi stariji svijet koji poštuje običaj da zvonarima donese okrjepu u jelu

ili piću i tako sa zvonarima ostaju dugo u noć prepričavajući stare priče iz naroda.

Za sve svoje umrle i za one koji zvo-ne, narod daje novačani prilog, koliko tko može. Prilog se ubaci u torbicu koja stoji na vratima stare crkve. Na Lovreću imamo tri grupe zvonara, a ove godine za naše umrle su zvonili Ante Nosić (Banje), Ivica Petričević (Ija), Petar Bošnjak (Čovin) i Markov Matkov (Šiškićev).

.......................................... Marko Matkov

Iz povijesti župe Lovreć - Opanci72

Prapovijesni grob u gomili u Sekelezima

Župa Lovreć-Opanci smjestila se na krševitoj visoravni (540 metara nadmorske visine) na jugozapadnom

dijelu Imotske krajine kroz koju prolazi glavna prometnica koja povezuje Imotski s morem-Splitom, odnosno preko Trilja i Sinja sa sjevernom Hrvatskom.

Prostor župe Lovreć-Opanci naseljen je još od prapovijesti, o čemu nam svjedoči veliki broj prapovijesnih gomila i gradi-na sačuvanih in situ. Područje Opanaka smješteno je između četiri gradinska vrha:

Bošnjakova gradina na sjeveru iznad Lovreća, na jugu Trbotor gradina, na sjeveroistoku Nikolića gradina i na zapadu Šimundića gradina. Između ovih gradina, a u uskoj vezi sa životom na njima, nalazi se ilirska nekropola s većim brojem prapovijesnih kamenih gomila.

Južno od središta Lovreća, u zaseoku Sekelezi, jugozapadno od kapele sv. Ante, u neposrednoj blizini stare župne kuće na ze-mljištu gosp. Branka Sekeleza nalazila se veća prapovijesna kamena gomila, nepravilnog

Gomila u Sekelezima, foto Marjan Lozo

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 73

kružnog oblika, promjera oko 20-ak metara i prema sjećanju kolege Marijana Loze visine oko 3-4 metra.

U veljači 2011. godine, ne znajući da je riječ o prapovijesnoj gomili, vlasnik ze-mljišta krenuo je u raščišćavanje terena te je bagerom potpuno uništio kameni nasip gomile te je od gomile ostala sačuvana samo baza sa prapovijesnim grobom. Uvidjevši da je riječ o grobu, o nalazu je obavijestio ravnatelja osnovne škole u Lovreću, gosp. Marjana Sekeleza, koji obavještava konzer-vatore nadležnog Konzervatorskog odjela u Imotskom. U pratnji načelnika općine Lovreć gosp. Ante Babića, ravnatelja škole gosp. Marijana Sekeleza te vlasnika gosp. Branka Sekeleza konzervatori su obišli go-milu te dogovorili manje zaštitno istraži-vanje prapovijesnog groba. Istraživanje je započelo sredinom ožujka, a u njemu su

sudjelovali konzervatori Marijan Lozo1 i Katarina Cvitanić.

Grob se nalazio po sredini gomile i predstavlja prvi ukop u čiju čast je podignuta i formirana gomila. O konstrukciji jezgre gomile kao i kamenom nasipu ne možemo ništa konkretno reći pošto su uništeni spo-menutim građevinskim radovima.

Grob 1 položen je u smjeru zapad-istok, oblika trapezoidnog kamenog sanduka, vanjskih dimenzija 1.47 x 0.57 metara, te dubine oko 0.40 metara. Konstruiran je od tri duže i dvije kraće pravokutne kamene ploče okomito postavljene. Poklopnicu, koja se po pričanju vlasnika sastojala od vodorav-no postavljene ploče, uništio je bager koji je ujedno i oštetio rubove obložnica kao i 1 Ovom prilikom željela bih se zahvaliti kolegi Marijanu Lozi na nesebičnoj stručnoj i prijateljskoj pomoći prilikom ovog istraživanja.

Prapovijesni grob, foto Marjan Lozo

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci74

dijelove kostura. U grobu je pronađen ko-sturni ukop, sahranjen u zgrčenom položaju na lijevom boku, s glavom na zapadu. O detaljnim karakteristikama pokojnika (spol, dob, visina) moći ćemo nešto više reći nakon provedbe detaljne antropološke analize.

Oko i ispod pokojnika kao i uokolo grobne konstrukcije, odnosno zemljane baze gomile, pronađena je veća količina uloma-ka keramičkih posuda. Ulomci posuda u prostor gomile „ubačeni“ su prije nego li je formiran njen nasip, a nakon pogrebnog obreda u kojem su upotrijebljene.

Spomenut ćemo samo nekoliko naj-zanimljivijih ulomaka keramičkih posuda izdvojenih nakon primarne obrade:1. Fragment keramičke posude uspravnog,

proširenog te prema unutra zakošenog oboda ukrašen obostrano nizom troku-ta ispunjenih prugama od vrlo sitnih uboda nastalih pomoću kotačića između kojih je prazan prostor tako da tvore cik-cak traku. Vanjska strana ukrašena je pomoću kotačića utisnutim vertikal-nim crticama raspoređenih u tri friza obrubljena uskim prugama. Dimenzije: 2,8 x 2,8 cm.

2. Ulomak iksoidne ručice na kojoj su paralelno s rubom urezane pruge. Di-menzije: 3,3 x 5,8 cm.

3. Ulomak posude ojačana oboda sa širo-kom ravnom plohom koja je uvučena prema unutra i zaobljena. Ispod oboda, niže urezana je pruga. Dimenzije: 2,5 x 3,9 cm.

4. Ulomak trbuha posude ukrašen zao-bljenim ubodima obrubljenim s gor-nje i donje strane urezanom prugom. Dimenzije: 5,3 x 6,4 cm.

Fra Lujo Marun u svom Starinarskom dnevniku navodi kako mu je prof. Josip V. Perić darovao kameno dlijeto nađeno kod župne kuće u Lovreću među više drugih kamenih predmeta koje su nalaznici ne-smotreno uništili. Moguće je da spomenuto dlijeto potječe s ove gomile.

Gomila u Sekelezima podignuta je u rano brončano doba (2300.-1600. g. pr. Kr.) i pripada onoj skupini grobnih humaka gdje su ostaci pokojnika položeni u kameni sanduk u zgrčenom položaju. Istraženi grob 1 predstavlja najvjerojatnije centralni grob, odnosno prvi ukop oko kojeg se počela formirati gomila nabacivanjem kamenja po grobu te najvjerojatnije daljnjim pokapanji-ma u njegovoj neposrednoj blizini o čijem eventualnom broju i karakteristikama ćemo nešto više moći reći nakon provedbe sustav-nog istraživanja ovog lokaliteta. Keramički ulomci pronađeni u grobu i oko njega su dijelovi posuda koje su bile upotrijebljene u pogrebnom obredu organiziranom u čast pokojnika te nakon toga ritualno razbijane i bacane u grob i oko njega, nakon čega se grob počeo zasipati kamenjem. Nakon primarne analize oblika i ukrasa keramičkih ulomaka, možemo reći da pripadaju cetinskoj kulturi i to njenoj prvoj ili drugoj fazi, odnosno

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 75

ranom brončanom dobu (2300.-1600. g. pr. Kr.).

Ova prapovijesna gomila samo je jedna u nizu mnogobrojnih gomila koje se nalaze na prostoru Lovreća i čitave Imotske kra-jine. Na brojnim prapovijesnim gomilama pokapanja se nastavljaju i u drugim povi-jesnim razdobljima, a posebno u srednjem vijeku. Na žalost, veliki broj gomila izložen je stalnim devastacijama od raznošenja ka-menja do potpunog uništavanja raznoraznim građevinskim zahvatima, namjerno ili ne-namjerno. Zbog toga bi prije bilo kakvih zahvata na ovakvim ili sličnim lokalitetima trebalo obavijestiti Konzervatorski odjel u Imotskom kako bi se spriječila eventualna devastacija. Gomile i gradine čuvaju „povi-jesnost“ prostora, zadnje ostatke kulturnog pejzaža koji se sve više gubi. Nadamo se da će i ovaj mali rad doprinijeti njihovoj zaštiti i očuvanju u prostoru.

......................................Katarina Cvitanić

Literatura:

Ida Beg Jerončić-Tomislav Jerončić, Istra-živanje grobnog tumula u Vukosavima u Dusini kod Vrgorca, Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, Katalog izložbe, Makarska 2011., 233-248

Ivan Marović, Istraživanje kamenih gomila cetinske kulture u srednjoj Dalmaciji, VAHD, 84, 1991, 15-214

Lujo Marun, Starinarski dnevnici, Split 1998.

Ante Milošević, Prapovijesni tumul na Srid-njoj gori kod Dujmovića u Grabovcu, Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, Katalog izložbe, Makarska 2011., 29-40

Ante Milošević-Blagoje Govedarica, Otišić, Vlake-Praistorijsko nalazište u vrtači I, GCBI ANUBiH, XXIV/22, 1986., 51-71

Snježana Tonković, Gomile i gradine na području Lovreća, Obavijesti, br. 2, XXII/90.

Škola i djeca Lovreć - Opanci76

Škola i djeca

Zgodopisi iz škole

Kroz gotovo tri desetljeća generacije učenika tražile su riječi o ljepoti za-vičaja, zavirivale u prošlost, otkrivale

tegobe življenja i putove do radosti te ih pomno bilježile i za nezaborav sačuvale u svojim Svitanjima, svojedobno najboljemu školskom glasilu na državnoj razini. No, u ovozemaljskom životu sve dođe i prođe!

Ni dosadašnje svesrdne potpore ravnatelja Škole i načelnika Općine, koji su imali i te kako razumijevanja za ovaj vid učeničkog stva-ralaštva i priskrbljivali za to nemala novčana sredstva, postala su slabašna na - recesiju!

Vjera u bolje sutra, nije nas iznevjerila. Zahvaljujući susretljivosti našega dušobrižni-ka, u prigodi smo da, evo, sad na stranicama župnoga lista riječima i slikom predstavimo zapaženije događaje iz prošle (II. polugodište) i tekuće školske godine (I. polugodište) s čvrstom nadom da će doiduće godine nova Svitanja ugledati svjetlo dana.

Dakle, našu jednogodišnju kroniku do-gađaja otpočet ćemo onim glavnim – uče-nicima, odnosno njihovim, na veliku žalost, sve manjim brojem, njihovim uspjesima, aktivnostima…

U prošloj školskoj godini Školu je pohađalo 77 učenika, a ova je nanovo u znaku manjeg broja – sad ih je 71!

Obilježje

Razredna nastava Predmetna nastava Ukupno

Učenika 2010./’11. 2011./’12.

Odjela 2010./’11. 2011./’12.

Učenika 2010./’11. 2011./’12.

Odjela 2010./’11. 2011./’12.

Učenika 2010./’11. 2011./’12.

Odjela 2010./’11. 2011./’12.

Matična škola 25 21 3 2 50 49 4 4 75 70 7 6

Pš Medov Dolac 2 1 1 1 - - - - 2 1 1 1

Ukupno 27 22 4 3 50 49 4 4 77 71 8 7

Na kraju šk. godine svi su učenici u razrednoj i predmetnoj nastavi pozitivno oci-jenjeni. Odličan uspjeh postiglo je 9 učenika

u nižim i 4 učenika u višim razredima (16.88 %), vrlo dobar (14+ 24) 38 učenika (49.35. %) i dobar (4+ 22) 26 učenika (33.77 %).

Škola i djeca

Zgodopisi iz škole

Lovreć - Opanci 77

Ove godine prvi put među osmašima nije bilo učenika koji je svih osam godina završio s odličnim uspjehom!

No, broj sati izostanaka se povećava (ovogodišnji je prosječni broj 37.36 sati po učeniku), samo Josip Bošnjak (IV. r.) nije s nastave izostao niti jedan školski sat.

I ove smo školske godine na prvi dan (12. rujna) poslije nastave skupno s učite-ljima i roditeljima bili nazočni sv. misi za sretan i blagoslovljen početak školske i vje-ronaučne godine. U našoj crkvi zazvali smo Duha Svetoga da nas Duh Božji prati pri odrastanju u dobroti, radišnosti i mudrosti.

Aktivnosti u protekloj i tekućoj školskoj godini

Tijekom cijele šk. godine svi smo se trudili, napose učenici likovne i vjeronaučne grupe, održavati uredne

unutarnje školske prostore i okoliš. Posebice su bila uočljiva ukrašavanja panoa i pozor-nice za školske priredbe u prigodi svakog blagdana.

Priredbe

- za BožićKako prošle, tako smo i ove šk. godine

23. XII. obilježili predblagdansko doba, vrijeme koje otvara kuće i duše, puni srca i crkve, vrijeme kad se razbršljane sve naše nade i kad u sebi otkrivamo sunca za druge!

Molili smo Duha Svetoga da naš rad bude što plodonosniji

Škola i djeca


Lovreć - Opanci78

- za Dan škole

U školskome životu uvijek ima dana koji se pamte. Jedan od njih je zasigurno Dan škole, naše velike svetkovine. Oživimo tada sreću što smo se rodili u kraju gdje se uza sve učilo, i uči, moliti i čuvati riječ i zavičaj. Zbog neradnog dana (5. studenoga bila je subota) obilježavanje smo upriličili u petak 4. studenoga.

Igrokaz je bio divna igra Gledanje predstave je privlačnije od čitanja lektire

Naš je prigodni program upotpunila Muška pjevačka klapa Sveti Mihovil te glumci zagrebačkoga Gradskog kazališta Žar ptica (čija je ravnateljica našijenka Marija Sekelez, glumica) svojom predstavom Sasvim sam popubertetio. Riječ je o dramatizaciji istoi-menog, (vrlo popularnog!) romana za mlade višestruko nagrađivane hrvatske spisateljice Sanje Pilić.

U znaku vjere naših otaca i Dana Božjeg poslanja

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 79

Zbogom, školo, slatki raju

Svojim dolaskom proslavu su uveličali naši gosti, učenici i učitelji iz susjednih škola: Ciste Velike, Šestanovca i Studenaca.

- za kraj nastavne godine

15. lipnja upriličena je završna priredba. Susret je protekao u veselom ozračju pozdrava i rastanka: sa školom i prijateljima!

Glumci Žar ptice oduševili su gledateljstvo

28. siječnja 2011. učenici VI. r. Marija Bekavac, Antonija Katić, Ante Miličić i Bože Mustapić sudjelovali su na Vjeronaučnoj olimpijadi u Runoviću.

1. veljače upriličeno je školsko natje-canje iz Biologije na kojem su sudjelovali Božena Nikolić, VIII. r. i učenici VII. r.: Augustin Olujić i Mate Šamija.

2. veljače održano je školsko natjecanje iz Kemije na kojem su sudionicima bili prethodno spomenuti učenici.

25. veljače su školski hodnici bili ne-svakidašnje raspjevani – održan je tradicio-nalni glazbeni festival. Među 13 sudionika: trećaša Marijana Bekavca, Ivana Katića i Viktorije Mustapić-Šamija, četvrtaša Josipa Šamije, petašice Ilijane Katić, šestaša Bože Mustapića, Ante Miličića, Fenikule Križan, Ivana Katića, Antonije Katić i Vinke Bošnjak te sedmaša Mateja Katića i Ane Bekavac po ocjeni povjerenstva najuspješnija je bila Ilijana Katić, drugo je mjesto zauzela Vinka Bošnjak a treće Ana Bekavac.

Ilijana Katić i Bože Mustapić nastupi-li su i na Glasu Imotske krajine. Ilijana je osvojila zavidno 2. mjesto.

Radost se pjesmom najradije glasa

U ožujku 2011. u okviru Dana fran-kofonije u Splitu i Imotskome na dvjema upriličenim priredbama sudjelovali su sed-mašice Sara Kasum i Kristina Olujić, šestaši: Marija Bekavac, Vinka Bošnjak, Nikolina Jurić, Antonija Katić, Fenikula Križan, Ante Miličić, Bože Mustapić te petašice Ivana Bošnjak i Ilijana Katić.

Škola i djeca


Lovreć - Opanci80

„Mali Francuzi“, učenici VII. r., u Splitu

… … i u Imotskom s pjesmom: Mon pays Croatie (Moja zemlja Hrvatska)

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 81

17. ožujka na Međunarodnom škol-skom natjecanja Klokan bez granica sudje-lovalo je 18 učenika IV.- VIII. r. (osmaši: Marina Bošnjak, Tomislav Frankić, Marko-Nikola Jurič, Ana Jurić, Božena Nikolić, Željka Nikolić, Marko Nosić, Nevenka Nosić, Ivan Olujić, Marko Rupčić, Anđela Zaradić, sedmaši: Ana Bekavac, Jakov Du-mančić, Augustin Olujić, Matej Sekelez, Mate Šamija, šestaš Mirko Gadžo i četvrtaš Luka Olujić.)

Mali Lovrećani na zabavi u sinjskome Panju postali alkari

27. svibnja učenici (48) V.-VIII. r. bili su na jednodnevnom izletu (proveli su terensku nastavu) na relaciji Šibenik – seosko imanje Panj, a 30. svibnja svi učenici matične i Područne škole Medov Dolac I.-IV. r. (27) proveli su izvan učioničku nastavu - posjetili su Sinj – Panj – HE Peruča, Trogir- Solin.

Literarno-novinarska grupa

Sa svojim literarnim uratkom (lirskom pjesmom) Ponistre Ante Miličić, VI. r. su-djelovao je na međuopćinskom i županij-skom LiDraNu (literarnome, novinarskome i dramsko-scenskom stvaralaštvu). Rad je bio predložen za državni susret.

Škola i djeca


Lovreć - Opanci82

Ponistre

U zavičaju mome sve kuće stare, kamene od podnevne su strane ponistran okićene.

Zimi kad selon bura luduje i studen razgoni ili liti kad se zvizdan Božji silno uzjoguni, sakriju se iza škura zeleni.

S prolića ruka mamina posteljinu bilu ili pitar mirisna mesliđana uvik ostavi na njima.

Mali literarci i novinari Vinka, Ante i Bože na Vrljici s posljednjim imotskim vodeničarom

Nu ja, dočin se jutron probudin, svoju ponistru suncu otvorin: isprid nje se tada prostru i mene odmame želje… i daljine!

Rječnik

ponistra – prozorpodnevni – južnizvizdan Božji – sunceškura – drevni kapak na prozru,

rebrenicapitar – posuda za cvijećemesliđan – bosiljak

Ante je sudjelovao i na 16. likovno-lite-rarnom natječaju Hrvatska kulturna baština u Muću Donjem s proznim radom Posljednji imotski vodeničari, koji je bio među deset najuspješnijih nagrađenih radova.

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 83

I šestašica Vinka Bošnjak sudjelovala je (3. lipnja) na Literarno-likovnom na-tječaju Tin i ja, koji pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa organizira OŠ Vrgorac, te osvojila drugu nagradu za lirsku pjesmu KOLAJNA.

Kolajna

Ako me jutron sunce Iz sna Ne raspetlja, Moja mama u sobu uđe i dvi-tri lipe riči ubere, ja im ruke pružin, one me povedu daleeeeeko, puno dalje od danas.

Navečer Kad sunce za naše brdo zađe, umor me u ležaj privoli i slatki san željama mojim svu noć govori: - Ne brini, mezimice, Na tvoju kolajnu ditinjstva Dani ti nižu samo zrna radosna.

Sportske aktivnosti

Tijekom prošle školske godine uz redovi-to sudjelovanje na međuopćinskim školskim sportskim natjecanjima u stolnom tenisu (djevojčice – ekipno zauzele 4. mjesto i dječaci - ekipno 2. mjesto), malom no-gometu, rukometu (djevojčice i dječaci – ekipno osvojili 2. mjesto), a 17. travnja 2011. sedmaši Ante Čagalj, Jakov Dumančić,

Josip Nikolić i Mate Šamija (29. mjesto) sudjelovali su na Krosu Sportskih novosti i Hrvatskog atletskog saveza u Zagrebu.

Za ekipe djevojčica nastupale su: osma-šice Marina Bošnjak, Ana Jurić, Božena Nikolić, Željka Nikolić i Nevenka Nosić, sedmašice Ana Bekavac, Sara Kasum i Kri-stina Olujić te četvrtašica Iva Dumančić.

U postavama dječaka igrali su: osmaši Tomislav Frankić, Marko Nosić, Ivan Olujić i Marko Rupčić te sedmaši Ante Čagalj, Jakov Dumančić, Josip Nikolić, Augustin Olujić, Frano Petričević, Matej Sekelez, Marko Šamija i Mate Šamija.

U prvom polugodištu tekuće šk. go-dine u međuopćinskim nadmetanjima u rukometu - djevojčice: izuzetno nadarena petašica Iva Dumančić i sedmašice Nikolina Jurič, Marija Mustapić, Marija Bekavac, Antonija Katić te osmašice Ana Bekavac, Sara Kasum i Kristina Olujić zauzele su 3. mjesto, a u stolnom tenisu: vižlasta petašica Iva Dumančić i osmašice Ana Bekavac, Sara Kasum i Kristina Olujić.

- dječaci: petaši Filip i Josip, Šamija, šestaš Ivan Šamija te osmaši Ante Čagalj, Jakov Dumančić, Josip Nikolić, Augustin

Naše košarkašice, rukometašice….

Škola i djeca


Lovreć - Opanci84

Olujić, Frano Petričević, Matej Sekelez i Marko Šamija u malonogometnom natje-canju izgubili su od ekipe Imotskoga susret nakon izvođenja penala.

U rukometu su šestaš Ivan Šamija, sedmaš Ivica Katić te osmaši Ante Čagalj, Jakov Dumančić, Josip Nikolić, Augustin Olujić, Frano Petričević, Matej Sekelez i Marko Šamija tijesnim rezultatom (12:11) poraženi od pobjednika natjecanja OŠ Zmijavci.

U stolnom tenisu osmaši Jakov Du-mančić, Augustin Olujić, Frano Petričević i Josip Nikolić izgubili su u završnici od OŠ Zmijavci.

U košarci su osmaši Ante Čagalj, Jakov Dumančić, Josip Nikolić, Augustin Olujić, Frano Petričević, Matej Sekelez, Marko Ša-mija i Mate Šamija, također u završnici (!), tijesnim rezultatom izgubili od OŠ Imotski.

Usputni pripomenak: prošle šk. godine na raznim je natjecanjima i smotrama sveu-kupno sudjelovalo 58 učenika (75. 32 %)!

16. svibnja 2011. u Školi gospodin Ante Raos, predsjednik Mreže udruga oso-ba s invaliditetom Dalmacije i upravitelj Zaklade Kap za slap, održao je predavanje učenicima V.-VIII. r. na temu Samopo-uzdanje je vještina koja se može naučiti.

Naši košarkaši, nogometaši…

Dat će Svemogući: samopouzdanja nam ne će nedostajati

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 85

Dan kruhaDan kruha – dan zahvalnosti za plodove

zemlje u našoj je školi sve zanimljiviji. I sve slasniji!

I ove smo ga godine obilježili 12. li-stopada. Svi su učenici donijeli poneku po-slasticu. Razredi su se natjecali na čijem će stolu biti najljepša dekoracija i najukusniji kolači. Svi su se razredi jako potrudili, no po mojem sudu 7. razred je po kreativnosti bio nenadmašan.

Na posebnu zahvalnost su nas pota-knule i riječi našega župnika fra Dinka. Na početku svečanosti izmolio je molitvu

Očenaša te blagoslovio izložene slastice i naš trud. Nakon toga se u biranim riječima recitala učenika 6. i 7. razreda ogledala naša zahvalnost Svevišnjemu na svim zavičajnim plodovima zemlje.

A poslije – lijepo smo se, i dosita, po-gostili kruhom, pecivima i kolačima koje su pripremile radine ruke naših baka, mama - i unuka!

U ovoj prigodi sjetili smo se i onih starijih i nemoćnih koji svoje dane provode u privatnom udomiteljskoj kući u našem susjedstvu.

Vinka Bošnjak

U slavljeničkom Danu kruha priložen je i naš klas

Škola i djeca


Lovreć - Opanci86

Učenici i učitelji su se uključili u ak-ciju Moje svjetlo za moj Vukovar i svojim prilozima uz pomoć Općine kupili svijeće koje su zapaljene u središtu Lovreća 18. studenoga.

Vukovar nam i u duši svijetli

Poduzetni Josip Bilić Pavlinović, predsjednik Udruge, širi vidike o unapređenju kvalitete

života invalida

29. studenoga Udruga osoba s invalidi-tetom Imotski (u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi) organizirala je za nastavno osoblje Škole predavanje u vezi s logopedskim temama: Kako prepoznati djecu s poteškoćama u izgovoru, čitanju i pisanju.

Podrobnim objašnjenjima popraćenim prezentacijama s primjerima iz prakse logo-pedice Udruge: Katarina Todorić, prof., (o dislaliji), Marijana Juroš,prof. (o disleksiji) i Martina Puljiz, prof. (o disgrafiji) ispunile su očekivanja svih učitelja te se nakon nji-hovih izlaganja otvorila zanimljiva rasprava.

U božićnu akciju Hrvatskog Caritasa Za 1000 radosti – akciju prikupljanja po-moći obiteljima u potrebi, zdušno i listom su se odazvali učenici i radnici Škole.

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 87

Na blagdan Sv. Nikole 6. prosinca Op-ćina je tradicionalno organizirala u školskoj sportskoj dvorani jednu od ljepših veselica: dolazak vragolastoga krampusa i sv. Nikole (koji je darovao slatkiše svim mališanima i učenicima I.-VIII. razreda) i bogatu tombolu.

Susret je protekao u iznimno vedrom ozračju kojem je svirkom i pjesmom

osobno doprinio načelnik u društvu sa sinom Dujom.

Učitelji voditelji su bili: Marija Basić Beka-vac (matematika), Ana Zaradić (matematika), Jadranka Kavelj (matematika, recitacije) Ana Ujević (recitacije, scenski nastupi), Ivana Babić (Zadruga, biologija, kemija, estetsko uređenje), Marijo Karin (sportske aktivnosti), Renata Kolovrat (glazbeni festival, priredbe, estetsko uređenje), Boris Šitum (estetsko uređenje), Ružica Vuletić (vjeronaučna olimpijada, re-citacije, scenski nastupi, estetsko uređenje), Anđelka Štambuk – Tina Frankić (recitacije, scenski nastupi), Ivona Hrvatica Perković – Silvia Šitum (recitacije, scenski nastupi), Nataša Jurenić – Čorić (Zadruga, scenski nastupi-en-gleski jezik) Petar Ujević (literarno-novinarska družina, francuski jezik, scenski nastupi)

Vjera i životJesen

Ljeto na izmaku, zrelo grožđe se bere, sprema se badanj, bačva se pere. Žuto je lišće, žuta je dunja,

Jesen stiže brzo kao munja. Nestalo je sunce, hladan vjetar puše, Topla odjeća se traži, hladno je i oko duše. Gola krošnja stvarnost je sada, Kiša je hladna i često pada. Na nebu oblaci sivi stoje, U školskoj torbi je kišobran bijele boje.

....................................... Ivan Katić, IV. r.

Sveti Nikola i mi – radost je bila obostrana

Škola i djeca

Vjera i život

Lovreć - Opanci88

Lovreć

O, Antina kapelo I Duha Svetog crkvo, O, Sidoče i Gradino, Na groblju stara crkvo, O veli križu na Gradini I sveta Gospe u pećini, Govòrite svima vi O Lovreću, našoj ljubavi!

................................Bože Mustapić, VII. r.

U mojoj župi

U mojoj župi ima dosta starih koji žive sami ili nikoga nemaju.

Naši roditelji i mi djeca mogli bismo se organizirati da ih nekoliko puta mjesečno posjetimo i vidimo treba li im naša pomoć: unijeti drva, donijeti hrane… A i sam posjet bi im puno značio!

Tim ljudima topla riječ puno znači jer danas najmanje vremena se ima za stare ljude, a mi djeca bismo bili obogaćeni pričama iz njihove prošlosti.

Dok moja ideja ne suživi u djelo, ja se mogu nastaviti moliti za bolesne kao što radim i sada.

..............................................Ilijana Katić

U mojoj župi

Volio bih da u mojoj župi više po-mažemo jedni drugima i da neke žene ne ogovaraju druge jer je to grijeh.

Volio bih da svatko sa svakim priča i da se svi skupa raduju i vesele. Bilo bi ljepše da više ljudi dolazi u crkvu i da se više mole dragom Bogu.

Želio bih da se beskućnicima dade hrane i da ime se osigura krov nad glavom!

Mi djeca se više trebamo moliti i rado-vati Božiću i drugim blagdanima. Najviše bih od svega htio biti bolji i s više ljubavi sudjelovati na svetoj misi.

.................................... Ivan Šamija, VI. r.

Marijan Bekavac, IV razred

Škola i djeca

Vjera i život

Lovreć - Opanci 89

Moja sveta Pričest

U našoj župi svake godine imamo prvu sv. pričest pa tako i ove. Za mene je ova godina bila posebna zato što sam i sam bio prvopričesnik. Nas prvopričesnika bilo je deset. Pripremali smo se cijele godine, učili i marljivo radili s našim župnikom, vjerou-čiteljicom i gospođom Renatom. Nije bilo lako, a mi, odlučni i uporni, uz vjeronauk smo pripremili i recitacije, što je dodatno uveličalo taj dan.

Kad je došao trenutak da prvi put pri-mimo sv. pričest, bilo je treme i straha, ali pogledi naših roditelja, župljana i našeg pje-vačkog zbora ublažio je strah koji se pretvorio u veselje. U taj mi je tren naša crkva postala još ljepša i sve mi je bilo lijepo i veselo. Sretni i razdragani uputili smo se kućama na svečani ručak. Izmolio sam molitvu za blagoslov i zahvalu što je sve dobro prošlo

Hvala svima koji su taj dan bili sa mnom i podijelili radost.

.................................Ante Petričević, IV. r.

Savjest

Savjest je Božji glas u čovjeku. Ona nas potiče na dobra djela, na djela poput Isu-sovih. Često u duši možemo čuti dva glasa: jedan je savjest, a drugi grižnja savjesti, zato često ne razlikujemo ova dva glasa pa pogri-ješimo. Ali u tome ne možemo pogriješiti ako slušamo glas Božji i ako pratimo srce.

Bog nas želi potaknuti na nešto do-bro i na nešto čega ćemo biti svjesni kad pogriješimo te nas potaknuti da nevaljale postupke popravimo – jer nam Božji glas uvijek šapuće samo ono dobro.

Bog je zaslužio da i mi nešto dobro učinimo za njega. Kako on nas ljubi, i mi učenici trebamo uzvratiti ljubavlju, i jakom vjerom!

............................... Antonija Katić, VII. r.

Andrea Milinović II. r.

Škola i djeca

Vjera i život

Lovreć - Opanci90

Put

O, Bože, hvala Ti na ovoj ljepoti.

Hvala za prirodu, za pjev ptica,

a posebno hvala za put.

Bez puta Božjeg Mi bismo se izgubili.

O, kad bi svi ljudi osjećali ove ljepote prirode

što nam ih je Bog darovao.

Zar ljudi ne uživaju kada na putu vide

cvijet ili stope Božjih stvorenja?!

....................................................................................................... Ivana Bošnjak, VI. r.

Marijana Mustapić

Škola i djecaLovreć - Opanci 91

Učenička zadruga LUDRUM

Budući da brojne nagrade i priznanja krase našu Učeničku zadrugu LUDRUM, evo ponešto više pojedinosti o njenome radu.

U ranijim brojevima školskog lista Svitanja pisali smo o broj-nim događajima i

postignućima te vam ovom prigodom donosimo zabi-lješke i fotografije doga-đaja od zadnjeg koji je zabilježen.

Od 26. do 29. listopada sudjelovali smo na XXI. državnoj smotri u Puli. Našu za-drugu su predstavljali Iva Kavelj, Anamarija Frankić i Petar Sekelez. Zbog posebnosti nastupa učenici su sudjelovali na sveča-noj priredbi zatvaranja, a Hrvatska udruga

učeničkog zadrugarstva im je dodijelila na-gradu najboljih učenika zadrugara u

Republici Hrvatskoj. Učenici su dobili povelju i simboličnu

novčanu nagradu.Nedugo nakon Pule

Zadruga je pozvana na sudjelovanje u humani-tarnoj večeri Imota u Li-sinskom koja je održana

23. studenog 2010. go-dine. LUDRUM su pred-

stavljali Anamarija Frankić i Petar Sekelez, a otvorili su

zabavni dio programa igrokazom o Matanu i Nuši, a Iva Kavelj je osmislila štand te predstavljala proizvode Zadruge.

Škola i djeca


Lovreć - Opanci92

O Božiću i Valentinovu održane su prigodne radionice za djecu i roditelje, a nakon njih prodajna izložba.

U veljači 2010. Konzervatorski zavod Ministarstva kulture u Imotskom izradio je opsežan registar Etnografske zbirke i pokre-nuo proces zaštite.

U svibnju 2010. sudjelovali smo na XXII. Međužupanijskoj smotri u Podgori. Tema nastupa su bile turističke mogućnosti Lovreća. Predstavljali su nas: Bože Mustapić, Ana Bekavac i Iva Kavelj.

U rujnu 2010. godine dobili smo Rje-šenje o dodjeljivanju naslova Kulturno dobro

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 93

Etnografskoj zbirci naše škole. Zbirka je upisana u Registar kulturnih dobara Re-publike Hrvatske.

U veljači smo dobili obavijest o pro-gramu financiranja zaštite zbirke u svrhu dezinfekcije i fumigacije.

U travnju 2011. završili smo opsežan projekt U ZOVNICI CILI SVIT - vježbenica lovrećke baštine. Vježbenica je rad učenika, a tiskana je u prigodi proglašenja Etnografske zbirke Kulturnim dobrom.

5. svibnja u Ljubuškom smo sudjelo-vali na IV. Međunarodnoj znanstveno-struč-noj konferenciji na temu CJELOVITOST ZABIOKOVLJA. Zadrugu i projekt su

predstavljali: Ilijana Katić, Marija Bekavac, Ante Miličić i Bože Mustapić.

9. svibnja 2011. sudjelovali smo na XXIII. Međužupanijskoj smotri Učeničkih

Škola i djeca


Lovreć - Opanci94

Povelju nam je dodijelila Marica Berdik, predsjednica Udruge učeničkog zadrugarstva

zadruga u Splitu. Predstavljali smo multi-medijalne radionice u Etnografskoj zbirci. Prosudbeno povjerenstvo nas je po peti put odabralo da predstavljamo našu županiju na Državnoj smotri u Opatiji.

Početkom nove nastavne godine pozvani smo na predstavljanje projekta Vježbenica lovrećke baštine u Gradsku knjižnicu Marka Marulića u Splitu u sklopu natječaja Ne-materijalna kulturna baština.

Škola i djeca


Lovreć - Opanci 95

Od 6. do 8. studenoga sudjelovali smo po peti put na Državnoj smotri uče-ničkih zadruga u Opatiji. Zbog izuzetnog predstavljanja učenici su pozvani na nastup u završnoj svečanosti. U izrazito velikoj konkurenciji učenici su dobili Plaketu za naj proizvod U ZOVNICI CILI SVIT - edukativna vježbenica.

Na kraju smo se zahvalili Nebeskoj majci koja nas je stalno pratila i čuvala.

Škola i djeca Lovreć - Opanci96

Smijeh nije grijeh

Škola je mjesto gdje se ozbiljno uči. U njoj, kažu, ne valja na smijurije gubiti vrijeme. Ali kad oživljavamo kakvu dragu školsku uspomenu, prvo se o smijehu priča! Šašave umotvorine i šaljivi događaji prvi nabujaju u duši pa se iz nje, ko

ljubav, preliju… I neka! Smijeh nije ako se šakom na usnama drži, stoga s one naj/vedrije strane želimo s vama podijeliti naše viđenje, i rješenje, aktualnog zagovora

o blagodatima turizma, pročeprkati malo po vremenu prošlom i sadašnjem… Zapravo, mislimo da oni koji s osmijehom na licu po zemlji hode, a srcem stanuju

na nebu – od života ne trebaju tražiti ništa više!

Kad bi se more prililo kroz Bijakovu

odradili učenici šestoga razreda

Da bi se more prililo kroz Bijakovu, potriban je tunel. Njega smo iskopali i ure-dili. Evo kako izgleda!

Moj did i baba odma su prominili navike i postali ribari. Did vesla, a baba poteže, pa je did zove Potezača, a ona njega Teslo. Valjda zato što joj zapinje proteza pa umisto v izgovara t?!

............................................... Matej KatićImamo mi i Turistički ured

Škola i djeca

Smijeh nije grijeh

Lovreć - Opanci 97

Moj susid, kojega zovu Linota, ne će ići u ribe, već kaže da će otvoriti hotele. Hoteli će se zvati: Prdivišće (su tri zvjez-dice), Vrsnica (su tri zvjezdice) i Opanack (su četri zvjezdice).

Kako lovrećke plaže još nisu u funkci-ji, najprije im triba dati imena, a onda će

bagerima prokrčiti. Nabrojit ćemo samo neke od najpoznatiji: Vrankića vala, Nosićev mul, Batinićka...

Sve to bez proizvodnje nema nikakve koristi. Ja san osmišljava mnoge, a najbolju prođu mi ima ovaj:

Matej Katić

Jakov Dumančić

A kad dođe zima, uživat ćemo u pogledu na more u našem razredu. U tome nam je pomogla Sanja Sekelez (sestra našega Mateja)

Škola i djeca

Smijeh nije grijeh

Lovreć - Opanci98

Imena domaćih životinja

KONJI: Dorat, Putalj, Brnjaš, Đogat, Halat, Vranac, Malin, Kulaš, Sivalj, Jagar, Zekan, Mukinjaš, Lider, Biban, Sokol, Lju-ban, Gavran, Žeran, Riđan,Alota, Cvitko, Putko, Sultan, Pirgaš, Jadran, Vranac.

VOLOVI: Maconja, Zekonja, Mlikota, Vilota, Visota, Rudonja, Krilaš, Peronja, Sivonja, Orkan, Golub, Mladonja, Bilonja, Garonja,

KRAVE: Srnova, Perova, Mladova, Zlatova, Šarova,Bikova, Bizova, Dragulja, Jablanka, Jelenka, Cvitova, Krasova, Ljubova, Rumenka, Žutova, Mrkova, Milova, Rudova, Bisova, Zlatulja, Ružova, Cvitulja, Zekulja,

MAGARACA/ICA Micka, Cvitko, Ja-dran, Moro, Miško.

Imena domaćih životinja u novije vrijeme

KONJI: Ben, Tompson, King, Lisa (ko-bila), Numero, Grom, Munja, Kan, Stela (kobila), Rina (kobila)

KRAVE: Tajči, Brena, Simona, Severina, Lena, Zana, Mina,

Prikupili učenici sedmoga razreda Ilustracije Bože Mustapić

Vijesti iz LovrećaLovreć - Opanci 99

Malonogometni turnir 2011.

Vijesti iz Lovreća

Ante! Vidimo se u finalu....

Hvala ti, Bože, za turnir. Kad mislim na turnir, onda ne mislim samo na ovogodišnji nego i na sve turnire

počevši od prvoga 2001. godine.Na turniru nastupaju samo žitelji na-

šega mjesta Lovreć-Opanci, Lovrećani iz naše zemlje i inozemstva, pa je zato izraženi sportski duh vrlo jak i velik. Turnir nas je silno povezao. O turniru se priča s osobitom radošću i poštovanjem. Turnir nam se svima uvukao pod kožu. Na turnir dolaze cijele obitelji i srčano navijaju za svoju ekipu. Turnir je i mjesto druženja i prijateljstva. Mnogi usklađuju godišnji odmor u vrijeme turnira. Turnir je i najdraži sportski događaj u našem mjestu.

Ovogodišnji turnir 2011. bio je odličan i poseban jer je prekinuta dominacija ekipe Batino jato (prvaci 6 puta!).

U prvoj grupi su se natjecali Batino jato, Baruni, Gornje selo i Katići. Posebnu hrabrost i sportski duh su pokazivali Katići jer im je falilo nekoliko glavnih igrača. Igrao

se dobar nogomet i u polufinale su prošli Batino jato i Gornje selo.

U drugoj grupi su bile tri ekipe: Čalj-kušići, Kula i moja ekipa Dubrava (bio sam golman Dubrave). Dubrava i Kula bile su poražene od Čaljkušića u prvim utakmica-ma. Nakon utakmice Dubrave i Čaljkušića izrekao sam rečenicu njihovom golamanu: - Ante! Vidimo se u finalu! U susretu Dubrave i Kule mi smo morali pobijediti za ulazak u polufinale i - to smo i učinili! Pobijedili smo velikom razlikom uz pomoć publike. Mislio sam da takva publika postoji samo na Old Traffordu! Nakon pobjede protiv Kule jedan gledatelj mi je rekao da će i Batino jato imati velike probleme s Dubravom.

U prvoj polufinalnoj utakmici srele su se ekipe Čaljkušića i Gornjega sela. Tijekom cijele utakmice Čaljkušići su bili bolji i ušli u finale.

U drugo polufinalu igrala je moja Du-brava protiv Batina jata. Mi smo vodili dva puta po dva gola razlike, ali na kraju smo

Vijesti iz Lovreća

Malonogometni turnir 2011.

Lovreć - Opanci100

ostali neriješeno i Dubrava je ušla u finale boljim izvođenjem penala. Mislio sam da će igralište eksplodirati od gromoglasnog navijanja.

U utakmici za 3. mjesto Gornje selo je pobijedilo Batino jato velikom razlikom i osvojilo 3 mjesto.

U finalu je moja ekipa Dubrava igrala protiv Čaljkušića i kod rukovanja sam rekao njihovom golmanu:

- Ante! Vidiš li? Susrećemo se u finalu!Utakmica je bila odlična i tijesnom

pobjedom ekipa Čaljkušića je pobjedila, a

meni se čini da je ukupni pobjednik zajed-ništvo našeg mjesta Lovreć-Opanci!

Ovim putem želim se zahvaliti našoj Udruzi koja nas uvijek počasti turnirom. Hvala im na njihovom trudu i radu svih ovih godina.

Želim također zahvaliti svim sudionici-ma svih turnira i publici i svim sponzorima i prijateljima našeg turnira.

Neka dragi Bog blagoslovi naše ma-lonogometno nadmetanje i naše mjesto Lovreć-Opanci!

........................................... Nikola Šamija

U finalu - najbolji lovrećki malonogometaši i najbolja publika na svijetu

Obavijesti iz OpćineLovreć - Opanci 101

Prvo finale pripalo Brani-Zmijavci

Završilo je prvi dvoranski malonogo-metni turnir u Lovreću. Pred ispu-njenim gledalištem u završnici su se

zasluženo našle momčadi ST GRAMIT iz Ivanbegovine i BRANA ZMIJAVCI elimi-niravši sve momčadi ispred sebe.

Utakmica je na početku bila izjednačena i nije se dalo naslutiti da će igrači Brane-Zmijavci lako doći do pobjede. Nešto od straha i u grču igrači PG Granita popustili su i to je bilo dovoljno da igrači Brane Zmi-javci na kraju prvog poluvremena dođu do rezultata 3:1. Cijelim drugim poluvremenom dominirali su igrači Brane i rezultatom 4:1 zasluženo su osvojili prvo mjesto i prijela-zni pehar. Najljepši gol na utakmici bio je potkraj prvog poluvremena koji je postigao Ante Karoglana.

Za treće mjesto natjecali su se igrači ŠD RIZIK-DRUM i Policijske postaje Imotski.

Iako je Rizik dominirao prvim poluvreme-nom rezultatom 6:1, obrat se dogodio na kraju. Igrači Rizika bili su bolji s tijesnim rezultatom 8:7. Momčad PP Imotski dobila je najboljeg strijelca turnira Antu Puljiza. Da ne bi sve prošlo u znaku muškaraca, revijalnom utakmicom pobrinule su se žen-ske nogometne momčadi Lovreća i Ciste Velike. Uz smijeh s tribina, ali i zavidnim nogometnim znanjem (puno boljim od mno-gih muškaraca) momčad Lovreća dobila je utakmicu rezultatom 3:0.

Kroz gotovo sedam dana u dvorani su kup natjecanjem bile 23 momčadi. Njih je gledalo oko dvije tisuće gledatelja. Kulturna i športska udruga odradila je posao više nego dobro. Zasluga je to: Kristine Musta-pić, Mihaele i Glorije Olujić, Ante Olujića i mnogih drugih članova Udruge. Za sve gledatelje pripremljena je bogata nagradna igra. S kupljenom ulaznicom sudjelovali su u izvlačenju.

Bila je ovo prigoda domaćim momča-dima, koje su ispadale u prvom i drugom kolu, da vide kako se samo vježbom i disci-plinom može igrati mali nogomet. Školska dvorana pruža im mogućnost da svakodnevno zajedno treniraju i u budućnosti pokažu dobre rezultate. Do idućeg finala zahvala svim sudionicima natjecanja i posjetiteljima.

Obavijesti iz Općine

U ženskom malonogometnom nadmetanju Lovrećanke bolje od Cišćanki

Obavijesti iz Općine Lovreć - Opanci102

Radovi u Bošnjakovoj strani

Nakon dvadeset i jednog dana stal-nih padalina, tjedan dana niskih temperatura i tjedan dana božićnih

praznika, ponovno su otpočeli radovi na ce-sti. Radnici Poduzeća za ceste i podizvođača GO Patrlj iz Imotskoga postavili su veći dio rubnjaka i nasuli završni sloj posteljice. Dijelom se izvode radovi na pristupnim cestama za privatne posjede. Svi prokopi za odvodnju oborinskih voda su betonira-ni. Prvi sloj asfalta postavljen je početkom mjeseca veljače. Ugovorni završetak radova je kraj svibnja.

Nakon asfaltiranja trupa ceste, radovi su nastavljeni pristupnim cestama, uređenju

izvankolničkog dijela za pješaka i izgradnji malih podzida zbog mogućih obrušavanja kamenja na cestu.

Plaćanje, odvoz i zbrinjavanje otpada

Problem komunalnog otpada prisutan je po cijelom svijetu. Svojedobno smo i mi imali taj problem, ali je upornošću

i razboritošću riješen. Komunalno poduzeće Topana d.o.o. iz Imotskog uredno skuplja, odvozi i deponira komunalni otpad. Iako je tomu tako, još uvijek ima onih koji izbjega-vaju plaćanje mada Zakon o komunalnom otpadu i Zakon o komunalnom gospodarstvu

jasno kažu da svi vlasnici i korisnici zgrada moraju plaćati zbrinjavanje otpada.

Na današnjoj Skupštini društva usvojeni su prijedlozi za novi obračun komunalnog otpada. Uzete su u obzir činjenice obitelji s više članova, samaca i tzv. vikendaša. Takao će se od sada naplata komunalnog otpada plaćati u tri kategorije. Obitelji od jednoga ili dva člana plaćat će 40 kuna, obitelji od


Plaćanje, odvoz i zbrinjavanje otpada

Lovreć - Opanci 103

tri do pet članova 50 kuna, a obitelji sa šest i više članova 60 kuna. Obitelji koje su bile u zajedničkoj kući (domaćinstvu), ne će više plaćati po 40 kn, već će objedinjeno plaćati 60 kn.

Korisnici koji povremeno koriste usluge komunalnog poduzeća, plaćat će 50% cijene zavisno kojoj grupi pripadaju.

Grupa 1: Svi koji imaju prebivalište udaljeno od mjesta pružanja usluga do 100

km i ukoliko potrošak el. energije ne prelazi 1800 kW godišnje, plaćaju 25 kn.

Grupa 2: Svi koji imaju prebivalište udaljeno od mjesta pružanja usluga dalje od 100 km i ukoliko potrošak el. energije ne prelazi 600 kW, godišnje plaćaju 20 kn.

Grupa 3: Svi koji imaju prebivalište udaljeno izvan područja pružanja usluge, a potrošnja el. energije veća je od 1800 kW, godišnje uslugu plaćaju 40 kn.

Prekid isporuke električne energije

Za vrijeme božićnih praznika u neko-liko navrata došlo je do prekida ispo-ruke električne energije na području

općine Lovreć. Zbog negodovanja građana zamolili smo objašnjenje za ove slučajeve. Direktor HEP-ova pogona Imotski dipl. ing. Frano Zdilar objasnio nam je prilike u opskrbi električne energije na našem po-dručju. Oba nestanka za Lvoreć povezana su s razdjelnikom Pišćet. Prvi put je zbog pražnjenja puknuo tzv.“most“, a u drugom je slučaju dalekovod prema Biorinama iskočio iz pogona.

Problem Lovreća i Ciste Provo je što nema paralelnog napajanja. Zato svi kvarovi prema Cisti Provo, Cisti Velikoj i Biorinama uglavnom se isključuju na Pišćetu (Lovreć). Prema riječima g. Zdilara treba inzistirati na paralelnom vodu koji ide iz trafostanice u Vukušićima kao privremenom rješenju iz kojega se može dovesti električna energija prema Cisti i Lovreću. Zbog toga smo uputili zajednički dopis g. Renatu Prkiću kako bi se s minimalnim ulaganjima moglo dovesti paralelno napajanje. Vjerujemo da ćemo u tome uspjeti.

Javni radovi

U organizaciji Zavoda za zapošljava-nje i gospođe Vesne Grbavac iz Imotskog organizirano je predstav-

ljanje programa za zapošljavanje na javnim

radovima, za dugotrajno nezaposlene osobe, osobe iznad 50 godina života i pripadnike Domovinskog rata i sufinanciranje mladih bez radnog iskustva. Od ove godine uvodi


Javni radovi

Lovreć - Opanci104

se i jedna nova mjera za obrazovanje i po-većanje zaposlenja kroz stručno usavršava-nje (stručni ispiti) i volonteri s plaćenim doprinosima. Na predstavljanju su nazočili svi predstavnici općina, javnih poduzeća i zainteresiranih tvrtki.

Na predstavljanju su bili gospoda iz Zavoda za zapošljavanje iz Splita: Miro Bu-razin, Elena Gudelj i Irena Barada.

Iz programa koji zanima općinu Lovreć, jesu javni radovi. Svi oni koji su koristili pravo sa Zavoda za 2009-u i 2010-u godi-nu, ovo pravo ne mogu koristiti. Radnici s trogodišnjom prijavom na Zavodu imaju pravo naknade u 100% iznosu od Zavoda,

druga kategorija su oni koji su na zavodu godinu dana. Njihovo sufinanciranje bit će plaćeno 75 % od strane Zavoda i oni koji su na Zavodu 6 mjeseci biti će plaćeno sufinanciranje u iznosu od 85%. Ovo pravo mogu koristiti i zaštićene skupine.

Općine su dužne kroz svoje programe poslati zahtjeve Zavodu. Zavod se obvezao dostaviti podatke o nezaposlenima radi lakše evidencije.

Program javnih radova odnosio bi se kao i prijašnjih godina na uređenja javnih površina, arheoloških nalazišta, skupljanje glomaznog otpada, uređenje bunara i ne-razvrstanih cesta.

Održana godišnja skupština DVD Lovreć

20. ožujka u općinskim je pro-storijama održana godišnja skupština DVD-a Lovreć.

Na sjednici su uz članove DVD-a nazočili načelnici općina Cista Provo-Božo Čubić i Lovreća –Ante Babić kao i regionalni zapo-vjednik g. Ivica Čelan.

Skupštinu je otvorio predsjednik društva Tomislav Jelić te nazočnima pročitao izvješće Nadzornog odbora koje se u prošloj godini sastalo četiri puta. Između ostaloga je reče-no da je društvo u prošloj godini imalo 40 vatrogasnih intervencija kao i sedam akcija traganja za dvije osobe u Lovreću i Medovu Docu. Društvo je kroz proteklu godinu obučilo nekoliko mlađih vatrogasaca, inve-stiralo u dio opreme i održavanje osnovnih

sredstava. U prošloj godini za vrijeme požarne sezone zaposleno je 12 vatrogasaca. Društvo je likvidno i spremno za požarnu sezonu.

Sam predsjednik podnio je izvješće o svome radu. U prvome se dijelu oslonio na račun prihoda i rashoda Društva kao i njegovoj konsolidaciji zbog rashodovane opreme i nagomilanih obaveza iz prethodnih vremena. Društvo je uvelo mjere štednje kako bi namaknulo sredstava za požarnu sezonu i zapošljavanje mladih vatrogasaca. Također je napomenuo da bi trebalo rasho-dovati dva vozila koja više nemaju tehničkih mogućnosti na intervencijama, ali bi se za to nabavilo pick-up vozilo s ugradbenom pumpom za hitne intervencije i potrebe Društva, što je odobreno.


Održana godišnja skupština DVD Lovreć


U raspravi se uključio načelnik općine Cista Provo g. Božo Čubić sugerirajući da se misli i na smanjenje općinskih prihoda iz kojih se sufinancira Društvo kako ne bismo

u požarnoj sezoni došli u poteškoće. Gosp. Čelan se zahvalio na sudjelovanju i obećao pomoć u skladu s mogućnostima, posebno za vrijeme požarne sezone.

U Zovnici cili svitUčenici Školske zadruge Ludrum Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića,

Lovreć priredili jedinstvenu edukativnu vježbenicu

U prigodi proglašenja Etnografske zbir-ke OŠ Silvija Strahimira Kranj-čevića, Lovreć kulturnim dobrom

učenici Školske zadruge uz podršku na-stavnika: voditeljice Zadruge Ivane Babić i Petra Ujevića izdali su prigodnu edukativnu vježbenica pod nazivom “U zovnici cili svit” o zavičajnoj etno baštini. Literarni i etnografski sadržaj ove vježbenice učenici su preuzeli iz školskog lista “Svitanja”, tj. radove koje su godinama marljivo zapisi-vala djeca iz samostalne grupe izviđača te literarno-novinarske družine pod mentor-stvom nastavnika Marije Basić Bekavac i već spomenutog Petra Ujevića.

Zanimljivo je kako su djeca na teme-lju etnografskih zapisa zajedno sa svojim mentorima napravili niz zagonetki, rebusa,

križaljki i sl. zadataka koji trebaju poslužiti učenju o baštini njihovog kraja i sve to uko-ričili u vježbenicu koju slobodno možemo preporučiti i odraslima.

Učenici koji su zaslužili svaku pohvalu su: Ilijana Katić i Ivana Bošnjak (5. razred); Ante Miličić, Ivan Katić, Mirko Gadžo, Luka Katić, Bože Mustapić, Marija Beka-vac, Fenikula Križan, Antonija Katić, Ivica Katić, Marija Mustapić, Vinka Bošnjak, Iva Čagalj, Nikolina Jurić, Ante Raos, Mate Raos (6. razred); Matej Katić i Ana Bekavac (7. razred). Suradnici na projektu su i Anđelka Čizmić, prof. psihologije te Lucija Boba-nović, dipl. etnolog i turkolog. Ovaj hvale vrijedan projekt svojim prilozima i suradnjom u grafičkom oblikovanju pomogli su i prof. Suzana Budimir i Tomislav Matković.

Biciklisti iz Padove

Dvadesetak biciklista iz Padove na svom proputovanju prema Među-gorju zaustavilo se zbog osvježenja u

našim kafićima. Jednako tako, gotovo svake

godine i na povratku iz Međugorja prema Splitu oni svrate u Lovreć.

Razumije se da nas je zanimalo imaju li poseban razlog za to:


Biciklisti iz Padove

Lovreć - Opanci106

- Vi ste toliko gostoprimljivi ljudi da mi na putu iz Međugorja rado čekamo svratiti u Lovreć. Zadnji put smo pogledalii vašu veliku i prelijepu crkvu. Nismo znali kome je posvećena.

Dobili su odgovor: - Chiesa cattolica di Sant’ Spirito.

- Evo nas i danas ljudi rado pitaju treba li nam pomoć. Svratili smo popiti sok i nastaviti dalje put prema Splitu.

- Bili smo znatiželjni čuti privlače li ova-kva mjesta njihove sunarodnjake.

- Kako mi dolazimo iz jakih industrijskih središta, ovo je za nas nešto novo, nezagađe-no industrijom. Posebno to osjećamo kada vozimo naše biciklete. Ti mirisi vaših trava su posebni. Isti kao prema jugu Italije. Ovdje

dišemo punim plućima.Vi imate veliku šansu kada uđete u Europu. Vama je i Međugorje blizu, a tamo dolazi puno Talijana. I dogo-dine smo ovdje.

- Cari ospiti italiani, buon giorno e buon divertimento! - otpozdravili smo ih riječima dobrodošlice.

Svitnjak svetog Ivana

Paljenjem svitnjaka, zovu ih i ivanjskim krjesovima, po našim zaseocima dan uoči blagdana Svetoga Ivana Krstitelja

biva otrgnuta od zaborava još jedna drevna tradicija u njegovu čast i slavu.

Najveselije je bilo u zaseoku Sekelezi gdje se oko svitnjaka okupilo mnoštvo mla-dosti iz Sekeleza i okolnih naselja. Domaćice su pripremile kolače i sokove, a uz svečano paljenje našla se i harmonika. Uz pjesmu i evociranje događaja iz prošlosti feštalo se do dugo u noć.

Mladi su, po nepisanome pravilu, bili najveseliji i najbučniji. Vjerujemo da će


Svitnjak svetog Ivana


sačuvati ovu tradiciju koju su njegovali nji-hovi djedovi i bake.

Navještaj evanđelja i obraćenje, muče-ništvo i ljubav prema bližnjemu i činjenje dobrih djela, odlika su života svetoga Ivana. Uz imendansku čestitku svim: Ivama, Iva-nima i Ivanama želimo ustrajnost na putu njihova zaštitnika.

U sutonu uoči svetoga Ivana nebom nad Opancima i Lovrećom oblili su vatreni kresovi svetoga Ivana. Selo je oživjelo kao nekad….

Tu večer prostrujao je život, mladost je pjesmom probudila utihnule prostore. Zrak je titrao ljepotom i ponosom. Mladići su unijeli nadu pjesmom u tišinu mjesta, proseći za sebe i za svoj zavičaj blagoslov svetog Ivana. I plamtjeli su svitnjaci naši u svim zaseocima užeženi iskrom života, nade, vjere i sreće onako kao što ih samo mladost može rasplamsati…

Zaigrala su srca kao nekad davno kad je mjesto vrvilo od naroda i života, zajedništva i poštovanja…

Mladost nam je ponudila iskrom svitnjaka svu ljepotu života u vjeri i nadi, zato živimo svi u toj nadi mladosti da će još dugo, dugo u nam, u našoj djeci gorjeti stari hrvatski svitnjaci svetoga Ivana po našim mjestima i razgoniti svojom svjetlošću tamu i mrak ovog života, i da ćemo se dugo, dugo grijati na njihovoj toplini čuvajući svoje običaje, voleći svoj narod i štujući svoje svetce.

..................................................A. Sekelez

Na sjećanju u Trstenu

U organizaciji Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku, održano je sjećanje na trideset i pet pogi-

nulih Imoćana u akciji oslobađanja grada Dubrovnika. Ovo je četrnaesta obljetnica podizanja spomen-obilježja i devetnaesta obljetnica deblokade Golubova kamena. Njegovo oslobađanje u ljeto 1992.g., uz zapaženu ulogu imotskih junaka i ostalih

hrvatskih branitelja, bilo je vjesnikom ko-načne slobode Dubrovnika. Pred spomen-obilježjem izgrađenim 1997. godine župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i saborski zastupnik Frano Matušić položili su vijence. Nakon toga su Udruga roditelja poginulih branitelja i predstavnici općina Imotske krajine i grada Imotskoga položili vijence.


Na sjećanju u Trstenu

Lovreć - Opanci108

Svetu misu zadušnicu u crkvi Gospe od snijega na vodi predvodio je dubrovački biskup msgr. Mate Uzinić, a komemoraciji su nazočili fra Zoran Kutleša i fra Dinko Bošnjak. Tom je prigodom msgr. Uznić rekao da je darivanje života za opće dobro put k svetosti i pravednosti. I danas kada nam se čini da su mnoge stvari nepravedne, moramo težiti k tome da ustrajavamo na pravednosti i istini, makar ponovno morali ratovati.

Biskup je svojom nazočnošću i ganućem iskreno zahvalio poginulima moleći Boga da u svetoj misnoj žrtvi otvori vrata raja pravednicima i primi ih u svoje Kraljevstvo.

Prva asfaltiranja u Čaljkušićima

Nakon završetka postavljanja cjevo-voda po svim zaselcima Čaljušića (Lastalima, Crkavicama, Janjićima,

Gazićima i Raljima) pristupilo se asfaltiranju prometnice.

Asfaltiran je dio od Lastala do počet-ka Janjića. Kroz sljedećih nekoliko dana pripremit će se trasa do kraja Janjića i tije-kom idućeg tjedna asfaltirati. Nakon toga pripremat će se trasa prema Raljima i dalje prema Goričaju.

Sljedeći tjedan pozivat će se vlasnici za sklapanje ugovora za vodu kako bismo do kraja kolovoza pustili vodu.

Na samom gradilištu popravit će se zidovi, odstraniti višak materijala i urediti bankine. Asfaltirat će se dio od Sekeleza do

bunara te proširiti spojna šahta za glavni cjevovod.

Molimo sve građane navedenih naselja da imaju strpljenja kako bismo posao uredno odradili do kraja.


Proslavljen Dan općine Lovreć

Još prije vojno-redarstvene akcije Oluja, 1993.godine, Općinsko Vijeće je doni-jelo odluku da se Dan općine Lovreć

slavi 5. 8. kao Zavjetni blagdan Gospe Lurd-ske. Inače je 5.8. blagdan Gospe Snježne. Napominjemo to jer svake godine slavimo zajedno Dan općine Lovreć s obljetnicom vojno-redarstvene akcije Oluja.

Općinsko vijeće održalo je svoju sve-čanu sjednicu na kojoj su nazočili mnogi gosti i uzvanici na čelu sa županom Antom Sanaderom i dožupanom Lukom Brčićem. Prije početka sjednice položeno je cvijeće i svijeće u parku dr. Franje Tuđmana. Pred-sjednik Vijeća g. Marjana Sekelez otvorio je sjednicu, pozvao na minutu šutnje i ukratko s ponosom istakao napredak općine Lovreć.

Načelnik općine Ante Babić govorio je o zacrtanim projektima koji su se ostvarili

u zadnjih godinu dana. Najvažniji su. pro-jekt završetka vodovodne mreže Čaljkušići (Janjići, Lastale, Gazići, Crkavice i Ralji), izgradnja ceste s nogostupom u Bošnjacima, izmjena svih tijela javne rasvjete i smanjenje potrošnje javne rasvjete na području cijele općine, adaptacija ceste u Dobrinčima, iz-gradnja mrtvačnice u Medovu Docu, izrada projektne dokumentacije i rješavanje imovin-sko-pravnih sporova za cestu Studenci-Ričice, briga da prijelaz Dvorine dobije međudr-žavni status. Uz to, Općina Lovreć uredno financira sve preuzete obveze prema građa-nima. Zajedno s resornim ministarstvom i županijom potrebno je osigurati još jedan dio sredstava za isplatu sportske dvorane. U ovoj svečarskoj prigodi Općina Lovreć je pomogla tiskanje monografije Medov Dolac (Ljudi, puti i gradine), autora dip.ing.arh.


Proslavljen Dan općine Lovreć

Lovreć - Opanci110

Petra Matkovića, čije će predstavljanje biti 14. 8. u Medovu Docu i knjigu Lovreć-zbi-vanja u prošlosti prof. dr. Ivana Petričevića.

U okviru proslave predstavljen je novi broj Lovrećkog libra ( urednik prof. Branko Šamija) te otvorene izložbe slika (Gudelj-Lon-čar-Stapić) koje je predstavila prof. Branka Buljan.

Tijekom održavanja Lovrećkog lita u suradnji s Kulturnom i športskom udrugom održan je malonogometni turnir i turnir u obaranju ruku kao i utrka za borbu protiv droge.

Na Zavjetni blagdan Gospe Lurdske procesiju i svetu misu služio je don Jure Vrdoljak, duhovnik mladih iz Splita.

2. otvoreni turnir u obaranju ruku – Lovreć 2011.

Kroz niz događanja povodom Dana općine Lovreć 4. kolovoza je odr-žan otvoreni turnir u obaranju ruku

Lovreć ‘2011. koji je privukao velik broj prijatelja turnira i gostiju.

Prije godinu i pol dana grupa entuzijasta krenula je na ovakve turnire po Republici Hrvatskoj i ostvarivala zapažene rezultate. Nakon toga su osnovali svoj klub Hydra-ulic Arm-Lovreć i započeli s napornim

vježbanjem. Trud je urodio plodom, pr-venstveno zbog tjelesnih sposobnosti ovih momaka i njihove atletske građe. Niti jedan od ovih mladića ne puši i ne uzima alkohol. Zato ovaj sport i članove njegova kluba treba svakako podržati.

I na ovome turniru pokazali su odličnu organiziranost, tjelesnu spremnost i mentalnu jakost. Gledatelji su bili zadovoljni prikaza-nim. Na turniru su revijalno nastupile i žene.




Ženska upornost izazvala je strahopoštova-nje dominantnih muškaraca. S prvakinjom turnira nije se šaliti. Istina, izgledaju nježno i ženstveno, ali snaga koju posjeduju je res-pektabilna. Rezultati po kategorijama:

Lijeva

70kg1. Mate Nosić2. Ivan Matkov3. Petar Tonković

80kg1. Petar Jelić2. Frano Jelić3. Nikola Nosić

90kg1. Ivan Mustapić2. Josip Semeren3. Goran Djekić

100kg

1. Josip Poleš2. Željko Delalija

110+ kg

1. Zlatko Olujić2. Bartol Milišić3. Enver Hasanbegović

Apsolutni prvak – Josip Poleš

Desna

70kg

1. Mate Nosić2. Josip Čondić3. Petar Tonković

80kg

1. Petar Jelić2. Frano Jelić3. Mario Nikolić



Lovreć - Opanci112

90kg

1. Josip Semeren2. Petar Petričević3. Krešo Olujić

100kg

1. Josip Poleš2. Ivan Mustapić3. Željko Đelalija

110kg

1. Pjer Ostojić2. Enver Hasanbegović

110+ kg

1. Zlatko Olujić2. Sebastijan Mašić3. Bartol Milišić

Apsolutni prvak – Pjer Ostojić

Obavijest - prijevoz studenata!

Obavješćujemo studente da smo za akademsku godinu 2011./2012. u dogovoru s Autopoduzećem Imotski

i svim načelnicima Imotske krajine postigli dogovor za prijevoz studenata koji imaju stalni boravak na našem području.

Općine će različito sufinancirati pri-jevoz. Primjenjivat će se različiti modeli u skladu s financijskim mogućnostima općina.

Općina Lovreć dogovorila je sljedeći model:

1. Redovna povratna karta za Zagreb iznosi 374 kn. Popust dogovoren za studente po povratnoj karti za Zagreb iznosi 205 kn.

2. Redovna povratna karta za Split iznosi 109 kn. Popust dogovoren za studente po povratnoj karti za Split iznosi 55 kn.

3. Općina Lovreć će svim redovnim stu-dentima uplatiti 50% za korištenje po-vratnih karata: za Zagreb 5 povratnih karata, a za Split 20 povratnih karata.

4. Svi su se redovni studenti dužni javiti putem elektroničke pošte ili telefona u Općinu Lovreć sa svojim imenom i gradom u kojem studiraju te potvrdom o redovnom studiranju.

5. Studenti (njihove obitelji) koji imaju nepodmirene komunalne obveze ne će biti sufinancirani.

6. Redovni studenti koji studiraju u Mo-staru, Dubrovniku, Zadru, Šibeniku ili Osijeku moći će koristiti najbliže odredište ukoliko Autopoduzeće Imotski nema izravnu liniju s tim mjestom. Pregovaramo s Autoherzom da prihvati ovaj model sufinanciranja za Mostar.

7. Ponavljači i izvanredni studenti nemaju pravo na korištenje studentskih karata.


Odlikovan pukovnik Milenko Jelić

Povodom obilježavanja 20. godišnjice osnutka HRM predsjednik Republi-ke Hrvatske prof.dr.sc.Ivo Josipović

odlikovao je odličjem: REDOM HRVAT-SKOG TROLISTA za osobite zasluge u Domovinskom ratu rođenog Lovrećanina pukovnika Milenka Jelića. Čestitkama se pridružila i predsjednica Vlade Republike Hrvatske gđa. Jadranka Kosor.

Gradonačelnik grada Ploča gosp. Kreši-mir Vejić primio je pukovnika 14. rujna kad mu je u povodu obilježavanja 20. godišnjice

akcije osvajanja oružja JNA iz Luke Ploče uručio Zahvalnicu za zapovijedanje u akciji Zelena tabla –Male Bare.

Milenko Jelić je dragovoljac Domovin-skog rata odlikovan s više odličja i priznanja od kojih posebno vrijedi istaknuti odličje REDA NIKOLE ŠUBIĆA ZRINJSKOG za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu kojim ga je 15. 6. 1996. god. odlikovao prvi hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tuđman.

Lovreć-zbivanja u prošlosti

Iz tiska je upravo izišla knjiga dr.sc. Ivana Petričevića, Lovreć-zbivanja u prošlosti. Knjiga ima 330 stranica u kojima autor

donosi dio svojih objavljenih radova u Lo-vrećkom libru, ali i veći dio još neobjavljenih.

U prvom dijelu govori o lovrećkoj proš-losti; prikazima Lovreća za vrijeme mletačke i francuske vladavine; o arheologiji Lovreća i

poznavanju stećaka zapadnog dijela Imotske krajine; o posljednjim poznatim natpisima hrvatskom ćirilicom kao i o svojim usorskim uspomenama.

U dogovoru s autorom predstavljanje će biti u mjesecu studenome. Izdavači knji-ge su Matica hrvatska, ogranak Imotski i Općina Lovreć.

Općina Lovreć posebno je ponosna na ova odlikovanja te korisiti i ovu prigodu čestitati pukovniku Milenku Jeliću!

Obavijesti iz Općine Lovreć - Opanci114

Ja (ne)volim Lovreć

U vremenu i prilikama u kojima živi-mo trebali bismo biti svjesni svoje odgovornosti prema kraju u kojemu

obitavamo, stalno ili povremeno.Poznate su činjenice da nas se premalo

rađa i da je to gorući problem Lovreća, Hrvatske. Djeca su blagoslov i napredak. Oni naš kraj čine bogatim i moćnim. Bez njih i ovaj će kraj opustjeti, nestati. Hoće li se to dogoditi, samo dragi Bog zna! Za sada nam je vjerovati u Njegovu providnost. Svijet u kojem živimo ima svoje biološke ali i ekonomske zakonitosti. Ove potonje svakodnevno odašilje signale kako je na našem području puno toga ekonomski neopravdano.

Da, mnogi će reći: ali mi smo na granici, znadete geostrateški je to bitno, uvijek smo bili na margini, bivši sistem nas je osakatio (ekonomski, biološki, socijalno, društveno i kulturno). Država bi trebala pomoći našemu kraju itd…itd..

Svi ćemo se složiti s takvim navodima. Sve je to točno, da nije onoga ali...?!

Škole ne mogu raditi bez djece. Pošte ne mogu bez korisnika. Liječnici u Zdrav-stvenoj stanici bez kartona. Općina ne može ulagati u infrastrukturu. Obitelji ne mogu bez posla. Rekli bismo: uzročno-posljedična veza. Filozofija bitka i samoodržanja.

Što nam je činiti?

Dragi Lovrećani! Neshvatljivo je da volite Lovreć, a djecu šaljete u osnovnu školu u druga mjesta;

• neshvatljivo je da u Lovreću imamo naš poštanski ured, a plaćamo u drugima;

• neshvatljivo je da u Lovreću imamo zdravstvenu skrb, a kartone prenosimo kod liječnika iz drugih mjesta;

• neshvatljivo je da u svom mjestu ima-mo trgovinu, ali radije kupujemo na drugom mjestu;

• neshvatljivo je da izbjegavamo plaćanje komunalne naknade, a želimo: vrtić, javnu rasvjetu, čišćenje snijega, groblja, cesta, stipendije, đačke karte i dr.;

• neshvatljivo je da u ljetnim mjesecima, a i tijekom cijele godine, imamo bolji provod u Lovreću, a odabiremo druga mjesta;

• neshvatljivo je da radove povjerava-mo drugim građevinskim tvrtkama, a imamo lovrećke uz istu cijenu ili još povoljniju…Mogli bismo ovako nabrajati u nedo-

gled. No, istina boli. Zbog svega navedenog može nam se dogoditi zatvaranje: škole, pošte, općine, zdravstvene stanice. Krivca ćemo brzo pronaći, ali ono što je ključ svega, sebe ne ćemo spomenuti.

Kada bi svatko od nas slagao te male kamenčiće i činio suprotno, stvorili bismo jedan lijepi mozaik u kojem bi se nazirao prosperitet. U suprotnom, dosadit će nam ta druga mjesta i tuđe usluge. Da, ali može biti kasno.

Ne zamjerite! Zdravi i veseli bili!


Provala u školu

Nakon proslave Dana škole i održane predstave zagrebačkog Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba u

večernjim satima istog dana 4. 11. provaljeno je u ured ravnatelja škole.

Lopov(i) su iskoristili ovu priliku i otu-đili metalni sef u kojem je bilo pet tisuća kuna novca od dnevnica za djelatnike, pri-kupljenog učeničkog novca za akciju Bijeli

štap, Crveni križ, osiguranja učenika od nezgoda i novac za pet učenika koji trebaju ići na državno natjecanje u Pulu.

Ovo je prva provala koja se dogodila od početka rada škole do danas. Policija je obavila očevid i tragaju za provalnikom. U razgovoru s ravnateljem škole pretpostavljaju da se radi o nekom dobro upućenom lopovu koji pozna prostor škole.

Sretan Božić!

Isusovo rođenje je božanska veličina jed-nostavnosti i ljubavi. Isus na ovaj svijet nije ušao silom, već na mala vrata nude-

ći ljudima dokaze da ih Bog ljubi. Svjetski moćnici svoju moć su proširivali ratovima ili gospodarskom ovisnošću, a Isus ljubavlju.

Svi progonitelji vjere i vjernika ostali su ra-zočarani. Dokaz za to je naše življenje vjere i večerašnja nazočnost kod Krista i njegovih jaslica. Poklonimo se stoga Kristu našemu Bogu i Spasitelju, koji se radi nas i našega spasenja rodio u Betlehemu. Neka novorođeni kralj, božansko Dijete, bude smisao našega života i član naše obitelji. S ovim mislima vama i preko vas svim vašima nazivamo:

Na dobro vam došlo porođenje Isusovo - sretan vam Božić i !

Iz kulture Lovreć - Opanci116

Iz kulture

Nove knjige lovrećkih autora

Dvije klarisine zbirke

Ove je godine objavljeno više zanimlji-vih naslova naše gore listova. Dva su izda-nja sestre Marije od Presvetog Srca, klarise Anke Petričević neumorna stvaralačkog duha, dobitnice nagrade za pjesništvo „Dragutin Tadijanović“, koja i u svojim osamdesetima piše te je u knjižnici asketsko-mističnih djela Symposion splitskog samostana svete Klare objavila zbirku filozofsko-teoloških studija, eseja i meditacija Riječ izvor Života. U 13 studija, od kojih je veći dio tiskan

u raznim duhovnim zbornicima, autorica interpretira neka književna djela od antike do danas, promišlja o službi evangelizacije, Isusu Kristu kao alfi i omegi svih stvorenja, obitelji, svećeništvu, hvalospjevima, a na koncu je i njezin prilog Nacrtu prvog Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine koji je bio poziv za uvođenje vjeronauka u škole nakon urušavanja komunističkog režima.

Iz kulture



Zbirka Pjesme srca donosi 150-ak novijih duhovnih pjesama u šest ciklusa, od kojih je prvi posvećen zavičaju i uspomenama na lovrećko djetinjstvo. Ona je samosvojna pojava u hrvatskom pjesništvu jedinstvenoga poetskog govora na razmeđu dvaju tisuć-ljeća, neponovljiv vrhunac na dar: lirika, pjev u kojem je obraćanje Bogu i svima nama, najpjesničkiji govor, njegova dijalo-gizacija, molitveni ton i žar, kadence bola i kantilene žarkih žudnja, opjevana čistoća i sklad – opisuje klarisino pjesništvo dr. sc. Miljenko Buljac, koji je popratio pogovorom i prethodnu knjigu. Obje knjige također je ilustrirala Darija-Kramela Kovačević.

Lovrećki libar XIII

U programu za Dan općine Lovreć uoči 5. kolovoza u novoj školskoj dvorani

otvorena je izložba slika Antonije Gudelj, Julije Stapić Katić, Ivana Kundida i Vinka Lončara, a predstavljen je i 13. broj godiš-njaka Lovrećki libar koji objavljuje Društvo Lovrećana u Zagrebu, a uređuje Ivan Branko Šamija, koji je upravo objavio i svoj novi jezikoslovni priručnik Hrvatski rječotvornik. Uz grafike akademskog kipara Krune Boš-njaka, časopis je posvećen Anki Petričević - sestri Mariji od Presvetog Srca povodom 80. obljetnice njezina rođenja, uz bibliografiju koja opseže ukupno 118 priređenih knjiga u knjižnici Symposion, a klarisa Petričević je autorica i četrdesetak vlastitih naslova koje su objavljivali i drugi nakladnici. Godišnju kroniku događanja u Lovreću zapisao je Ante Bošnjak, slijede zapisi o Šimundićevom po-drijetlu, stotom rođendanu Anđe Petričević Klipinove, posljednjem lovrećkom galentaru Josipu Šimundiću – Dajkiću, Bošnjakovu kipu Gospe od Puta na autocesti Dalmatini na odmorištu kod Skradina te književni radovi i osvrti o novim knjigama lovrećkih i imotskih autora. Čestitke najdugovječnijem redovitom imotskom godišnjaku.

Petričevićeva knjiga

U svojoj drugoj knjizi LOVREĆ (326 str.) dr. sc. Ivan Petričević, brat klarise Anke Petričević, koji umirovljeničke dane živi u Baškoj Vodi, sabrao je svoje zavičajne tekstove koje je objavljivao u raznim časo-pisima, a tematika im je povijest Lovreća, stećci, natpisi hrvatskom ćirilicom, Fočan-skoj ljekaruši, književno djelo Ivana Raosa, autobiografske uspomene na oca Marijana Marinkicu, glavara Lovreća, i njegov život od 1918. do 1948. godine. Posljednji su

Iz kulture


Lovreć - Opanci118

tekst autorove uspomene na Usoru, gdje je radio kao liječnik i bio sveučilišni profesor na katedri interne medicine u Banjoj Luci, odakle je početkom velikosrpske agresije protjeran. Knjigu su objavili Općina Lovreć i Imotskiogranak Matice hrvatske.

Gagine karikature

Na lovrećkom kamenu iznikao je još jedan veliki cvijet umjetnosti – karikatu-rist Zvonimir Gavranović Gaga, rođen je u Lovreću 1937., a umro u Zagrebu 1998. godine. U drugoj godini života s obitelji seli u Zagreb, a na kraju rata partizani mu odvode oca u nepoznato, o čijoj se sudbini ništa ne zna ni do danas. Gaga se bavio i gimnastikom. Živeći u hrvatskoj prijestolnici, usvojio je i kajkavski izričaj na kojemu je napisao više pjesama koje je uglazbio slavni šansonjer Ivica Percl. Gaga je bio novinar

Večernjeg lista i objavio je preko 15 tisuća karikatura, ilustracija, portreta, dječjih crteža i stripova. Bio je vrstan portretist i izvr-stan „tuš komentator“ aktualnih političkih zbivanja, osobito britak u karikaturama o velikosrpskoj agresiji. Njegovi kolege novi-nari i urednica Anči Fabijanović odlučili su u Erasmus nakladi objaviti Gaginu umjet-ničku monografiju Gaga ime koje traje… i na 368 stranica velikog i luksuznog formata tiskane su njegove antologijske karikature koje je crtao od 1956. do smrti. O značaju njegovih karikatura pisali su kolege po peru, a u knjizi tekstove potpisuju Ante Gavrano-vić, Ivan Pahernik, Otto Reisinger, Mladen Vuković i Milan Ivkošić, koji zapisa da je Gaga bio novinarska osobnost koji je kao takav tekao sve do ušća na kojem se ulio u naše pamćenje i zahvalnost.

.........................................Mladen Vuković

Iz kultureLovreć - Opanci 119

Upute i savjetiTisuću je i devet stotina I šezdeset i osma godina, Bože mili, na daru ti hvala, Milost tvoja uvijek me je zvala, Cijeli život provedoh u gradu, Sve u poslu i teškome radu. Prijeđoh pješke ravni i pla-nine, Duž-poprijeko brda i doline. Vlakom milja na tisuću prođoh, Uvijek svojoj domovini dođoh. Al’ ostarih, jako mi je žao, Da mi ne bi netko vjerovao. Sad se, braćo, nalazim u radu, Reningennu, njemačkome gradu. Ljuta zima zla i naopaka, Ne pamti je ni otac ni majka, A moj prozor okrenut na pruge, Na tisuću kilometri duge. Ja promatram njemačke vagune, Svake robe i bogatstva pune. Al’ sreća je - „šleht“ wetter je bio, Da tog nije, ja bih poginuo! Primam dnevno 60 maraka, U baraci od jutra do mraka. Led veliki, brate, udario, Da sam vani, ja bih poginuo! Nijemac svaki auto imade, Al’ tko naše jade sada znade?! Mi, radnici, u baraci sami, Nitko ne će da proviri k nami, Pak je meni dosadilo biše, Uzeh pero da se nešto piše. Omladinu opisat bih htio, Kroz svoj život što sam zapazio. Tko se ovog bude pridržao,

Teško da bi ikad nastradao. Ovom pjesmom opširan ću biti, Mnogo trebam njom obuhvatiti. Saslušajte, omladino mila, Jer je pjesma poučnoga stila. Sad pomalo započet bih htio Da opišem što sam naumio, Da spomenem čovjeka ko stvo-ra,

Eto meni milog razgovora, Što se bori u životu svome, Da se vješto odupre svakome. Evo prvo trebam spomenuti: Nije lako radniku živjeti! Gdje god dođeš, treba novi biti, I poruke svoje dobre kriti. Ja to znadem preko svojih leđa, Od umora košulja me vrijeđa, A godine radim na obnovi, Gdje god dođem, svud me zovu novi. Samo radit, to nam nije dosta, A rad opet traži mnogo posta. Treba svoju odgojiti djecu, I stvorit im bolju sutrašnjicu. Treba djeci temelj udariti, Na kojem će njima zgrada biti. Djeca ženska majci pripadaju Da ih brižno sprema za udaju.

Kao čovjek koji ima sina, Te ga goji do petnaest godina I u njega gleda ko u Boga, Da bi njemu što prije pomoga: - Uči, dijete, što treba raditi Jer od rada moramo živjeti! Priča njemu starodrevne bajke, Što je čuo od oca i majke. - Jesi l’ čuo, dijete od posluha,

Iz kulture

Upute i savjeti

Lovreć - Opanci120

Kad se meso za večeru kuha. Svi se smiju, veselo gledaju Jer se dobroj večeri nadaju. Ili bačvi kad je puna vina, Oko nje se okupi družina. Kad nestane, nema više buke, Puna kuća nervoze i muke. Ako želiš u kući imati, Treba, sine, radit i čuvati, Jer ti stara poslovica kaže Da lijenčinu ni Bog ne pomaže.

Sad mladeži dobar savjet nudi I njihova budućnost me čudi. Mnogi danas ne vole raditi, A htjeli bi gospodski živjeti, Pa se čudim kako će živjeti, I kakva će obitelj im biti. Al’ da vidiš žalosti još veće, Mnogi kažu da nemaju sreće. Al’ ja ovo, pravo da vam kažem, Jer namjere nemam da vam lažem: Puno ljudi ima sreću istu, Ako svaki ima pamet čistu Da zna svoje ukloniti mane, Svjesno svoje koristiti dane, Pokorit se sudbini i radu, Biti čestit u selu i gradu, Da te nitko na zlo ne navede I u loše društvo ne zavede! Igra s društvom il’ neka parada Da ti nisu miliji od rada! A u društvu uvijek pošten budi Da ti ne bi zamjerili ljudi. Radi, štedi, ponosan ćeš biti I poštenja svoga ne ćeš kriti, Bit ćeš ponos u rodu i selu, Znak će križa stajat na tvom čelu! Savjeta ćeš ti kod ljudi naći, I nevolje svoje zaobaći, Čovjek budi, sine - nado moja,

Bit će sretna domovina tvoja! Još te učim: pošten treba biti, Treba ljudski na svijetu živiti! Pokazujem uputstvo od rađe Da te bolje u životu snađe!

Uto prođu neke godinice, Dođe momku poziv od vojnice. - Sine dragi, ostavi sve želje, Nado moja - sve moje veselje, Ti u vojsku, Bog ti u pomoći, Jedva čekam kad ćeš kući doći. Ja sam tebe u jadu gojio, Svoj bi život za te pregorio. Ja sam dosta podnosio muke Dok su tvoje ojačale ruke. Trebaš, sine, dobar vojnik biti, Domovinu našu obraniti. Dobro brani domovinu svoju, Pak to bilo u miru il’ boju. Oči naši boriti se znaše, Pa je nama na čuvanje daše. Tvoja zemlja rođena je ova, Puna groblja naših pradjedova. Pazi zdravlje i dužnosti svoje, Nemoj riječi zaboravit moje, Steć ćeš ime dobroga vojnika, Budi dobar, to je tvoja dika!

Tako prođu dvije godinice, Mlad se momak vrati iz vojnice, Kad je otac sina ugledao, Od radosti bješe zaplakao. U susret mu od radosti hita, - Doša si mi, moja jelo vita! Pa ga ljubi, od radosti plače Stežući ga u zagrljaj jače. - Bogu hvala, ti odsluži svoje, Veselo je sada srce moje. Sad si, sine, vojsku odslužio, I svoje se dužnosti riješio. Sad ti dajem novo naređenje,

Iz kulture

Upute i savjeti


Pazi, sine - moje sve veselje, Sad dolazi, sine, ura tvoja, Obnovit ćeš ti ognjišta svoja. Pak uskoro ti ćeš se ženiti, Prirodi se valja odužiti. Dobro pazi što ti otac reče Da te vruće gvožđe ne opeče. Sada pazi, mnoge kosi kosa, A mladost je ko na listu rosa! Kad zaprosiš djevojku za sebe, Pazi da li ona voli tebe! Dobro pazi da joj majku poznaš, Kako ona življaše da doznaš, Kakva joj je prošlost i rodbina Da te loša ne snađe sudbina, Pa se s curom lijepo razgovaraj, Odmah njojzi naređenja davaj! Sve joj reci kako sam ti reka Da je dužnost domaćice čeka, Da će morat radit i trpiti, Da je teško na svijetu živjeti. Neka radi, čuva blago svoje, I poštiva roditelje tvoje. Nad imenom tvojim neka bdije, Neka oči od pogleda krije! Ako li te misli prevariti, Il’ podvalu neku napraviti, Da ćeš joj se odmah osvetiti I njenoj je materi vratiti. Ako bude čestita djevojka, Ona svjesno razumjet će momka, Sav razgovor da joj zbori mudro S kojim ne će nastradati ludo. Ako li me ne poslušaš, sine, Pečene ćeš gutat divljakinje, Pa ti mogu u grlu ostati, Ni doktor ih ne će iščupati: Da ti bena ne raskopa kuću I razdvoji našu ljubav vruću. Dok je vrime, sine, dobro pazi Jer popodne sunce ne izlazi!

Kada curi naređenja čitaš, Treba na njih odgovor da pitaš! Ocijeni joj karakter i znanje Pa je onda vodi na vjenčanje. Sad me, sine, trebaš poslušati, Ovo sada što ću ti kazati: Koja ide kao zauzdana, Po obrazu sva napiturana, Te se pazi, žalosna ti nana, To su cure od najgorih mana, To su one što ništa ne radu, Kad s` udadu, ništa ne valjadu! Došlo vrijeme, sine, da se ženiš, U svom srcu da se razveseliš. Ženidba je obavezan posa, Al’ opasan kao trn za bosa, Što kazuju današnja vremena Što je čovjek i njegova žena. Dovedeš li neiskusnu, mladu, Ne ćeš s njome živjeti u skladu! Ako staru, bit će puna zloće, Pa ćeš s njome imat poteškoće! Ako curu ti oženiš ružnu, Kasnije ćeš imat misa tužnu. Rugat će se prijatelji tebi: - Kakav momak, šta dovede sebi?! A ako ti cura bude lipa, Svak će za njom trčat da je štipa Pa ćeš imat puno prijatelja, To njezina hoće biti želja. U ljubavi s njom ne ćeš uživat, A drugi će na nju namigivat! Dovedeš li ti siromašnicu, Teškom mukom odgajat ćeš dicu! Ako curu oženiš bogatu, Ona će ti jašiti na vratu! Dovedeš li kakvu neplodnicu, Moraš tuđu milovati dicu! Ako plodnu ti oženiš ženu, Teško živjet u ovom vremenu Jer ćeš s njome imat puno djece,

Iz kulture

Upute i savjeti

Lovreć - Opanci122

Satrat će te trud i nemilice! Dovedeš li kakvu lajavicu, Naružit će i tebe i djecu! Ako jaču dovedeš od sebe, U svađi će ona istuć tebe! Ako curu oženiš nevinu, S njom ćeš ljubav provoditi finu. Oženiš li, a nevina nije, Dat će drugom ko što je i prije. Osobito kad porodi dicu, S njom ćeš tešku trpiti groznicu. Još groznici ljudi nađu lijeka, Ti ćeš s njome trpjeti dovijeka. Ne ćeš moć je promijenit ni prodat, Nit sa sobom od sramote vodat, A u kući, da te Bog sačuva, Ne zna ljudski da ispeče kruva! Il’ još gore: ako nekud ode, Kad se vraća, pijanu je vode, A ne čuje kada zvone zvona, Dovede je gora nego ona, Sa njom priča po dva po tri sata, A od kuće zaključana vrata. Jada djeca plaču još pred kućom, Opekli se jadni vodom vrućom. Mame nema preko cijelog dana, Dodija im jesti suha hrana. Hoda, luta, tuđi posa gleda, Svojoj djeci ništa jesti ne da, Izgledaju djeca kao roblje, A red kućni ko cigansko groblje! Od ovakvih pripazi se, sine, Jer ovakvih ima na stotine! Ima cura u kreposti jaki, dobri ćaća i od dobrih majki. Dobra majka svoju kćerku uči Da se manje u životu muči, Pa joj svjesno usporedbe daje Prije nego svoju kćer udaje, Već uz ljubav moli je ko Boga, Da se prođe dila nemiloga.

Obitelj ti s njom će sretna biti, U svemu se s tobom ponositi. On, videći takvu svoju ženu, U svačemu vrijednu i poštenu, I tvoju će molbu uslišati Svakih zlih se djela očuvati. Tim ćeš lijepa učiniti dila, U kući ćeš svakom biti mila. Kao takvu nevjesticu rednu, Poštivat će svi ko sestru čednu. Od svakoga ti ćeš primit dara, Pak će biti i sreće i para. Vidjet će te svekar i svekrva, A u kući bit ćeš uvijek prva. A za takvu vjernost i junaštvo, Pripustat će tebi gospodarstvo. Znaj poštivat moje roditelje I dočekat kućne prijatelje, Znaj poštivat običaje svete, Molit Boga, tjerat sile klete. Svjesno svoju odgojit ćeš dicu I stvorit ćeš bolju sutrašnjicu: Slat u školu, na zanat i rađu, Da se djeca u životu snađu. Dobra majka tako kćerku uči Da se manje u životu muči, Da joj patnje srce ne raskinu, Da joj drugi odgoj ne prokljinju. Al’, na žalost, tebi moram reći, Zar je ovo samo san o sreći?! Narod je se pokvario mahom I ne diše više Božjim strahom: Niti moli blagoslov u Boga, Nit poštiva mlađi starijega, Božjih ljudi mala je manjina, Ko sa četiri lista djetelina.

KRAJ

Sastavio i napisao

Marijan Čavrlj


Majčine oči

Ti voli Zemlju zavičaja svoga, Gdje plodno sjeme je palo, Iz nje je plodove svoje za krjeposti tvoje Uz blagoslov Božji i dalo.

Ti uzmi Svete vode iz bunara svoga, Gospi se skrušeno moli, Prekriži njome čelo, osvježi umorno tijelo, Vjeruj u dobro i kada boli.

Ti čuvaj Uspomene drage iz doma svoga, Ponosno svijetom hodi, I budi strpljiv, brzo se vrati Majci koja te treba, zemlji koja te rodi.

............................... Jozo Joko Milinović

Oporuka

Od praha pa do praha Samo je jedan tren, I zato živi časno Ne budi ničiji plijen.

Neka si zrno malo Pod svodom našeg svemira, Uspravno uvijek hodi Ovom zemljom nemira.

Kad ti i ne prihvate Ideje tvoje nove, Ne daj da ti ubiju Bar one lijepe snove.

I nek ti osmijeh bude Uvijek iskren, blag, Iza sebe ostavi Korijena svoga trag.


Božanskom čedu

Htjela bih biti Tvoja najljepša pjesma, tvoja žeđa, Tvoj san i Tvoja bajka.

Oh, željela bih cjelivati vjeđe Tvoje ko čedu- kad ga smiruje majka.

Oh, htjela bih Ti najljepše sanje, najljepše cvjetove dati, ¸ u svome Te naručju uspavati-

nad Tobom ko zvijezda sjati.

10. studenoga 2001. ........................................Anka Petričević


Pohod Božanskoga čeda

Netko mi nježan dohodi u san – i tiho prohodi.

Zvijezdice svjetlost livaju, dok bijele sanje snivaju.

Anđeli sanjke njijaju; grane se snježno svijaju.

Pahulje Njeg cjelivaju I tihe, Nježne bivaju.

..................................... Anka Petričević

Veliki petak

Prolaze mi dani, A dana sve manje, Dok bolan pod križem Čekam olakšanje.

Pa zazivam Krista I žrtvu mu svetu, Jer je svojom mukom Dao otkup svijetu.

Ne bojim se smrti Kad smrti i nema, Dok me milost Krista Za vječnost priprema.

Jer Veliki petak Nije i svršetak, To je tek začetak U vječni Počinak.


U Božićnoj noći

Oh, vječna Ljubavi moja, na srcu počivaj mome, Nek lavež s druma ne smeta snu čistom, bijelome Tvome.

Jedino ja ću Ti šaptat najljepšu besmrtnu bajku, Jer Ti si sve blago moje, Mariju uze za Majku.

........................................Anka Petričević


Naši umjetnici u metropoli

Ovih predbožićnih dana u Zagrebu se osjeća nekako i jaka prisutnost naše zavičajne župe Lovreć-Opanci. Sabiru se rezultati rada, nastupaju naši sumještani svojim ostvarenjima predstavljajući se hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti. Za ovaj broj

župnog lista predstavit ćemo dvoje naših Lovrećana, i da budemo u trendu - dat ćemo po 50% zastupljenosti muškima i ženskima. Predstavit ćemo našu pjesnikinju S. Mariju od Presvetoga Srca (Anku Petričević) i našeg akademskog kipara Krunu

Bošnjaka. Kako ove godine naš Kruno slavi 75. obljetnicu rođenja, počet ćemo s njim jer smo prošle godine uz 80. obljetnicu rođenja S. Marije od Presvetoga Srca

progovorili o njezinom radu i djelu.

Kruno Bošnjak

Uz 75. obljetnicu života i izložbu Zaustavljeni gosti

Ljudi obično traže ili se prisjećaju nekih znakova pri rođenju djeteta kako bi mogli utemeljiti svoja mišljenja o

božanskom naumu s tim novorođenčetom. Meni nije do proricanja ex eventu, već ću progovoriti onako usput o nekim zapaža-njima. Znakovito je da se naš Kruno rodio istog dana kad se u u katoličkom kalendaru slavi blagdan Sv. Franje Asiškoga, tj. 4. listopada. Iako je Franjo rođen za nebo 3. listopada 1226., Crkva ga slavi, kako rekosmo 4. listopada. Dakle 710 godina poslije u krševitom Lovreću rođen je naš Kruno u župi koju stoljećima vode braća sv. Franje Asiškoga. Nešto od toga duha samozatajnosti, ali i umjetničkog nadahnuća

ponio je u svom odgoju i naš Kruno. Nje-gova su ostvarenja pjesma stvorenja Tvorcu svega svijeta. Njegova zadivljenost i zau-stavljanje na detalju unosi onu vedrinu i neposrednost koju nose velikani duha. Nisu to moja domišljanja, to je jedan opći stav ljudi koji se sretnu s djelom Krune Bošnjaka. Ne bih želio ponavljati što su rekli drugi, a to smo mogli pročitati u katalogu izložbe iz pera Nikole Albaneža ove jeseni koja je priređena u Izložbenom salonu „Izidor Kršnjavi“ u Zagrebu kao i iz osvrta u Hrvatskom slovu likovne kritičarke Branke Hlevnjak, već bih rekao nekoliko svojih zapažanja davno prije same izložbe, a sad me izložba ponovo podsjetila na to.

Iz kulture

Kruno Bošnjak

Lovreć - Opanci126

Kako rekoh, prije nekoliko desetljeća kad navratih kod Krune u atelier u Pre-radovićevoj ulici, prvo što zapazih sitne figurice naših velikana, ali i dragih umiljatih dječjih glavica. I kako u katalogu na samom početku teksta naznači Nikola Albaneže da je po njima u atelieru bila prašina, ali zra-če ljepotom. Sad na izložbi očišćeni i pod svjetlom reflektora pripovijedaju priče o zaustavljenim gostima. Taj naslov kao da pogađa srž stvari, taj je naslov s pravom dan i filmu o Kruni Bošnjaku.

Meni se prije mnogo godina od zau-stavljenih gostiju posebno u sjećanje urezao mali, ali znakoviti lik Ivana Raosa, pisca i pjesnika iz Medova Doca. U njemu je Kruno sažeo ne samo Ivanove nastupe, razgovore, djela, pretenzije, već mnogo više – stoljeća življenja našega čovjeka na prostorima Zabi-okovlja. Taj sam Ivanov lik povezao s brdom koje je iznad Raosovih kuća – Vilenjakom i poželio da taj lik Ivana Satira zauzme svoje mjesto na Tišinu vr’u kako bi kao glavni moderator u svom i na svom hrvatskom Parnasu progovorio iz svog udobnog na-slonjača pokazao urbi et orbi duh i dušu naroda našega hrvatskoga.

Izložba Krune Bošnjaka Zaustavljeni gosti otvorena je 17. studenoga 2011. Izlože-no je 39 radova koji su oblikovani u gipsu, terakoti i bronci. To su skice, minijature koje zrače životom. Te minijature bi trebalo umnožiti da mogu doći u kuće na radne stolove, da uljepšaju prostor. Koga je to Kruno zaustavio u svom atelieru kao dragog gosta? To su likovi naših javnih kulturnih osoba, bilo iz prošlosti bilo suvremenika, te likovi nama nepoznate djece umilnoga i bezazlenoga lica. Ne ću nabrajati abecednim

redom likove kako to čini katalog izložbe, nego ću poći od zavičajaca pa šire. Prednost ću dati Tinu Ujeviću (dva izloška) jer ove godine slavimo njegovu 120. godišnjicu rođenja, zatim Ivanu Raosu (dva izloška) čija je 90. godišnjica rođenja, potom Mar-ku Maruliću, ocu hrvatske književnosti, čija Judita slavi 510. godišnjicu nastanka i 490. godišnjicu objavljivanja. Tu su još nezaobilazna imena hrvatske kulture Ivan Aralica, Ante Babaja, Bruno Bušić, Krsto Hegedušić, Ljubo Ivančić, Želimir Janeš, Vasilije Jordan, Jure Kaštelan (dva izloš-ka), Albert Kinert, Ferdinand Kulmer, Jozo Laušić, Ranko Marinković, A. G. Matoš, Ivan Meštrović, Valerije Michieli, Georgij Paro, Matko Peić, Petar Selem, Miljenko Stančić, Fabijan Šovagović, Stjepan Šešelj, Antun Šoljan, Igor Zidić i na kraju sam autor (autoportret), te, kako rekoh, likovi djece naznačenih imenom (Đeka, Zvoni-mir, Niki, Iva, Fran, Hrvoje, Roko). Svi su ti radovi nastali između 1967. i 2009. Dakle, to je na jedan način retrospektiva Kruninih radova kroz proteklih 42 godine. Razumije se da je to samo dio, da ne kažem Krunina intima, a oni radovi, veliki, koji suoblikuju vanjske prostore u domovini i inozemstvu svjedoče o velikom trudu i radu, a posebno umjetničkoj osobnosti kipara Krune Bošnjaka.

I u to ime, dragi Kruno, sretan ti 75. rođendan u ime Društva Lovrećana Zagreb, u ime sviju naših ljudi iz Župe Lovreć-Opanci, u svoje ime i članova moje uže i šire obitelji.



S. Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević)

Povodom Recitala duhovne lirike S. Marije od Presvetoga (Anke Petričević) u Knjižnici HAZU u Zagrebu

Naša Lovrćanka Anka Petričević (r. 1930.) već 55 godina nosi i novo redovničko ime Sestra Marija od

Presvetoga Srca kad je ušla u redovničku zajednicu sestara klarisa u Splitu (1956.). Svoj je život posvetila Bogu u molitvi, ali i svojim pjesničkim, znanstvenim i izdavačkim poduhvatima na polju duhovnosti. Da ne nabrajamo sve pojedinosti, naznačimo da je pokrenula značajnu Biblioteku asketsko mističkih djela Symposion, čija je i urednica od početka sve do danas. U toj je biblioteci izdano preko 120 naslova od kojih je veliki broj i radova S. Marije.

Sestra Marija sudjeluje u hrvatskom kulturnom životu od rane mladosti, već kao studentica objavljuje i biva prepoznata kao pjesnikinja. Za svojih 55 godina stvaranja dobiva 2010. nagradu za poeziju od Zaklade Dragutin Tadijanović koja je u nadležnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Hrvatska akademija znanosti i umjetno-sti 14. prosinca 2011. priredila je u Dvorani Knjižnice HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, Recital duhovne lirike S. Marije od Presvetoga (Anke Petričević). Interpretaciju njezinih pjesama izvele su naša dramska umjetnica Marija Sekelez i Branka Petri-čević-Buljan, profesorica, kći brata Mile

Sestre Marije od Prsvetog Srca. O pjesništvu Sestre Marije govorio je dr. sc. Nedjeljko Mihanović, član suradnik HAZU, a goste je pozdravio naš zavičajac, predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić.

..................................................... (I.B.B.)

Sakrij se, čedo, u srce moje

Sakrij se, Čedo, u srce moje, Jer vani sad je posvuda noć. Cjelovom zjene prekrit ću Tvoje, Anđeli Tebi će doć.

Sakrij se, Dijete, u krilo moje, Jer lavež čujem umjesto zvon, Ranjava dušu i Srce Tvoje, A ja Ti želim podići tron-

Od svojih suza, ljubavi čiste, Da za Te budu najljepši kras, Zjene će Tvoje smiješit se bistre, Jer Ti ćeš biti sveg Svijeta spas.

7. prosinca 2008. ..................................... Anka Petričević


Impresije uz Vrdolsku žeđu

Dragice Zeljko Selak

U bogatom stvaralačkom-književnom dijapazonu i ovo djelo Dragice Selak Zeljko znači obogaćenje i

osvježenje.Kroz ovaj realističan roman tako se vjer-

no odražava povijesna, društveno-socijalna stvarnost kako sela Vr’dola, koji je glavni objekt radnje, tako i gradske sredine, tj. objektivna stvarnost kao i subjektivni doživ-ljaji, prosudbe, razmišljanja i proživljavanja autorice, jer pisac u svako svoje djelo - da bi ga mogao vjerno opisati - u vanjski okvir unosi i sebe i svoj unutarnji svijet.

Svježi opisi prirode, regionalni kolorit, monološke i dijaloške dispute, unutarnja proživljavanja glavnih likova te opisi bijede i tužnih prizora velegrada, izmjenjuju se u ovom kraćem romanu, ali koji je sadržajno bogat.

Radnja se zbiva u VR’DOLU. Fabula donese pravu sliku stvarnosti, važne događaje i zbivanja oko glavnog lika djevojčice - dje-vojke Marije, ističući i njena proživljavanja i reflektirajući ih na objektivnu stvarnost.

U prvom planu osvijetljen je lik njena djeda Nikole, koji sam i napušten od svoje djece, koja se raseliše, umire od tuge i bola. Marijin otac zbog svoga hrvatstva ne smije se vratiti u rodnu domovinu za svoga živo-ta, ali bit će poslani tek njegovi posmrtni ostatci, jer tada ne će drugima biti opasan.

Autorica ima osjećaj za ljepotu, dobro-tu, pravednost i istinu. Zbog iste praved-nosti i istine ona će kroz likove donijeti prosudbe o nepravdama kao i o raznim izobličenjima, kao i teška socijalna zla, koja sapinju dušu i duh. To je vrijeme bivšega komunističkoga sustava; opis jednog ubi-tačnog vremena.

On - autorica, poput reflektora osvjetlju-je s jedne strane zavičaj pun svježine i ljepote, njegove moralne vrline, ali i poroke koji se postupno-pod utjecajem grada-uvlače i truju zdrave iskonske snage, a s druge strane stvar-nost velegrada, njegovu zatrovanu atmosferu, grad bez duše, bez unutarnjeg, duhovnog života i ideala. I tome gradu suprotstavlja selo s čistom prirodom i svježinom, ali koje ipak opustje zbog prisilnog odlaska u tuđinu mnoge njegove djece i koje potpada pod pogubni gradski utjecaj...

Često radnju tako komponira da najprije opiše ambijent, a potom glavno lice, oslika-vajući njegov psiho-fizički lik. I psihologija sela, sa svojim karakternim likovima, izranja na scenu. Ima smisla za detalj, opažaj. Mudre sentencije prosijavanja kroz tekst. Svježe su joj usporedbe, pune regionalnog kolorita.

Božićni običaj, kao i druga slavlja u godini, detaljno su opisani.

Iz kulture

Impresije uz Vrdolsku žeđu Dragice Zeljko Selak


Naglašeni su opisi unutarnjih patnja - tjeskobna stanja, pitanja smisla i života, tj. egzistencijalna problematika.

Monološke i dijaloške eksplikacije od-vijaju se u dijalektu, u ikavskome govoru, što daje osebujnost tekstu - zbog izvornog kolorita - i slobodu samom autoru da se slobodno izrazi kroz lica svojih protago-nista; da kroz njih naglasi glavne misli i prosudbe.

I same usporedbe - metafore pune su tog regionalnog kolorita pa je izbjegnuta stereotipnost a dominantna izvornost. Opisi su i plastični. I prosudbe o stvarnom živo-tu kroz ovaj regionalni kolorit zadobivaju svježinu i zanimljivost.

Uz mudrosne-narodne misli, poslovice i izreke unosi i humor, a aluzijom na stvarna zbivanja, na moralna izopačenja, na pogubne televizijske emisije, na izopačenja naravi. Začuđuje njezin realističan ton, aluzija na stvaran život pun lukavstva u kojem naoko bolje profitiraju oni koji olako žive ne pridr-žavajući se moralnih normi, dok se vrlina ne cijeni. Aludirajući na ljudsku gramzljivost, na trku za novcem, daje vjernu dijagnozu modernoga čovjeka.

Diskreditirane su moralne vrijednosti!Bolno je to stanje na selu pomalo

otuđenom od svojih korijena i iskonskih vrela. U selima je nastala pustoš u vrije-me bezbožničke vladavine, izumiranje i nemogućnost povratka, koji bi se morao i trebao zbiti.

Ipak na kraju roman završava vedrinom, povratkom Marijinim u svoj zavičaj, koji ona nosi neokrnjena i čista u duši, doživljavajući u prirodi prvotnu ljepotu svoga djetinjstva i prve mladosti.

I da zaključim: psihološka obrada je tako vjerna i detaljno strukturirana, kao i ambijent, atmosfera - objektivna stvarnost, i to pod vjersko-kršćanskim i duhovnim vidom, socijalno-društvenim, psihološko-filozofskim. A oslikavanje stvarnih zbivanja sadašnjosti, kroz subjektivna proživljavanja, daju djelu pečat trajnosti.

Jer ipak je u djelu sačuvana osnovna misao: težnja za IDEALOM i vjera u taj Ideal.

S. Marija od Presvetog Srca ..........................................Anka Petričević


Je li prošla pruga?

Dvoje nesvakidašnjih i neobičnih put-nika pristizalo je u Vr’dol. Marija i Filip s podjednakim su nestrplje-

njem očekivali dolazak u Vr’dol... Trošni autobus polako drndajući zamiče uskim zavojima i svakom je minutom sve bliže Vr’dolu. Nekada je u Vr’dol pristizalo ne-koliko autobusa, a danas tek jedan. Uskoro možda nijedan. Ljudi u selu sve je manje i svatko ima automobil.

Marija se prisjećala svog djetinjstva i vremena kad se autobus nazivao prugom i kad je imao vrlo značajnu ulogu i bio sastavni dio njihovoga života. U ono doba, kada su rijetki u Vr’dolu imali sat, po dolasku

i odlasku autobusa određivalo se vrijeme. S njim je i radost stizala. Svojom bučnom pojavom uz oblak prašine pruga je dono-sila poštu, putnike i radost za Vr’dolčane i njihovu djecu kao što Bog s radošću sije zvijezde po nebeskom svodu.

Prisjeća se Marija, dok je kao djevoj-čica tumarala vr’dolčakim vrletima, da bi se autobusi susreli i pozdravljali sirenom. Moć i slava autobusa dopadala bi u ruke iskusnih vozača da ih čuvaju, a to čuvanje je obvezatno rizično, kao što vjetar čuva pepeo, kao što proljetno sunce čuva nježne cvjetove.

Iz kulture

Je li prošla pruga?


U Vr’dolu se sve mjerilo prugom, vrijeme je trajalo i bilježeno prije pruge i poslin pruge. Stari Vr’dolčani sve svoje su prugom bilježili. - Diga san se jutros, a još nije bila prošla pruga za Imocki.Točno se znalo vrijeme, znalo se koliko je sati, sve se određivalo po pruzi, zvonu i suncu. Ako bi pruga slučajno kasnila ili zaostala u kvaru, što je bilo često, pripitivali bi jedni druge: -Je li proša? - Nisam ga čujo. - Šta je? Osta’ je u kvaru! - Da nisu opet prispali?... i tako u nedogled. Djeca su radoznalo iščekivala dolazak pruge. Isti-cala se djeca, pogađala tko dolazi i hoće li stati na raskrižju. Pokazivalo se tko je promućurniji i tko će prvi pogoditi ime došljaka. Pitali su se je li netko iz sela jutrom rano otišao kakvim poslom u grad, pa se sada vraća ili ih čeka iznenađenje. Ako bi ih bilo više, nagađalo i pogađalo, hitalo pred njih. Po hodu i visini dola-znika nagađalo se je li muško ili žensko, je li netko dolazio iz grada ili iz tuđine. Bila je to najveća novost, i sva bi radost pristizala s njima. Uvijek su znali da će stići lijep dar, da će stići vijesti od nji-hovih najbližih, i da će toga dana možda ručak biti bolji. Dok bi se čekalo, bio je običaj među djecom da se iskopa rupa u makadamu, i u iskopanu rupu bi pljunuli, i prislonili uho da čuju Ima li tutnja. Smioniji bi, skloni nestašluku, znali u iskopane rupe po cesti stavljati papirnate vrećice i u njih balotu ili kamen, pa bi se sladili ako bi prolaznik šutnuo vrećicu i udario se u nogu. Jednom je Ane Mar-janova zaustavila prugu koja je kretala prema Splitu, a ona je morala u Imotski, pa se obratila šoferu: -Ja bi u Varuš, pa

se okreni! –A da iskrcamo ove koji iđu u Split, pa da nas oni ovden pričekaju dok se ja vratin? – nasmijao se vozač, kojemu se vidio zlatni zub.

I Gajtan je često dolazio u Vr’dol osobi-to za blagdan Trojstva, slaviti, ostajao tjedan dana, potom bi čekao prugu da se vrati u Imotski, jer bi došao u Vr’dol tabanovićem, i ako bi pruga išla k Splitu, njemu je bilo sve jedno u kojem će pravcu, pa bilo to i trista metara vožnje ili cijeli kilometri. Na neobičan način je i zaustavljao prugu, jednostavno bi legao posred ceste, pa bi se pruga morala zaustaviti. A nije on bio jedini zanimljivi putnik. Bilo ih je još. Pripuz je običajevao čekati prugu vrlo često. Dok je jednom tako čekao, iz suprotnog pravca iskrcao se nekakav milicioner. Pripuz stavi ruku na čelo kao da će se želi zaštiti od jakog sunca, malo nagne glavu i podrugljivo pogleda milcionere, pitajuć se šta će ovaj u Vrdolu. To milcioneru bi sumnjivo i uvrjedljivo i zatraži mu lektimaciju.

- Druže, ovo nisi ti?- Jesam, drug milicajac, a kamo sriće

da nisam!Naravno da su se o prugi i pjesme pje-

vale, one djevojačke.

Prugo brza iz svita daleka, dovezi mi dragog da više ne čekam. Mala mi se po brdu kalaši, ne smi’ cesti jer se pruge plaši.

Danas do Vr’dola vode široke asfaltirane ceste, ali pruge više ni za lijeka, ni djece da je dočekuju...

..................................Dragica Zeljko Selak


Kuća dida mogPahulje bijele padaju polako, nanosi snježni zameli ti vrata, zimski led ti ohladio kamen, kućo stara, kućo stara.

Došao sam da te vidim, nigdje žive duše oko nas, samo ti i ja, stara kućo dida mog.

Kućo stara, tebi pjevam, tebi mogu otvoriti srce, a kako i ne ću moći kad si moja druga mati.

Kućo stara, dušu si mi dala, dala si mi najsretnije dane, lijepe dane mog djetinjstva, što odnekud ponovo me zove.

Kud god idem, u srcu te nosim, u mislima mojim uvijek živiš ti. Otišao ja sam predaleko, pa ne mogu vidjeti te često.

Uvijek se sjećam onih davnih dana, onih zora, zora mog djetinjstva. Vidim ljubav stare majke, smijeh i sreću braće i sestara.

Bili smo prijatelji uvijek, ti i ja smo družili se stalno. U tebi sam dočikao zore, ti i ja smo budili se skupa.

Ljepotice moja, na kraj sela malog, na kraj sela, najljepšeg na svijetu. Na kraj sela, od skalina, milog sela, Petričevih Staja.

Iz daljine čujem glas, glasni poziv dida mog. Vratite se, dico moja, vratite se na ognjište naše.

Zapalite vatru na kominu, zapjevajte Kristu Gospodinu. Molite se i radujte jer dolazi Badnja večer.

Kućo stara, dušu si mi dala, dala si mi najsretnije dane, lijepe dane mog djetinjstva, što odnekud ponovo me zove.

Kućooo, kućooo staraaa, najljepšaaa od svijuu!.

Svaki kamen uzidan u tebe, rukama žulje-vitim, hrapavim i čvrstim poput samog kamena i onoga tko te izgradio, ima svoju povijest. Povijest moje obitelji časnog nadimka POPOVI.

Pjesma je nastala uoči Božića u čast i sjećanje na one koji su izgradili kuću. Došao sam iz Splita probijajući se kroz snijeg koji je zameo opustjelo selo, zastao sam ispred stare rodne kuće. U toj tišini su navrla sjećanja na dječje dane, selo puno života, dragih ljudi, susjeda, djece, proradile su emocije kroz suzu prenesenu u pjesmu.

Petričeve Staje, 18. 12. 2010.

........................................ Dušan Petričević

Župna statistikaLovreć - Opanci 133

Župna statistika

Kršteni 2011.1. Roko Mustapić (Ante Mustapić i Marija Ćorić)2. Ana – Marija Tomašković (Damir Tomašković i Vesna Sočec)3. Mia Ćorić (Ivan Ćorić i Ružica Šitum)4. Marija Olujić (Andrija Olujić i Ivana Tolić)5. Ana Rupčić (Ivan Rupčić i Nediljka Vuko)6. Lucija Rupčić (Ivan Rupčić i Nediljka Vuko)7. Leonarda Šamija (Joško Šamija i Vesna Kovačević)8. Jelena Marija Nikolić (Lukica Nikolić i Katica Majstorović)

Molim sve one koji žele krstiti svoje dijete, da na vrijeme (barem mjesec dana prije) obavijeste župnika kako bismo se mo-gli dogovoriti o danu krštenja i obavljanju priprava za krštenje (upis, pouka, postupak i ispovijed).

Posebno molim roditelje koji imaju če-tvero, ili više djece, da se jave mjesec dana ranije kako bih mogao obavijestiti o. biskupa i da i on bude u prigodi poslati svoju čestitku obitelji jer obitelj s većim brojem djece daje uzvišen doprinos Crkvi i domovini.

Župna statistika Lovreć - Opanci134

Prvopričesnici 2011.1. Mario Frankić

2. Ante Petričević

3. Marijan Bekavac

4. Viktorija Mustapić Šamija

5. Marijana Mustapić

6. Ivan Katić

7. Andrea Čavrlj

8. Iva Katić

9. Valentina Mustapić

10. Nikola Ante Katić


Krizmanici 2011.

1. Srećko Bošnjak

2. Toni Batinić

3. Antonela Bošnjak

4. Glorija Olujić

5. Anamarija Frankić

6. Nikolina Katić

7. Zvonimir Nikolić

8. Martina Nikolić

9. Petar Sekelez

10. Ivan Matkov

11. Domagoj Mustapić

12. Marija Petričević

13. Ante Bobetić

Lovreć, crkva Sv. Duha, 12. 6. 2011., vjeroučitelj fra Dinko Bošnjak krizmatelj dr.don Josip Delić

Župna statistika Lovreć - Opanci136

Naši pokojnici2010.

1. Frano Šamija (†15. 12. - Lovreć)

2. Mila Matkov († 24. 12. -Split)

3. Mara Bošnjak († 26. 12. – Zagreb)

4. Mate Bendić († 9. 8. – Žeževica)

2011.

1. Jure Šimundić († 30. 1. – Split)

2. Borislava Pavličević (†7. 3. – Zagreb)

3. Janja Petričević (†13. 2. – Split)

4. Božidar Ivanović Čaljkušić (†12. 3 – Opanci)

5. Marija Šimundić († 15. 3. – Split)

6. Marijan Mustapić († 22. 3. – Split)

7. Slavka Šamija († 9. 4. – Lovreć)

8. Josip Zaradić († 25. 5. – Lovreć)

9. Frano Ćorić († 31. 5. – München)

10. Anica Katić († 29. 5. – Lovreć)

11. Marijan Nikolić († 2. 6. – Split)

12. Tomislav Nikolić († 26. 6. – Split)

13. Ivan Kasum († 27. 6. – Opanci)

14. Mara Nosić († 2. 7. – Split)

15. Ivan Nikolić († 3. 7. – Rijeka)

16. Anica Nosić († 4. 7. – Split)

17. Nedjeljko Čaljkušić († 15. 7. –Opanci)

18. Nedjeljko Čaljkušić Mustapić († 16. 7. – Lovreć)

19. Slavka Mustapić († 13. 6. – Calgary)

20. Ivka Ivanović († 31. 7. –Trogir /Okrug/)

21. Iva Bekavac († 5. 8. – Knin)

22. Jure Nosić († 15. 8. – Split)

23. Marija Milinović († 16. 8. – Split)

24. Ivan Čaljkušić (†24. 8. – Split)

25. Marija Nikolić († 25. 8. – Split)

26. Ana Šamija († 2. 9. – Split)

27. Danica Čaljkušić († 9. 9. – Split)

28. Mirjana Milinović († 12. 9. – Zagreb)

29. Stipe Mustapić († 26. 9. – Split)

30. Anka Nikolić († 6. 10. – Split)

31. Anđa Šimundić († 31. 10 – Split)

32. Rozanja Ruža Bošnjak († 5. 11. – Split)

33. Mara Kasum († 10. 11. – Zadvarje)

34. Ante Nosić Antić († 19. 11Split)

35. Ante Šamija Dumanjkušić (27. 11. – Split)

36. Petar Mustapić († 30, 11.. – Calgary - Canada)


In memoriam

Ove tekuće 2011. godine umrla su naša dva bivša župnika. Na samu Novu godinu 2011. umro je u Zagrebu fra Ante Anić (Slivno, 11. rujna 1933. – Zagreb, 1.

siječnja 2011.) i fra Anđeo Cvitanović (Podaca, 15. ožujka 1914. – Split, 12. lipnja 2011.). Oba su župnika ostavila svojim radom u crkvenom životu naše nadbiskupije

Splitsko-makarske i Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu znatnoga traga, a i svojim djelovanjem u Župi Lovreć-Opanci ostali su zapamćeni

svojim radom.U ovom zapisu ne ću puno govoriti o njima jer sam o njima opširnije pisao prije

nekoliko godina u Lovrećkom libru, već ću samo navesti neke značajnije podatke iz njihova života i naznačiti vrijeme kad su djelovali u Župi Lovreć-Opanci.

Fra Anđeo Cvitanović

Rodio se u Podacama 15. ožujka 1914. Redovnikom je postao 1931., svečane je zavjete položio u Makarskoj 1935., a za svećenika je zaređen u Splitu 12. ožujka 1938. Preminuo je u Splitu 12. lipnja 2011., a pokopan u samostanskoj grobnici u Zao-strogu 15. lipnja 2011.

U svom dugovječnom životu ostavio je među vjernicma lijepih duhovnih uspo-mena. Na Lovreću je bio u dva navrata. Prvo kao kapelan od 18. ožujka 1939. do kolovoza 1941., a kao župnik od 1949. pa do 1955. Starije generacije Lovrećana rado ga se sjećaju i uvijek dodaju – bio je to dobar i svet župnik. Posebno je u poratno vrijeme pogorjeloj i desetkovanoj župi bio na utjehu. Znao se nositi s nadošlim, ne po dobru zapamćenim, vremenima kasnih

četrdesetih i ranih pedesetih godina. Posljed-njih dvadeset godina živio je u samostanu u Zaostrogu.

Župna statistika

In memoriam

Lovreć - Opanci138

Fra Anđeo kao da nije znao što to znači biti star. Posljednjih desetljeća svoga života kad je već prešao sedamdesetu i duboko zagazio i u devedesete godine svoj je rad nastavio pišući knjige kao da je mladić. To su prepoznali i u Makarskom primorju pa je za svoj rad i promidžbu svog zavičaja dobio i priznanja. Fra Anđeo je još za svo-ga prvog boravka na Lovreću zabilježio i sačuvao tekstove o životu naših Lovrećana. Ako Bog da, i taj ćemo tekst objaviti ili u župnom listu ili u Lovrećkom libru.

Dragi fra Anđele, u društvu anđela slavi dobroga Oca nebeskoga!

Fra Ante Anić

Rodio se 11. rujna 1933. u Slivnu Imotskom. Franjevački habit oblači 14. srpnja 1951. na Visovcu, svečane redov-ničke zavjete polaže u Makarskoj 8. prosinca

1957., a 1960. u Imotskom na 3. srpnja bi zaređen za svećenika. Radio je kao župnik u domovini, te među našim radnicima u Nje-mačkoj. Župnik je na Lovreću bio od ljeta 1970. pa do 8. kolovoza 1973. odakle odlazi u Rosenheim u Njemačkoj da djeluje među našim radnicima- „gastarbajterima“. Bilo je to vrijeme Hrvatskoga proljeća kad je fra Ante bio župnikom na Lovreću. Uspostavio je suradnju sa Osnovnom školom. Učenički zbor pod vodstvom učitelja Štambuka na-stupa i u crkvi. Također dobro surađuje i s našim radnicima koji o Božiću dolaze na „urlap“ iz Njemačke. Radio je na održavanju crkvenih objekata, okoliša oko njih kao i stare župne kuće. Treba zabilježiti da je 1971. na dan 15. listopada otvorio Župnu čitaonicu u kojoj se moglo pročitati i knjige i novine i posuditi knjige. Nažalost njego-vim odlaskom ta je praksa zamrla. Njegov radni elan nije splasnuo već je u mnogim domaćim župama i u inozemnoj pastvi sam ili s drugima pokretao župne listove. Tako je u župi Podbablje pokrenuo list Most, a u Gradcu na moru list Lapčan. Kao župnik Gradca n/m otišao je u Zagreb na preglede, ali se pokazalo da mora ići i na operaciju srca. Posljedica svega liječenja bio je exitus letalis na Novu godinu 2011. Pokopan je u samostanskoj grobnici u Imotskome 4. siječnja 2011.

Dragi fra Ante bila ti laka hrvatska gruda na kojoj počivaš i neka ti Bog, naš dobri Otac udijeli mjesto među svojim svetima!


Iz župne kronikeLovreć - Opanci 139

Iz župne kronike

Iz župne kronike

2010. godina

6. 11. Održan zananstveni simpozij o dr. Mati Šimundiću. Župnik predvodio sv. misu.

7. 11. Župnik pošao na hodočašće u Vukovar.

18. 11. Djeca iz škole palili svijeće na sjećanje na Vukovar u središtu Lovreća, župnik predvodio molitvu.

29. 11. Započeli s misama zornicama pripravu za Božić.

6. 12. Proslavljen zapovjedni blagdan Sv. Nikole Putnika. Misu i procesiju u 10,30 sati predvodio fra Josip Grbavac, ravnatelj Gimnazije u Sinju, uz okolne svećenike.

14. 12. Započeli s postavljanjem jaslica i kićenjem jelki za Božić. Radilo je oko 20 zauzetih župljana.

17. 12. Obavljena je božićna ispovijed u župi. Bio je veliki led. Usprkos tome okupilo se dosta vjernika za ispovijed.

25. 12. Prije božićne ponoćke upriličena božićna priredba. Crkva dupkom puna. Sve prošlo u miru i dostojanstvu.

26. 12. U našoj župi gostovao župni zbor župe Pojišana iz Splita koji je prije mise održao božićni koncert. Pjevali su i preko mise. Misu predvodio njihov župnik fra Miljenko Vrabec.

27. 12. Započeo je blagoslov obitelji u našoj župi.

2011. godina

1. 1. Počeli smo Novu godinu zazivom Duha Svetoga. Preko mise je pročitana sta-tistika za proteklu godinu.

Statistika

Krštenih ..............................12Vjenčanih ..............................6Umrlih ................................39Krizmanih ...........................13

4. 1. Župnik i župljani bili na sprovodu bivšem župniku fra Anti Aniću u Imotskom.

5. 1. Završen blagoslov obitelji.

6. 1. Bogojavljenje. Blagoslov vode u 10,45 sati zatim sv. misa koju je predvodio župnik uz punu crkvu vjernika. Preko mise pjevao zbor Kalajdžić: majka Kata i njenih šestero djece. Svi su bili oduševljeni.

25. 1. Župnik pošao u Zagreb na Te-ološko- pastoralni tečaj za svećenike.

2. 2. Svijećnica. Misa je bila u 10,30 sati, preko mise obavljen blagoslov svijeća.

3. 2. Sv. BlažŽupnik jednim autobusom vjernika po-

šao u Dubrovnik na hodočašće. Prije glavne mise navratili smo u Samostan Male braće

Iz župne kronike

Iz župne kronike

Lovreć - Opanci140

gdje nas je srdačno dočekao naš mještanin fra Stipe Nosić i pripremio nam okrjepu. Misu u 10 sati je predvodio naš nadbiskup mons. Marin Barišić. Na povratku kući na-vratili smo u Trsteno i kod spomen–obilježja imotskih branitelja izmolili odrješenje.

13. 2. Proslavljen blagdan Bl. Alojzija Stepinca u župi. U 10,30 sati procesija s kipom, a zatim sv. misa koju je predvodio župnik uz punu crkvu vjernika.

16.2. Župnik na sastanku Uprave pro-vincije u Splitu.

20. 2. Liječeni ovisnici iz zajednice Mondo Novo davali svjedočanstvo o izlasku iz pakla ovisnosti droge.

28. 2. Obavljen ovogodišnji blagoslov župne kuće. Blagoslov obavio fra Zoran Kutleša uz provincijala i 15 fratara.

6. 3. Gostovao u župi Crkveni zbor župe sv Leopolda Sirobuja. Preko mise u 10,30 sati pjevali. Voditeljica zbora je bila sestra Ana Terezija.

3. 4. Župnik s mladima iz župe pošao u Imotski na pobožnost križnog puta koji je organizirao Imotski dekanat.

4. 4. Započela uskrsna ispovijed za bolesne i nemoćne u župi.

15. 4. Obavljena uskrsna ispovijed u župi.

17. 4. Cvjetnica. Blagoslov maslino-vih grančica započeo u10 sati pred starom crkvom u groblju. Zatim se išlo u proce-siji do župne crkve kroz Lovreć. Pjevala se prvi put Muka. Pjevač je bio Željko

Čavrlj, turbu zbor, a ostale uloge pjevači iz župnoga zbora.

21. 4. Veliki četvrtak. Obredi su počeli u 18 sati. Misu je predvodio župnik koji je preko mise simbolično oprao noge čla-novima Pastoralnog i ekonomskog vijeća te odabranim vjernicima iz svih dijelova župe. Nakon mise, predvođeni našim zborom i drugim vjernicima, pjevao se Gospin plač.

22. 4. Veliki petak. Procesija je počela s Letaruše. Procesiju započeo župnik noseći križ, a zatim ga je preuzeo fra Kristijan Perković, bogoslov, koji je tih dana došao na ispomoć župniku. Procesija se kretala ustaljenim redom. Obrede koji su počeli u 16 sati, predvodio je župnik. Pjevala se Muka. Pjevač je bio Željko Čavrlj, turbu zbor, a ostale uloge pjevači iz zbora. Na ka-raju se držala procesija s presvetim oltarskim sakramentom u dvorištu crkve.

23. 4. Velika subota. Obredi vazmenog bdijenja počeli ispred crkve s blagoslovom novog ognja u 20 sati. Zatim se nastavio obred u crkvi, bogoslužje riječi, hvalospjev uskrsnoj svijeći. Sv. misa, a nakon mise blagoslov uskrsnih jela. Na misi bio veliki broj vjernika, mnogi pristupili sv. pričesti.

24. Uskrs. Sv. je misa počela u 11 sati. Za vrijeme mise kršteno je troje djece uz nazočnost velikog broja vjernika.

1. 5. Obavljen blagoslov polja na Gra-dini u 10,30 sati na čast sv. Marka.

7. 5. Blagoslov polja na Letaruši u 18 sati. Zatim u Dubravi blagoslov i misa kod kapelice Gospe od Karmela.

Iz župne kronike

Iz župne kronike


8.5. U našoj župi ovogodišnju prvu pričest primilo je desetero djece. Uvod u misu bila je procesija koja je krenula ispred župne dvorane. U procesiji su bili roditelji, prvopričesnici i župnik. Recitacije i pjevanje pripremile su vjeroučiteljica Ružica Vuletić i Renata Kolovrat, nastavnica glazbe.

12. 5. Leopold Mandić. Župnik s pje-vačkim zborom gosti su u župi Pojišan u Splitu. Župnik je predvodio sv. misu i pro-povijedao, a naš župni zbor pjevao.

13.-14. 5. Župnik s jednim kombijem župljana na hodočašću u Blajburgu.

21. 5. Zlatna harfa. Ove godine u našoj župnoj crkvi prvi put je bila Zlatna harfa, dječji pjevački zborovi. Započeli smo sv. misom koju je predvodio i propovijedao župnik. Nakon mise nastupilo je 10 dječjih pjevačkih zborova i prvi put je nastupio naš dječji pjevački zbor pod vodstvom Renate Kolovrat. Nakon nastupa župnik i župljani priredili su okrjepu za sve uzvanike.

29. 5. Održan tradicionalni susret Lo-vrećana i Opančana u Zagrebu u organizaciji župe i Udruge Lovrećana Zagreb. Na tu prigodu došao je i naš pjevački zbor koji je predvodio liturgijsko pjevanje preko mise. Sv. misa bila je u 12,30 sati. Predvodio ju je i propovijedao župnik. Prije početka mise gospodinu Ivanu Basiću pozlilo. Domaćini susreta bili su Mrnjavčani.

1. 6. Župnik u Imotskom na proslavi Treće imotske bojne.

2. 6. Uzašašće. Blagoslov polja u Nosi-ćima u 17,30 sati. Poslije održana sv. misa

u kapeli sv. Ante. Započela je i devetnica za zaštitnika naše župe Duhove.

4.-5. 6. Župnik s jednim autobusom vjernika hodočastio u Zagreb prigodom dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku.

8. 6. Župnik na sastanku Uprave pro-vincije u Splitu.

12. 6. Duhovi i krizma. Uz veliki broj vjernika proslavljen je blagdan zaštitnika naše župe. Krizmu je 13-orici krizmanika podijelio nadbiskupov delegat mons. dr. Josip Deli. Preko mise pjevao je naš cr-kveni zbor.

13. 6. Sv. Ante. Blagdan Sv. Ante ove je godine proslavljen tradicionalno u crkvi sv. Ante kod stare župne kuće. Prva misa bila je u 9 sati. Misa i blagoslov djece bili su u 18 sati. Mise je predvodio župnik, a preko mise pjevao je naš župni zbor.

23. 6. Tijelovo. Misa je bila u 10,30 sati, a iza mise uslijedila je tijelovska pro-cesija kroz centar Lovreća. U procesiji se nosio prvi put baldekin koji je nabavljen ove godine.

27. 6. Proslavljen Sv. Ivan Krstitelj u Nikolićima.Procesija počela je u 10,30 sati koju je predvodio župnik.

2. 7. Župnik u Trstenu na misi za imot-ske branitelje koji su poginuli u obrani Du-brovnika. Misu predvodio novi dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

6. 7. Župnik na Visovcu prigodom Dana provincije.

24. 7. Sjećanje na lovrećke mučenike. Ovogodišnju misu predvodio je fra Ante

Iz župne kronike

Iz župne kronike

Lovreć - Opanci142

Bilić, voditelj HKM u Mainzu, uz župnika koji je na kraju ispred zapaljene kuće molio odrješenje.

25. 7. Naša je župa imala svoju hodo-časničku večer u devetnici Gospe od Anđela. Župnik je predvodio misu i propovijedao, a preko mise liturgijsko je pjevanje predvodio naš zbor.

28. 7. Na svome hodu u Sinj framaši su bili gosti naše župe. Naših vrijedni župljani srdačno su ih primili i ugostili.

30. 7. Župnik u Hutovu na prvom susretu Mustapića.

2. 8. Župnik na proslavi Gospe od Anđela u Imotskom. Misu predvodio naš nadbiskup mons. Marin Barišić.

3. 8. Župnik na sjednici prigodom Dana općine.

5. 8. Proslavljen zavjetni blagdan Gospe Lurdske, Dan općine i Dan domovinske zahvalnosti. Misu i procesije u 10,30 sati predvodio je don Jure Vrdoljak, duhovnik Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.

6. 8. Preobraženje Gospodinovo. Na ovaj dan zahvalili smo Bogu za sve ono što smo doživjeli proteklih dana u našoj župi. Križni put počeo je u 18 sati, zatim je bila sv. misa koju je predvodio župnik, a preko mise pjevali su mladi iz župe sv. Dominika u Splitu.

21. 8. Misa na Gradini u 10,30 sati. Iza mise bio je blagoslov automobila. Pred-vodio župnik.

7. 9. Župljani sa župnikom hodočastili u Vepric.

12. 9. Započela nova šk. godina. Prije mise organizirana je ispovijed za roditelje, nastavnike i učenike, zatim je župnik služio sv. misu i zazvao Božji blagoslov za početak nove šk. godine.

24. 9. Ministrantski susret u Imotskom. Na susret pošao župnik s 14- oricom mini-stranata iz župe.

8. 10. Župnik blagoslovio kip sv. Hu-berta u kapelici kod lovačke kuće.

9. 10. Župnik s našim pjevačkim zbo-rom na gostovanju župi Sirobuja u Splitu.

12. 10. Dan kruha. Župnik u Školi blagoslovio kruh koji su pripremili učenici i roditelji.

16. 10. Dan zahvalnosti i kruha pro-slavili smo u župi. Misa u 10,30 sati, a iza mise prigodni kratki recital koji su izveli naši učenici.

30. 10. U župi osnovana Frama. Fra Fano Doljanin preko mise primio je šesna-estero mladih u Framu.

1. 11. Svi sveti. Ovaj je blagdan pro-slavljen dostojanstveno i svečano. Sv. mise slavile su se u 11 sati u župnoj crkvi i u 15 sati u crkvi na groblju. Okupio se veliki broj vjernika na misama.

2. 11. Dušni dan.Održane su sv. mise za pokojne u 10,30

sati u staroj crkvi na groblju. Nakon mise odrjšenja na četiri mjesta na groblju. Poslije podne služena je misa na Nikolićima u 15,30 sati, a zatim odrješenje na groblju za mrtve.

Iz župne kronikeLovreć - Opanci 143

Telefonski imenik Lovreć - Opanci144

Telefonski imenik

BATINIĆI

723-301 Marijo Batinić (Migarićev)723-378 Iva Batinić – Mila pok. Frane723-136 Ivan Batinić (Katušić)723-242 Marijan Batinić (Brajkan)723-239 Marijan Batinić (Mrko)723-226 Martin Batinić pok. Ivana723-384 Ante Batinić (Katin)723-391 Mara Batinić pok. Mate

BEKAVCI (DONJI-GALINOVIĆI)

723-025 Ante Bekavac (Cvijić)723-024 Ante Bekavac (Lukić)723-171 Ante Bekavac (Šaminičić)723-320 Vinko Bekavac pok. Bernarda723-231 Cvitan Bekavac pok. Joze723-107 Marijan Bekavac (Vlade) pok. Bernarda723-291 Marko Bekavac pok. Blaža (Baškić)723-267 Serafin Bekavac pok. Ivana723-216 Toma Bekavac (Drdin)723-172 Zvonko Bekavac (Lojin)723-320 Dinko Bekavac pok. Bernarda723-374 Vinko Bekavac pok. Stjepana723-350 Bože Mustapić723- 388 Željko Bekavac (Baškić) Lovreć

BEKAVCI (GORNJI)

723-149 Ana Bekavac ud. Ante (Juribešina)723-113 Ante Bekavac pok. Frane723-260 Ante Bekavac (Biberov)723-252 Ante Bekavac (Antić)723-315 Ante Bekavac pok. Ike723-212 Cvitan Bekavac (Pušev)

723-227 Damir Bekavac pok. Serafina723-224 Ikan Bekavac pok. Marijana723-259 Iva Bekavac ud. Ivana (Jokića)723-150 Ivan – Gabrijel Bekavac (Mačićev)723-258 Ivan Bekavac pok. Rade723-272 Ivan Bekavac pok. Jure (Ružić)723-271 Ivan Bekavac (Smotić)723-148 Branimir Bekavac pok. Marijana723-067 Jozo Bekavac (Škrabić)723-147 Marija Bekavac ud. Joze (Ćoće)723-019 Marijan Bekavac (Picanov)723-254 Marin Bekavac (Puzin)723-007 Marko Bekavac (Andrijin)723-151 Mate Bekavac (Nanin)723-190 Vinko Bekavac pok. Ivana723-407 Tadija Bekavac pok. Ivana

BEKAVCI – BASIĆI

723-215 Ivica Bekavac – Basić pok. Mate723-295 Ljubica Bekavac – Basić ud. Vinka723-278 Marija Bekavac – Basić pok. Mate723-340 Nediljko Bekavac – Basić pok. Ivana

BENDIĆ

723-283 Ante Bendić pok. Mate723-155 Božo Bendić pok. Ante

BIŠKIĆI

723-219 Frane Biškić Marijanov723-488 Ante Biškić (Bibe)723-200 Ante Biškić (Kesić)

BOBETIĆ

723-218 Ivo Bobetić pok. Marijana

Telefonski imenik

Telefonski imenik


BOŠNJACI723-028 Ana Bošnjak ud. Srećka723-156 Ante Bošnjak (Ćorušin)723-138 Boško Bošnjak (Kekićev)723-257 Dinka Bošnjak ud. Petra723-268 Dinko Bošnjak pok. Matka723-128 Frano Bošnjak (Bilić)723-026 Frano Bošnjak (Ćubo)723-191 Mara Bošnjak ud. Juke723-027 Maša Bošnjak ud. Ante723-269 Nediljko Bošnjak (Ćirin)723-309 Rade Bošnjak pok. Petra723-157 Ruža Bošnjak ud. Ike723-154 Slavko – Petar Bošnjak (Čovin)723-275 Vesna Bošnjak pok. Miljenka723-217 Veljko Bošnjak (Mašin)723-367 Višnja Bošnjak pok. Srećka723-342 Zoran Bošnjak (Boka) Mijin723-137 Željko Bošnjak (Kekićev)

BULOVIĆI722-122 Mladen Bulović pok. Ante722-273 Nada Bulović ud. Jure

ČALJKUŠIĆI723-132 Ante Čaljkušić pok. Jure (Čovo)723-189 Ante Čaljkušić (Lelić)723-265 Ante Čaljkušić pok. Mate (Džoko)723-014 Dinko Čaljkušić pok. Marijana

(Mandić)723-293 Frano Čaljkušić pok. Marijana (Zelin)723-130 Frano Čaljkušić pok. Mije (Mandukić)723-194 Iva Čaljkušić ud. Petra723-186 Ivan Čaljkušić pok. Marijana (Mandić)723-376 Ivan Čaljkušić (Ikić)723-012 Ante Čaljkušić pok. Ivana (Ćiko)

723-370 Ante Čaljkušić (Marićev)723-092 Ivan Čaljkušić Matin (Lucin)723-232 Jerko Čaljkušić pok. Ivana723-058 Mara Čaljkušić pok. Ante (Antića)723-121 Marko – Milan Čaljkušić pok. Frane

(Bikić)723-131 Mara Čaljkušić ud. Frane (Nosuša)723-103 Mara Čaljkušić ud. Jure723-003 Marijan Čaljkušić pok. Mate (Malan)723-117 Marinko Čaljkušić pok. Tome723-127 Marko Čaljkušić pok. Manje (Anačić)723-222 Marko Čaljkušić (Markiša)723-305 Petar Čaljkušić pok. Ivana (Klarin)723-105 Vesa Čaljkušić ud. Vlatka723-245 Mladen Čaljkušić – Ivanović pok.

Viktora723-398 Ante Čaljkušić pok. Marijana

(Mandić)723-124 Anka Čaljkušić ud. Ivana

ČAVRLJI722-091 Tomislav Čavrlj pok. Nediljka722-290 Mara Čavrlj ud. Srećka722-289 Viktor Čavrlj pok. Jure723-192 Željko Čavrlj Stipin (Mrnjavci)723-052 Marijan Čavrlj (Mrnjavci)723-261 Ivan Čavrlj (Mrnjavci)

ĆORIĆI722-380 Ante Ćorić pok. Jure722-227 Frano Ćorić pok. Marijana (Jakovljevi)722-228 Frano Ćorić pok. Marijana (Kuks)722-180 Ivan Ćorić (Sančušić)722-236 Ivan Ćorić pok. Marijana (Zeko)722-229 Mara Ćorić ud. Srećka722-231 Ivo Ćorić pok. Stipe722-230 Marijan Ćorić pok. Ivana (Marinkica)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci146

722-130 Martin Ćorić pok. Ivana (Šamije)722-232 Petar Ćorić pok. Bože722-234 Petar Ćorić pok. Marijana (Peša)722-235 Srećko – Rade Ćorić pok. Marijana722-349 Mara Ćorić pok. Marijana (Matanović)722-342 Ante Ćorić (Ćantara)

DOMIĆI722-275 Petar Domić pok. Ivana722-353 Željko – Roko Domić

DUMANČIĆI722-208 Stana Dumančić ud. Ante (Đane)722-205 Ante Dumančić (Zelić)722-212 Jakov Dumančić pok. Joze722-209 Neda Dumančić ud. Jakova (Šestić)722-210 Jozo Dumančić pok. Nikole722-206 Marko Dumančić pok. Nikole722-220 Nediljka Dumančić ud. Petra722-207 Siniša Dumančić pok. Srećka722-333 Stipe Dumančić pok. Marijana (Peša)722-223 Ivan Dumančić (Šestić)

DUVNJACI722-372 Hermina Duvnjak

FRANKIĆI723-037 Ante Frankić pok. Marka723-238 Danica Frankić (Mrnjavci)723-349 Ivan Frankić pok. Marka (Đivo)723-106 Mara Frankić ud. Srećka723-235 Mara Frankić ud. Ante723-017 Marijan Frankić (Mrnjavci)723-223 Nikola Frankić pok. Marka (Mrnjavci)723-276 Tomislav Frankić pok. Marka723-048 Srećko Frankić (Keko)723-273 Željko Frankić pok. Frane723-202 Neda Frankić ud. Voje

GAVRANOVIĆI723-013 Ante Gavranović (Mekin)723-018 Marijan Gavranović pok. Mate

(Dugić)

IVANOVIĆI723-153 Dinko Ivanović pok. Jure723-247 Ica Ivanović (Žukićeva)723-129 Mila Ivanović ud. Joze723-029 Matko Ivanović (Bajin)723-288 Marija Ivanović ud. Miljenka723-152 Žarko Ivanović pok. Marka

JELIĆI723-030 Ante Jelić pok. Mate723-339 Frano Jelić723-193 Ivan Jelić pok. Marijana723-185 Tomislav Jelić Franin723-006 Ruža Jelić ud. Mate

KASUMI722-218 Darko Kasum Antin (Kusonjić)722-266 Ivan Kasum pok. Mate722-263 Mara Kasum ud. Marijana (Pekićeva)722-217 Marijan Kasum pok. Antuke722-285 Mate Kasum (Joskanov)722-202 Edo Kasum pok. Petra (Kusonjić)722-219 Ivan Kasum pok. Marijana (Pekića)722-083 Ruža Kasumova Ivanova

KATIĆI723-162 Ana Katić ud. Ivana723-237 Ante Katić (Đugumov)723-316 Ante Katić pok. Joze (Bekaušić)723-161 Ante Katić pok. Tadije723-159 Bože Katić pok. Mate723-158 Dinko Katić pok. Ante723-160 Iva Katić ud. Ante (Pinće)

Telefonski imenik

Telefonski imenik


723-317 Ivan Katić pok. Mate723-450 Ivan Katić (Lujin)723-209 Jozo Katić pok. Ante723-043 Jozo Katić pok. Grge723-123 Nikica Katić pok. Ante (Begović)723-205 Lujo Katić pok. Mate723-205 Mate Katić (Lujin)723-306 Miro Katić pok. Petra723-318 Petar Katić pok. Mate (Đugumov)723-206 Vlade Katić pok. Mirka723-034 Jure Katić pok. Ivana723-307 Željko Katić723-412 Zdravko Katić pok. Ivana871-135 Renata Kolovrat

LUGONJIĆI723-336 Vlade Lugonjić

MATKOV723-162 Anka Matkov723-165 Zlata Matkov ud. Frane (Šiškićeva)723-180 Josip – Željko Matkov pok. Ljubomira

MATUSINOVIĆI723-031 Ana Matusinović ud. Kažimira723-168 Mara Matusinović ud. Marijana723-036 Ivan Matusinović (Ziko)723-360 Branko Matusinović

MILINOVIĆ723-422 Ana Milinović723-032 Ana Milinović ud. Ante (Šakića)723-246 Anka Milinović ud. Josipa – Vlade723-108 Ante Milinović (Gujić)723-294 Ante Milinović (Zenzić)723-297 Ante Milinović (Tošićev)723-065 Ivan – Iko Milinović pok. Marijana

723-240 Jozo Milinović (Lazin)723-135 Jure Milinović (Čagljušin)723-444 Mara Milinović ud. Tonka723-281 Marija Milinović ud. Braje723-144 Marijan Milinović (Kalić)723-248 Mate Milinović (Tošićev)723-332 Nediljko Milinović Marijanov (Marun)723-297 Nediljko – Frano Milinović pok. Ante

(Družušić)723-298 Petar Milinović (Gigo)723-134 Petar Milinović (Peran)723-261 Vlade i Nada Milinović (u Kuli)

MUSTAPIĆI722-183 Ante Mustapić (Tabak)722-216 Braco Mustapić Ivanov (Kasumi)722-189 Frano Mustapić pok. Davida722-190 Frano Mustapić pok. Grge (Šamušin)722-181 Iva Mustapić ud. Mate (Željko)

(Ćorušić)723-173 Ivan Mustapić (Buja)(Galinović)722-276 Ivan Mustapić pok. Mije (Ika)722-192 Ivan Mustapić pok. Petra (Baletušić)722-115 Kosa Mustapić ud. Ivana (Tabak)722-278 Mara Mustapić pok. Marijana (Baletić)722-308 Marija Mustapić (Maksova)722-193 Marija Mustapić ud. Ante – Mirka

(Slovenka)722-254 Marija Mustapić ud. Ante – Pere722-256 Marija Mustapić ud. Vladimira722-099 Marijan Mustapić pok. Mate (Brig)722-184 Marijan Mustapić pok. Petra (Baletić)722-194 Mijo Mustapić pok. Ivana (Seperov)722-268 Mila Mustapić ud. Marijana (Brig)722-195 Mirko Mustapić pok. Mate (Maćićev)722-177 Nediljko Mustapić pok. Mate (Brig)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci148

722-224 Nilka Mustapić ud. Marijana (Krešićeva)723-139 Petar Mustapić Franin (Lovreć c.)722-286 Slava Mustapić ud. Marijana (Šistin)722-226 Stipe Mustapić pok. Nikole (Marukić)722-182 Veselka Mustapić ud. Petra (Radić)722-118 Živko Mustapić pok. Mate722-107 Zlata Mustapić pok. Marijana

NIKOLIĆI723-009 Ana Nikolić ud. Andrije (Lovrić)723-063 Ante Nikolić (Nunić)723-280 Ana Nikolić ud. Tomice723-090 Anka Nikolić ud. Frane (Kosa)723-047 Ante Nikolić pok. Ante (Bebčev)723-091 Ante Nikolić pok. Ivana (Gago)723-051 Ante Nikolić pok. Joze (Milanov)723-174 Ante Nikolić pok. Tomice (automehaničar)723-066 Ante Nikolić pok. Joze (Kavaz)723-059 Darinka Nikolić ud. Miće723-098 Dragutin Nikolić pok. Ivana723-321 Frano Nikolić pok. Blaža723-046 Iva Nikolić ud. Dane723-087 Iva Nikolić ud. Marijana (Prološka)723-056 Ivan Nikolić pok. Dane723-346 Ivan Nikolić (Jocić)723-304 Ivan Nikolić Matin (Dalašev)723-093 Ivan Nikolić (Kalabić)723-250 Ivan Nikolić pok. Ivana (Kavaz)723-039 Ivan Nikolić (Maričić)723-042 Ivan Nikolić Marinkičin (Lovreć c.)723-195 Ivan Nikolić (Tomišić)723-037 Ivan Nikolić pok. Ante (Bilin)723-081 Ivan i Nediljko Nikolić Antin (Jakić)723-109 Ivka Nikolić ud. Mirka (Kavez)723-080 Jozo Nikolić pok. Ivana (Malićev)

723-178 Jozo Nikolić pok. Ivana (Mlečkov)723-102 Lovre Nikolić pok. Jure (Lovrić)723-084 Luka Nikolić pok. Jure (Lovrić)723-194 Luka Nikolić (Migučev)723-167 Luka Nikolić (Lovrić)723-201 Marica Nikolić pok. Ivana723-096 Marica Nikolić ud. Ivana (Cige)723-052 Marijan Nikolić pok. Ivana (Bačić)723-041 Marijan Nikolić pok. Josipa (Karadžić)723-085 Marijan Nikolić (Miljenko – Kavaz)723-061 Marijan Nikolić pok. Ivana (Mlečkov)723-115 Marinkica Nikolić pok. Mije

(Lovreć c.)723-060 Mate Nikolić pok. Grge (Dalašev)723-197 Mila Nikolić ud. Tome (Joskićeva)723-308 Mila Nikolić ud. Petra (Peće)723-176 Miljenko Nikolić ud. Marijana

(Tokićeva)723-048 Miro Nikolić pok. Mate (Baćić)723-440 Miroslav Nikolić (Tokić)723-177 Petar Nikolić pok. Ante (Bebčev)723-049 Petar Nikolić pok. Joze (Jokanov)723-114 Petar Nikolić pok. Joze (Mečkin)723-210 Petar Nikolić pok. Tomice (Šušin)723-221 Silvana Nikolić ud. Mira723-053 Stipe Nikolić pok. Luke723-038 Toma Nikolić (Jakić)723-203 Toma Nikolić pok. Joze (Martinovi)723-107 Tomislav Nikolić pok. Joze (Kavaz)723-057 Toma Nikolić pok. Mije (Maček)723-054 Veljko Nikolić pok. Mate (Baćić)723-337 Vesela Nikolić Petrova723-324 Vinka Nikolić (Baćićeva)723-198 Vinko Nikolić pok. Mije (Migučev)723-095 Petar Nikolić (Pirićev)

Telefonski imenik

Telefonski imenik


NOSIĆI723-270 Ana Nosić ud. Ivana (Ikanićeva)723-296 Ana Nosić pok. Marijana (Maže)723-314 Ante Nosić (Bilušić)723-245 Ante Nosić pok. Mate723-145 Ante Nosić pok. Stipe723-249 Mate – Milan Nosić723-251 Frano Nosić pok. Ivana723-331 Frano Nosić pok. Joze (Rod)723-143 Frano Nosić pok. Marijana (Calumov)723-319 Zvonimir Nosić pok. Šimuna723-285 Ivan Nosić (Cvitić)723-228 Marija Nosić (Zeka)723-302 Ivica Nosić (Miličić)723-279 Marijan Nosić (Kovač)723-340 Nikola Nosić Jozin723-146 Slava Nosić723-387 Marijan – Milenko Nosić723-058 Ivica Nosić Kovačev

OLUJIĆI722-267 Anđa Olujić ud. Petra (Tunjića)723-442 Anđa Olujić ud. Jakova722-340 Anica Olujić (Đena)722-257 Ante Olujić (Egljušić)723-363 Ante Olujić pok. Nediljka723-292 Ante Olujić Svetin (Lovreć c.)722-204 Bernardo Olujić pok. Ivana723-140 Boško Olujić (Lovreć c.)722-203 Eleonora Olujić ž. Ivana723-188 Ivan Olujić pok. Marka (Điđo)722-258 Ivan Olujić pok. Stipe722-215 Marijan Olujić ud. Ivana (Maruškića)723-141 Mara Olujić ud. Ante (Kore)723-181 Mate Olujić pok. Ante (Kore)

722-233 Mate Olujić pok. Stipe722-344 Ivanka Olujić ud. Mije722-262 Mila Olujić ud. Joze722-213 Milica Olujić ud. Stipe722-259 Neda Olujić ud. Mirka722-260 Nevenka Olujić ud. Ante (Lalina)722-265 Petar Olujić pok. Jakova (Čovin)723-377 Virginija Olujić ud. Petra (Lovreć c.)722-214 Andrija Olujić Stipin (Pela)723-163 Sveto Olujić pok. Jakova (Lovreć c.)723-184 Zvonko Olujić pok. Ante (Lalin)

(Lovreć c.)722-105 Slavica Sikirica643-079 Ivan Olujić sin Ante

OLUJIĆ – PIRIĆ722-200 Dušan Olujić – Pirić722-264 Marinko Olujić – Pirić pok. Slavka

PETRIČEVIĆI723-076 Darko Petričević pok. Ante (Škegrić)723-179 Dominik Petričević723-036 Frano Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-112 Gabrijel Petričević pok. Marijana

(Lovreć c.)723-286 Iva Petričević pok. Mate (Mrnjavci)723-274 Ivan Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-434 Ivić Petričević723-344 Josip Petričević pok. Petra723-142 Janja Petričević ud. Mate (Lovreć c.)723-170 Neda Petričević ud. Joze (Garca)723-256 Joško Petričević pok. Ante (Lovreć c.)723-070 Marijan Petričević Dominikov723-335 Dušan Petričević (Staje)723-075 Marko Petričević (Jacin)723-079 Mate Petričević pok. Marijana (Popov)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci150

723-347 Mate Petričević (Lulica)723-125 Mile Petričević pok. Marijana

(Lovreć c.)723-074 Mila Petričević ud. Marijana723-277 Miljenka Petričević ud. Miljenka

(Lovreć c.)723-183 Nevenka Petričević ud. Petra723-071 Stipe Petričević (Ćićkov)723-078 Toma Petričević pok. Ante (Zelin)723-175 Zdravko Petričević pok. Frane723-313 Žarko Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-018 Frano Petričević

RAJIĆI723-214 Iva Rajić ud. Ante

REPUŠIĆI723-253 Slavko Repušić

RUPČIĆI723-004 Tonko Rupčić pok. Nikole723-126 Anka Rupčić ud. Branka723-005 Ante i Karlo Rupčić pok. Ante723-187 Ivan Rupčić pok. Jure723-023 Josip – Dragan Rupčić pok. Mate723-021 Marijan Rupčić pok. Ante723-213 Sofija – Iva Rupčić ud. Ante723-133 Vinko Rupčić pok. Marka723-236 Tihomir Rupčić

SEKELEZI723-229 Branko Sekelez Boškov723-329 Marija Sekelez pok. Frane723-016 Petar Sekelez pok. Marijana

ŠAMIJE722-238 Ante Šamija (Dumanjkušić)722-280 Stipe Šamija Antin (Martinović)

723-116 Ante Šamija pok. Marijana (Nikolići)722-240 Ante Šamija (Slijanović-Đuka)722-022 Ante Šamija (Bara)722-272 Branko Šamija pok. Mirka722-270 Damir Šamija (Rijanović)722-314 Davor Šamija Franin722-381 Dinka Šamija ud. Ivana (Slijanović)722-243 Drago Šamija pok. Petra722-244 Frano Šamija pok. Ivana722-253 Frano Šamija (Stipe) (Pavlovi)722-185 Ivan Šamija pok. Filipa (Kristić)722-242 Ivan Šamija pok. Mije (Dinko)722-277 Jozo Šamija pok. Ivana (Milan)722-237 Ljubomir Šamija pok. Ivana (Anetić)723-208 Mara Šamija ud. Ante (Cura) Nikolići722-283 Mara Šamija ud. Ivana (Ćikina)722-241 Mara Šamija ud. Joze722-246 Mara Šamija ud. Mate722-167 Mara Šamija ž. Frane722-209 Marijan Šamija Stipin (Martinović)722-123 Marijan Šamija (Pavlovi)722-252 Zoran Šamija pok. Mate (Bebin)722-248 Nikica Šamija pok. Ivana (Slijanović)722-343 Nikola Šamija Jozin722-247 Nikola Šamija pok. Mate722-269 Petar Šamija pok. Ivana (Kanin)722-245 Frano Šamija pok. Petra (Jurinović)722-249 Slavka Šamija ud. Mate722-295 Stanka Šamija ud. Ivana (Neda)722-250 Stipe Šamija pok. Marijana (Janjin)722-280 Stipe Šamija pok. Marijana (Martinović)722-251 Viktor Šamija-Mustapić pok. Grge722-312 Velimir Šamija pok. Ante722-003 Jure Šamija Franje

Telefonski imenik

Telefonski imenik


ŠIMUNDIĆI723-055 Anđa Šimundić ud. Ante723-011 Ante Šimundić (Vrankušin)723-262 Ante Šimundić (Ćorić)723-077 Ante Šimundić (Nešin)723-022 Branko i Ratko Šimundić (Zorini)723-010 Ana Šimundić ud. Ivana (Bepović)723-282 Ivan Šimundić (Sitno)723-500 Jerko-Frane Šimundić pok. Mije723-220 Jure Šimundić (Žižin)723-099 Katica Šimundić (Ketini)723-104 Marijan Šimundić pok. Mate723-244 Marijan Šimundić (Krivušić)723-100 Mate Šimundić pok. Mije (liječnik)723-433 Ana Šimundić ud. Mate723-064 Ivan Šimundić (dr.) pok. Mate723-320 Mara Šimundić ud. Petra723-066 Petar Šimundić pok. Bože723-287 Petar Šimundić pok. Mate (Piličin)723-233 Zdravko Šimundić (Dušanov)723-044 Zdravko Šimundić (Đilin)723-166 Željko Šimundić (Jukanović)723-499 Rubić Anđa ž. Joze723-081 Marijan Šimundić Dajkin

ŠIMUNDIĆI-BENDIĆI723-040 Mara Šimundić-Bendić ud. Ivana723-104 Marijan Šimundić- Bendić pok. Mate

(Đoni)723-033 Marijan Šimundić-Bendić pok. Mije723-110 Matija Šimundić-Bendić ud. Mate723-088 Stipe Šimundić-Bendić pok. Marijana

ŠTAMBUK723-404 Anđelka Štambuk (Lovreć c.)

(učiteljica)

UJEVIĆ

723-207 Petar Ujević (Lovreć c.) (učitelj)

ZARADIĆI

723-069 Ante Zaradić (Betlem)723-164 Jure Zaradić pok. Ivana723-348 Marko Zaradić (Mašinov)723-230 Mate Zaradić pok. Ivana723-234 Radoslav Zaradić (Cigo)723-068 Vinko Zaradić (Mišetić)723-035 Mrijan Zaradić (Rine)

ŽIŽANOVIĆI

723-015 Ante Žižanović pok. Ivana

USTANOVE

723-255 Župni ured Lovreć-Opanci722-064 Župni ured Cista Provo724-506 Župni ured Studenci726-123 Župni ured Cista Velika723-811 Župni ured Medov Dolac725-174 Župni ured Svib726-020 Župni ured Biorine853-600 Župni ured Lokvičići841-178 Samostan Imotski723-001 Općina Lovreć723-002 Općina Lovreć (fax)723-225 Pošta Lovreć723-322 Pošta Lovreć (fax)723-089 Škola Lovreć723-303 Škola Lovreć723-094 Zdravstvena stanica Lovreć723-083 Zdravstvena stanica Lovreć091-5137885 Dr. Marko Rađa091-5565357 Dr. Jadran Peran

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci152

841-744 Dom zdravlja Imotski

722-147 Veterinarska stanica Cista Provo

841-405 Veterinarska stanica Imotski

722-007 Matični ured Cista Provo

841-124 Policijska postaja Imotski

722-060 Splitska banka Podružnica Cista Provo

722-126 Privredna banka Zagreb Podružnica Cista Provo

722-010 Nadcestarija Lovreć (fax)

841-400 Elektrodalmacija Imotski

841-268 Autobusni kolodvor Imotski

723-120 DVD Lovreć

556-111 Bolnica ‘’Firule’’ Split

557-111 Bolnica ‘’Križine’’ Split

091-9282829 Dr. Željka Mustapić

RADNJE723-042 Mesnica Nikolić – Lovreć722-130 MK Market L. Centar722-321 Pekara (Zoran) – Lovreć723-311 Poduzeće ‘’Lilly Company’’ Lovreć722-292 Diskont ‘’Čavrlj’’ – Lovreć723-400 Kafić ‘’Leader’’ Lovreć723-042 Kafić ‘’Gloria’’ Lovreć723-139 Kafić ‘’Pirelli’’ Lovreć723-292 Kafić ‘’Queen’’ Lovreć725-487 Komunalac: Petar Udovičić – Studenci723-341 ‘’Alfe Berinovac’’ d.o.o.841-404 ‘’Topana’’ Imotski725-777 Cvjećarna ‘’Vrisak’’ – Lovreć091-1725777 Petar Udovičić (0992725777)723-057 Ljekarna Lovreć723-393 Stomatolog Ante Mustapić

Naši ministranti, s ostalim ministrantima, u crkvi sv. Franje u Imotskome prilikom ministrantskog susreta

RASPORED BOGOSLUŽJA I BLAGOSLOV OBITELJI

1. BOŽIĆ – KRISTOVO ROĐENJE (25. 12. nedjelja) Sv. misa točno u ponoć, dnevna svečana u 11 sati.

2. SV. STJEPAN – PRVOMUČENIK (26. 12. ponedjeljak) Sv. misa u 11 sati. Poslije podne sv. misa u crkvi sv. Ivana na Nikolićima u 15,30 sati.

3. SV. IVAN (27. 12. utorak) Sv. misa u 11 sati. Blagoslov obitelji Šimundići i Bendići 14 sati, a iza Petričevića Staje i Žižanovići

BLAGOSLOV OBITELJI

4. SVETI MLADENCI – SRIJEDA (28. 12.) Blagoslov obitelji: Mrnjavci, Rupčići

5. ČETVRTAK (29. 12.) - Nikolići, Bošnjaci6. PETAK (30. 12.) - Nosići, Jelići, Batinići, Sekelezi i Bobetići7. SUBOTA (31. 12. stara godina) - Katići, G. Bekavci, D. Bekavci, Basići8. PONEDJELJAK (2. 1. 2012.) - Ivanovići, Čaljkušići, Milinovići9. UTORAK (3. 1. 2012.) - Dumančići, Olujići i Kasumi

10. SRIJEDA (4. 1. 2012.) - Čavrlji, Bulovići, Domići, Mustapići, Šamije, Ćorići11. ČETVRTAK (5. 1. 2012.) - Lovreć (centar)

BLAGDANI

12. NOVA GODINA - Sv. Marija Bogorodica (1. 1. 2012.) Sv. misa u 11sati.

13. BOGOJAVLJENJE - TRI KRALJA – VODOKRŠĆE (6. 1. 2012.) Blagoslov vode i soli 10,45 sati zatim sv. misa u 11 sati.

14. KRŠTENJE GOSPODINOVO (8. 1. nedjelja), završetak božićnog vremena. Sv. misa u 11 sati.

N.B. Blagoslov će obitelji počinjati u 10 sati, a poslije podne u 14 sati. U vrijeme blagoslova, ako je moguće, neka cijela obitelj bude na okupu.

Prigodom blagoslova možete dati svoj prilog za crkvu.

Sretan Božić i Novu godinu želi vam vaš župnik fra Dinko Bošnjak

Documents

Lovreć - Opanci...Teološki kutak Značenje božićne tajne 4 Lovreć - Opanci čovjekom. To je posljedica njegova rođenja od žene. Pavao ne spominje ime te žene. Iz drugih svetopisamskih