Lovreć‑ Opanci - franjevci-split.hr · uskrsne poruke, a bilježe ih Matej i Luka u „Evanđeljima djetinjstva“. Na taj način svjetlo uskrslog Krista obasjava betlehemsku štalicu

Lovreć‑OpanciLIST ŽUPE SV. DUH A GOD. 5. BOŽIĆ, 2013. BROJ 1. (5.)

Lovreć‑Opanci • LIST

ŽUPE

SV. DUHA • G

OD. 5. • BOŽIĆ, 2013. • B

ROJ 1

. (5.)

SadržajUvodna riječMali jubilej našeg župnog lista ............................................... 1Teološki kutakBožić i njegovi prvi blagovjesnici ............................................ 3Što radi vol u jaslicama? ......................................................... 7Božić - svjedočanstvo Božje ljubavi prema čovjeku ............... 10Božićna pastorala .................................................................. 12Krik svjetlu ........................................................................... 15Znakovi vremena .................................................................. 16Marijina šutnja ..................................................................... 18Maslinska gora ...................................................................... 18Poslanica mlakima ................................................................ 19Godina vjere u našoj župi ..................................................... 21Gospa ................................................................................... 23O ubojstvu blaženog Miroslava Bulešića ............................... 24Moj povratak svom ognjištu ................................................. 29Iz naše župeSveti Nikola tradicionalno svečano proslavljen ...................... 30Hodočašće sv. Vlahu u Dubrovnik ....................................... 31Proslava Bl. Alojzija Stepinca ................................................ 32HABEMUS PAPAM! Novi papa Franjo .............................. 34Cvjetnica – nedjelja Muke Gospodnje .................................. 35Veliki četvrtak ...................................................................... 35Veliki petak Dan muke i smrti Isusove ................................. 37Velika subota ........................................................................ 38Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen na Nikolićima ............. 39Provincijski susret ministranata ............................................. 40Svečano proslavljen blagdan Sv. Ante .................................... 41Svečana proslava Duhova s krizmom u župi Lovreć-Opanci . 42Vijesti iz Društva Lovrećana Zagreb ..................................... 43Misa zadušnica za lovrećke i opanačke mučenike .................. 49Zavjetni dan župe Gospi od anđela u Imotskom .................. 50Svečano proslavljeni zavjetni blagdan Gospe Lurdske litnje,

Dan općine i Dan domovinske zahvalnosti ...................... 51Blagoslov vozila i vozača ....................................................... 51Hodočašće u Vepric .............................................................. 52Listopadska pobožnost .......................................................... 53Svečano proslavljen Dan kruha i zahvale za plodove zemlje .. 54Naš Caritas na djelu ............................................................. 55Došašće u župi ..................................................................... 56Pobjeda vjere i zdravog razuma ............................................. 57Župni zbor župe Sv. Duha, Lovreć-Opanci........................... 59Sveta Cecilija ........................................................................ 60Iz života frame ...................................................................... 61Škola animatora i seminar za voditelje formacije .................. 62Naša Frama na područnom susretu u Hrvacama .................. 63Obećanja u bratstvima Frame imotskoga

samostanskog okružja ....................................................... 64Križni put za mlade Imotskog dekanata ............................... 65Petar Sekelez novi predsjednik Frame ................................... 66Škola i djeca ...................................................................... 67

Vijesti iz LovrećaMali ljubimci za djecu .......................................................... 91Lovrećke nogometašice najbolje ............................................ 94Domagoj Jelić - juniorski prvak Hrvatske u veslanju ............ 94Malonogometni turnir Lovrećana i Opančana 2013. ............ 95

Prvi memorijalni malonogometni turnir Marjan Zdravko Sekelez ............................................................................. 96

Projekt tematske (povijesne) staze u Općini Lovreć .............. 98Iz kultureLovrećke knjige 2013. ........................................................ 100Dvije knjige pjesama Joze Joke Milinovića ......................... 102Anka Petričević, Vječnost Ljubavi ....................................... 106Zahtijevati pogodovano zasnivanje obitelji supružnika mlađe

dobi i olakšavanje skrbi o potomstvu ............................. 108Župna statistikaKršteni 2013. ..................................................................... 111Prvopričesnici župe ............................................................. 112Krizmanici naše župe .......................................................... 113Vjenčani 2013. ................................................................... 114Naši pokojnici .................................................................... 114Iz župne kronike................................................................. 115Završno izvješće o sanaciji krovišta na župnoj crkvi ............ 118Pismo iz tuđine .................................................................. 119In memoriamIn memoriam MARJAN ZDRAVKO SEKELEZ ................ 121Oproštaj od pok. Marjana Zdravka Sekeleza....................... 123In memoriam fra Dinko Bekavac ....................................... 125Telefonski imenik ............................................................. 128

Lovreć-Opanci, list župe sv. Duha Lovreć-Opanci ISSN 1847-5094Osnivač i izdavač Župni ured Lovreć-Opanci Tel.fax 723-255

Uredničko vijeće fra Dinko Bošnjak, Petar Ujević, Ivan Bekavac Basić, Renata Kolovrat, Ankica Sekelez, Ante Bošnjak, Andrija Olujić

Glavni i odgovorni urednik fra Dinko Bošnjak, župnik

Lektor Petar Ujević

List izlazi povremeno uz dragovoljne novčane priloge čitatelja Račun otvoren kod: SC Splitska Banka Župa sv. Duha Lovreć 2330003-1100368474

Naslovna stranica korica: Božićno ozračje u Lovreću

Četvrta stranica korica: Jedna od procesija u Lovreću

Grafička priprema: Silvio Družeić

Tisak: Jafra-print d.o.o.

Uredništvo lista Lovreć-Opanci svim čitateljima želi

sretan i blagoslovljen Božić!

Uvodna riječLovreć-Opanci 1

Uvodna riječ

Lovreć‑OpanciL I S T Ž U P E S V . D U H AGOD. 5. BOŽIĆ, 2013. BROJ 1.(5.)

Mali jubilej našeg župnog lista

Dragi moji župljani, ovim brojem na-šeg župnog lista koji upravo imate u rukama, proslavljamo mali jubilej

– njegov peti broj. Pokrenuli smo ga sa že-ljom i nakanom da na njegovim stranicama ostavimo pisani trag o iskustvu vjere, života i povijesti naše župe Lovreć-Opanci kako bi naši budući naraštaji mogli vidjeti kako se nekada u našoj župi živjelo. I to smo ostvarili kroz pet godina u kojima je izašlo pet broje-va lista koji se svojim sadržajem, grafičkom opremom i kvalitetom može mjeriti sa svakim, i ne samo župnim listom. Istina, pet godina izlaženja nije dugo vrijeme, ali vjerujemo da će naš župni list nastaviti izlaziti i sljedećih godina te da će kao svojevrsna kronika svih budućih godišnjih događaja u župi – crkve-nih, kulturnih, športskih, gospodarskih i svih drugih, i dalje pratiti sve što se bude događalo. Već danas su petogodišnji zapisi vrijedni naše pažnje jer svjedoče kako smo živjeli prije pet godina. Doduše, list za sada ne seže dublje u povijest župe, ali na svojim stranicama iz broja u broj donosi i sjećanja mnogih starih župljana koji pamte mnoge lijepe i manje lijepe

događaje pa nas vraćaju u prošlost, oživljuju lijepa sjećanja, napose na nekadašnja došašća i Božiće. Bilo kako bilo, mi ćemo nastaviti s izlaženjem našega župnog lista pa će generacije koje budu dolazile nakon nas moći iščitavati i daljnju povijest svojih predaka i na temelju nje bolje razumjeti svoju sadašnjost.

Uz suradnju pojedinih župljana uspi-jevamo list obogatiti iz broja u broj novim rubrikama, novim zanimljivostima. Od samog početka odlučili smo ga izdati pred Božić, tj. na kraju godine kada možemo sagledati i skupiti sve što se kroz dvanaest mjeseci zbivalo. Pa i na širem prostoru ne samo u našoj župi.

Vjerujem da smo do sada uspjeli realno prikazati život i događanja u proteklih pet godina u našoj župi. Župni list nije mjesto iznošenja negativnih ocjena i kritizerstva. Za to imamo mnogo drugih informatora u medijskom prostoru. Trudimo se zabilježiti sve ono što je pozitivno i poticajno, što može pozitivno izgrađivati svakog dobronamjernog čitatelja, pridonositi njegovu duhovnom rastu.

Listajući božićni broj našega lista, vi-djet ćete da je sve bogatiji i prilozima, i

Uvodna riječ

Mali jubilej našeg župnog lista

Lovreć-Opanci2

suradnicima, i slikama. Uz župne događaje tu su i vijesti iz života Crkve, o našima u tuđini, o našim sudjelovanjima u svim velikim vjerskim događajima i hodočašći-ma naše Splitsko-makarske nadbiskupije, zajedničkim proslavama... Ima u njemu duhovne misli, pouke, kronologija vjer-skih događanja tijekom godine s proslava naših župnih svetkovina, povijesnih crtica, športskih, kulturnih i obrazovnih događaja. Donosi i naša zajednička sjećanja u misama na pale hrvatske branitelje i pohode mjestima

njihove pogibije.... Ukratko, vjerujem da će svatko od vas, kao i prošlih godina, naći nešto za sebe te da nećete naš župni list čitati kao dnevne novine – jednokratno i onda ga baciti. U dugim zimskim večerima njegove će vam stranice osvježavati sjećanja na protekle mjesece te nas sve zajedno s No-vom godinom pripravljati za nove događaje.

Uz čestitkusretan vam Božić i Nova godina!

................................ Vaš župnik fra Dinko

Teološki kutakLovreć-Opanci 3

Teološki kutak

Božić i njegovi prvi blagovjesnici

U prikazbi Isusova života i djelovanja prvi kršćanski navještaj ne polazi od njegova rođenja, nego od njegove

smrti i uskrsnuća. Isus je Krist, Gospodin. Tko vjeruje da je Krist Gospodin i da ga je Bog uskrisio od mrtvih - bit će spašen, glasi prvi kršćanski navještaj. Oni koji pri-hvaćaju kršćanstvo, tek kasnije se počinju zanimati za početak Isusova života: gdje i kada se rodio, tko su mu roditelji i slično. Odgovori na ta pitanja oblikuju se u svjetlu uskrsne poruke, a bilježe ih Matej i Luka

u „Evanđeljima djetinjstva“. Na taj način svjetlo uskrslog Krista obasjava betlehemsku štalicu i sve ono što se događa prigodom Isusova rođenja. U tom zreniku prikazani su glavna lica božićnog događaja: Isus, Marija, Josip, anđeli, mudraci i pastiri.

Zaustavimo se kod pastira koji su prvi svjedoci i navjestitelji Isusova rođenja. O njima u Pismu stoji da su se silno prestrašili kad im se ukazao anđeo Gospodnji koji im saopćuje veliku radost o rođenju Spasitelja. S pouzdanjem u anđelovu riječ polaze do Betlehema, nalaze sve kako im je rečeno te svima pripovijedaju o onom što su čuli i vidjeli (Lk 2, 8-20).

Zašto baš pastiri?

Kad god se u Bibliji pojavljuju anđeli, znak je da Bog sam susreće dotične osobe preko svojih glasnika. I gdje god se pojavljuju Božji glasnici, tamo je i Bog prisutan. Preko anđela Bog se objavljuje pastirima, njegova svjetlost ih obasjava. Pastiri su prestrašeni, obuzima ih silan strah jer osjećaju da se nalaze u Božjoj blizini. Ne mogu shvatiti da Bog susreće i izabire upravo njih, pre-zrenu i nevažnu čeljad, da im daje znak i povjerava zadaću.

Pitanje koje se nameće je zašto an-đeo Gospodnji upravo pastirima navješćuje

Teološki kutak


Lovreć-Opanci4

blagovijest koja do tada nikomu nije bila naviještena? Nije li bilo jednostavnije poći k političkim ili vjerskim vođama da službeno obavijeste narod o dolasku dugo očekivanog Mesije? S druge pak strane, znamo kakva su čeljad bili ondašnji pastiri: najamnici i bezemljaši, prezreni, vjerski i socijalno izvan društva. Upravo njima, a ne upraviteljima naroda, saopćena je radosna vijest za sav narod: Danas vam se rodio Spasitelj, Krist Gospodin (Lk 2, 11). Tu, naoko neuku i priprostu čeljad, Bog izabire da razglasi ra-dosnu vijest o rođenju svojega Sina. Čudna je logika po kojoj Bog izabire nejako da posrami jako, ono što nije da postidi ono što jest (1 Kor 1, 26-31).

„Ne bojte se!“

- Ne bojte se! - hrabri anđeo pastire koji se „silno prestrašiše“. Ovdje se smijemo upitati gdje je taj strah kod nas koji slavimo blagdan Božića? Sjetimo se milijuna ljudi koji danas slave Božić s osjećajem radosti i zadovoljstva. Što zapravo znači anđelova zapovijed i ohrabrenje: Ne bojte se!? Kako pomiriti Božić, tu radosnu, raspjevanu i

obiteljsku svetkovinu sa strahom koji obu-zima prve blagovjesnike? Pa i mi, naoko radosni i sigurni, o Božiću u svojoj nutrini osjećamo strah poput pastira. I nas noć okru-žuje, strah nas obuzima uza sav sjaj božićnog svjetla. Strah da ne uspijemo u životu, da ostanemo bez posla, strah od samih sebe, bojazan zbog gubitka dragih osoba, strah od bolesti, starosti i smrti. I naša Crkva strahuje da ne izgubi stvarne ili izmišljene povlastice; da ne bude gurnuta u stranu, da vjera ne bude potisnuta u privatni život.

Zbog toga se i nas tiče anđelova zapo-vijed i ohrabrenje: Ne bojte se! Betlehemski pastiri nisu se prestrašili tamne noći, nego anđela Gospodnjeg koji im se ukazuje i slave Gospodnje koja ih obuzima. Boje se Božje objave, strah ih je Božje blizine. Riječ je o strahopoštovanju prema Bogu koji se objavljuje, koji svojom svjetlošću raspršuje tamu njihova straha. Onaj isti anđeo kojega su se prestrašili, hrabri ih te im povjerava veliku radost: Danas vam se rodio Spasitelj. To je navještaj koji raspršuje svaki strah, strah pred Bogom koji se objavljuje sa svojom vječnim milosrđem koje spašava i oprašta onima koji se sami ne mogu spasiti.

Bog koji u Božićnoj noći postaje čo-vjekom, oslobađa nas od svakog straha pred

Teološki kutak


Lovreć-Opanci 5

Bogom i pred ljudima. Bog postaje čovje-kom poput nas, Isus se rađa. Ta činjenica ohrabruje da se nikoga i ničega ne bojimo. Naše je čovještvo skriveno s Kristom u Bogu. To je značenje Božićne tajne: u Kristu Bog proživljuje naš ljudski život, nosi svu njegovu težinu i ograničenost, osjeća svu njegovu bol, iskušava i samu smrt. U njemu se ostvaruje sve ono što nas čeka. Sva patnja je okončana i preobražena u uskrsnuću i vječnom životu s Bogom. Sve težnje i želje, nade i očekivanja su ispunjeni. O Božiću doživljavamo Boga koji postaje čovjekom i koji nas prihvaća i ljubi onakve kavi jesmo i ono što jesmo.

„Danas vam se rodio Spasitelj“

U potvrdu svoga navještaja anđeo daje pastirima znak: Naći ćete Novorođenče po-vijeno gdje leži u jaslama (Lk 2, 12). To je znak po kojem će prepoznati da je to Dijete Spasitelj, Krist Gospodin. To znači da se između Boga na nebu i ljudi na zemlji uspostavlja mir. Pelene i jaslice, ti siromašni predmeti, znak su pastirima da je Bog postao čovjekom. Bog se objavljuje, ali tajanstveno. Anđeo kaže prvim navjestiteljima: Naći ćete. Anđelu se Gospodnjem može vjerovati. Naći ćete ne samo znak nego i Onoga kojega taj

znak označuje, to jest Dijete povijeno gdje leži u jaslama.

Pri tome je zanimljivo ono što betle-hemski pastiri, ti prvi blagovjesnici radosne vijesti, pripovijedaju tako da Evanđelist može zabilježiti da su se svi koji su to čuli divili onomu što su im pastiri pripovijedali (Lk 2, 18). A to što su pastiri pripovijedali, mnoge je moglo i moralo zadiviti. Dvije stvari saopćuju onima koji su se divili nji-hovu govoru. Jedna je posve normalna, a ta je da su vidjeli Novorođenče, činjenica koja među prisutnima ne izaziva nikakvu čuđenje. A druga je vijest nadnaravna, izvan-redna, jedinstvena, a ta je da im se ukazao anđeo i da im je govorio. Pri tom se mnogi zadivljuju jer znaju da se više toga događa između neba i zemlje od onoga što nam znanost može pokazati i dokazati.

Ali ono što zadivljuje prve blagovjesnike Božića i njihove suvremenike, pa i nas do dana današnjega, anđelova je poruka: Danas vam se rodio Spasitelj, koji je Krist Gospodin (Lk 2, 11). Dakle, ono Novorođenče o kojem anđeo govori pastirima jest Spasitelj. Poruka je jasna: u Djetetu koje se rodilo u tako čudnim okolnostima objavljuje se Bog. To Dijete o kojem prvi blagovjesnici pripovije-daju, Božja je objava, Gospodin, Stvoritelj neba i zemlje, kojem i čovjek duguje svoju opstojnost. Taj Gospodin postaje čovjekom poput nas, u našem vremenu i prostoru, na našoj zemlji i u našoj povijesti stupa na svjetsku pozornicu. Gospodin Bog nije samo vječni, nevidljivi, bestjelesni – premda je sve to – nego je i od ovoga svijeta, vidljiv je, osoba od krvi i mesa, s ljudskim licem i naličjem, osoba koja govori i djeluje poput nas. Ne treba se prepuštati mašti i tražiti

Teološki kutak


Lovreć-Opanci6

ga u svemirskim prostranstvima - jer Bog ne prestajući biti „Onaj koji jest“, vječan i neizmjeran, dolazi u naš ograničeni svijet. Postaje siromašno Dijete, Emanuel, s nama Bog! jer ima samilosti prema nama. Gospodin je ovdje među nama u neposrednom odnosu s našim životom. Od onog prvog Božića ne može se više ustvrditi: Bogu pripada nebo, a ljudima zemlja, Njemu nevidljivi, a nama vidljivi svijet. U ovom našem svijetu i životu Bog nas susreće. Kraljevstvo je Božje među nama. Ovdje na zemlji imamo Gospodina, u neposrednom odnosu s našim životom i djelovanjem. To je zapravo Božja objava. To je ono što prvi blagovjesnici navješćuju o Novorođenčetu koje je Krist Gospodin.

Poruka nama

Netom su čuli naviještaj, pastiri žurno polaze i nalaze Isusa. Nisu otrčali do prve trgovine da bi nabavili darove za Novorođen-če. Žurno su pohitali k jaslama gdje susreću Isusa, Mariju i Josipa. Božićni navještaj, prvi Božić, dovodi ih k Isusu. U tom se i za nas

krije pouka. Božić nas treba sve više približiti k Bogu. Ako nas na Božić nešto odvraća od Isusa, to treba odstraniti. Pastiri razglašavaju ono što su čuli i vidjeli, pripovijedaju da su našli Spasitelja. Ne bismo li i mi, riječju i životom, trebali razglašavati radosnu vijest Božića, da smo susreli Spasitelja?

Božić je znak da nas Bog ljubi i prihvaća. I nama je naviještena velika radost i za nas se rodio Spasitelj, Krist Gospodin. Bog je postao naš Bog. I nama šalje svoga anđela. Hoćemo li povjerovati u njegov navještaj, prepoznati znak i naći Spasitelja koji se rodio, susresti ga u njegovoj riječi, otkriti ga u našem srcu? Bog nas ljubi kao što je ljubio i pastire koji nisu uživali najbolji glas, ali su Bogu bili toliko dragi da im je povjerio radosnu vijest o rođenju svoga Sina. Hoćemo li prihvatiti Božju ljubav? Povjerovati ono što nam kaže i činiti ono što nam zapovijeda, staviti svoje pouzdanje u Isusa koji nas spašava? Božja objava je srž božićnog blagdana. Svidjelo se Bogu boraviti među ljudima. Po Božiću, Bog je postao Bog s nama i Bog za nas. Od sada ništa u našem svijetu nije bez Boga.

............................................. Dinko Aračić


Što radi vol u jaslicama?

Božićne su jaslice postale neizostavan ukras naših crkava u predbožićno i božićno vrijeme. Navikli smo se na

njih i na figure koje u njih stavljamo. Oso-bito im se vesele djeca. Figure pojedinih osoba koje su tijesno povezane uz Isusovo rođenje, pomažu da se približi i uprizori opis Isusova rođenja u betlehemskoj špilji. Izbor figura pojedinih osoba temelji se na Lukinu i Matejevu evanđelju u kojima su detaljno opisane uloge Marije, Josipa, anđela, pastira i mudraca.

A nigdje se u novozavjetnim spisima ne spominje da su tu bili vol i magarac. Otkuda su i kada oni došli u jaslice i što tu rade? Jesu li proizvod pobožne mašte koja dekorativno obogaćuje božićne jaslice ili imaju poruku utemeljenu na Svetom pismu i dugoj vjerničkoj predaji?

Jaslice sv. Franje Asiškoga

Vol i magarac postali su redovit inventar božićnih jaslica u srednjem vijeku. Preciznije, uveo ih je sv. Franjo Asiški koji je za Božić 1223. godine u talijanskom mjestu Greccio upriličio žive jaslice te u skromnu pećinu doveo vola i magarca da budu uz jasle u kojima je bila figura djeteta Isusa, a uz njega Marija, Josip, anđeli i mudraci s Istoka. Na to ga je potaklo hodočašće u Svetu zemlju i jaslice u crkvi sv. Marije Velike u Rimu. I on je želio potpuno uprisutniti betlehemsko otajstvo Isusova rođenja i iskusiti ga iz blizine. Imanje sa skromnom špiljom ustupio mu je neki plemić imenom Ivan za koga Franjin životopisac veli da ga je Franjo posebno volio jer je bio iskren i skroman i nije svome plemićkom podrijetlu i visokom položaju u društvu pripisivao nikakvu važnost, a želio je dosegnuti plemstvo duše.

Teološki kutak


Lovreć-Opanci8

Toma Ćelanski, prvi životopisac sv. Franje, o slavljenju Božića u Grecciu piše: Rođenje djeteta Isusa slavio je neopisivom radošću i više nego ikoji drugi blagdan. Božić je nazivao blagdanom nad blagdanima jer je Bog, postavši malenim djetetom, sisao mlijeko poput sve ljudske djece. S koliko je samo njež-nosti i predanja grlio slike koje su prikazivale dijete Isusa te mu poput nejake dječice tepao slatke riječi. Ime Isus na njegovim je usnama bilo slatko poput meda.

Razmišljajući o tome, papa Benedikt XVI. veli: S punim pravom možemo reći da je noć u Grecciu kršćanstvu podarila posve novu svetkovinu Božića, tako da su se nje-gov osobni iskaz, njegova posebna toplina i ljudskost našega Boga, priopćili dušama, a vjeri dali novu dimenziju. I dok događaj i svetkovanje Uskrsa usmjerava pažnju na Božju moć i snagu koja pobjeđuje smrt a nama jača nadu ulaska u budući svijet, dotle se u Božiću, osobito kako ga je doživljavao i dočaravao sv. Franjo Asiški, očituje nježna i nejaka Božja ljubav, njegova poniznost i dobrota učeći nas novom načinu života i međuljudskih odnosa.

Ishodište je Izaija prorok

A što je sv. Franju potaklo da živim ljudskim figurama priključi vola i magarca? To zasigurno nije bila želja za prikazom ro-mantične seoske i pastirske idile. U svijesti kršćana snažno su odjekivale riječi Izaije proroka što su prekoravale nevjernost Iza-branog naroda, a drevni crkveni su u njima vidjeli proročki govor upućen novom Božjem narodu, Crkvi nastaloj od Židova i pogana.

Izaijin tekst glasi: Vol poznaje svoga vlasnika, a magarac jasle gospodareve. Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije (Iz 1,3). Izaijin prijekor odnosi se na svakoga čovjeka koji ne sluša i ne prepoznaje glas Boga, svoga gospodara. A vol i magarac poznaju jasle svoga gospodara i priznaju ga. Zbog toga je srednjovjekovna umjetnost u prikazima Božića tim životinjama davala gotovo ljudska lica na kojima se uočava da spoznaju i štuju otajstvo Betlehemskog djeteta i prigibaju se pred njim.

Tko je prepoznao Isusa, a tko nije?

I dok promatramo vola i magarca u božićnim jaslicama, trebali bismo se zapitati: Tko je danas vol i magarac koji prepoznaju svoga gospodara, a tko nevjerni narod koji ne poznaje i ne razumije? I po čemu se razaznaju i međusobno razlikuju? Kako je moguće da nerazuman poznaje, a pametan i razuman ostaje slijep kod očiju? I gdje sam ja osobno u toj drami?

Starozavjetni je mudrac davno izjavio: “Što je bilo, opet će biti, i što se činilo, opet će se činiti, nema ništa novo pod suncem” (Prop 1,9). Likovi što ih evanđelisti spominju uz opis Isusova rođenja, tipovi su različitih ljudi i njihova odnosa prema Bogu. U njima se zrcale sve skupine današnjice.

Herod nije shvatio što se dogodilo u njegovu Betlehemu jer je bio potpuno za-okupljen vlašću i strahom zbog mogućeg gubitka te vlasti. I što su mu više govorili o Djetetu, on je postajao više zaslijepljen. Na tu, po sebi, veliku blagovijest uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime (Mt 2,3). I sav Jeruzalem, koji je duboko snivao u noći

Teološki kutak


Lovreć-Opanci 9

Isusova rođenja, nije prepoznao niti razumio što se dogodilo. A uznemirio se jer nije bio spreman povjerovati u ono što je zahtijevalo promjenu njihove rutine.

Otajstvo betlehemske noći nisu pre-poznali ni pismoznanci i učena gospoda na kraljevskom dvoru raskošno i mekušato odjevena (Mt 11, 8). Učenost, pa i dobra upućenost u biblijske tekstove, sama po sebi nisu dostatna da se prepoznaju i upoznaju Božji putovi i zahvati. Pismoznanci su točno naveli mjesto što su ga proroci naznačili kao mjesto Mesijina rođenja: Betlehem judejski (Mt 2, 5), ali im to znanje nije pomoglo da prihvate da se to i stvarno dogodilo. Svi su oni predstavljali „narod moj“ koji ne poznaje niti razumije Božja djela.

U usporedbi s tim glasovitim ljudima, „vol i magarac“ koji poznaju i razumiju su Marija, Josip, pastiri, mudraci s Istoka. Oni nisu žalili truda da dođu i poklone se. Nije im bio problem žrtvovati toplinu doma i ugodnost noćnog sna. Jednostavno su tražili Boga i našli ga.

A gdje sam ja u svemu tome?

Za svakoga je od nas jedino pametno pi-tanje: Gdje sam ja u svemu tome? Jesam li onaj koji traži Boga i trudi se proniknuti njegove putove ili sam se izgubio u masi naroda koji ne shvaća niti razumije? Shvaćam li poruku božićnih jaslica kao poticaj istinskog i jedno-stavnog doživljaja Božića i svega raskošnog folklora u koji ga je odjenula vjernička mašta?

Završavam riječima pape Benedikta XVI: U Božićnoj nas noći lica vola i magarca promatraju pitajući: Moj narod ne razumije, a shvaćaš li ti glas svoga Gospodara? Kada promatramo nama prisne figure u jaslicama, trebamo moliti Boga da našem srcu podari onu jednostavnost koja u djetetu otkriva Gospodina – kao nekoć Franjo u Grecciu. Tada bi se i nama moglo dogoditi ono što Toma Ćelanski – posve blizak Lukinim riječima o pastirima prve svete noći – priča o sudionicima na po-noćki u Grecciu: Svi se radosni vratiše kući!

Na dobro vam došlo Porođenje Isusovo!

....................................... Fra Marko Babić

Teološki kutak Lovreć-Opanci10

Božić - svjedočanstvo Božje ljubavi prema

čovjeku

Dragi župljani, dragi vjernici i svi ljudi dobre volje! Opet smo pred Boži-ćem, pred svetkovinom života, pred

otajstvom koje je neraskidivo svjedočanstvo Božje ljubavi i čovjekova uzdignuća do Boga, koje se dogodilo upravo po rođenju Isusa Krista. Božić, to je iskaz neizrecive Božje ljubavi prema čovjeku koja se očitovala u ljudskom liku Isusa Krista, u Božanskom djetetu u jaslicama, u Emanuelu, koji zna-či – s nama Bog, a u kojem mi vjernici prepoznajemo Boga, prepoznajemo poticaj i poziv da rastemo s Bogom u čovječnosti u obitelji i u društvu, da rastemo u traženju

istine, u pravednosti i u poštenju, u solidar-nosti, i da ne podlegnemo idolima dobitka, slave, časti i vlasti, da ne zanemarimo i zaboravimo čovjeka, da lažnim moralizmom ne ubijamo ljude u javnosti, da istinom u zdravoj kritici mijenjamo mentalitet među ljudima u politici, gospodarstvu, kulturi, javnim glasilima, u parlamentarnom životu. Na žalost, svjedoci smo da u našem suvre-menom svijetu ne vladaju „zakoni ljubavi“, naprotiv, vidimo da su na djelu sile Zla, pa ni u našoj lijepoj domovini Hrvatskoj, za koju smo slobodu i neovisnost izborili krvlju, nema ljubavi među nama, nema

Teološki kutak

Božić - svjedočanstvo Božje ljubavi prema čovjeku

Lovreć-Opanci 11

sloge, nema jedinstva. Svakodnevno gledamo kako ova „odnarođena“ vlast čini sve protiv čovjeka, protiv Boga, protiv domoljublja, protiv istine i svega ljudskoga i naravnoga. Izopačava prave ljudske i kršćanske vrednote, laž prikazuje kao istinu, nastoji u zablude uvući mlade nudeći im otrov, nastoji ih odvući od kršćanskog životnog nazora, sve pod lažnom krinkom slobode i demokracije koja je u nas sve samo ne demokracija.

Svjedoci smo bezobzirnog nametanja bezbožne ideologije za koju smo misli da smo je se zauvijek oslobodili, da više nikada neće trovati ni nas ni naše mlade, da ćemo graditi Hrvatsku na temeljima vjere, ljubavi, solidarnosti, sloge, međusobnog poštivanja, tolerancije...

Ali ne, još se nismo oslobodili okova koji su nas stezali i čini se da mnogima to i odgovara. Neki plaču za punim egipatskim loncima, drugi posežu duboko u te prepu-ne lonce. A narod ne vidi. Mi vjernici ne smijemo biti takvi, mi moramo biti Kristovi sljedbenici, ljudi po mjeri Kristove ljubavi. Mi živimo u ovom svijetu, ali ne smijemo biti od ovoga svijeta. Pokažimo to svijetu djelotvornom ljubavi jer vjera bez djela je mrtva, kaže sv. Pavao. Pokažimo to u svom svakodnevnom životu, i ne samo ovoga Bo-žića. Ne zaboravimo one koji su u potrebi, koji nemaju ni doma ni stana, koji nemaju radnog mjesta i razdirani su nesigurnošću svoje svakidašnjice. Ne zaboravimo one koji neće imati pun stol, koji neće imati radost toploga obiteljskog doma okupljeni oko okićenog bora. One koji su sami, stari, bolesni, napušteni. Ne budimo velikodušni samo pred blagdane, budimo velikodušni svakoga dana. Isus želi naći jaslice u svakoj

župi, u svakom domu, ali prije svega želi naći jaslice u svakom srcu. Ali jaslica nema ni u svakoj župi, nema ih ni u svakoj obitelji ni u svakom ljudskom srcu. Zato napravimo najprije štalicu u svojim srcima jer Isus je čeka. Očistimo srca i dušu da bi toplu štali-cu Isus našao u našim srcima i prije negoli zvona polnoćke navijeste da se u „Davidovu gradu rodio Spasitelj svijeta“.

Isus čeka da se naša srca na vrijeme otvore i toplinom zagrle potrebite. Isus čeka našu svakodnevnu promjenu, naše obraćenje.“Grijehe svoje oplačimo, dušu lijepo očistimo“. Neka naše odricanje pred ovaj Božić barem malo od svoga obilja koje ćemo podijeliti s onima koji nemaju, bude prvi korak u našem obraćenju. Uljepšajmo Božić onim kojima će soba, ako je imaju, biti hladna, stol prazan, a srce prepuno tuge. Najveća je zabluda da će čovjek steći i sačuvati sreću ako se brine samo za sebe. Sreća je biti i predati se za svakog čovjeka, kao što se naš Gospodin iz ljubavi predao za sve nas.

U toj nadi da ste vi, dragi moji župlja-ni, otvorili srca potrebitima, i ne samo uz ovaj Božić nego da ste i tijekom godine, i uvijek otvoreni za braću i sestre u potrebi, da nastojite na svakodnevnom obraćenju, ne drugih nego sebe, vas i sve ljude dobre volje pozivam da budete vjerni svjedoci Ljubavi koja “s neba siđe dolje radi grešnika, rodi se u štali radi čovjeka”.

S tom nadom i sigurnošću čestitam vam blagoslovljeno Porođenje Isusovo i želim mirnu i blagoslovljenu Novu 2014. godinu.

................................ Vaš župnik fra Dinko


Božićna pastoralaI.

Silaziš blago s visina kroz krugove sjaja, ti, vječni neizmjerni Bog.

Silaziš, željo sveg Raja - kroz Srce Djevice Majke -

Da stvora zagrliš svog.

II.Zar se ne plašiš Nevolje, bijede, beskrajnog jada zemnoga kraja,

O rajsko Čedo, što silaziš k Zemlji iz svoga vječnog blistavog Raja?

Al zato siđoh da bijedu vašu u Krvi svojoj operem svetoj da lanac ropstva grijeha vam skinem i da vas otmem Aždaji kletoj.

Hvala, o Bože, Djetiću mili, Ljubav nas Tvoja spašava, diže Poniznost Tvoja Spusti nam ljestve... I vječni sad je Raj nam sve bliže.

III.Prezreo nisi životinje dvije:

ta one svojim grijahu Te dahom, slamica bješe kao zlato suho...

Marija-Josip ne disahu strahom.

Ta Ljubav vječna medju njima sniva... I zemlja po njoj sad spašena biva.

IV.Tišina svud je... Sa svoda zvijezde srebrnast liju na zemlju sjaj...

Betlehem gradić u noći sniva, dok novom hvalom odzvanja Raj.

Čedo se rodi u staji bijednoj: na križu ležaj izabra Bog...

Ljubavlju svojom Beskrajnom, nježnom On želi stvora privući svog.

Hitajte k Njemu, pastiri smjerni, Srce mu dajte - najljepši dar;

U njem će rajske zablistat zvijezde... Vi ćete njihov rasipat sjaj.

Teološki kutak

Božićna pastorala

Lovreć-Opanci 13

V.

Dolaskom svojim odstrani nemir, žarišta rata i svaki vaj;

Nek Srcem Tvojim Zasja sav Svemir; brat nadje brata i rodni kraj.

Milost nek Tvoja među nas sađe... U svakoj duši Ognjište nađe.

VI.

Štalica bijedna rajski je hram: Ljubav sad je ovija plam.

Na slami, u njoj, počiva On, pastirskih frula odzvanja zvon.

Dok svjetlost zvijezda prostire muk..., pastirskih frula zadršće zvuk.

VII.Čuj rajski cilik, o slušaj zvon, u maloj staji počiva On.

A svemir stvori, sav Neba kras... I Čovjek posta, da spasi nas.

O, stvore, priđi, poklon Mu daj, al srce svoje;... Za Nj bit će raj,

Božićna priredba 2012.

Teološki kutak

Božićna pastorala

Lovreć-Opanci14

VIII.

Sa sebe skini odjeću staru, sa sebe skini krivnju i grijeh...

Koljeno prigni pred špiljom malom... Čuj zvuke rajske, pastira smijeh.

Neka Ti srce Njegova milost ispere, bit ćeš ko šljunak čist;

Opet u Tvojoj ranjenoj duši ko prvih dana blistat će Krist!

Sa sebe skini odjeću staru, odloži svaki teret i bol;

Nadji svog Boga... Duša će Tvoja postati opet mirisna dol.

IX.

Bogate dare Kraljevi Ti nose; Za sebe Tvoju milost-ljubav prose.

Na zemlji drugog blagai ne traže; Ljubavlju Tvojom srca svoja snaže.

Dok sjaj još zvijezde svoju svjetlost lije, Njihovo srce još uz Tvoje bdije.

X.

Blistaše Zvijezda pred njima sjajna I sve im ona rasvijetli pute,

Jasna im bjehu otajstva tajna; Njihove ona posrebri skute.

Pustinju hitro prođoše dugu Vođeni sjajem čudesnog znaka U zemlju novu zađoše-drugu;

Slobodni bjehu od Tame-Mraka.

Padoše pred Njim... Ko Zvijezda krasna Bdjela je nad Njim Djevica-Mati,

Rasvijetli srce spoznaja jasna: Bog je to živi... Treba Mu dati

Najljepše dare: zveket se začu Nakita zlatnog, tamjana, smirne, I sada pred Njim ganuti plaču... Ko val kad dršće vrh vode mirne.

A On im srca ljubavlju puni, Pogledom rajskim sve žrtve plati...

Spasenjem vječnim dušu im kruni... Herodu hod se više ne vrati.

S. Marija od Presvetoga Srca ..........................................Anka Petričević


Krik svjetluI vapijah Gospodinu Krici moji paraše Nebo Znam, čuo me No, trebalo se izvršiti što On zapisa u iskri života za me jer „Puti vaši nisu moji puti Ni misli vaše nisu moje misli…“ On zna odgovor i smisao, jer je jedini gospodar Života, koji ne nestaje, Kojega živiš i u smrti… I pred njegovom voljom zanijemi, utihnu moj Krik…

Muk se prosu vidicima Ostade smrznut pogled u daljini Naziraše se samo tišina duga i mučna…

Odjednom silna Toplina obgrli mi dušu I osjetih snagu Raspetoga… To se zorom prosu Svjetlost velika…

I ušulja se tmina nečujno, sigurno ko izgubljeni putnik svojoj stazi. Polako, su-morno oboji mi horizont neizbježnoga… Ostavi mi život u obrise tuge, nade da jedino vjerom hranim novo življenje… Mojoj nemoći čovjeka otvori bezdan, ali samo na tren… Sve oko mene postade drugačije, a isto n’o suština bijaše izobličena… Iz te crne dubine nemoći pojavi se Svjetlo. Ono mi usadi drukčiji hod Odledi smrznuti pogled i svom putu dadoh Smisao…

Velika to bijaše Svjetlost, kricima čovjeka dozivana… Ljubav mi raspetu ponudi jer se patnjom i samo patnjom istinski voli…

I svojom ljudskom prirodom koliko mi bi dano vidjeh dio njene moći. Zaogrnu me Ona svojim plaštem mira, utopli moju hladnoću, prostri mi svoj prostirač i njenim dahom danas koračam Nadu… Vrati mi djeliće života, neproživljenog Sastavi pokidane lance srca i ponudi odgovore… Što je čovjek? Što je zapravo Život? Hod je to stazom uskom do širokog Svjetla Svjetlo i tama!!! No, znam uvijek, baš uvijek Svjetlo stav-lja točku na Posljednji dah čovjeka…

I krenuh polako.

Teološki kutak

Krik svjetlu

Lovreć-Opanci16

Ko dijete prvim koracima, ali sigurnim Koracima majci Svjetla, jer bijaše to Majka… znam da u njegovoj zraci ima i urezano

moje ime, Ime moje djece i grije nas, grije…

Ureza ga jednom u vremenu Tesar iz Nazareta

Križem ga On ureza u srcu jer ljubav bijaše moje Svjetlo

koje me čeka, Znam, sigurno me čeka…

Poljana bijaše suncem okupana Svjetlost križa leluja među cvijećem

Umivena rosom suza, Drhtajima čežnja neispunjenih,

snovima budnih zora neosanjanim… Bijaše život jedan življen na zemlji i pro-

stiraše svud ljubav besmrtnu

I nesta moj KRIK U SVJETLU Samo Ono sja,

Sja…

...........................................Ankica Sekelez

Znakovi vremena

Svaki posao pod nebom ima svoje vrije-me, tako i svaki čovjek ima svoje doba i poslanje u neprestanom krugu života.

Nevolje i teškoće suvremenog i natjeca-teljskog svijeta koje nas pritišću, za svakoga čovjeka, a posebno za kršćanina, izazov su za promišljanje o osobnom identitetu. Zna-nost, a osobito informatička, uz tehnološki napredak stvara svjetske monopole kapitala

koji određuju standard i kulturu življenja. Javna priopćivala (mediji) su u njihovim ru-kama i putem njih upravljaju masom. Nude samo hedonizam, nasladu života, posljedice su vidljive, vrijednosti su izvrnute, vlada nered u osobnom, obiteljskom i društvenom životu, pretvaramo se u potrošačko društvo, u robota, čovjeka bez duše. Kupi i prodaj, sve pod obrazinom dobra, vrijediš kolika ti

Teološki kutak

Znakovi vremena

Lovreć-Opanci 17

je kupovna moć. Siromašni narodi, kako se danas popularno zovu u tranziciji, nastoje ispuniti sve tražene uvijete moćnika te tako postaju suvremeno roblje u čežnji za punom novčarkom, a gladna srca i prazne duše. Cilj i strategija moćnika je svojevoljno i dobrovoljno zatvaranje čovjeka u njegov mali virtualni svijet, uz globalni odgoj da se ne bude društveno odgovoran, da se ukine svaka tjelesna (živa) komunikacijska veza čovjeka s čovjekom.

Stoga smo, po kršćanskoj savjesti, u ovom čudnovatom vrtlogu nemorala, tako-zvanom tranzicijskom neredu, pozvani tražiti pravi put življenja ćudorednih vrednota jer nije svaki ponuđeni put tvoj put. A takve potrebe pripomoći čovjeku duboko u sebi nose Anđeli urari koji pokušavaju zakoračiti u svijet, otići među slabije i nemoćnije i pomoći im koliko bude Božja volja…

Misionari - Anđeli urari

U široke obzore svijeta dopire milosrdni glas s Jakovljeva zdenca i šalje svoje Anđele urare čak i u zemlje Trećega svijeta. Tamo gdje sunce prži, tamo gdje se od vrućine teško diše, tamo gdje mjesecima ne padne ni kap kiše, u zemlji gdje je polje trske posve pusto i suho, ni vode ni kruha nema. Ljudi bez krova, djeca bez doma, oko njih i na njima roj muha, rata i boljki izobilje. Dječje lice se rano uozbilji. A među njih zavučeni lovci na krvave dijamante i legla epidemija. Štoviše, među njima vodi se sulud rat, ne zna se tko se koga više boji: čovjek čovjeka ili zle mušice, ili mušica čovjeka.

A onda, srećom, milosrđe stiže. Pru-žene ruke s Jakovljeva zdenca donose spas

i nadu. Uklanjaju djecu s ceste, sa žarkog sunca, traže im hlada, utažuju žeđ, otvaraju škole, pružaju dom, liječe od malarije, side, pa neka je samo toliko kao na kapaljku.

Sve je u ovom izrabljivačkom kontras-tnom svijetu bogatom naftom i dijamantom uzavrelo i što je put dulji i teži, povorka plaćenih egoista je sve brojnija.

Oholost i pohlepa zarobili su jedne poput različiti lobija, zmajeva i čarobnjaka, iako bi čovjek, a tek vjernik, trebao biti slobodan. Dok su veleumne glave bogata-ša i silnika bešćutne, postoje cijele kolone malih pastira i pastirica, milosrdnih urara strpljivosti i dobrote, vjerovjesnika, Božjih urara, koji su svoja srca oslobodili okova i predano pokušavaju spasiti svijet. Božji urar jedini umije osluhnuti bilo života!

- Hvala ti što si mi spasio život.- No, baš i nisam život. Ja sam samo

misionar, Božji urar, koji pokušava pomo-ći i tebi i sebi. Na tebi je da uzvjeruješ i pronađeš novi život.

To čudo života ima samo u Božjega urara.

..................................Dragica Zeljko Selak


Marijina šutnja

Tiha noć. U njoj obješen mjesec. Na-rančasti. Sjajna zvijezda iznad njega. Gotovo betlehemski prizor. Sjećam

se noćas tog Djeteta rođenog u trudovima Majke koja je svojim Pristankom zauvijek promijenila lice zemlje. Osjenjena, u bjelini plašta otkanim anđeoskim pozdravom, ušla je u Tajnu da bi je otkrila svakome tko po-vjeruje Bogu koji je Riječ. Utjelovljena Riječ. Što li je mislila te noći dok se opraštala sa

Srcem koje je kucalo ispod Srca? Koliki je bio omjer radosti i gorčine u isto vrijeme? Je li slutila sve ono pogrđivanje što se utisnulo na Njegova sveta ramena da ih pritegne do samoga dna? Dna pakla u koji smo ga strovalili svojim razbojništvima. Mimoišla ju je svaka sućut na tom odru raspetoga Križa.

Prašnjavi sumrak posvuda. Ona mirna. Kakva je bol u kojoj je suvišan svaki jecaj? Kakav okus imaju suze što klize posvećenom Krvlju rasutoj u pijesak? Molitva bezgrešnih bića. Ona koja otkupljuje grijehe svijeta. Ima li zlatnoga kaleža koji bi dostojno primio ovaj Dar? Može li se sabrati Otkup pristignut iz beskraja raja u krpe Torinskoga platna? Ima li cvijeća kojim se dade okititi Božji grob? Jedna Ruža priliči Uskrsnuću. Puna Trnja da bi bila tako lijepa. Uzeta na nebo kako bi nepresušno cvala u blizini Svjetla. Klanjam Ti se, Vječni Oče, u ovoj noći marijanskoga neba. Klanjam Ti se, Sine, Isuse Kriste, u sjaju Marijinih zvijezda. Klanjam Ti se, Bože Duše Sveti, ružarijem Majke Ruže. Tiha noć. Priliči joj tek Marijina šutnja.

........................................Slavica Mustapić

Maslinska gora

Zaspali su tvoji učenici maslinikom starim, pustili Te preši sasvim sama. I danas Jedini bdiješ da nas mrakom

svijeta budiš. Teške su nam oči u tami koja

sjaji svakom utajom Imena tvoga. Nitko da se prene! Jedino je mjesečina ljubila tvoju Svetu krv. Gora prekrivena sivim deblom nadvila se na Te. Zelena, da te vreba smrtnim

Teološki kutak

Maslinska gora

Lovreć-Opanci 19

strahom. Koliko si bio čovjek, a koliko Bog? Nađe li čovjek Boga ili Bog čovjeka? Ima li čovjeka, a da nije od Boga dan? Možda anđeo zna, koji pleo ti je kose, u čemu je tajna Utjelovljenja. Ti ne propadaš. Znojiš se Krvlju svaki dan i posadašnjuješ Žrtvu živu i svetu. Jesmo li stvarni sudionici oltarske zbilje ocijeđene one noći napuštenim Bogom? Može li biti uljavo, a da nije žuljavo? Tko ti danas želi biti sličan? Sunčaju se plodovi zreli i teški. Nima koga da ih bere.

........................................Slavica Mustapić

Poslanica mlakima

Pogledajmo u Gospodina, koljeno prignimo, srcem se prostrimo pred Licem Njegovim. Hvalom zazovimo

Boga svoga, vjekovima neka odzvanja, Gos-podin Bog Sabaot. Sveto je Ime Njegovo i beskrajna Ljubav kojom nas ljubi! Utišajmo misli koje nas odvode od nas samih, koje nas odvode od Boga, jer mi smo Njegovi i sve što jesmo; Njemu pripada. Koliko ogledala je potrebno da uvidimo sav sram kojim ga krunimo u samodostatnosti? Samo On je Izvor, Čist i Jasan, Prvi i Posljednji, stvarna Slika svakoga stvorenja kojemu Da-hom Duha Svetoga, dušu udahnu. Mi smo Hram, zapečaćen Silom što lebdila je nad vodama. Sjetimo se Krštenja u Jordanu i Neba što se Glasom Očevim razmaklo da nam Otkupljenje objavi. U Ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga, Pečat je naš!

Klanjanje Križu na Veliki petak 2013.

Neka se biljezi grijeha rasplinu još da-nas. U predanju Volji Očevoj, u Krvi Sina Jedinorođenog, u Vatri Duha koji je Svet. Odbacimo bremena požudom obavijena,

Teološki kutak

Poslanica mlakima

Lovreć-Opanci20

uđimo s hvalama na vrata Njegova, dok ne bude kasno-nama koji zadržavamo terete zla. Otpustimo još danas dužnicima svojim da dugovi naši ne bi nadrasli milost oprosta.

Pravda je u rukama Kristovim i On će je izvršiti u Dan koji dolazi. Ne tješimo se dobrim djelima jer su zle namjere kojim ih činimo. S Bogom se ne trguje, srušio je On stolove izjelica. Svemogući i Sveznajući Bog.Čujemo li kakav? Sveznajući! Onaj kojemu ništa ne promiče ni u tami kojom skrivamo svoje obraze. Ta, On je Svjetlo koje srca poznaje i bubrege proniče! Nije nam po volji toliko istine jer svojom mjerom nemjerljivo mjerimo. Istina je sva, cjelovita, jedna, nema množine - ona je Isus Krist. Ima li kraja našoj gluhoći kojom odgovaramo na Riječ? Ne proizvoljna, ne od prilike do neprilike, ne ona kojom jezikom vrijeđamo, ne riječ po riječ do blebetanja kojim se nadglasavamo u ogovaranju bližnjih. Božja Riječ, a Bog je Riječ. Bog koji uvijek progovara istom odvažnošću, stalnošću, nepromjenjivošću,

svima nama koji imamo uši da je čujemo! Zvuči nam zastarjelo, neprilagođeno, otrcano, suhoparno, jer naše su riječi značajnije, dublje, razvikanije, ljube ovaj svijet i ovo vrijeme?! A nismo od ovoga svijeta, iako smo u svijetu za koji se grčevito držimo u udobnosti svojih fotelja, boja, dezena, karijera, ambicija i želje da smo poznati. To je sva naša spoznaja. To su naša djeca koju podržavamo u preljubu, kitimo im postelje površnošću svojih vlastitih života, jer to je tako, i mi ne možemo protiv svijeta pa ne mogu ni oni. O, da smo barem vrući ili hladni, jer mlake će Bog ispljunuti iz usta jer mu se gade!

Tko želi vjerovati u takvoga Boga, kaže-mo. Carinici i bludnici koji nas pretekoše u Kraljevstvo nebesko jer nisu licemjerni poput nas. Njima ne treba zapovijed, i na njima će se iskazati Božja Ljubav i Dobrota koju smo mi zatajili u svojoj oholosti. Jer Bog je Onaj koji je oduvijek, koji Jest, i koji će biti uvijeke. Ne treba Mu opravdanje. Ponajmanje rad.......................................................... S.M.

Apostoli u procesiji na Veliki četvrtak 2013.


Godina vjere u našoj župi

Eto, na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 24. studenoga, svečano je završila Godina vjere koju je apostol-

skim pismom „Porta fidei“ – „Vrata vjere“ 11. listopada 2012. svečano otvorio papa Benedikt XVI.

Naslovivši apostolsko pismo „Vratima vjere“, Sveti Otac je želio pokazati da su vrata

vjere ona koja vode u vječni život i koja su otvorena svima koji traže Boga, koji traže i žele jednom ući u Kraljevstvo nebesko. Na to ga je potaknula želja da probudi zaspale kršćane, da prodrma našu vjeru koja je u poplavi zabluda, lažnih blještavih ponuda, izopačenih vredno-ta, iskrivljavanjem istine ozbiljno poljuljana i prijeti da bude istisnuta, ne samo na rub

Proslava Godine vjere u župi 2013.

– po iskrenoj vjeri - vrata Kraljevstva nebeskoga, otvorena su svima

Teološki kutak


Lovreć-Opanci22

društva nego što je još opasnije, iz ljudskih srdaca. Svjedoci smo da se na tome ozbiljno nastoji, da neprijatelji Boga, vjere i Katoličke crkve ne biraju sredstva ni ubojitog oružja da otvoreno i skriveno napadaju, da love u mutnom, nude lažna obećanja i šire kao da je sve dopušteno, kako nema ni moralnih ni ikakvih drugih granica. A što je lakše uloviti nego nestalno i nepoučeno srce slabe i nedovoljne vjere. I to se događa ne samo u suvremenoj i sve raskršćanjenijoj staroj Europi, čija uljudba počiva na kršćanskim temeljima i korijenima, nego i u svijetu. Štoviše, i među nama koji se smatramo vjernicima, ima onih koji su mlaki i slabo poučeni vjernici. Zato

netom završena Godina vjere nije i kraj našeg vjerničkog angažmana. Naprotiv, poticaj je da duhovno obogaćeni njenim plodovima, zauzetije prionemo na njivi Gospodnjoj, da svojim primjerom svijetu pokažemo da mi nismo vjernici na papiru niti kada se negdje treba pokazati, nego da smo istinski, vjerni, zauzeti Kristovi sljedbenici koji svoju vjeru u Njega autentično živimo u svom svakod-nevnom životu, u svojoj obitelji, u sredini u kojoj živimo i radimo.

Zbrajajući na kraju ove godine svoj životni i vjernički saldo, prilika je da se zapitamo što smo mi kao pojedinci i kao župna zajednica dobili od godine vjere.

Mala Gospa, Vepric 2013.

Teološki kutak


Lovreć-Opanci 23

Pođimo od sebe pa pogledajmo koliko smo mi produbili svoju vjeru, koliko smo je bolje upoznali, koliko smo na tome radili, koliko smo postali bolji ljudi i vjernici, koliko smo postali zauzetiji vjernici, koliko smo ljubavi pokazali i dali svojim bližnjima i braći i sestrama u potrebi; koliko je naša molitva bila iskrena, iz srca, svakodnevna zahvalnica Bogu za sva dobra kojim nas je u protekloj godini i uopće u životu obdario. Jesmo li redoviti bili na nedjeljnim misnim slavljima, koliko smo često žudili za Gos-podinom u svetoj euharistiji?! Ako iskreno priznamo sebi da smo napredovali, onda je Godina vjere za nas bila uspješna i trebamo je i dalje živjeti u svakodnevnom životu. A kako je bilo u našoj župi? Jesmo li kao vjernička zajednica učinili korak naprijed? Na župnom je planu naš župnik fra Dinko zajedno s nama dao veliki doprinos vjernič-kom rastu. Nije bilo nedjeljne propovijedi u kojoj nas nije poticao da osobno rastemo u vjeri, čemu su pridonosile naše zajednič-ke pobožnosti, slavljene župnih svetkovina, hodočašća.

Hodočašća su uvijek vidljiv znak vjere i vjerničkog zajedništva. Sjetimo se kako smo kao zajednica pred Gospu od anđela hodočastili u Imotski, gdje smo slavili za-vjetni Dan naše župe, pa na sam blagdan, 2. kolovoza, zajedno s cijelom Gospi vjernoj Imotskom krajinom, koje je Gospa od anđela zaštitnica. Uoči svetkovine Male Gospe, 14. kolovoza, hodočastili smo nebeskoj Majci u svetište u Vepric... I svaka nedjelja i svaki blagdan bili su u znaku slavljenja Godine vjere. Zato vjerujemo da je Godina vjere bila za nas plodonosna, da smo postali, barem malo, bolji ljudi i vjernici i da ćemo

daljnjim zauzimanjem na rastu vjere, ljubavi, opraštanja, molitvom, misnim slavljima i čestim primanjem Tijela Kristova otvoriti si vrata i jednom ući u Kristovo kraljev-stvo. Tȁ, to je naša kršćanska vjera, nada i želja svakog Kristovog vjernika, jednom se zauvijek združiti s Gospodinom.

..............................................Anita Olujić

Gospa

U ovom svijetu nemorala gdje posvud vlada očajanje, zamoli Gospu da te čuva i da ti pruži olakšanje.

Kada se gubiš u magli gustoj a nemaš majčin siguran skut,

potraži je u svojoj duši da te usmjeri na pravi put.

I kad zagaziš duboko u blato milost će njena na tebe sići,

pokaj se iskreno i skrušen budi, pa i kad padneš ona će te dići.

A kad te starost i nemoć stisnu i slutiš da se bliži kraj,

ti sklopi ruke i Gospu zazovi pa će te ona odvest u Raj.

...................................... Joko Milinović


O ubojstvu blaženog Miroslava Bulešića

Proglašenje mučeničke smrti i beatifi-kacija istarskog svećenika Miroslava Bulešića izuzetno je važan događaj za

sve katolike i časne ljude. Na žalost, to je događaj bez presedana po okrutnom zloči-nu nad vrlo mladim čovjekom. Taj zločin protiv vjere od povijesne je važnosti zbog ponovno dokazane zločinačke komunističke ideologije. “Svi zločini iz mržnje prema vjeri su odvratni, ali okolnosti ubojstva vašeg don Miroslava Bulešića su posebno odurne”, na-glasio je kardinal Angelo Amato na samom početku propovijedi prilikom beatifikacije don Miroslava Bulešića u prepunoj pulskoj Areni 28. rujna 2013. godine. Tog je dana još

jednom u svijet odaslana posve jasna poruka o komunističkim zločinima i zločincima u Hrvatskoj, koji su se nad hrvatskim narodom smišljeno i organizirano provodili još cijeli niz godina poslije završetka Drugog svjet-skog rata. O događaju su izvjestili dnevni mediji, mnogi prekratko i bez posebnog osvrta na detalje okrutnog zločina 1947. g. Prešućena je činjenica kako za taj zločin nitko nije kažnjen!

Miroslav Bulešić bio je doista izuzetan i hrabar svećenik znajući da smeta komu-nistima, da ga uhode i traže te da svoje časno poslanje može lako platiti životom. Dok izražavamo kao katolici svoju radost i uvjerenje zbog priznanja što njegov trud nije bio uzaludan, ipak teško je suzdržati tugu i gorčinu što nitko nije odgovarao za taj nečovječni čin njegova ubojstva. No, svjedočanstva o mučeničkoj smrti Mirosla-va Bulešića ukazuju na to kako se, unatoč dugom vremenu komunističke strahovlade i prisilne šutnje, zlodjela tog totalitarnog režima ipak nisu zaboravila. Strašnom smrću svećenika Bulešića istina se slavno uzvisila dugo godina poslije počinjenog zločina.

Blaženi Bulešić rođen je 13. svibnja 1920. u hrvatskoj obitelji u selu Čabru-nići u Istri. Školovao se u sjemeništu u Kopru, studije zvršio u Rimu. Bio je izu-zetno inteligentan, nadaren, sva školovanja završio je u skraćenom vremenu. Bio je župnik, profesor i podravnatelj pazinskog

Teološki kutak


Lovreć-Opanci 25

sjemeništa, što dodatno potvrđuje njegovu zrelost, nadarenost i zauzetost. U trenutku ubojstva imao je svega 27 godina. Svjedok je vremena zločinačkog talijanskog fašističkog terora, koji je harao Istrom poslije Prvog svjetskog rata, sve do kapitulacije Italije 1943. godine. Tada mladi Bulešić uočava svu patnju potlačenog hrvatskog naroda. Najbolji prikaz vremena i okolnosti u kojima je živio svećenik Bulešić svakako je skup dokumenata Fabijana Veraje temeljem kojih se Kongregacija za kauze svetih izjasnila o njegovom mučeništvu. Knjigu svjedočanstava Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik znakoviti lik moderne povijesti Istre u prijevodu na hrvatski jezik izdala je biskupija Porečka i Pulska (Poreč, 2013.) u prigodi beatifika-cije. Mogu se uočiti dokumenti iz kojih je

prepoznatljivo kako se mladi svećenik ne ustručava u teškim okolnostima zauzeti za istinu i pravdu. Značajno je njegovo pi-smo od 16. svibnja 1946., kao odgovor na memorandum nadležnog biskupa Raffaela Radossia, u kojem se Bulešić zauzima za pripadnost Istre Hrvatskoj. U pismu opisuje odnose još iz sjemeništa, pa djelovanje tali-janskog i hrvatskog klera prema narodu Istre, a posebice u vremenima talijanske fašističke okupacije. Bulešić prepoznaje vrlo dobro i sotonsku narav komunizma, no za buduć-nost Istre se zauzima u sklopu Hrvatske jer se opire prisvajanju od Italije. Dokumenti ukazuju da su hrvatski katolički svećenici u Istri bili najveća prepreka talijanskom fašizmu, koji se po svojoj krvavoj represiji ne razlikuje od kasnijeg komunizma. No,

Teološki kutak


Lovreć-Opanci26

nikad nije bila upitna pripadnost Katoličkoj crkvi i papi u Rimu.

U svom osvrtu u Glasu Koncila od 20. listopada 2013. istraživač istine Lojzo Buturac navodi i komunističku laž kojom se Titu godinama pripisivala zasluga za oslobo-đenje Istre, jer partizani nisu niti planirali ni pokušali osloboditi Istru od talijanskih fašista. To su u rujnu 1943. izveli zapadni saveznici. Istra pripala Hrvatskoj, a isklju-čivo je zaslužno istarsko hrvatsko katoličko svećenstvo, organizirano u Zbor svećenika sv. Pavla za Istru. Taj je zbor u Pazinu 12. veljače 1946. donio “Spomenicu hrvatskog svećenstva u Istri” potpisanu po tajniku Miroslavu Bu-lešiću, pa je pretpostaviti da je Bulešić bio i jedan od glavnih sastavljača. To je bio jedino bitni dokument na Mirovnoj konferenciji u Parizu po kome je Istra pripala Hrvatskoj, navodi Lojzo Buturac. A potom su zaslužni istarski svećenici za Istru bili od Titovih

komunista proganjani, zatvarani i ubijani. Tako su 14. kolovoza 1947. ubili Alojzija Kristana, župnika u Golcu, a deset dana kasnije 24. kolovoza, u Lanišću Miroslava Bulešića. To je dokaz kako je Tito ‘plaćao’ onima koji su sve učinili da hrvatsku Istru pripoje Hrvatskoj, piše Buturac.

Poslijeratna ubojstva svećenika bila su unaprijed osmišljena i pripremana po ko-munističkoj hijerarhiji vlasti. Partija nije dopuštala da se mladi naraštaji okupljaju u crkvi i katolički odgajaju jer je komu-nistička ideologija nametala jednoumlje, bezboštvo i nasilje. Svećenici koji su imali uspjeha u okupljanju mladeži, bili su zato na udaru partije. Najprije ih se zastrašivalo, a kasnije i napadalo. Tako su u Istri orga-nizirani neredi prigodom krizme u Tinjanu 19. kolovoza, zatim u Buzetu 23. kolovoza, a prije krizme u Lanišću 24. kolovoza 1947. nasilnici su navijestili kako će “padati krvavo kamenje”. Mještani Lanišća organizirali su se u obranu crkve, krizme i svećenika od napadača. Nasilnici nisu uspjeli uči u crkvu za vrijeme krizme, ali je najgore uslijedilo poslije mise. Napadači su uspjeli provaliti u župnu kuću. Prvi je stradao svećenik Miro-slav Bulešić zatečen na ulazu u župni ured. Zapisnik o autopsiji mrtvog tijela ukazuje da je brutalno izudaran po licu, a zatim je srušen na pod i zaklan s dva udaraca nožem u grlo. Zidovi i podovi bili su puni Miroslavove krvi. Potom je stradao mons. Jakob Ukmar, koji je krizmao djecu. Bio je pretučen do neprepoznatljivosti. Zbog duboke nesvjestice, nasilnicima se činio mrtav. Kasnije, poslije napada, prebačen je u riječku bolnicu i jedva je preživio. Napa-dači nisu uspjeli pronaći skrivenog mjesnog

Teološki kutak


Lovreć-Opanci 27

župnika vlč. Stjepana Ceka i do kraja ispu-niti svoj zločinački naum. Svjedoci koji su vidjeli ubojstvo svećenika Bulešića, vidjeli su i ubojicu Slavka Sankovića, stanovnika susjednog sela Brgudca. Ubojica je izašao iz župne kuće, ostavio za sobom vidljiv krvavi trag i oprao ruke na pojilu za stoku između kuće i crkve. Pritom je ponavljao posljednje svećenikove riječi: “Isuse primi dušu moju” uz svoj gnjusni komentar - “ali sam mu je ja primio”! Po zapovijedi OZNE i partije, iz krvavog Lanišća u Istri, smišljenim i plani-ranim ubojstvom trojice svećenika, trebalo je odaslati zastrašujuću poruku hrvatskom narodu i Katoličkoj crkvi - nema šale s komunističkom partijom, ideologijom i par-tijskim vodstvom. Jubilarne 2000. godine nedaleko Žminja, vjernici Porečke i Pulske

biskupije podigli su spomen-obilježje svjedo-cima i mučenicima vjere u Istri iz vremena komunističkog terora. U kamenu je uklesano 15 imena svećenika i troje sjemeništaraca i bogoslova, ubijenih od 1941. do 1949. od ubojica boljševističko-komunističke partije, samozvanih ‘antifašista’. Tu se nalazi i ime vlč. Miroslava Bulešića.

Smrt svećenika Miroslava Bulešića na-ručeno je partijsko ubojstvo, dvije godine poslije završetka Drugog svjetskog rata. Za-ključuje se to po izjavama izvršitelja i po sudskom procesu iz onog vremena. Dvojica su svećenika ipak preživjela događaj “Krvave krizme” u Lanišću 24. kolovoza 1947.g., no obojica su osuđena u lakrdijskom monti-ranom sudskom procesu, uz još sedmero mještana Lanišća. Vlč. Stjepan Cek, župnik

Teološki kutak


Lovreć-Opanci28

iz Lanišća, dobio je čak 6 godina robije, vjerojatno zato jer je uspio neozlijeđen preživjeti napad. U procesu nije osuđen ubojica, čak po presudi nije ni utvrđen. Kao da nije postojao, iako je zločinac bio poznat. A sudski spis krivičnog postupka br. K-65/47 za ubojstvo svećenika Miro-slava Bulešića, uspostavom Hrvatske države je netragom nestao iz sudskih arhiva. Vlč. Ivan Grah, koji je prikupljao podatke za beatifikaciju Miroslava Bulešića, razgova-rao je 1993. godine s Ivanom Motikom, predsjednikom ondašnjeg sudskog vijeća, kako bi utvrdio činjenice tog zločina i su-đenja. Motika je iznio svoje opravdanje za montirano suđenje: “Ali što vi znate kako se tada sudilo! - Ili onako, ili metak u potiljak!” Tako je partijski ratni doušnik Ivan Motika, kao predsjednik suda i kao ‘antifašist’ koji je nagrađen vilom u Rovinju, opravdavao svoju savjest 1993. g. Motika je potvrdio da je iza istrage i poratnih procesa stajala OZNA, ondašnja revolucionarna tajna po-licija. No to se može zaključiti i iz drugih povijesnih izvora. Primjerice, 29. kolovoza 1947. ‘objašnjenje’ u Vjesniku dao je on-dašnji vođa partije u Hrvatskoj Vladimir Bakarić. Taj je zločin izokrenuo u krivnju

za krvave zločine na teret Katoličke crkve. A partija je zabranila ubijenog svećenika Miroslava Bulešića pokopati u rodnoj župi Svetvinčentu. Mučenik je tako pokopan daleko od rodne kuće u Lanišću. Partija je odredila na dan sprovoda 26. kolovoza 1947. da se vlakovi u Istri ne zaustavljaju na postajama od Pule do Lupoglava. Time su osujećeni svi oni koji su željeli doći na sprovod svećeniku Bulešiću. Danas je njegov grob u župnoj crkvi Navještenja Marijina u Svetvinčentu. Iza oltara crkve izloženi su talar, jastuk i zidna žbuka s tragovima krvi mučenika. A u Lanišću u župnoj kući na sličan način uređena je spomen-soba s relikvijama krvi mučenika i povijesnim fotografijama.

Svećenik Miroslav Bulešić, iako mlad 27 godina, bio je potpuno svjestan i zreo svih teških ratnih i poratnih okolnosti u svojoj rodnoj Istri. U pulskoj Areni, 66 godina kasnije, njegov devet godina mlađi brat Josip prinio je pokaznicu krvi brata Miroslava na oltar, kako bi njegova žrtva svijetlila hrvatskom narodu kao neizbrisivi putokaz u budućnosti. Vjera, ljubav i istina - živjet će vječno u sjećanju na blaženog Mirosla-va Bulešića u cijelom hrvatskom narodu. Komunistički poslijeratni ubojice i njihovi krvavi zločini ne mogu se ničim opravdati. Dok ta istina posve ne ispuni svijest poli-tičara, dok se ponižene žrtve komunizma dostojno ne uzvise, dok se komunistički zločini oštro ne osude, dok se slijednici komunističke ideologije ne pokaju ili ne maknu s političke scene, nema budućnosti u blagostanju za Hrvatsku.

........................................ Damir Borovčak


Moj povratak svom ognjištu

Završila sam period aktivnog poslov-nog života i htjela sam naći spokoj i mir u laganijem ritmu života, u

selu sa svojima.Cijelo vrijeme hoću nešto napisati za

lovrećki župni list i sve što naumim – ra-čunam svit bi mi se rugao, a želja je sve više rasla. Nisam željela nešto posebno, nego jednostavno, a za mene opet visoko do neba. A to je vjera – Božja blizina i poniznost. Žrtva, svakdanji križevi i pokora.

Pa mislim što ću, što ću… ovo ću, ono ću jer moj život ne bi stao u pet romana da počnem od početka pisati. Možda ih ne bi nitko osim dragog Boga razumio! Radeći i ne izbjegavajući bilo koji posao, u vrtu vrtla-rica, u drvima drvarica, u crkvi vjernica, na putovanju putnica… našla svoj mir u svojoj sredini. Odabirom novog Pape, prelomila mi se dilema. Iako mi je u mislima ta tema i bila protkana, ali kako početi? O poniznosti, svecima zemaljskim i onima koji ne postoje na zemlji, ali ja bih kazala da su prebivali kratko u prolazu i došli do velikih vrata, ali i prošli, čemu trebamo svi težiti. U misli mi nadošla misao iz naše crkve Sv. Duha. Vjerujem da me je već tada nadahnuo Duh Sveti odabirom što pisati. Ja tražim i volim kvalitetu pa bila ona kod djeteta, čovjeka, prijatelja, cvijeća… Čim dođe nešto što ljudima nije poznato, kritiziraju. Kako objasniti ovu svoju nutrinu, svoje osjećaje, koji ne postoje u rječniku, kako je promašaj ne biti uljudben jer nismo kršćani, a ono je dalo pismo, kulturu i obuzdanost, a baca se lako pod noge i sve s tim darovano od starijih generacija i od baš tih zemaljskih svetaca koji su prebivali kratko u prolazu.

Evo, duša me sad ponese pa će se poslužiti postojanim riječima. Svaki čovjek ima osobine koje treba usavršavati. Kad je pitanje rasta u vjeru, ne trudimo se koliko se koliko za neke egzistencijalne stvari pa tako možda i nepro-mišljeno dovodimo u pitanje općedruštvene vrijednosti. Često idemo lakšim i prostranim putevima, a prioritetniji su uski, njih se slabije vidi, a bliješte od svjetlosti.

Gospodin je svjetlo! Zar nije lakše hodati u prisuću Gospodina pa obavljati spontano svoju vjeru i doživljavati blagoslov svakog čovjeka u blizini, i dalje?! A kad svoju vjeru gradimo na kamenu u uskoj ulici, ne boj-mo se, nećemo se zaustaviti. Taj će kamen početi govoriti, osjećati jer i on ima dušu. Uvjerena sam da u duši božanski kôd svi mi nosimo u sebi, a nismo ni svjesni dok ne dopustimo da se probudi i onda kao takvi možemo djelovati i buditi u ljudima ono što je Božje i naš život neće biti promašen.

Dopustimo Isusu da dođe k nama sva-kodnevnom molitvom i tad ćemo imati najjaču banku – Božju banku s milostima. Ona će nam dozirati u glavi slavu i novac. Nećemo propuštati okupljanje obiteljskog ručka jer je stol kao takav drugi oltar. Nadam se da ćemo svi skupa rasti na putu vjere i da ćemo svaki dan iz dobroga rasti u bolje.

Ja se uzdam u Božju milost da će ovo moje razmišljanje biti barem jedna stepe-nica koja približava Bogu, da mi čitatelji prepoznamo taj pravi tekst na pravi način po njegovoj svjetlosti, pa makar i zadnji trenutak ovog života, bez obzira što imamo puno prilika za čitati........................................................... A.F.

Iz naše župe Lovreć-Opanci30

Iz naše župe

Sveti Nikola tradicionalno svečano proslavljen

Blagdan Sv. Nikole biskupa, 6. prosinca, u našoj se župi Lovreć–Opanci od starine svečano slavi. Iako je početak

prosinca i vrijeme je već pomalo snjegovito i ledeno, naše župljane to nije prošlog blag-dana omelo da u velikom broju sudjeluju u prijepodnevnoj procesiji i misi koju je u župnoj crkvi Duha Svetoga predvodio vlč. Luka Vrljičak, pedagog Nadbiskupske gimnazije u Splitu, uz našeg župnika fra Dinka. Pjevalo se uz predvođenje našeg župnog zbora koji već više godina uspješno vodi profesorica glazbe Renata Kolovrat, zajednički molilo, homilija je bila u znaku svetog biskupa zaštitnika siromaha, a mnogi su se vjernici prije i nakon mise okupljali

oko njegova kipa zahvaljivajući za uslišanja i proseći zagovor za svoje potrebe.

Poslije mise sv. Nikola je podijelio darove djeci Osovne škole, što je bilo veliko veselje uz graju, a za što se uvijek pobrine općina i župnik koji daruju slatkiše i drugo za darove. Tako je tradicija nikolinjskog darivanja u našoj župi već duga, na radost djece, a i na zadovoljstvo roditelja, kojima je, mnogima, u ovim teškim gospodarskim prilikama veliko olakšanje što ne moraju iz ionako tankog obiteljskog džepa vaditi još i za nikolinjske darove. Jer tu je i Božić koji je također blagdan darivanja. Po-najprije ljubavi, a onda – svakome je drago dobiti barem sitnicu.

....................................... Marija Šimundić

Iz naše župeLovreć-Opanci 31

Hodočašće sv. Vlahu u Dubrovnik

Molitva s odriješenjem kod spomen-obilježja u Trstenom Imoćanima palima za domovinu

Na blagdan Sv. Vlaha (3. veljače), biskupa i mučenika, nebeskog za-štitnika grada Dubrovnika i Dubro-

vačke biskupije, po već ustaljenom običaju župa je hodočastila parcu u Dubrovnik. Kako je bila subota, u hodočašću smo bili i brojniji negoli da je bio radni dan.

Nakon dolaska u Dubrovnik navratili smo k dubrovačkim franjevcima u samostan Male braće Zadarske provincije sv. Jeronima gdje nas je lijepo primio gvardijan i naš mještanin fra Stipe Nosić te ugostio kao i svake godine. Nakon okrjepe Stradunom uputili smo se u crkvu sv. Vlaha a zatim u

katedralu u kojoj je bila sv. misa. Iza mise sudjelovali smo u procesiji.

Nakon završetka obreda krenuli smo svojim kućama navrativši po običaju do spomen-obilježja palim hrvatskim vitezovima u Trstenu koje je, Imoćanima palima za Domovinu, podigao Zavičajni klub Imoćana u Dubrovniku. Tu smo zapalili svijeće te se u molitvi sjetili njihove žrtve, a župnik fra Dinko podijelio je odrješenje za pokojne.

I ovo je hodočašće bilo u sklopu pro-slave Godine vjere i našega rasta u vjeri i župnom zajedništvu.

......................................... Slavica Bekavac

Naši hodočasnici u Dubrovniku 2013.


Proslava Bl. Alojzija Stepinca

Župljani župe Lovreć-Opanci i ove godine svačano su proslavili blag-dan Bl. Alojzija Stepinca, biskupa

i mučenika. Svetu misu je predslavio naš župnik fra Dinko Bošnjak. Dan kada se slavi blagdan Alojzija Stepinca velikana naše vjerske i nacionalne povijesti je 10. veljače. U našoj župi Sv. Duha blagdan Stepinčevo svečano je počelo 2006. godine kada je Crkvi darovan posvetni barjak s likom Blaženika. Također, dvije godine poslije, u crkvu je darovan kip blaženog Alojzija Stepinca da svi možemo moliti i tražiti zagovor u svojim potrebama. Blaženi Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. godine u mjestu Brezarić kraj Krašića, a umro je 10. veljače 1960. godine u Krašiću. Proglašen je slugom Bož-jim 9. listopada 1981. godine. Blaženim je proglašen 3. listopada 1998. god. u Mariji Bistrici. Blaženi Alojzije Stepinac zaštitnik je progonjenih, zatvorenika i bolesnika. Djetinjstvo je preoveo u rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama i bio ranjen i zatvoren. Iz rata se vratio kući s činom potporučnika. Nakon studija u Rimu zaređen je za svećenika 1930. godine. Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjed-nik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, karitas, i pobožnost prema Djevici Mariji. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao

je progonjene i patnike. Prosvjedovao je protiv progona Židova. 1943. god. ispred zagrebačke katedrale osudio je ubijanje ne-vinih, otimanje, palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast odbio je odvojenje Katoličke crkve u Hrvatskoj od Vatikana. Osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina je proveo u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. god. do svoje smrti 10. veljače 1960. god. pro-veo je u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši

Iz naše župe

Proslava Bl. Alojzija Stepinca

Lovreć-Opanci 33

svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnim stranicama dnev-nih novina širom svijeta, a misa zadušnica služila se i u Rimu, New Yorku, Chicagu i u drugim svjetskim gradovima. Potopan je u kripti zagrebačke katedrale u prisutnosti vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. god. u Mariji Bistrici. Blaženi Alojzije Stepinac je uistinu bio uvijek predan u volju Božju i spremno je opraštao svojim mučiteljima. Bio je svje-dok da se ljubavlju može pobijediti mržnja. Nosio je svoj križ s mirnim dostojanstvom moleći za one koji su mu taj križ stavili na ramena i tako bio dostojan učenik našeg velikog učitelja nasljedujući ga i u ljubavi prema nepriteljima. Neprijatelj će proći, a Isus će ostati vječno.

.............................................. Ivan Batinić

Stepinčeva molitva Gospi za Hrvatsku

Zdravo, presveta Djevice i Majko Božja Marijo, moćna za-štitnice naše domovine Hrvatske! Premda nevrijedni da ti služimo, ipak uzdajući se u ljubav i divnu blagost Tvoju, izabiremo Te danas pred cijelim dvorom nebeskim za Gospodaricu, odvjetnicu i majku svoju i cijelog našeg naroda te čvrsto odlučujemo da ćemo Ti drage volje i vjerno služiti.

Molimo te usrdno da nam svima uz prijestolje Božanskoga Sina isprosiš milost i milosrđe, spasenje i blagoslov, pomoć i zaštitu u svim pogibeljima i nevoljama. Ti si kraljica i majka milosrđa, pomoć-nica kršćana i tješiteljica žalosnih. Zato ti iskazujemo svoje djetinje pouzdanje kako Ti je naš narod vazda kroz vjekove iskazivao. Tvojoj majčinskoj zaštiti prepo-ručujemo svoje duhovne i svjetovne po-glavare, cijelu našu domovinu i cijeli naš narod u ovim teškim vremenima kušnja. Izmoli nam svima vjernost u katoličkoj vjeri da u krilu svete Crkve provodimo dane u miru i bez straha, u blagostanju i poštenju i tako zavrijedimo doći jed-nom do vječnog života da slavimo ondje Trojedinog Boga uvijeke. Amen

..................... kardinal Alojzije Stepinac


HABEMUS PAPAM! Novi papa Franjo

F ranjo, isusovac i argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio, novi je papa, objavio je u srijedu navečer 13. ožuj-

ka kratko s balkona bazilike svetog Petra kardinal protođakon, Francuz Jean-Louis Tauran, čuvenom izrekom „Habemus Pa-pam“ (Imamo papu).

Oko 40 000 vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra popratilo je izreku uzvicima „Ži-vio Papa“, a u očekivanju objave imena novoga pape vjernici su u potpunosti ispunili trg.

Argentinski kardinal prvi je latinoa-merički papa, ali i prvi iz redova isusovaca.

Ukupno 115 kardinala izabralo je na-sljednika Benedikta XVI. i 266. papu u povijesti Katoličke crkve dvotrećinskom potporom, odnosno, u ovom slučaju, s naj-manje 77 glasova. Nakon što je prihvatio

izbor, novi poglavar Katoličke crkve je upitan kojim će se imenom zvati, a nedugo potom je otišao u »sobu suza«, malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjenuo u papinsku reverendu i pripremio se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra.

Novi se rimski biskup, s crvenom mo-cetom na sebi i papinskim palijem preko ramena, potom predstavio i podijelio svoj prvi blagoslov Urbi et orbi i u tom je tre-nutku počeo novi pontifikat.

Izbor novog pape popraćen je zvonja-vom crkvenih zvona i u Hrvatskoj.

U 20. stoljeću bilo je osam konklava, a trajale su od dva dana 1939. i 1978., do pet dana 1922. Prosječan broj glasovanja potrebnih da se izabere papa bio je osam. Konklava na kojoj je 19. travnja 2005. iza-bran kardinal Ratzinger počela je dan ranije.

Papa Franjo izabran je u petom glasovanju.

...................................................Ž. Čavrlj


Cvjetnica – nedjelja Muke Gospodnje

Cvjetnicom, nedjeljom Muke Gospod-nje, Katolička crkva ulazi u Veliki tjedan, vrhunac korizmenog vremena

u kojem se posebno sjećamo Isusove muke, smrti i uskrsnuća.

U našoj župi u nedjelju 24. ožujka veliki broj vjernika sudjelovao je na obredima koji su započeli kod Maslinskog vrta ispred stare crkve na groblju. Nakon blagoslova masli-novih graničica u ophodu smo se zaputili prema župnoj ckrvi kroz centar Lovreća, crkvi gdje je bilo svečano i lijepo. Poseban doživljaj bila je pjevana Muka koja je ove godine bila po sv. Luki, a otpjevao ju je Željko Čavrlj praćen zborom i njegovim pojedinim članovima po ulogama.

Poslije sv. mise mnogi su posjetili gro-bove svojih najmilijih i ostavili grančicu blagoslova. Druge smo ponijeli da maslinove

grančice donesu mir u naše obitelji i budu znakom blagoslova za kuće i usjeve.

....................................... Marija Petričević

Blagoslov maslinovih grančica 2013.

Veliki četvrtakŽivot naše duše i osobni spas

U našoj župi Lovreć-Opanci, u crkvi Sv. Duha u poslijepodnevnim satima na svečan se način slavilo euharistijsko

slavlje koje se naziva misa večere Gospodnje. Svetu misu je predvodio naš župnik fra Dinko Bošnjak koji je oprao noge dvanaestorici apostola izabranih župljana, isto kao što

je to Isus Krist učinio svojim apostolima. Prepoznatljiva gesta pranja nogu tijekom euharistijskog slavlja u misi Gospodnje večere tako je shvatljiva i govorljiva u svojoj snazi, poniznosti i vjeri. U njoj je moguće vidjeti srž kršćanske vjere i suobličenosti Isusu Kristu, do te mjere da ju se može promatrati kao

Iz naše župe

Veliki četvrtak

Lovreć-Opanci36

navještaj otajstva Euharistije. Euharistiju toga dana slavimo spominjući se svega što je Isus za nas učinio, za nas je živio, umro i uskrsnuo. Veliki četvrtak je dan spomena na Isusovu Posljednju večeru koju je prije muke proslavio sa svojim učenicima te im ostavio jedan veliki dar Euharistiju, tj. sv. misu i sv. pričest. Cijela je misa čin hvale, slave i klanjanja Bogu. Stoga dopustimo da nas

svaki put kada slavimo svetu misu obuzme ljubav Kristova. Važno je i posjetiti se na sve zasluge Njegova života, muke, smrti i uskrsnuća. U Kristu je nebeski Otac zagrlio svijet i ljubi ga. Svakom svetom misom, tim veličanstvenim svemoćnim darom, Bog ponovno s ljubavlju grli i voli sve nas koji ga slavimo i dijeli nam svoje velike milosti. Po Mariji, Majci euharistije, koja je uzrok naše radosti, možemo otkriti da nigdje na zemlji nismo više dobrodošli, nigdje više ljubljeni do kod Isusa koji živi i istinski je prisutan u Presvetom sakramentu. Nakon Svete pričesti naš župnik fra Dinko u svečanoj procesiji prenio je Presveti oltarski sakrament na pokrajnji oltar kao simbol Isusovog uhi-ćenja i odvođenja. Nastavljeno je klanjanje pred Presvetim uz pjevanje Gospina plača koji nikog nije ostavio ravnodušnim. Kao i svake godine naš župnik fra Dinko priredio je svečanu večeru za apostole.

.................................................. I. Batinić

Ovogodišnji apostoli na Veliki četvrtak


Veliki petak Dan muke i smrti Isusove

Isuse, sjeti me se kada dođeš u svoje kraljevstvo! On mu odvrati: „Zaista, kažem ti, danas ćeš sa mnom biti u raju!“ Lk 23,42-43

Ispred križa na Letaruši okupio se vjerni lovrećki puk zajedno s našim župnikom fra Dinkom Bošnjakom. Oko 10 sati

započela je svečana procesija uz molitvu i nošenje križa, a od Maslinskog vrta molila se pobožnost križnog puta do zavjetnog Križa na Gradini. Tijekom cijele procesije naši vjernici su se razmjenjivali nositi križ. Uz molitvu procesija je išla prema crkvi svetog Ivana koja opet ide pokraj naših sela pa sve do crkve svetog Ante gdje započinje Gospin plač. Došavši u našu župnu crkvu Svetog Duha, nastavlja se svečani obred koji predvodi naš svećenik fra Dinko zajedno s

mladima uz pratnju našeg zbora. Na Veliki petak nema svete mise te se obilježava sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu. Obred se sastoji od tri dijela: bogoslužje riječi, klanjanje i ljubljenje križa i sveta pričest. Liturgija Velikog petka prožeta je temom mučeništva koja prethodi slavnoj pobjedi.

Obred na Veliki petak smatra se naj-svečanijim u cijeloj liturgijskoj godini. Taj događaj nam pokazuje patnju koju je Isus Krist podnio umjesto nas. Naši grijesi i naše krivnje razlog su njegovog odlaska u smrt, naša je bijeda koju je On podnio. Stoga je Njegov Veliki petak i naš Veliki petak. On je

Iz naše župe

Veliki petak Dan muke i smrti Isusove

Lovreć-Opanci38

otrpio što smo mi svojim grijesima prouzročili i što bismo bili zavrijedili-SMRT, plaću za grijeh, dakle krajnju napuštenost od Boga. Pod teretom grijeha svih ljudi Isus Krist je u svojoj uri smrti osjetio koliko je teško biti odvojen od Boga. Tako nam je razumljiv i njegov poklik: „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ (Mk 15,34). Pjevanje muke pjevao je Željko Čavrlj, a ostale uloge pjevački zbor, Isusove riječi pjevao je naš župnik fra Dinko te cijeli puk. Nakon Muke Gospodnje slijedilo je otkrivanje i ljubljenje Križa.

Veliki petak ne može ne ganuti kršća-nina. Kristova žrtva na križu je manifesta-cija Božje dobrote prema malom čovjeku. Primio je na sebe križ kako bi pokazao dubinu ljubavi Božje. Obred Velikog petka završio je svetom pričešću vjernog puka. Nakon što su se u tišini razišli, vjernici čekaju uskrsnuće.

Veliki petak treba nam biti upozorenje da se nikada ne udaljimo od Gospodina.

..........................................................I. B.

Velika subotaNa Veliku subotu sjećamo se Isusova boravka u grobu.

U našoj župi imali smo obrede u 20 h.Obrede na Veliku subotu pred-

vodio je fra Dnko, a sastoje se od

četiri dijela. Prvi je Služba svjetla u kojem se posebno ističe blagoslov ognja i vazmenog hvalospjeva uskrsnoj svijeći. Drugi dio jest

Iz naše župe

Velika subota

Lovreć-Opanci 39

Služba riječi u kojoj smo čitali četiri čitanja i četiri psalma, otpjevali Slava Bogu na visini te još jedno čitanje, aleluju, evanđelje. Treći dio jest Krsna služba koja se sastoji od bla-goslova vode, obnove krsnih obećanja, dok je četvrti i zadnji dio Euharistijska služba

koja je redovita na svakoj svetoj misi. Nakon mise podijeljen je blagoslov uskrsnih jela.

Sve ove dijelove u crkvi prikladnim pjesmama pratio je naš i župni zbor.

.................................................. Stefani B.

Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen na Nikolićima

Blagdan Sv. Ivana Krstitelja svečano smo proslavili u prvu nedjelju na-kon njegova blagdana (24. lipnja) u

istoimenoj crkvi na Nikolićima, koji ga od starine časte i slave kao nebeskog zaštitnika svoga sela i naslovnika novije filijalne crkve.

Proslava je počela velikom prijepod-nevnom procesijom po sunčanom i toplom lipanjskom danu, u kojoj su muževi ponijeli svečev kip oko crkve i po selu uz molitvene zazive i pjesme. Uz domaći Božji puk u procesiji i svečanoj misi sudjelovala je gotovo i sva župna zajednica Lovreć–Opanci. Misu je pjesmom uzveličao lovrećki crkveni zbor pod ravnanjem prof. Kolovrat, a u prepu-noj crkvi u koju svi nisu ni stali, nego je većina vjerničkog puka ostala vani, misu je predslavio naš župnik fra Dinko. U vrlo lijepoj i poučnoj propovijedi oslikao je lik tog posljednjeg starozavjetnog proroka, sv. Ivana Krstitelja, Isusova rođaka i preteče. Kazao je da većinu podataka o Ivanu Kr-stitelju dobivamo iz evanđelja, a njegova osoba do danas je ostala tajnovita i ne do kraja razjašnjena. Prema Novom zavjetu

njegovi roditelji Zaharija i Elizabeta dugo nisu mogli imati djece i kada im se rodio sin, zavladala je velika radost. Rodbina i prijatelji htjeli su da se dječak zove Zaharija po ocu, ali s tim se nije složila Elizabeta. Rekla je da će se zvati Ivan što znači „Gospodin je milostiv“ (heb. Johanan), s čime se, nakon

Iz naše župe

Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen na Nikolićima

Lovreć-Opanci40

što je progovorio, složio i Zaharija te, kada mu se vratio govor, počeo je hvaliti Boga i slaviti ga zbog njegove dobrote: „I ti ćeš biti poseban. Ići ćeš pred Božjim izabranikom. Nosit ćeš poruku Božje ljubavi i opraštanja njegovu narodu. Između ostaloga je kazao da se sv. Ivan Krstitelj jako štuje u kršćan-skom svijetu, pa su i u nas, u hrvatskom

puku, mnoge crkve i kapelice posvećene Ivanu Krstitelju.

I u nas u Nikolićima filijalna crkva nosi njegovo ime, na što smo vrlo ponosni, jer su u čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute i mnoge velike crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu i papinske katedrale.

.....................................................Ante N.

Provincijski susret ministranata

U subotu 1. lipnja 2013. godine u Otoku i Sinju održan je provincijski susret ministranata u organizaciji

Provincijskog vijeća za duhovna zvanja na čijem je čelu fra Jure Hrgović. Na susretu je sudjelovalo 510 ministranta iz 40 župa, a iz naše župe 8. Uz ministrante su na susretu sudjelovali franjevački bogoslovi iz Splita i sjemeništarci iz Sinja.

Na susret smo krenuli autobusom u 8.30 sati, a u Otok stigli malo prije 10.00 sati

kada je započelo euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Jure Hrgović, pročelnik Vijeća za duhovna zvanja i magistar bogoslova. U koncelebraciji je bilo 20 svećenika, dok su ostali svećenici bili u crkvi s ministrantima.

Nakon euharistijskog slavlja bilo je pred-stavljanje i to najprije sjemeništa, zatim no-vicijata i bogoslovije. Potom su predstavnici ministranata iz svake župe predstavili svoju ministrantsku zajednicu. Našu zajednicu je predstavio Bože Mustapić, predsjednik

Iz naše župe

Provincijski susret ministranata

Lovreć-Opanci 41

ministranata cijele župe, koja trenutno broji 15 ministranta.

Na kraju tog dijela programa svim pri-sutnima riječi pozdrava uputio je provincijal fra Joško Kodžoman.

Nakon zajedničkog fotografiranja ispred crkve uslijedio je ručak za sve sudionike susreta.

Program je, zbog kiše, nastavljen u sport-skoj dvorani u Sinju. Upravo taj premještaj susreta promijenio je i raspored programa.

Umjesto predviđenih igara bez granica, odr-žan je turnir u nogometu. U prvom krugu natjecanja sudjelovalo je 28 ekipa u kojem su bili i naši ministranti.

Pročelnik Vijeća fra Jure Hrgović najbo-ljim ekipama je podijelio medalje za uspjeh u natjecanju i sudjelovanje. Te medalje do-bismo i mi.

....................................... Marijan Bekavac

Svečano proslavljen blagdan Sv. Ante

Kao i u svim franjevačkim župama i u našoj se blagdan sveca svega svijeta Sv. Ante najsvečanije slavi.

Na sam blagdan, 13. lipnja, lijepo i sunčano jutro bilo je prava prilika za svečanu proslavu koja je počela procesijom kod stare

Iz naše župe

Svečano proslavljen blagdan Sv. Ante

Lovreć-Opanci42

župne kuće u Opancima s kipom Sveca, kako ga Talijani zovu – Santo. Tu je slavljena prva misa u 9 sati. Predvodio ju je naš župnik fra Dinko, a u prepunu raspjevanu crkvu mnoš-tvo Antinih štovatelja nije ni stalo, nego su ispunili prostrano dvorište ispred i oko crkve.

Svečana služba Božja s blagoslovom djece i ljiljana, također starim franjevačkim običajem, u kojoj je sudjelovao još brojniji puk, slavljena je pred večer u 18 sati.

.......................................................... A.Š.

Svečana proslava Duhova s krizmom u župi Lovreć-

Opanci

Duhove, liturgijsku i našu župnu svetkovinu, svečano smo proslavili u nedjelju 19. svibnja. Za ovaj veliki

blagdan župnog zaštitnika naše stare župe Lovreć-Opanci pripravljali smo se devetnicom.

Na samu svetkovinu Duhova, zvanu i Pede-setnica, jer se slavi pedeset dana po Isusovu uskrsnuću, svečana služba Božja bila je u 10,30 sati. Počela je procesijom u kojoj su krizmanici nosili sliku Silaska Duha Svetoga na apostole

Proslava Duhova 2013.

Iz naše župe

Svečana proslava Duhova s krizmom u župi Lovreć-Opanci

Lovreć-Opanci 43

Vijesti iz Društva Lovrećana Zagreb

Dragi čitatelji župnog lista Lovreć-Opanci, koji ćete, evo već po peti put, imati u rukama. To je ipak

jedna lijepa obljetnica. Čestitam župniku

fra Dinku Bošnjaku i suradnicima koji ustrajavaju na redovitosti izlaska i vrlo kva-litetnim prilozima za vjernike u župi i one koje je životni put odveo u druga mjesta po

Sjećanje na lovrećke i opančanske korijene uz čašicu razgovora

okupljene oko Marije, Majke Isusove. Krizmu trinaestorici učenika i učenica drugog razreda srednje škole podijelio je mons. Pave Banić, makarski župnik i makarski katedralni dekan.

U svečanom euharistijskom slavlju susla-vili su naš župnik fra Dinko, mr. fra Marko

Babić, duhovnik bogoslova, i fra Kruno Bekavac iz samostana Gospe od zdravlja u Splitu, a pjesmom ga je uzveličao župni zbor pod ravnanjem profesorice glazbe Renate Kolovrat.

.........................................Marina Bošnjak

Iz naše župe


Lovreć-Opanci44

Hrvatskoj, u države Europe, ali na druge kontinente. Meni je, u ime nas doseljenih u Zagreb, reći nešto o našoj djelatnosti tijekom protekle godine. Već sam u jubilarnom 50. broju glasnika Društva Lovrećana Lovreć od 9. lipnja 2013. nešto napisao o našoj djelatnosti, prigodom našega godišnjeg su-sreta u crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu sa župnikom i predstavnicima sela. No, kako naš glasnik nije dostupan mnogim čitatelji-ma župnog lista, ponovit ću u ovom zapisu neke podatke.

Ovogodišnji susret sa župnikom i pred-stavnicma sela Lovreća i Opanaka bio je devetnaesti (19.) po redu. Dakle, godina 2014. u koju ćemo domalo ući, bit će jedna okrugla godišnjica koju bismo trebali malo svečanije proslaviti.

Ne će biti suviška da ponovim neke podatke koje ste mogli pročitati i u prošlo-godišnjem broju župnoga lista, ali ih ovdje želim i nadopuniti. Pišući o predstavljanju knjige pjesama Joke Milinovića U pratnji svoje sjene, propustio sam navesti da je uz dramsku umjetnicu Mariju Sekelez nje-gove pjesme čitala i naša dr. sc. Tomislava Bošnjak udana Botica.

Kako možemo pročitati na portalima, u listopadu je 2012. za načelnika Policijske postaje u Sesvetama imenovan naš Evelin Mustapić. Čestitamo!

U siječnju 2013. predstavljen je župni list Lovreć-Opanci u Dvorani crkve Gospe Lurdske u Zagrebu. List je predstavio župnik fra Dinko Bošnjak i Ivan Bekavac Basić.

Početkom studenoga 2012. pojavila se i knjiga našega Ivana Ikice Čaljkušića Ši-make Priče Ante Grgina, ilustrirana slikama našega akademskoga kipara Krune Bošnjaka

koji je velikodušno ustupio svoje crteže za ilustraciju knjige. Knjiga je predstavljena 20. veljače 2013. godine u prostoru Pa-neuropske unije u Zagrebu, a o knjizi su govorili: predsjednik Paneuropske unije za Hrvatsku prof. dr. sc. Pavo Barišić, knji-ževnica i književna kritičarka prof. Nevenka Nekić i urednik Ivan Bekavac Basić, a na kraju se slušateljstvu obratio i sam autor te je još uz gusle otpjevao dio jedne pjesme iz svoje knjige. Predstavljanje je uveličala Klapa studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu „Slavić“, zatim Milka Gojčeta, sopranistica, uz glasovirnu pratnju Zvonka Smojvera otpjevala je kompoziciju Ivana pl. Zajca „Domovini s Ljubavi“, da bi na kraju stvorili dojam zavičajnog ugođaja, gangu su pjevali Ivan Bekavac (Ivica Biberov) i žena mu Anđa.

U srijedu 22. svibnja s početkom u 19,30 sati u dvorani crkve Sveta Mati slobode predstavljena je knjiga dr. Ivana Petričevića Biokovo s mora suncem obasjano. O knjizi su govorili dr. sc. Nedjeljko Mihanović, mr. sc. Branislava Zaradić, Ivanova mlađa sestra, urednik prof. Ivan Branko Šamija i Ivan Bekavac Basić u ime izdavača Društva Lovrećana Zagreb.

Godišnji susret s predstavnicima sela bio je u nedjelju 9. lipnja 2013. Domaćini susreta bili su Mustapići. Svu brigu, a koja nije mala, preuzela je naša prof. Stanka Mustapić, koja je i tajnica Društva. Tu su materijalno sudjelovali prof. Stanka, Evelin i Marijan Mustapić, dr. Ante Ćorušić i ostali Mustapići koji žive u Zagrebu.

Za sve akcije također su svojim radom zaslužni gospodin Tomislav Nikolić, do-predsjednik Društva, i Joko Milinović, član

Iz naše župe


Lovreć-Opanci 45

Upravnoga odbora, te urednik Lovrećkoga libra Ivan Branko Šamija.

Očekivali smo ove godine da će jubilarni 15. broj Lovrećkoga libra izići za naš susret u lipnju, ali su okolnosti, posebno materijalne, to odgodile te očekuemo da će izići tijekom prosinca 2013. i tom će prigodom biti i Go-dišnja izborna skupština Društva Lovrećana Zagreb. Kako je naše Društvo pokrenulo i Dane prof. Mate Šimundića, očekivali smo da ćemo održati ritam održavanja Dana, ali isto mnoge okolnosti, a prvenstveno ma-terijalne, to su usporile. No, kako je ova 2013. i 85. godišnjica Matina rođenja i 15. godišnjica smrti, održat ćemo Treće Dane između Božića i Nove godine, u petak i subotu 27. i 28. prosinca 2013. Pozivam sve mještane i prijatelje Mate Šimundića

da svojim posjetom uzveličaju taj susret. Održat će se nekoliko referata i predstaviti knjiga Slovenska čitanka u kojoj su Matini prijevodi slovenskih autora.

Iako ćete pročitati u školskom prilogu o djelovanju OŠ S.S. Kranjčevića više po-dataka, mi ćemo ovdje spomenuti nekoliko stvari koje su značajne za Društvo Lovrećana Zagreb. S osjećajem tuge moramo reći da je naš član i suradnik, ravnatelj OŠ S. S. Kranjčevića Marijan Sekelez, preminuo 25. travnja 2013., pokopan na mjesnom groblju na Lovreću 27. travnja, a ispratilo ga je veliko mnoštvo mještana, učenika s roditeljima te velik broj prijatelja iz okolnih i udaljenih mjesta diljem domovine.

Drugo što želim naglasiti, a u vezi je s djelatnošću našega Društva, jesu umirovljenja

Iseljeni Lovrećani i Opančani na misi u crkvi Gospe Lurdske Zagreb

Iz naše župe


Lovreć-Opanci46

dviju naših učiteljica koje su svojim radom zaslužile i naše Društvo. Te dvije dugogo-dišnje učiteljice naše su gore list – to su Marija Basić Bekavac i Anđelka Štambuk.

Marija Basić Bekavac, nastavnica ma-tematike i fizike, koja je sudjelovala sa svo-jim učenicima iz matematike od školskih do državnih natjecanja, i postizala zavidne uspjehe, a posljednjih desetljeća i pedago-gica u Školi, dugogodišnji voditelj izviđača i urednica nekoliko rubrika u školskom listu Svitanja (Mladi matematičari za vas, Samostalna družina izviđača), organizator, priređivač, čuvar i informator na ljetnim izložbama u Školi, stalni dopisnik iz OŠ S. S. Kranjčevića za naš bilten Lovreć, pošla je 31. kolovoza 2012. u mirovinu s napu-njenih 45 godina radnoga staža u OŠ S. S. Kranjčevića Lovreć. Ona je ostala i dalje suradnica biltena Lovreć, iako se glasnik rjeđe pojavljuje posljednjih godina.

U listopadu 2012. učiteljica i povreme-na suradnica u Lovrećkom libru sa svojim nadahnutim kratkim pričama iz zavičaja Anđelka Štambuk, r. Sekelez, u selu poznata kao Anđelka Margaretina, napunivši 65. godina života, pošla je također u zasluženu mirovinu.

U ime svih generacija učenika koji su i članovi našega Društva, želimo im mnogo sreće u životu i da se zasluženo odmore od učiteljskih školskih obveza.

I na kraju novom ravnatelju u OŠ S. S. Kranjčevića u Lovreću, prof. geografije Anti Livajiću, želimo puno uspjeha u radu sa svojim nastavnicima i učenicima, a oče-kujemo i suradnju kao što smo s našom školom imali u proteklom razdoblju.

Naši pokojnici

Protekle je godine umrlo mnogo Lovre-ćana i Opančana, a na mjesnom groblju u Lovreću do sredine prosinca 2012. pokopano je 36 osoba koje su željele biti pokopane u svojem zavičajnom groblju, a i priličan je broj Lovrećana koji su umrli izvan sela i pokopani su u mjestima svoga boravka. O onima koji su pokopani u Lovreću, možete pročitati u župnom listu Lovreć-Opanci.

Ovdje bih spomenuo samo nekoliko naših preminulih Lovrećana i Opančana koji su izravno vezani uz naše Društvo. Na Mirogoju smo ispratili našega Zvonimira Olujića (r. 1940.), pjesnika, suradnika u Lovrećkom libru, koji se svake godine na dan naših susreta nalazio s nama kao i na drugim mjestima u gradu Zagrebu gdje se okupljahu Lovrećani.

Početkom studenoga 2012. preminuo je naš ugledni Lovrećanin dr. sc. Ivan Petričević i pokopan je na Lovreću. Dr. Petričević je bio stalni suradnik Lovrećkoga libra u kojemu je objavio velik broj članaka. Izbor tih članaka objavio je u knjizi Lovreć i postumno mu je izišla knjiga u kojoj je jedan broj članaka iz Lovrećkoga libra pod naslovom Biokovo s mora suncem obasjano, Zagreb 2013.

Napustio nas je, već spomenuti, Marjan Sekelez koji je bio glavna građanska veza nas ovdje iz Zagreba s rodnim zavičajem, koji je dane i dane u ljetnim mjesecima provodio u Školi da omogući svima koji bi za praznike došli u naša sela da u školskom prostoru predstave svoj rad, pogledaju zavi-čajni muzej, razgledaju Školu, zaigraju mali nogomet na školskom igralištu itd.

Iz naše župe


Lovreć-Opanci 47

U svibnju ove godne napustili su nas i Jozo Milinović iz Dubrave koji je puno radio na povezivanju našega Društva i selā dok je bio na funkciji predsjednika mjesne uprave, a i bio je na svakom susretu te svo-jim blagim riječima davao podršku i poticaj našemu radu. Od našega Joze na Mirogoju su se oprostili mnogi prijatelji i naši Lovre-ćani prije nego je lijes s pokojnikom pošao na pogreb u Lovrećko groblje, gdje su se od Joze, također oprostili brojni Lovrećani.

U Splitu je također potkraj svibnja umrla i Mara Čaljkušić Matanova, majka našega člana Ivana Ikice Čaljkušića Šimake koji je aktivan u radu našega Društva kao i njegova čitava obitelj, posebno sinovi koji na našim susretima u crkvi Gospe Lurdske služe kod mise i čitaju poslanice. Mara je pokopana na Lovrećkom groblju. Svim pokojnicima koje smo nabrojili, kao i onima koji ovdje nisu spomenuti, neka Nebeski otac udijeli pokoj vječni.

Ovdje nam je posebno spomenuti da je naš dragi bivši župnik fra Dinko Beka-vac preminuo 6. listopada 2013. u KBC Rebro u Zagrebu u 61. godini života, 43. redovništva i 35. svećeništva. U utorak 8. listopada 2013. godine u crkvi sv. Franje u Imotskom mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, u 15.00 sati služio je misu zadušnicu za redovnika-svećenika fra Dinka Bekavca. Misu je s nadbiskupom suslavio veliki broj svećenika uz velik broj vjernika. Predsjednik Društva Lovrećana Zagreb posalo je braći franjevcima povodom fra Dinkova preminuća dopis u kojemu je prikazao rad fra Dinka na dobrobit naše župe, našega Društva kao i na dobrobit mnogih ljudi koji su patili tijekom Domovinskoga rata, a fra Dinko je svojim karitativnim ra-dom zajedno sa župljanima puno uložio da prognanima i izbjeglima bude laše provoditi dane neizvjesnosti. Neka drag Bog našem fra

Iz naše župe


Lovreć-Opanci48

Dinku podari vječno blaženstvo. Fra Dinko je s fra Anđelkom Šimićem poticatelj i suutemeljitelj naših organiziranih godišnjih susreta s predstavnicima župe i sela. Stoga bi sljedeći susreti trebali biti popraćeni i jednim predavanjem o fra Dinkovu radu na povezivanju raseljenih Lovrećana i Opančana sa zavičajnim selima.

Uspjesi naših stručnjaka u zemlji i svijetu

Velik broj naših zavičajaca, bilo da su se rodili i završili osnovno školovanje u Lovreću, bilo da su djeca ili unuci naših Lovrećana i Opančana, postižu zapažene uspjehe u radu u svojoj struci na svjetskoj razini. Djelatnost naših stručnjaka djelomič-no prati naš godišnjak Lovrećki libar, ali bi taj posao trebalo još sustavnije odrađivati. Ovoga ćemo puta spomenuti postignuće našega člana i njegove ekipe u području porodništva. Na portalu www.DNEVNIK.hr od 9. travnja 2013. piše Ana Pejičić o uspjehu tima kojemu je na čelu član našega Društva dr. sc. Ante Ćorušić: „Velik uspjeh postigli su naši liječnika iz Petrove bolnice. Od Europskog društva za ginekološku on-kologiju dobili su priznanje za kompleksnu operaciju genitalnog karcinoma.

‘Proglašena je zlatnim standardom, kako bi to ubuduće trebalo raditi na razini EU, pa i na razini non EU zemalja’, kazao je dr. Ante Ćorušić sa Zavoda za ginekološku onkologiju Petrove bolnice.

Drugim riječima, svi bi u Europi trebali raditi takav tip operacije kao što to čine naši liječnici. ‘Da se mladi ljudi u Europi mogu educirati na temelju tog filma i da

mogu pokušati ponoviti takve operacije’, dodao je Ćorušić.

Cijela operacija je snimljena i poslana na predstavljanje u Prag, a uvjeti za prijavu bili su pravi izazov. ‘Operacija mora biti izvedena bez krvi i sa suvremenim tehno-logijama’, kazao je Ćorušić.

U tome su naši liječnici uspjeli. U hrvatskom timu bilo je četvero liječnika. ‘Mislim da sam relativno rano uspio biti u pobjedničkom timu i zahvaljujući svom profesoru mentoru dr. Ćorušiću, naravno da je lijep osjećaj’, kazao je dr. Pavao Pla-ninić, specijalist ginekologije i opstetricije iz Petrove bolnice.

Operacija je uvrštena na stranicu Eu-ropskog društva za ginekološku onkologiju. Naši se liječnici nadaju kako će ona uvelike pomoći drugim kolegama u njihovoj daljnjoj edukaciji.“

Također mi je reći da je naša vrijedna članica Tomislava Bošnjak, udana Botica, postigla akademsku titulu dr. sc. iz pod-ručja jezikoslovlja. Čestitamo joj, a više će o njenom znanstvenom radu biti u našem godišnjaku Lovrećki libar.

Također čestitamo i novom Općin-skom vijeću i upravi na čelu sa „starim“ načelnikom općine Antom Babićem koji je ujedno i zastupnik u Hrvatskom saboru te našem mag. Radi Zaradiću, predsjedni-ku Općinskoga vijeća, i očekujemo daljnju uspješnu suradnju.

Svim župljanima župe Lovreć-Opanci i župniku fra Dinku Bošnjaku želim sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2014. godinu u ime Društva Lovrećana Zagreb i u svoje osobno ime..................................... Ivan Bekavac Basić


Misa zadušnica za lovrećke i opanačke

mučenike

Naših lovrećkih i opanačkih mučenika koji su pobijeni 22. srpnja 1943. sjetili smo se i ove godine 28. srp-

nja. Ovaj događaj nije ostao u sjećanjima samo najstarijim Lovrećanima i Opančana nego se uspomena na mučenike prenosi s koljena na koljeno sve do današanjih dana jer nikada se ne smiju zaboraviti ratni zločini ma s koje strane i od koga bili počinjeni.

Bila je to odmazda za partizanske zločine koje je mučeničkom smrti platilo četr-deset dvoje nedužnih mještana. Zvjerstvo su izvršili talijanski fašisti. Ta je tragedija po svemu slična onoj u poljičkim Gatima kada su četnici kninskog odre-da zloglasnog popa Đujića, uz pomoć talijanske vojske, upav-ši u zoru 1. listopada 1942. u poljičko selo Gata, u jednom jutru pobili 75 nedužnih sta-novnika, a selo spalili.

Misu zadušnicu u našoj župnoj crkvi Duha Svetoga predvodio je fra Ivica Udo-vičić, odgojitelj u sinjskom Franjevačkom sjemeništu u suslavlju s fra Dinkom. Uz mnogobrojne župljane nazočni

su bili i potomci ubijenih. I nakon 70 go-dina bilo je dirljivo sjetiti se tih strašnih ratnih dana koji su se, na žalost, ponovili i prije 20-ak godina kada je srbo-četnički agresor učinio i veća i brojnija zla i pokolje nad nedužnim hrvatskim stanovnicima u okupiranim dijelovima Hrvatske. Ni to ne smijemo zaboraviti.

.......................................... Marko Matkov


Zavjetni dan župe Gospi od anđela u Imotskom

Zavjetni dan župe Lovreć-Opanci kada hodočastimo Gospi od anđe-la u Imotski ove je godine bio 25.

srpnja. Naime, svaka imotska župa ima svoj zavjetni dan na koji, ususret blagdanu Gospe od anđela (2. kolovoza), zaštitnice grada Imotskoga i Imotske krajine, hodočasti svojoj nebeskoj zagovornici koja se od davnina svečano časti ne samo u Imotskom nego i za čitavu Imotsku krajinu. Kao i uvijek, i na ovom smo hodočašću Gospi od anđela, čija se crkvici nalazi na povijesnoj Topani, brdu ponad Imotskoga, sudjelovali u velikom

broju. Misu večernju predvodio je župnik fra Dinko, a pjevao je naš župni mješoviti zbor. Unatoč žezi kasnosrpanjskoga dana bilo je vrlo lijepo, svečano i u pravom duhovnom ozračju. Svi smo bili radosni uz pjesmu i molitvu, utjecali smo se Gospi u zagovor, zahvaljivali za primljene milosti i kućama se vratili srca puna vjere.

I to je hodočašće, premda već tradicio-nalno, bilo u znaku Godine vjere. S duhovno „napunjenim baterijama“ nastavili smo svoj hod u vjeri kroz dane koji su slijedili.

........................................Antonija Nikolić

Župnik fra Dinko predslavi misu u devetnici Gospe od anđela u Imotskom


Svečano proslavljeni zavjetni blagdan Gospe Lurdske litnje,

Dan općine i Dan domovinske zahvalnosti

Svečano smo 5. kolovoza proslavili i zavjetni blagdan naše župe Gospu Lurdsku litnju, koju tako nazivamo

je se slavi usred ljeta, početkom kolovoza.U svečanoj dopodnevnoj procesiji kip

Gospe Lurdske s malom Bernardicom na koljenima, praćen marijanskim pjesmama i molitvom, pronijet je u procesiji kroz centar Lovreća te je po povratku u crkvu nastavlje-no svečano euharistijsko slavlje. Uz pjesmu vjernika i mješovitoga župnoga zbora misu je, uz našega župnika fra Dinka, predslavio don Stipe Ljubas, triljski župnik i cetinski dekan, u suslavlju s desetak svećenika. Nakon mise slavlje se nastavilo jer je zavjetni blagdan Gospe Lurdske litnje i Dan naše općine.

Uoči svetkovine vjernici su imali prigo-du za sakrament pomirenja za koji im je na

Nadahnuta propovijed od fra Stipe Ljubasa

raspolaganju bilo više svećenika, među kojima i hrvatski misionari na odmoru u domovini.

......................................... Frane Petričević

Blagoslov vozila i vozača

U prvu nedjelju po svetkovini Velike Gospe, 18. kolovoza, u župi smo imali već tradicionalni blagoslov

vozača i svih vozila. Euharistijsko slavlje kod zavjetnoga križa predvodio je naš župnik fra Dinko, a na misi se po vrućem nedjeljnom

prijepodnevu okupilo mnoštvo vjernika iz Lovreća i Opanaka.

Poslije mise obavljen je blagoslov vozača i vozila sa župnikovim upozorenjem da sam bla-goslov ne štiti od prometnih nezgoda ako svaki vozač i svaki sudionik nije pozoran u prometu.

Iz naše župe

Blagoslov vozila i vozača

Lovreć-Opanci52

„Moramo i te kako paziti kako se pona-šamo na cesti. Napose kad smo za volanom. I ne treba posebno reći – ne pij prije nego sjedaš za volan“, upozorio je župnik, opo-menuvši vozače da o njima ovisi sigurnost ljudskog života.

...................................................... Ante P.

Hodočašće u Vepric

U subotu 7. rujna, na uočnicu blagdana Male Gospe, pedeset vjernika iz naše župe hodočastilo je u marijansko

svetište Vepric. Hodočašće je vodio župnik fra Dinko. U hodočašću su sudjelovali i članovi našega župnog zbora pod vodstvom Renate Kolovrat. Oni su zajedno s članovima još 34 zbora iz naše Nadbiskupije animirali pjevanje na misi.

U 15.30 sati u svetištu je održana po-božnost križnog puta, a u 16.30 sati bila je molitva krunice. U 17.30 sati slavljena je svečana sveta misa, koju je predvodio mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski. Na kraju euharistijskog slavlja održana je ču-vena procesija sa svijećama oko svetišta, nakon čega su prisutni vjernici primili blagoslov.

................................................ Stipe Nosić

I naš crkveni zbor je bio sastavni dio velike proslave Godine vjere u Vepricu


Listopadska pobožnost

Svaku večer u mjesecu listopadu molimo krunicu. Ovu dragu pobožnost na po-seban način njegujemo. Naravno, ne bi

bilo dobro kada bismo krunicu molili samo u crkvi. Nadamo se da će u ovom mjesecu krunica postati naša, osobna i obiteljska, svakodnevna molitva.

Sedmoga listopada slavimo spomendan Gospe od ružarija ili, kako kaže naš narod, Gospu Ružaricu. Ovaj spomendan nastao je kao čin zahvalnosti Gospi za slavnu pobjedu kršćana nad Turcima kod Lepanta 7. listo-pada 1571. godine. Naime, u 16. stoljeću kršćanski zapad živio je pod neprestanim naletima Turaka. U tim teškim vremenima papa Pio V. pozvao je vjernike da se mo-litvom krunice obrate za pomoć Blaženoj Djevici Mariji. Marija je pritekla u pomoć, a papa Pio V. uveo je ovu svetkovinu u znak zahvalnosti Bl. Djevici za tu pobjedu.

Listopadska pobožnost svakodnevnog moljenja krunice nije samo sjećanje na slavnu

pobjedu kršćana već je snažno sredstvo za duhovnu obnovu čovjeka po ovoj jedno-stavnoj molitvi kojom se slavi Bog, trajni obnovitelj svijeta po tajanstvenom utjelov-ljenju, smrti i uskrsnuću, čudesnom djelu našeg Otkupljenja.

Krunica je sastavljena od naših najjed-nostavnijih molitava koje pobožni kršćanin moli razmišljajući o dvadeset otajstava našeg spasenja. Ta su otajstva radosna, žalosna, slavna i svjetlosna - sva jednako sudbonosna, međusobno povezana u jedinstveni čin savr-šene Božje ljubavi prema čovjeku - grešniku, ali i ljubljenom djetetu Božjem.

Molimo krunicu u radosnim, slavnim i teškim trenucima našega života da bi nam ona bila svjetlo na našem životnom putu. Preko ove molitve ostajemo trajno povezani s Marijom, majkom Kristovom, a njezin zagovor, bez sumnje, bit će nam okrjepa i utjeha na našem životnom putu.

............................ Anđela Mustapić Šamija


Svečano proslavljen Dan kruha i zahvale za

plodove zemlje

I ovog smo listopada, u nedjelju 13., pro-slavili svečano Dan kruha i zahvale Bogu za plodove zemlje i za sva dobra koja

nam po njima daje. Školska djeca uložila su puno ljubavi i truda da svečano prosla-vimo tu nedjelju. Svečano su uredila crkvu stavivši pred glavni oltar naše župne crkve plodove zemlje. Uz to je održan i prigodini recital na tu temu, za koji su ih pripravile vjeroučiteljica Ružica uz glazbeno vodstvo

prof. Renate koja vodi naš župni zbor. Misu je u prepunoj crkvi predslavio naš župnik fra Dinko. Pjevalo se, molilo i zahvaljivalo Bogu za plodove zemlje, svjesni da ih mi imamo u obilju dok toliki milijuni ljudi, napose u Africi, umiru od gladi.

Zato bismo morali uvijek paziti kako postupamo s hranom, da je ne bacamo dok mnogi vape za koricom kruha.

................................................... Anka M.


Naš Caritas na djelu

Naš župni Caritas u došašću ne za-boravlja braću i sestre u potrebi. Ima u našoj župi, po komšilucima,

mnogo starčadi same, bolesne. Mislimo mi na njih i tijekom godine, ali posebno pri-godom velikih blagdana Božića i Uskrsa ih posjetimo da se ne osjete ostavljeni i zaboravljeni.

Naši mladi, predvođeni framašima, s puno ljubavi i dobre volje u došašću i pred

sam Božić obilaze takve sive i puste domove te u njih unose bar malo radosti i veselja. Već sam susret s mladosti starcima je radost. A i paketi u kojima se nađe svega, dovoljni su da na njihova lica vrate osmjeh. Naši župljani nisu stisnute šake, rado i obilato donose pa imamo što dijeliti i pred Božić i pred Uskrs, tako da im ove najveće kršćanske svetkovine učinimo radosnijima.

...................................... Marija Šimundić.

Naši djelatnici Caritasa na djelu


Došašće u župi

Došašće je vrijeme radosnog iščekiva-nja Božića, rođenja maloga Boga, Kristova rođenja. Tom se radosnom

svetkovinom sjećamo otajstvenoga događa-ja u povijesti spasenja – utjelovljenja Sina Božjega, neizmjeran Božji dar čovjeku kojim je sam Bog ušao u našu ljudsku povijest. Postao je čovjekom da bi, ponijevši naše grijehe, naše boli, otvorio nam vrata Kra-ljevstva nebeskoga koje je najavio svojim javnim nastupom: „Približilo se Kraljevstvo nebesko!“.

I mi u župi radosno živimo došašće. Najljepši su događaj jutarnje mise zornice koje su nakon dugih godina u mnogim našim župama obnovljene i počele su s prvom nedjeljom adventa. Unatoč ranom jutarnjem satu - 6, još po mraku, pjeva se, moli se, a mnogi su se sjetili i došašća svo-jih djetinjstva kada su prosinci znali biti i hladniji i snjegoviti. Zornice nam označuju zoru iščekivanja Mesije, pa i stara hrvatska adventska pjesma to potvrđuje „Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine... Vapijahu

starog svijeta duše čiste nevine... Otvori se, zemljo mila, da iz tvoga plodnog krila u taj sveti, blažen čas, svemu svijetu nikne spas!“. I da, osim radosnog iščekivanja Božića došašće je vrijeme i kada trebamo misliti ne samo na sebe (to ne smijemo ni u koje doba) nego na naše bližnje. Ne kako ćemo ih obasuti skupim darovima, jer to nije smisao ni došašća ni Božića, nego trebamo više misliti na druge, na bližnje, osobito na one u potrebi. Došašće je, dakle, vrijeme kada moramo otvoriti svoja srca Gospodinu u siromahu, otvoriti i pružiti mu dlan, po-segnuti ne samo od svoga suviška nego i od onoga što malo posjedujemo. To će biti još vrjedniji dar ako ga podijelimo s braćom u potrebi. Što god učiniste jednom od moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40). Kad stignemo pred Gospodina, On neće pitati koliko smo vjerovali, već koliko smo dobra učinili. Život je kratak, imajmo to na umu. Svaki smo dan bliži susretu s Bogom!

..................................................Ankica Z.


Pobjeda vjere i zdravog razuma

Na referendu-mu održa-nom u nedje-

lju 1. prosinca za to da u Ustav Republike Hrvatske uđe definici-ja braka kao zajedni-ce jedne žene i jednog muškarca, hrvatski su vjernici, i ne samo oni nego i većina građana Hrvatske, pokazali da su zreli, odgovorni i da prepoznaju i poštuju prave životne i kršćanske vrednote koje neki od građana drže konzervativnima i preživjelima. A onima koji ih poštuju, rugaju se, nazivaju ih zaostalima mračnjacima, pa i mnogo gorim izrazima – fašistima, ho-mofobima itd. Brojka od 946.333 birača u Hrvatskoj i inozemstvu, što je 65,87 posto birača koji su te prve nedjelje došašća gla-sovali, pokazalo je da su dvostruko brojniji od onih koji sebe smatraju naprednima, slobodoumnima, „zaštitnicima ljudski prava i sloboda“. I, da, među njima su glasni i bučni bili i oni (mala manjina) koji se ponose s time da su „drugačiji“, ali u neprirodnom smislu. Sjetimo se onih „pride parada“, na-pose u Splitu, gdje su ti „drugačiji“, ničim izazvani niti ugrožavani, upravo drsko i krajnje izazivački hodali ulicama jednoga grada koji je u korijenima tradicionalan i poštuje Božje i ljudske vrednote. Na pr-vom mjestu brak i obitelj, koji su, recimo

odmah, ugroženi od te manjine, koja se, smi-ješno i nerealno, da ne kažemo glupo, poziva na svoju ugroženost. Od koga? Od onih koji ne mrze, ne dijele ljude jer su različiti i drugačiji, pozivaju na ljubav i miroljubivost,

jednakost, jer svi smo jednaki pred Bogom, bez obzira na naše nedostatke. A ovi drugi, i ne samo „drugačiji“ nego podjareni od vladajućih, čiji su ih preci u još ne tako davnom komunizmu u nas žestoko progonili, pa i ubijali, čine baš suprotno. Izruguju se, vrijeđaju, napadaju, služe se govorom mržnje ne bi li i vjernike primamili na svoju stranu. Sjetimo se što su sve činili volonterima koji su prikupljali potpise. Je li to bilo ljudski, dobronamjerno, tolerantno? Pa pokušavali su i najgrubljom silom spriječiti ih u pri-kupljanju potpisa. Ali „uzalud vam trud svirači“!. Vidjeli ste to na referendumu.

Zato je građanska inicijativa „U ime obitelji“ koja je pokrenula prvi građanski referendum u Hrvatskoj povijesti, imala u nedjelju razloga za slavlje. Slavilo se diljem Hrvatske, u obiteljima, na ulicama, slavili su svi oni koji su uspješno iznijeli taj povijesni pothvat – organizatori, volonteri, poštovatelji i podupiratelji akcije. Ne čudi što su organi-zatori uskratili izvještavanje iz njihova stožera

Iz naše župe

Pobjeda vjere i zdravog razuma

Lovreć-Opanci58

mnogim medijima jer oni su svi listom bili protiv, napose oni koji zbog poreznih i drugih dugovanja državi, pušu u rog vladajući da im se umile. I zato su bili i protiv referenduma i protiv naravnog braka i obitelji i protiv svih onih koji ne misle izopačeno kao oni. Onda su oni, možeš misliti, oni bojkotirali građansku inicijativu! A jesu joj naškodili! Baš! Razotkrili su dokraja svoje pravo crveno lice misleći da će šačicom „drugačije“ manjine dobiti glasove za idući mandat. Ma, daj! Ne zaboravimo da sve to potječe iz ideološke mržnje i netrpeljivosti, jer vladajući svjesni svoje nesposobni da učine nešto na poboljšanju katastrofalnog stanja u Hrvatskoj na svim područjima i ne znaju drugačije nego bahato i po komunistički ići silom. Žele nametnuti svoje. Ali, da, narod

nisu ovce niti milicija ni vojska ne mogu tu intervenirati. To je vrijeme ipak prošlo. Ne može, drugovi i drugarice, više tako.

Završimo riječima članice organizacijskog odbora dr. Željke Markić: „Jako nam je dra-go, sretni smo i ponosni što smo zajedno sa svim građanima Republike Hrvatske koji su iskoristili ovu prigodu i izašli na referendum, uspjeli osigurati da brak kao zajednica žene i muškarca od danas bude zaštićena ustavom Republike Hrvatske...“ Što reći na sve to? Da je sramotno i žalosno da se morao organizirati referendum da bi se ustavom zaštitila jedna naravna, tradicijska ustanova koja se čuva u svim kulturama, civilizacijama i religijama kroz tisuće i tisuće godina - životna zajed-nica koja je od stvaranja svijeta i čovjeka po Božjem naumu da „dvoje budu jedno“, uvijek bila između žene i muškarca. I ma to što rekao i bio ma koliko zlonamjeran, ova pobjeda nije „diskriminacija većine nad manjinom“. Naprotiv – po svemu se vidi da se željelo postići obrnuto.

................................................... Željka V.


Župni zbor župe Sv. Duha, Lovreć-Opanci

Hvaljen Isus i Marija! Pred nama je radosno vrijeme iščekivanja Božića i dolaska našeg

Spasitelja.Cijelu proteklu godinu trudili smo

se svojim pjevanjem na misnim slavljima doprinijeti što svečanijem slavljenju Boga. Nadam se kako smo u tome i uspjeli.

I ove godine gosp. Željko Čavrlj pjevao je Muku Gospodnju na Cvjetnicu i Veliki petak, mi smo mu pripomogli u tome. Hvala mu na uloženom trudu!

Osobito svečano u našoj župi bilo je na Prvoj svetoj pričesti, na Duhovima i krizmi te za blagdan Gospe Lurdske kada smo se trudili svojim pjevanjem doprinijeti što većoj svečanosti na misnom slavlju.

9. lipnja zbor je bio u Zagrebu na su-sretu Lovrećana. Svetu je misu predvodio fra Dinko, naš župnik. Hvala našim Lovre-ćanima na lijepom dočeku, a dao Bog još ovakvih ugodnih susreta.

27. srpnja sudjelovali smo ponovno u Devetnici Gospe od Anđela u Imotskom. Misno je slavlje predvodio naš župnik. Na-zočni su nam vjernici čestitali na skladnom pjevanju, a nama je to bila najljepša nagrada za sav naš uloženi trud i žrtvu. U dvorištu samostana bila nam je priređena mala za-kuska na kojoj smo se zabavili uz pjesmu i priču. Veseli smo se uputili kućama s nadom ponovnog susreta sljedeće godine.

Ovo je bila Godina vjere, a središnja je proslava bila na blagdan Male Gospe u

Iz naše župe

Župni zbor župe Sv. Duha, Lovreć-Opanci

Lovreć-Opanci60

Vepricu. Tu su sudjelovali crkveni zborovi Splitsko-makarske nadbiskupije. Iako smo mali zbor, prijavili smo se te upornim radom i vježbom s našom voditeljicom Renatom i orguljašem Stipom uspjeli naučiti novu misu i niz pjesama koje je za Godinu vjere skladao don Šime Marović. U Imotskom smo imali generalnu probu, bilo je to prekrasno iskustvo. Crkva Gospe od Anđela bila je puna pjevača Imotskog dekanata, a mi smo svi pjevali složno kao jedan glas. Hvala ti, Bože, na toj ljepoti!

Vepric je priča za sebe. Nemoguće je riječima opisati kako izgleda kad tisuću ljudi zapjeva složno i iz dna duše. I sad mi srce zatreperi kad se toga sjetim.

Posredstvom našeg pjevača gosp. Mari-jana Šimundića gospodin Tihomir Šimundić nam je darovao platno za suknje i pojaseve koje ćemo nositi u svečanim prilikama za našu župu. Neka ga Bog nagradi za njegova dobročinstva.

Hvala našem župniku fra Dinku, vo-diteljici Renati i orguljašu Stipi te svim članovima zbora koji se trude da zbor bude što uspješniji. Svima koji to žele, vrata zbora su širom otvorena.

Na dobro vam došao Božić i sveto po-rođenje Isusovo!

........................................Antonija Nikolić

Sveta Cecilija

I ove smo godine proslavili Sv. Ceciliju, zaštitnicu crkvenog pjevanja i zborova. Najprije smo imali svetu misu u čast naše

zaštitnice koju je predvodio naš župnik. Mi smo, naravno, sudjelovali u misnom slavlju zdušnim pjevanjem.

Iza svete mise župnik nas je počastio jelom, a mi kolačima. Uz pjesmu i lijepo druženje nikome se nije žurilo poći kući. Hvala župniku što nam je i ove godine bio dobar domaćin, a ako Bog da, i dogodine ćemo proslaviti svoju zaštitnicu.........................................Antonija Nikolić


Iz života frame

Primanja u Frami

U nedjelju 9. svibnja 2013. godine bio je poseban dan za Framu župe Lovreć-Opanci. Naime, tog dana nas

sedmero mladih odlučilo je slijediti Krista po primjeru sv. Franje i kroz svoja obećanja što vjernije živjeti kršćanstvo u bratstvu franjevačke mladeži.

Misno slavlje u 13,30 sati predvodio je fra Dinko Bošnjak, župnik i duhovni asistent Frame Lovreć-Opanci. Nakon evanđelja uslije-dio je obred primanja i obećanja tijekom kojeg je u franjevačku mladež primljeno 7 framaša.

Nek nas na našem putu uvijek prati zagovor serafskog oca Franje i Duha Svetoga.

...............................................Augustin O.


Škola animatora i seminar za voditelje formacije

U organizaciji Splitsko-dubrovačkog područnog vijeća u Sinju se odr-žavala škola animatora i seminar

za voditelje formacije za Frame Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva od 20. do 22. rujna 2013. godine. Oko 40 framaša sudjelovalo je u školi animatora i na semi-naru, a iz naše frame nas četvero.

U Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu ima 18 mjesnih bratstava: Sinj, Otok, Turjaci, Hrvace Split - Gospa od Zdravlja, Split - Sv. Obitelj, Split - Gospa od Pojiša-na, Imotski, Proložac, Podbablje, Runovići,

Lovreć-Opanci, Zmijavci, Vinjani, Stablina, Vrgorac, Metković i Dubrovnik - Rožat.

Na počeku su sve prisutne kratko po-zdravili Pero Mihaljević, područni predsjed-nik, i fra Jure Hrgović, područni duhovni asistent. Početak škole animatora i seminara za voditelje formacije započeo je u petak 20. rujna pokorničkim bogoslužjem, prigodom za osobnu ispovijed te euharistijskim slavljem koje je predvodio fra Joško Kodžoman, pro-vincijal. Nakon večere bilo je predstavljanje sudionika i druženje s članovima Frame Sinj.

..............................................Ana Bekavac

Framaši na susretu u Sinju


Naši framaši za vrijeme molitve časoslova

Naša Frama na područnom susretu u

Hrvacama

Tijekom prošlog vikenda članovi Fra-njevačke mladeži mjesnog bratstva Lovreć-Opanci zajedno sa svojim

kolegama iz ostalih bratstava Franjevačke mladeži Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva sudjelovali su na XVII. područnom susretu Frame koji je prošle godine održan u župi Podbablje.

Pod geslom A sada ostaju vjera, ufanje i ljubav, to troje, ali najveća je ljubav među njima (1 Kor 13, 13) u Hrvacama se okupilo gotovo 180 framaša iz župa: Vrgorac (3), Metković (4), Plina-Stablina (4), Imotski (34), Zmijavci (20), Runovići (5), Vinjani (18), Podbablje (27), Proložac (4), Lovreć-Opanci (5), Split-Gospa od Zdravlja (12), Split-Sveta Obitelj (4), Turjaci (2), Otok (5), Sinj (4) i Hrvace (12).

Nakon ručka i popodnevnog odmora održane su Igre bez granica koje su animirali župnik fra Neven, bratstki animator Mate i bogoslovi: fra Ivan Đuzel, fra Dejan Među-gorac, fra Kristijan Radas, fra Ante Batinović, fra Darijo Stanković, Željko Štrbac i fra Petar Komljenović. Igre su bile tako osmišljene da je svatko u nečemu mogao sudjelovati.

U 18:00 sati uslijedilo je pokornič-ko bogoslužje i sveta ispovijed te molitva krunice, a nakon toga euharistijsko slavlje u župnoj crkvi koje je predvodio fra Ivan. Poslije večere bilo je slobodnog vremena

za druženje, a nakon toga smo se uputili u školu na počinak.

U nedjelju dan je započeo molitvom Jutarnje i doručkom, a središnji dio bilo je animiranje župne mise koju je predvodio fra Ivan Vuletić uz koncelebraciju fra Nevena Pavlinušića.

Na kraju euharistijskog slavlja župnik je zahvalio Frami što je došla u njegovu župu i animirala misu te svim mjesnim bratstvima i područnim vijećnicima poklo-nio monografiju Hrvaca, a u ime cijelog područnog bratstva Frame, uz simboličan dar, župniku se zahvalio predsjednik. Susret je završio zajedničkim ručkom i zadovoljnim i nasmiješenim licima framaša kojima je u znatnom broju ovo bio prvi ovakav susret.

..............................................Ana Bekavac


Obećanja u bratstvima Frame imotskoga

samostanskog okružja

Tradicija je u imotskome samostan-skom okružju da novi članovi svih bratstava Franjevačke mladeži (Fra-

me) svoja prva obećanja daju na večernjoj misi na svetkovinu Sv. Franje. Tako je i ove godine 85 mladih prvi put obećalo da će svoju mladost posvetiti Kristu u bratstvu Frame. Obećanja su dali framaši iz slje-dećih bratstava: Imotski (25), Lovreć (6), Podbablje (12), Proložac (7), Runović (8), Vinjani (19) i Zmijavci (8).

Euharistijsko slavlje u 18 sati u crkvi sv. Franje predvodio je fra Ivan Vuletić, duhovni asistent Splitsko-dubrovačkog

područja Frame i mjesnog bratstva Imotski. U koncelebraciji su bili fra Jakov Udovičić, duhovni asistent Frame Vinjani, fra Vinko Gudelj, duhovni asistent Frame Proložac, i fra Nedjeljko Čarapić, duhovni asistent Frame Podbablje. Pjevanje je animirao zbor imotske Frame.

Na kraju svete mise gvardijan fra Kri-stian Stipanović čestitao je svim prisutnim vjernicima svetkovinu Sv. Franje, a posebno framašima koji su dali svoja prva obećanja. Nakon svete mise slavlje se nastavilo zaku-skom za framaše pod samostanskim cedrom.

........................................... Željka Nikolić


Križni put za mlade Imotskog dekanata

Križni put za mlade Imotskog de-kanata održan je u Imotskom 10. ožujka s početkom u 16:00 sati.

Pobožnost križnog puta započela je u crkvi sv. Franje, a završila na Topani. U po-božnosti je sudjelovalo nekoliko stotina vjernika, ne samo mladih nego i djece i odraslih iz cijele Imotske krajine, a tako i naše župe Lovreć-Opanci. Križni je put

predvodio imotski dekan i gvardijan fra Kristian Stipanović.

Razmatranja kod postaja napisala je Ivana Granić, a uvodnu i završnu molitvu Daniela Todorić - obje su imotske framašice.

Na kraju križnog puta fra Kristian je križem blagoslovio mlade i obitelji Imotske krajine.

...............................................PetarSekelez


Petar Sekelez novi predsjednik Frame

U subotu 26. listopada 2013. godi-ne pod predsjedanjem područnog predsjednika Pere Mihaljevića odr-

žani su izbori u mjesnom bratstvu Franje-vačke mladeži (Frame) koja djeluje u župi Lovreć-Opanci.

- Petar Sekelez, predsjednik - Ivana Bošnjak, potpredsjednica - Marija Petričević, tajnica - Augustin Olujić, blagajnik - Ana Bekavac, voditelj formacije

Nakon prihvaćanja službi obred izbora završio je molitvom blagoslova.

............................................Ivana BošnjakNovo rukovodstvo Frame

Raspjevani framaši

Škola i djecaLovreć-Opanci 67

Zgodopisi iz Škole

Škola i djeca

I ove su godine naši zgodopisi, događanja u Školi i naši literarni pokušaji, promi-šljanja o životu, želje… našli utočište u

župnome listu. Nanovo smo, dakle, u prigodi da riječma i slikom predstavimo zapaženija zbivanja iz prošle (II. polugodište) i tekuće školske godine (I. polugodište).

Našu jednogodišnju kroniku otpočet ćemo kao i do sada - učenicima, odnosno njihovim, na veliku žalost, osipanjem, nji-hovim uspjesima, aktivnostima…

U prošloj školskoj godini Školu je po-hađalo 65 učenika, a ova je, napomenusmo, ponovno u znaku manjeg broja - sad ih je 58!

RAZREDNA NASTAVA PREDMETNA NASTAVA UKUPNO

UČENIKA2012./'13. - 2013/'14.

ODJELA2012./'13. - 2013/'14.

UČENIKA2012./'13. – 2013./'14.

ODJELA2012./'13. – 2013./'14.

UČENIKA2012./'13. - 2013./'14.

ODJELA2012./'13. - 2013./'14.

19 22 2 2 46 36 4 4 65 58 6 6

Na kraju je šk. godine u potpunosti ostva-ren nastavni plan i program i svi su učenici (u razrednoj i predmetnoj nastavi) pozitivno ocijenjeni. Odličan uspjeh postiglo je 17 uče-nika (26.14 %), vrlo dobar 33 učenika (50.76 %) i dobar 19 učenika (23.07 %). Učiteljsko vijeće pismeno je pohvalilo sve odlične uče-nike te još 9 učenika (10 u razrednoj i 16 u predmetnoj nastavi) koji su se istaknuli u izvannastavnom radu i/ili uzornom vladanju.

Ni ove godine (treće zaredom) među osmašima nije bilo učenika koji je svih osam razreda završio s odličnim uspjehom. No, ni u proteklih šest nije bilo učenika ponavljača!

Prosječni broj sati izostanaka s odgojno-obrazovnog rada nešto je manji (42.61 po učeniku) u odnosu na prošlogodišnji (48.76 sati po učeniku), a samo trojica učenika

(Noa Uvodić, III. r., Antonio Matkov, VI. r. i Ivica Katić, VIII. r.) nisu izostali niti jedan sat! Doduše, nema neopravdanih izostanaka jer razrednici moraju vjerovati liječnikovom papiru i roditeljskoj riječi koji za sve nađu razložan izgovor.

Ostvarili smo 179 radnih dana.

25. travnja bio je tužan dan. U po-slijepodnevnim satima umro je dugogo-dišnji ravnatelj naše škole Marjan Zdravko Sekelez. Komemorativni je skup održan u Školi na dan pogreba 27. IV. u 11 sati. Uz ožalošćene članove obitelji, učitelje i učenike Škole komemoraciji su nazočili brojni prijatelji, kolege učitelji, stranačke kolege…

Škola i djeca

Zgodopisi iz Škole

Lovreć-Opanci68

Ne trebaš hodati po vodi, ne moraš biti bolji od drugih, nemaš ništa više od onog što svi ostali imaju,

ali ono što čini razliku, djela su kojima si u nama ostavio svoj trag, otisak srca...

Marjan Zdravko Sekelez, ravnatelj1955. - 2013.

S poštovanjem, zahvalnošću i ljubavlju učenici i djelatnici OŠ S.S. Kranjčevića, Lovreć

Posmrte govore održali su Ante Babić, općinski načelnik i dugogodišnji Marjanov suradnik, te župan Ante Sanader u ime Hrvatske demokratske zajednice.

U ime učenika posmrtno slovo odr-žao je osmoškolac Bože Mustapić, a u ime djelatnika Škole Petar Ujević, predsjednik Školskog odbora, ovaj nekrolog:

– Ožalošćena obitelji: suprugo An-kice, kćeri Petra i Mile, sinovi Stjepane, Mario, Petre i mali Ivane, sestro Franka, tugujuća rodbino!

Dragi prijatelji, učenici, kolegice i kolege!U ovom trenutku suvišno je reći kako

nas ova smrt žalosti i kako su nam srca puna molitve i suza…

No, dopustite da u ovoj tužnoj prigodi svoj In memoriam - U sjećanje, izrečem u

U Knjigu sućuti brojni Marjanovi poštovatelji upisali su svoje žaljenje i tugu

Škola i djeca

Zgodopisi iz Škole

Lovreć-Opanci 69

vaše i svoje ime kao posljednje zbogom, u kojem su duboki osjećaji – ono najviše što duša ima, pa iz duše, i po duši govorim.

Držim da sam Marjana Zdravka, kako su ga od milja nazvali najmiliji, pa potom svi koji smo mu na bilo koji način bili bliski, dobro upoznao. A tomu je sada trideset i pet dugih godina i da smijem iznijeti još nesređena razmišljanja i sjećanja, spomenu-ti neke pojedinosti koje pokazuju njegovu dobrotu i ljudsku veličinu u koje sam se, uz podosta i vas nazočnih, nebrojeno puta osvjedočio.

Još, dobri i dragi Zdravko, prije nego smo postali prave kolege, po lovrećkim, ciskim i katunskim ledinama, od Miševa doca do igrališta u Imotskome, i onoga u Šestanovcu, Lovrećani su najviše tvojim umijećem u nogometnim nadmetanjima s mladeži iz okolnih sela, postizali uspjehe, osvajali turnire. I tih prvih godina druženja doživljavao sam te kao mlađega brata.

Doznao sam tada kako je tvoj otac Petar, natjeran u svijet zbog tegobne lovrećke zbilje, potražio kruh svagdašnji, poput stotine Lo-vrećana, po zapadnonjemačkim bauštelama, a ti srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje završio u pitomoj Slavoniji, u Osijeku. No, potom te nostalgija i zavičaj, jer čovjek je tamo gdje mu je srce, vratila u Split na Pedagošku akademiju, a poslije okončanog studija, u rodni Lovreć, i u lovrećku školu 1980. godine… A sada u prančiok lovrećko-opanačkog šamatorja, posljednje počivalište koje si, to zasigurno znam, još u momačkim danima sam odabrao!

Tvoj dolazak u ovu školu dio je jedne druge drage uspomene.

Sveprisutnu težnju za promicanjem učeničkog uspjeha i stvaralaštva, poglavito u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnosti-ma, zdušno si prihvatio. Bili su prepoznat-ljivim znakom tvoje uključenosti. Tijesna je bila Imotska krajina za „tvoje“ rukometašice, a obuka neplivača bila je novina u onodob-nom odgojno-obrazovnom radu. Nizale su se pobjede, osvojeni su prvi sportski pehari…

Desetljeće poslije došao si na čelo naše škole. S tvojom ulogom ravnatelja puno smo lakše pronalazili putove koji su vodili do novih uspjeha.

Godišnji zgodopisi o kulturnim, jav-nim događanjima, susretima, natjecanjima puni su napomenaka – zahvaljujući skrbi ravnatelja. Velika su bila tvoja pregnuća u poticanju izdavaštva, od školskoga lista do drugih publikacija, brige čak za predškolce, rada izvannastavnih grupa, u posljednje vri-jeme Zadruge… Koliko vremena i napora, sredstava, novčanih i inih, valjalo je naći. Naše nade upravljene tebi, nikada nas nisu iznevjerile.

U vrijeme velikih, ljetnih praznika, kad škole u pravilu zatvaraju svoja vrata, ova ih je naša širom otvarala jer život s krajem školske godine u njoj nije prestajao. Bio je to jedan drugi početak: Škola je ostajala, i postajala, kulturnim stožerom mjesta! Uz sportske upriličivani su i zavidni kulturno-umjetnički sadržaji: od kojekakvih izložbi i predstavljanja knjiga, u kojima se oživljavala i za nezaborav prikupljala zavičajna baština, do organiziranih znanstvenih skupova! Istina, u tome si poslu imao suradnike sklone radu, ali si svemu mogao i leđa okrenuti, a nisi, već si svojski o svemu brinuo i svojim prisućem svjedočio trenucima koji se zavazda pamte.

Škola i djeca

Zgodopisi iz Škole

Lovreć-Opanci70

Mi, tvoje kolege, a napose tvoji najbliži, znamo koliko je napora i slobodna vremena trebalo u vezi s dogradnjom i obnovom školske zgrade, a niti desetljeće poslije oko sportske dvorane.

A kad su nadošle nove tehnologije, iskorak u obrazovanju i mi smo pratili. Početkom devedesetih kad smo dobili prva računala, dar zagrebačke Udruge Imoćana, trebali smo se ponajprije osposobiti mi uči-telji. Kako se uvijek znalo što bi tko trebao raditi, domišljato si riješio problem mjesta dodatne obuke:

„Aa, trebaš do računala, a ti, Petar, pa ključeva nemaš?! I dan-danas su kod mene – nisi ih htio natrag. Ne, nije to bilo samo povjerenje u mene, ono je bilo bezgranično i u ostale kolege. Osjećali smo se, i bili, obitelj. I naše nesporazume, mada rijetke, znao si na najsretniji način rješavati. Nisu ti nikada bile sklone riječi prinude – a školsko zvono nam je bilo svetinja!

Omiljen si bio i među učenicima. Ono što bismo im ponekad znali zabraniti,

rješavali bi odlaskom k Tebi. Time si njima, i nama, pokazivao ljudsku i pedagošku širinu.

Divni su bili s tobom veliki odmori. Koliko li smo puta od tvojih domislica, na sat odlazili vedri, lica i duše nasmijane! I kad je opaka bolest uznapredovala, i hod ti sputavala, svejedno si s neskrivenom ra-došću ovdje među nas dolazio, i o svojem stanju govorio s duhovitošću, zračio veselim i optimističkim duhom. A kad si pokoji dan izostao, sve je opet govorilo da si tu… Baš kao i sada!

Htio bih, i imao, još mnogu reći, ali ću radije uputiti molbu… Oprosti što ti nisam, i što ti svi nismo, došli na tvoj posljednji ležaj. Bilo nam je preteško. Eto, nadođe misao kako li je tek bilo tvojoj obitelji?! Izražavam još jednom iskrenu sućut tvojim najbližima!

Da, zadnje što si me zamolio bilo je da po kronološkim događanjima razvrstam fotografije za Spomenicu škole. Nisam te dospio upitati jesi li ih izradio, nalijepio… Svejedno! Pouzdano znam da je jedna svijetla i bogata stranica naše škole sada zatvorena! Hvala ti! Hvala ti za sve druge spomenute i nespomenute odlike, na široku ljudsku ple-menitost, na ponekad svetačku strpljivost… za sve naše uspjehe i buduća sjećanja.

Dragi i dobri, moj-naš Zdravko, laka ti bila ova zemlja hrvatska koju si volio!

Ljudski vijek je kratak… Ufam se u Svevišnjega da će nam biti dano da ti pri-čamo kako nam je bilo bez tebe. A do tada; do tada ćemo te se sjećati!

Mnogo si učinio i uistinu je bilo radosno raditi s tobom! Svaka moja misao i svaka želja nanovo Ti upućuje hvalu na svemu!

Počivaj u miru!

Škola i djeca

Zgodopisi iz Škole

Lovreć-Opanci 71

Izbor ravnatelja

Nakon Zakonom o odgoju i obrazova-nju u osnovnoj i srednjoj školi propisanih postupaka Školski je odbor početkom ko-lovoza imenovao Antu Livajića, profesora geografije, ravnateljem Škole.

Njega je na dotadašnjim poslovima uči-telja geografije zamijenila prof. Matea Jović.

Početak školske godine 2013./2014.

Drugoga rujna otpočela je školska godina.Poslije nastave svi su učenici skupno

s učiteljima i roditeljima nazočili sv. misi. U našoj župnoj crkvi zazvali smo Duha Svetoga da nas Duh Božji ustopice prati i podupire da (is)koristimo sve sposobnosti i slobodno vrijeme na svoju korist i na radost naših roditelja, učitelja…

Roditeljsko vijeće

Radi ostvarivanja interesa učenika i povezivanja Škole s društvenom sredinom na početku šk. godine roditelji učenika svakog razrednog odjela na roditeljskom su sastanku između sebe izabrali jednog predstavnika u Roditeljsko vijeće. U ovo-godišnje su Vijeće izabrane: Anamarija Mustapić (I. i. II. r.), Lidija Uvodić (III. i IV. r), Spasenka Nikolić (V. r.), Anđela Mustapić Šamija (VI:r.), Marija Šamija (VII. r.) i Ljiljana Katić (VIII. r.).

Jedna od akcija koju je Vijeće zdušno prihvatilo jest uređenje okoliša Škole, zapravo školskog vrta za potrebe učeničke Zadruge. S obzirom na izgled i nakanu prostora (ra-zne ekološko edukativne aktivnosti) i obim radova (ogradni zidovi) poslovi će nužno potrajati. No, želja je bila što prije otpo-četi… a što u želji niče, jednom i doraste!

Nikolići: Anđelko, Marijo i mali Ante udaraju temelje

Kad se ženske ruke slože

Škola i djeca Lovreć-Opanci72

Aktivnosti u protekloj i tekućoj školskoj godini

Tijekom cijele šk. godine svi smo se trudili, napose učenici likovne i vjeronaučne grupe, održavati uredne unutarnje školske prostore i okoliš.

Posebice su bila uočljiva ukrašavanja panoa i pozornice za školske priredbe u prigodi svakog blagdana.

Humanitarne akcije

I ove smo se godine otvorili drugima i darovali dio sebe - sudjelovali smo u četrima humanitarnim akcijama:• 4. – 5. veljače – Nora Fora - Hrabri lav• 15. listopada – Međunarodni dan bi-

jelog štapa• 27. studenoga – Za 1000 radosti, akcija

Hrvatskog Caritasa• cjelogodišnji projekt Škole za Afriku.

Posjet

Lidija Bajuk, pjesnikinja i kantau-torica, jedna od utemeljiteljica hrvatske

etno-glazbene scene, bila je u posjetu Lo-vreću u istraživačkom radu o lovrećkoj lir-skoj baštini.

Kako to biva kad je riječ o kulturnim događanjima, Škola joj je bila domaćinom. Uz učitelje Ivanu Babić i Petra Ujevića glav-na joj je sugovornica bila Danica Bošnjak, pjevačica župnoga zbora i vrsna gangašica koja je gošću oduševila ljepotom glasa i iscrpnim podacima.

Obilježili smo…

EUROPSKI DAN JEZIKA

Učenici viših razreda naše Škole s knjiž-ničarkom i svojim učiteljima hrvatskoga,

Škola i djeca

Aktivnosti u protekloj i tekućoj školskoj godini

Lovreć-Opanci 73

engleskoga i francuskoga jezika obilježili su 26. rujna Europski dan jezika.

Bila je to jedinstvena prigoda da se na donjem školskom hodniku pored ulaznih vra-ta na posebno uređenom panou upoznamo s povijesnim razvojem indoeuropskih jezika, uočimo važnost učenja stranih i vlastitoga jezika te da nam ovo u životu bude stalni podsjetnik na staru latinsku poslovicu koliko jezika govorimo da toliko ljudi vrijedimo.

............... Viktorija Mustapić Šamija, VI. r.

SVJETSKI DAN UČITELJA (5. LISTOPADA)

Petoškolci su u prigodi Svjetskog dana učitelja kao čestitku uredili pano na škol-skome hodniku.

PRIREDBE

• ZA DAN ŠKOLE

5. studenoga radno smo i svečano obi-lježili Dan škole. Nakon otpjevane himne u dopadljivom su se prigodnom programu (18 točaka!) prvi predstavili predškolci, a potom su nastupali učenici nižih i viših razreda.

Pjevačice klapske pjesme uresile su se novim haljinama (izradila ih je Jelena Rupčić)

Čulo se kako su oduvijek učenici u školi učili sprezati glagol biti i svoje radosti, učili o životu, o svijetu dječjem i svijetu odraslih, ljubili zavičaj i domovinu… Danas su krasno-slovima, glumom u igrokazima i pjesmama (klapskim i na francuskom jeziku) raspršili smijeh i veselje za nove đačke uspomene.

Naše su slavlje svojom nazočnošću uveličali i brojni roditelji.


• ZA BOŽIĆ

Kako prošle, tako je i 20. XII. ove godine program bio u suzvučju radosti i zahvalnosti Svevišnjemu.

MJESEc HRVATSKE KNJIGE

S ciljem poticanja čitanja i stvaranja čitalačke navike. Usputno, poražavajući po-datak: dva i pol milijuna Hrvata u godinu dana ne pročita ni jednu jedinu knjigu!


Natjecanja, susreti, izleti…

LiDraNO

31. siječnja na meuđopćinskome susretu LiDraNa u Studencima sudjelovao je Marijan Bekavac, V. r., u pojedinačnom scenskom nastupu samogovorom Pošla koka na pazar.

ENGLESKI JEZIK

Na školskome natjecanju iz Engle-skog jezika 22. siječnja sudjelovale su osmašice Vinka Bošnjak, Nikolina Jurić, Antonija Katić i Fenikula Križan.

VJERONAUK

Na međuškolskom (međuopćin-skom) natjecanju iz Vjeronauka (Vje-ronaučnoj olimpijadi) koje se održalo 25. siječnja u Krivodolu sudjelovale su osmašice Marija Bekavac, Vinka Bošnjak i Antonija Katić i šestaš Josip Šamija.

NATJECANJE IZ KEMIJE I BIOLOGIJE

Na školskom natjecanju iz Kemije (održanom 13. veljače) te iz Biologije (14. veljače) sudjelovala je jedino sed-moškolka Ilijana Katić.

TEHNIČKA KULTURA

Na školskome natjecanju iz Tehnič-ke kulture (14. veljače) sudjelovali su petoškolci. Marijan Bekavac, Viktorija Mustapić Šamija i Marijana Mustapić, a na županijskome (8. ožujka) u Splitu Viktorija Mustapić osvojivši 9. mjesto.

Škola i djeca

Natjecanja, susreti, izleti…

Lovreć-Opanci 75

IZBORNA NASTAVA – FRANCUSKI JEZIKNa školskom natjecanju iz francuskog jezika (24. siječnja) sudjelovala je osmašica

Antonija Katić.

U skopu Dana frankofonije (21. ožujka) na organiziranoj priredbi u Kazalištu mladih u Splitu sudjelovali su kao izvođači: petaši (Viktorija Mustapić Šamija, Iva Katić, Marijana Mustapić), šestaši (Josipa Bekavac, Josip Bošnjak i Frano Nikolić ), sedmaši (Ivana Bošnjak, Ilijana Katić) i osmaši (Marija Bekavac, Vinka Bošnjak, Nikolina Jurić, Antonija Katić, Fenikula Križan i Marija Mustapić) ili ako gledatelji svi učenici uključeni u izbornu nastavu francuskog jezika.

• PREDBOŽIĆNA PRIREDBAU predbožićnom ozračju 18. prosinca u dvorani Pučkog učilišta u Imotskom, uz po-

dršku Udruge prijatelja francuske šansone iz Splita, organiziran je međuopćinski kulturno-umjetnički susret učenika koji uče francuski jezik. Našu je školu predstavljalo 14 učenika V.-VIII. r. Uz prezentaciju su otpjevali dvije pjesme Quant il est mort le poète i L’enfant au tambour. Prvonavedenu pjesmu izveo je Josip Šamija, VII.r., a drugu sedmoškolke Marijana Mustapić i Viktorija Mustapić Šamija uz pripomoć svojih školskih prijatelja.

Napomenak: Natjecanja u vezi sa Zadrugom navedeni su u rubrici Učenička zadruga.


Terenska nastavaU gostima kod Rogožnjana

Nakon poziva naših prijatelja iz Uče-ničke zadruge Krtol iz Šibenske Rogoznice organizirali smo uzvratni posjet i terensku nastavu. 16. svibnja 2013. godine učenici (I. – VIII. r.) i učitelji posjetili su Šibenik i Šibensku Rogoznicu.

Obilazak šibenskih znamenitosti po-čeo je na središnjem gradskom trgu, Trgu Republike Hrvatske, na kojem se smjestila Gradska vijećnica. Sagrađena je tijekom prve polovice 16. stoljeća u renesansnom stilu pod nadzorom nepoznatog majstora. Lako je prepoznatljiva zbog trijema s polukružnim lukovima.

Šibenska katedrala sv. Jakova svakako je jedan od najljepših i najznačajnijih arhi-tektonskih objekata u Hrvatskoj. Njezino značenje prepoznao je i UNESCO koji ju je 2000. godine uvrstio na svoj Popis svjetske baštine.

Priča o Šibenskoj katedrali počinje 1298. godine, kada Šibenik postaje grad i dobiva svoju biskupiju. Tada se počinje razmišljati o izgradnji velike katedrale, ali se s gradnjom krenulo tek 1431. Gradnja se

odvijala u četiri faze, sve do 1535. godine, a na radovima su se mijenjali brojni majstori. 1441.gradnju preuzima naš slavni graditelj, Juraj Dalmatinac, koji se neizbježno najčešće veže baš uz ovu crkvu.

Katedrala sv. Jakova se ističe po još jednom Dalmatinčevom djelu, a to je skup od čak 72 skulpture glava različitih ljudi na apsidama, jedinstven primjer renesansnog realizma u svjetskoj arhitekturi. Ono što nas žalosti jest činjenica da je više glava na šibenskoj katedrali nego u našoj školi ako se izuzmu učitelji.

Tek nekoliko desetaka metara od kate-drale sv. Jakova, smjestio se plato ispod kojeg

Škola i djeca

Terenska nastava

Lovreć-Opanci 77

se nekada nalazila javna gradska cisterna, tj. akumulacija vode. Na samome platou, tj. njegovome vanjskom dijelu nalaze se četiri bunara odakle se voda mogla crpsti. Cijeli kompleks zadnjih je godina temeljito obnovljen pa su tako 4 bunara danas jedan od najljepših šibenskih prostora.

Nismo ju vidjeli, ali smo se u razgovoru podsjetili i na Šibensku molitvu (Pohvalu Gospi) jedan od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika.

Znamo da je nastala oko 1347. godine te je kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije ušla u gotovo sve antologije starijega hrvat-skog pjesništva. Pronađena je u rukopisnoj knjižnici latinaškoga šibenskoga samostana sv. Frane gdje se i sada nalazi.

Nakon obilaska šibenskih znamenitosti posjetili smo i šibenski trgovački centar Dalmare.

U McDonaldsu smo se okrijepili „zdra-vom hranom“, a u Cinestaru smo odgledali poučan film Pijev život.

U poslijepodnevnim smo satima po-sjetili Šibensku Rogoznicu i naše prijatelje iz Učeničke zadruge Krtol. Naime, ove su školske godine Rogožnjani priredili proslavu 170 godina školstva kroz Dane škole od 16. do 20. svibnja.

Mi smo pozvani na Smotru malih klapa, a naši su učenici obogatili program scenskom igrom Bolonjski proces na lovrećki način.

Škola i djeca

Terenska nastava

Lovreć-Opanci78

Ljubazni domaćini predvođeni ravnate-ljicom Dijanom Goleš te učiteljicama Majom Pezelj Ercegović i Elvirom Vukorepom priredi-li su su nam domjenak i obilazak Rogoznice.

Izvanučionička nastava

3. prosinca učenici VI. razreda proveli su izvanučioničku nastavu. U splitskom Cine Sta-ru gledali su dječji film Šegrt Hlapić, snimljen prema romanu i lektirnom djelu Ivane Brlić Mažuranić Čudnovate zgode Šegrta Hlapića.

Sportske aktivnosti

Tijekom drugog polugodišta (25. si-ječnja) sudjelovali smo u međuopćinskom natjecanju stolnog tenisa (dječaci i djevojčice) u OŠ Krivodol te tijekom prvog polugodišta tekuće kolske godine na međuopćinskim na-tjecanjima u malom nogometu 7. studenoga u Prološcu (dječaci), a 22. studenoga bili smo domaćini natjecanja u košarci. Nastupili su samo dječaci. S obzirom na broj učenika, ni rezultati nam nisu mogli biti zapaženiji.


Festival znanosti Lovreć 2013.

Drugu godinu zaredom u našoj se Školi održao Festival znanosti. Festival se održava u spomen na dr. fra Josipa Olujića. Tema ovogodišnjeg Festivala, a koji je priređen na završetku nastavne godine, bila je primjena elektromagnetskih valova. Gost predavač bio je Lovrećanin Ante Bošnjak, dipl. ing. geodezije, koji se bavi i radioamaterizmom. Stoga smo naš Festival započeli postavljanjem radio antena u školskom dvorištu.

Nakon zanimljivog predavanja o pri-mjeni elektromagnetskih valova uspostavili smo radio vezu s vukovarskim radioamate-rom Krunom. Učiteljica Ana Zaradić u ime

Lovrećana pozdravila je sve Vukovarce, a nakon početne treme razgovarali su i učenici.

Na Festivalu su učenici su saznali kako se u radijskoj i žičnoj telegrafiji koristi Morseov kod ili šifra koju je izmislio Samuel Morse. Kod je sustav međunarodno usvojene simbo-lične abecede kojim se u telegrafiji označavaju slova, brojevi i sl. Kod Morsea je svako slovo sastavljeno iz znakovnih, obično strujnih impulsa-kraćih i dugih crtica i rastavnih, pretežno bestrujnih impulsa, koji služe kao razmak između znakova, riječi i rečenica. Koristi se za prijem na sluh ili elektromagnet s pisačem koji ove crtice ispisuje na vrpcu.

Škola i djeca

Festival znanosti Lovreć 2013.

Lovreć-Opanci80

Osim osobnih imena vježbali smo pisanje slova koja su u imenu fra Josipa Olujića.

Zanimljivo je bilo i upoznavanje s plaz-menom kuglom koja je punjena različitim plinovima, a u sredini se nalazi elektroda. U fizici i kemiji plazma je naziv za ionizirani plin i uobičajeno je da se zbog različitih svojstava u odnosu na krutine, tekućine i plinove smatra posebnim agregatnim stanjem tvari. Kao i plin, plazma nema određen oblik ili volumen, osim ako se zatvori u

posudu, a vidjeli smo kako pod utjecajem magnetskog polja plazma poprima vlaknastu strukturu. Saznali smo da je izraz plazma prvi upotrijebio američki kemičar Irving Langmuir 1928. godine jer su ga elektroni, ioni i neutralne čestice posjetile na crvena i bijela krvna zrnca u krvnoj plazmi.

Uz učenike u pokusima su uživali i učitelji


Dan kruha

Dan kruha priredili smo 18. listopa-da. U predvorju školske dvorane po stolovima su bila izložena briž-

no pripremljena jela – „šta su (nekoć) jili naši stari“, kako smo nazvali ovogodišnje obilježavanje.

U svečarskom su obilježavanju sudjelo-vali svi učenici od predškolaca do osmaša sa svojim razrednicima i učiteljima. Dan je bio sadržajno obogaćen prigodnim programom koji su pripremili učenici nižih razreda. Pro-slavi su u priličnom broju nazočile mame i pokoja baka bez čijih vrijednih ruku ne bi bilo toliko lijepih i slatkih izložaka.

Fra Dinko, naš lovrećko-opanački žu-pnik, prije zajedničkog blagovanja blago-slovio je jela.

I ove godine nismo zaboravili na udomiteljsku kuću na Petričevića Stajama, učenici trećega i četvrtog razreda su s s našom vjeroučiteljicom odnijeli staricama blagoslovljenoga kruha i slastica.



18. studenoga - Dan sjećanja na Vukovar

Učenici i učitelji su se uključili u ak-ciju Moje svjetlo za moj Vukovar. 18. studenog obilježava se Dan sjećanja

na žrtvu Vukovara 1991. Ovaj Dan sjećanja ustanovio je Hrvatski sabor u spomen na 18. studenoga 1991. godine kada je, nakon gotovo tromjesečne opsade, slomljen otpor hrvatskih branitelja Vukovara. Učenici su u Školi (pod vodstvom profesora povijesti) uredili pano na temu Vukovara, a u sumrak u središtu Lovreća zapalili smo svijeće.

Na blagdan Sv. Nikole 6. prosinca poslije nastave učenici i učitelji su u crkvi bili sudionicima misnoga slavlja.

Potom su predškolci i učenici nižih razreda recitalom i zanosnim pjesmama školskoga zbora (pripomognuti glasovima petaša) iščekivali svečev dolazak...

Nato je simpatični sumještanin Nikola došao u liku sv Nikole i na radost nazočne

djece (od najmlađih do osmaša) svakome od njih udijelio dar. Krampus je, naravno, uvodio mir i pripomagao sv. Nikoli u po-djeli darova.

Blagdan Sv. Nikole

Škola i djeca

Blagdan Sv. Nikole

Lovreć-Opanci 83

U vezi s blagdanom Sv. Nikole, pro-veden je i projekt učenika nižih razre-da i njihovih učiteljica, vjeroučiteljice,

knjižničarke i učiteljice glazbene kulture – organizirane su radionice za djecu i roditelje.

Priložene fotografije o projektu su gotovo sve rekle.


Vjera i život

U mojoj župiU mojoj župi oko 200 ljudi ide svake nedjelje na misu. Ipak ih ima bolesnih,

odbačenih, siromašnih, osamljenih, ismijanih, prezrenih, ali i onih podrugljivih, oholih, neumjerenih i u jelu i u piću… Ostaje nada da će ih redoviti odlazak na svetu misu oplemeniti, da će postati uzorniji.

Jednom kada sam se vraćala iz škole, vidjela sam stariju susjedu kako sama nosi vrećice iz trgovine, a sumještani su oko nje nesmetano nastavili hodati i nisu zapažali ni nju i njenu potrebu. Poznajem i neke žene čiji muževi rade u tuđini. Te žene same zbog njihova odsustva obavljaju teške fizičke poslove kućne i nekućne. Na žalost, ima

i onih koji ne mare za očevinu.Sve se ovo događa u mojoj župi, a ipak ih

200 ide na svetu misu. Kada bi svaki od njih kao kršćanin barem malo više slušao poruke evanđelja ili poduke s vjeronauka, svijet bi postao velikodušniji, a život lakši.

..................... Viktorija Mustapić Šamija, VI. r.

Zašto je Bog moj jedini ideal

Nikad nisam razmišljala o Bogu kao o svojem idealu. Od malena živim kršćanskim životom i smatram da je Bog član moje obitelji. Svaki dan mu se molim. Kad mi je teško, znam da je tu i da će uvijek biti uz mene.

Svjesna sam razlike između riječi idol i ideal. Moj idol je Angelina Jolie i znam da nikad neću

biti poput nje. Ali to nije važno jer sve ono što vrijedi, pronalazim u Bogu svaki dan. Trebam biti sretna i zadovoljna onim što jesam jer sam stvorena takvom kakvu je Bog htio. Okružena sam ljudima koji me vole, a to je najdragocjenija stvar na svijetu.

......................................................................................................Tea Brstilo, VII. r.

Jure Nikolić, I.r. Bože, Divno si stvorio svijet

Škola i djeca

Vjera i život

Lovreć-Opanci 85

Moja prva sveta pričest

Došao je i taj dan. Bila sam uzbuđena toliko da prošlu noć nisam mogla spavati. Dugo sam se vrtila po krevetu i na svašta sam mislila. Bojala sam se jer nisam znala što će se sutra točno dogoditi i što će Bog tražiti od mene. Mislila sam da ću sutra postati drugačija. Nisam znala je li me je strah ili sam samo presretna. Zaspala sam dok sam molila Boga i ne sjećam se točno kad.

Ujutro me probudila mama govoreći: „Probudi se, Ema, ne želiš valjda zakasniti, danas je važni dan!“ Spremila sam se i otišli smo u crkvu. Cijelo sam vrijeme osjećala kao da ne mogu gutati i kao da me boli stomak. To nisam samo ja osjećala nego svi moji prijatelji. Tada nam je vjeroučiteljica objasnila da se to zove trema i da se nemamo razloga bojati. Svi smo se nato počeli smijati i trema je nestala. Imali smo recitacije i pjesme preko sv. Mise i sve je bilo super!

Sada smo postali odrasli i moramo Bogu odgovarati za svoje grijehe, a to se čini ispovijedanjem.

Kada je misa završila, svi smo otišli svojim kućama gdje smo uz upaljenu svijeću molili Boga sa svojom rodbinom, prijateljima i obitelji. Cijeli dan je prošao veselju i radosti kakav i treba biti dan Prve svete pričesti.

.............................................................................. Emanuela Mustapić Šamija, IV. r.

Iva Katić, III.r. Prijelaz preko Crvenog mora


Učenička zadruga

U prošlome broju župnoga li-sta upoznali smo čitatelje s aktivnostima Učeničke

zadruge Ludrum u 2012. godini. Ovom prigodom nastavljamo sa za-bilješkama i fotografijama događanja koja su izazvala više pozornosti.

Humanitarne prodajne izložbe

Od 19. do 22. prosinca u prigodi Božića te 14. veljače u prigodi blagdana Sv: Valen-tina priređene su prodajne izložbe. Prihod od izložbi je namijenjen humanitarnom projektu Škole za Afriku.

Županijska smotra učeničkih zadruga

4. travnja, u prodajnom centru City one - Split, održala se XXV. županijska smotra Učeničkih zadruga. Naša je Zadruga osvojila prvo mjesto te se tako plasirala na državnu smotru. Na ovogodišnjoj su županijskoj smotri sudjelovale 34 učeničke zadruge koje su pred-stavljale svoje proizvode i baštinu kraja iz kojeg dolaze. Našu su Zadrugu predstavljali Ilijana Katić, učenica 7. razreda te Marija Bekavac i Bože Mustapić, učenici 8. razreda. Tema našeg predstavljanja su bili ukrasni motivi sa stećaka koje smo preslikali na naše proizvode, a sve u sklopu projekta Od stećka do suvenira.

Projekt uređenja školskog vrta

Nakon što smo s tvrtkom za krajo-brazno uređenje Breza napravili projekt za uređenje gredice za ljekovito bilje, navedeni smo projekt 9. svibnja prijavili na natječaj

koji je oglasila Splitsko-dalmatinska županija. Nakon objavljivanja re-zultata za uređenje dijela školskog vrta dobili smo 4000 kn.

Prikupljanje starog papira

Naša je Zadruga u mjesecu lipnju or-ganizirala prikupljanje staroga papira. U akciju su se uključili učenici, roditelji i svi djelatnici Škole. Za prikupljeni papir smo od Županije dobili 2200 kn. Navedeni je iznos utrošen za kupnju printera i papira.

Naši učenici ponovno uspješni na državnoj smotri

Nakon osvojenog prvog mjesta na Županijskoj smotri učeničkih zadruga naši su učenici Ilijana Katić, 7. razred, Marija Bekavac, 8. razred te Bože Mustapić i Ante Miličić, učenici 8. razreda, sudjelovali na Državnoj smotri učeničkih zadruga.

Osmaši Božo Mustapić, Marija Bekavac i Ante Miličić

Škola i djeca

Učenička zadruga

Lovreć-Opanci 87

U organizaciji Hrvatske udruge uče-ničkog zadrugarstva i Hrvatske zajednice tehničke kulture od 11. do 12. svibnja u Zagrebu u Boćarskom domu je održana 25. jubilarna smotra učeničkih zadruga Repu-blike Hrvatske. Svoje su radove predstavili mladi zadrugari i njihovi voditelji iz 52 učeničke zadruge iz Hrvatske od ukupno 343 i jedna zadruga iz Manchestera, UK. Deset učeničkih zadruga je prezentiralo svoj istraživački rad, a naša je Zadruga dobila pravo sudjelovanja u obadvije kategorije.

Sedmašica Ilijana predstavlja lovrećke suvenire

Nakon vrednovanja Povjerenstvo za istraživačke radove nam je dodijelilo Pri-znanje za osvojeno drugo mjesto. Prezentirali smo istraživački rad Od stećka do suvenira.

Prvo mjesto je pripalo Učeničkoj zadruzi LOVREKI iz OŠ Mate Lovraka iz Petrinje, koji su prezentirali rad Fosili Zrinske gore, a treće mjesto su dijelile Učenička zadruga KLOPOTEC iz OŠ Gornji Mihaljevec i Uče-nička zadruga ŠESTICA IZ VI. OŠ Varaždin. Zadrugari iz Varaždina su predstavili rad o anđelima čuvarima Varaždinske baštine, a članovi Učeničke zadruge Klopotec su odre-đivali količinu vitamina C u svježe ubranim i uskladištenim starim i novim sortama jabuka.

Zajedno sa Smotrom je održan i Festival tehničke kulture, u organizaciji Hrvatske zajednice tehničke kulture, na kojem je svoje djelatnosti predstavilo svih 17 nacionalnih saveza udruženih u Hrvatsku zajednicu teh-ničke kulture.

Uspjeh naših učenika je iznimno velik ako se zna da na području Republike Hrvat-ske djeluju 343 učeničke zadruge, a mi smo škola s najmanjim brojem učenika koja je sudjelovala na Državnoj smotri. Od svojeg

Škola i djeca

Učenička zadruga

Lovreć-Opanci88

osnivanja u školskoj godini 2005./2006. naša je Zadruga sudjelovala na 7 županijskih i 7 državnih smotri te na 3 međunarodna i 6 domaćih znanstvenih skupova.

Dani europske baštineIdeja obilježavanja Dana europske ba-

štine rođena je u Grenadi (Španjolska) 3. listopada 1985. godine prigodom održavanja II. konferencije europskih ministara odgovor-nih za arhitektonsku baštinu Vijeća Europe. Tom je prigodom francuski ministar kulture predložio širenje inicijative „Otvorenih vrata kulturnih dobara“ na druge europske zemlje. Dani europske baštine u javnosti imaju sve veći uspjeh te su postali nezamjenjiv datum u kulturnim događanjima država članica. Važan je cilj manifestacije širiti znanje i svijest o vlastitom kulturnom nasljeđu kao i vrijednostima drugih kultura, mogućim interakcijama, toleranciji i poštovanju. U organizaciji Uprave za zaštitu kulturne ba-štine Ministarstva kulture ovogodišnji Dani europske baštine u Hrvatskoj su se obilježili od 20. rujna do 5. listopada, a na našem području svečano je bilo u prostorijama Dogane u Imotskom gdje je Konzervator-ski odjel 30. rujna 2013. godine izložbom proslavio šest godina djelovanja.

Na izložbi su predstavljeni konzerva-torski radovi s naglaskom na projekte koji jesu ili će uskoro biti završeni.

Jedan od projekata, koji se ostvario uz pomoć Konzervatorskog odjela u Imotskom, je proglašenje Školske etnografske zbirke u Lovreću Kulturnim dobrom Republike Hrvatske. U našoj se zbirci redovito odr-žavaju edukativne radionice za učenike, a u

prigodi Dana europske baštine otvorili smo vrata obnovljene Zbirke za sve posjetitelje.

6. smotra turističke kulture

Naša je Škola ove godine bila jedna od pet sudionica koje su se predstavile na 6. državnoj smotri Turističke kulture koja je održana u Gradu Hvaru. Tema ovogodišnjeg natječaja je „Najljepši kulturni krajolik mog zavičaja“, a naši su učenici Ante Miličić i Bože Mustapić predstavili projekt Učeničke zadruge LUDRUM „Od stećka do suvenira“. Cilj ovogodišnjeg natječaja je prepoznavanje vrednote svog zavičaja, koja bi jednog dana mogla biti nominirana za uključenje na Po-pis svjetske baštine. Uspjeh je naših učenika zadivljujući s obzirom na to da su među odabranim radovima dva rada iz osnovnih škola, dva iz srednjih te jedan rad iz učeničkih domova i to na razini cijele Hrvatske.

Škola i djeca

Učenička zadruga

Lovreć-Opanci 89

Organizatori ove manifestacije su: Ured državne uprave u SDŽ, udruga Prokultura Split i OŠ Hvar. Pokrovitelji su Agencija za odgoj i obrazovanje i Grad Hvar, a glavni par-tner je Hotelsko poduzeće „Sunčani Hvar“.Više o ovom projektu koji potiče djecu i mlade iz Hrvatske i dijaspore na istraživanje kulturnog i prirodnog nasljeđa te na stjecanje temeljnih znanja o turizmu, možete saznati na www.turisticka-kultura.com.

Deveti dani osnovnih škola

Od 6. do 8. studenoga sudjelovali smo na stručno – znanstvenom skupu 9. dani osnovnih škola Splitsko-

dalmatinske županije. Tema ovogodišnjeg skupa bila je „Sveučilište u profesionalnom usavršavanju učitelja u osnovnoj školi“. Znanstvena konferencija je održana u Splitu 6. i 7. studenoga, a predstavljanje nastavnih projekata održano je 8. studenoga u pro-storijama Osnovne škole oca Petra Perice u Makarskoj. Uz makarsku školu, koja je bila izvrstan domaćin, organizatori 9. dana

osnovnih škola su Hrvatski pedagoško-knji-ževni zbor – ogranak Split, Agencija za odgoj i obrazovanje te Odsjek za učiteljski studij u programskoj suradnji s drugim odsjecima Filozofskog fakulteta i Prirodoslovno-mate-matičkog fakulteta u Splitu.

Članovi Zadruge i učenici - članovi Učeničke zadruge MAKE iz Osnovne škole oca Petra Perice predstavili su zajednički projekt „S obe bande Bijakove“.

Iako je učeničko predstavljanje bilo svojevrsna posebnost, izazvalo je opće

Nansi Ivanišević, voditeljica projekta turističke kulture, u društvu s Božom i Antom

Nastup u Gradskoj loži u Hvaru

Škola i djeca

Deveti dani osnovnih škola

Lovreć-Opanci90

Učitelji voditelji su bili: Ruža Raos (recitacije), Ana Ujević (recitacije, scenski nastupi), Ivana Babić (Zadruga, biologija, kemija, estetsko uređenje), Vjekoslav Fran-ceschi (sportske aktivnosti), Renata Kolovrat (zbor, estetsko uređenje), Boris Šitum (estetsko uređenje), Ana Zaradić (matematika), Denis Đerek (estetsko uređenje), Anđelka Čizmić (estetsko uređenje), Ana Škeva (estetsko uređenje), Ružica Vuletić (recitacije, scenski nastupi, estetsko uređenje), Krešimira Gudelj (recitacije, scenski nastupi), Petar Elez (estetsko uređenje), Hrvoje Ćatipović (estetsko uređenje, mrežna stranica Škole), Ana Brkljačić Marjanović i Nataša Jurenić Čović (scenski nastupi, estetsko uređenje, engleski jezik), Natalija Prka i Ana Katić (recitacije - predškolci) i Petar Ujević (literarno-novinarska družina, francuski jezik, scenski nastupi, recitacije).

oduševljenje svih nazočnih. Projekti predstavljeni na 9. danima su objavlje-ni u Zborniku, koji možete pročitati na:

http://marul.ffst.hr/danios/attachments/article/41/ZBORNIK%20Deveti%20dani%20osnovne%20skole.pdf

Učitelji pozorno slušaju predavanje učenika

Vijesti iz LovrećaLovreć-Opanci 91

Mali ljubimci za djecu

Vijesti iz Lovreća

Humanitarna akcija

Č esto u svojoj osami promišljamo o ži-votu, sreći, ljubavi, veselju, zdravlju i sl. Možda rijetko razmišljamo o

jednom vrlo teškom emocionalnom osjećaju koji se budi u čovjeku, koji čovjek doživi. O Patnji! O tome što je patnja? Zašto netko pati? Zbog čega netko pati? Zbog koga netko pati? Za kime netko pati?

Osobno nisam znao da osjećaj patnje može biti toliko bolan dok se u mome životu nije dogodio, tek onda sam uistinu spoznao što je Patnja i zašto patimo.

No, koliko god je ona bolna i teška, za mene je Patnja istovremeno LJUBAV KOJA TRAJE VJEČNO.

Kada se nađemo se situaciji za koju, naizgled, smatramo da je bezizlazna, tada budemo bespomoćni, tužni, osamljeni i patimo. No, da bi nam bilo manje bolno nositi se s tim osjećajem, postoji netko tko nam pomaže, tko nas prati, bdije nad nama i daje nam snagu, a taj netko je naš dragi Bog.

On prati sve naše uspone i padove, nosi naše boli, tuge, patnje i nevolje. Vjera u Njega nas jača i daje nam snagu za dalje.

Naša katolička vjera nas uči da činimo dobro i tako se ophodimo u skladu s Božjim zakonima i naukom Katoličke crkve. U svakoj prigodi želimo i nastojmo činiti dobra djela, jer čineći dobra djela ljubavi, bit ćemo ispunjeni srećom i milosti Božjom.

Kada razmišljam o patnji i dobrim dje-lima, u mojim su mislima i molitvama uvijek prisutna bolesna djeca, a osobito ona koja boluju od onkoloških bolesti.

Neprekidno promišljam o njima kako im i na koji način mogu pomoći da im barem malo lakše bude u njihovu liječenju, da se izliječe i da budu sretna u svojim obiteljima.

Slijedom izrečenog, osmislio sam huma-nitarnu akciju koju sam pokrenuo za pomoć Dječjem odjelu hematoonkologije u KBC-u Firule-Split.

Vijesti iz Lovreća


Lovreć-Opanci92

Danas na ovaj veliki i značajan dan u mome životu (rođendan mog Anđela) javno objavljujem njezin daljnji nastavak.

Nastavkom mojih humanitarnih aktivno-sti za pomoć djeci koja se liječe od malignih bolesti na Dječjem odjelu hematoonkologije u KBC-u Firule - Split, želim animirati sve ljude dobre volje na pomoć djeci koja se liječe od malignih bolesti.

Kako se bavim uzgojem kokoši čistokrvnih pasmina, isto tako se bavim inkubacijom jaja i proizvidnjom pilića od istih, pa i u tom pogledu želim humano djelovati.

S obzirom na vremenske prilike i zimske uvjete koji ne idu na ruku ranijem leženju i valenju pilića te njihovom uzgoju, najpogod-niji period i godišnje doba za to je proljeće. Humanitarnu akciju MALI LJUBIMCI ZA DJECU sam odlučio odraditi u pogodno i toplije vrijeme u vremenskom periodu od 1. 5. 2014. do 31. 5. 2014.

Vrijeme do tada treba usmjeriti na njenu pripremu i sprovođene.

Jednu inkubaciju kokošjih jaja kapaciteta 650 komada, tj. jednodnevnih pilića KOKA HRVATICA, AUSTRALORPA, NAVHAMP-SCHIRA I SUSSEXA koje uzgajam, dajem na tržište. Novčani iznos od prodaje jed-nodnevnih pilića darujem Dječjem odjelu hematoonkologije u KBC-u Firule-Split za kupnju potrebnih uređaja i opreme.

U kontaktima s kolegama uzgajateljima i ljubiteljima malih životinja moju inicijativu ove humanitarne akcije podržavaju i pri-družuju se članovi udruga uzgajivača malih životinja, pojedinci uzgajatelji i ljudi željni činjenja dobrih djela.

Tako će pojedinci i udruge ustupat i -donirati razne vrste životinja po principu koji navodim.

Svim ljudima dobre volje,

mojim prijateljima i sumještanima

želim blagoslovljen i sretan Božić

i dobro zdravlje u

Novoj 2014.

Vijesti iz Lovreća


Lovreć-Opanci 93

NAPOMENA: Predbilježbe za kupnju jednodnevnih pilića i za po-dršku i pridruživanje humanitarnoj akciji MALI LJUBIMCI ZA DJE-CU možete se predbilježiti na niže navedene kontakte.

Za donatore i potencijalne kupce koji za svoje potrebe žele kupiti jednodnevne piliće, tj.oni ljudi dobre volje koji se žele pridružiti mojim humanitarnim aktivnostima napomi-njem da iste mogu nabaviti u mojoj uzgaji-vačnici „GRELIN“ po cijeni jednog pileta od 15,00 kn.

Potrebno je da se najprije sa mnom putem navedenih kontakata konzultiraju o brojnom stanju i količini pilića koje žele kupiti.

Novčane iznose za naručene piliće neće uplaćivati na moj račun ni meni osobno, već će ih uplatiti na žiro račun KBC-a, račun donacijskog konta navedenog u prilogu.

Po uplati novca za piliće na navedeni račun, potvrdu o uplati je potrebno donijeti na uvid i preuzesti piliće koje su kupili.

Žiro račun KBC Split, broj:2330003-1100057647, otvorenog kod Splitske banke.

Naziv donacijskog konta: Dječja he-matoonkologija, humanitarna akcija su-pružnika DUŠANA I ROSE PETRIČEVIĆ I PRIJATELJA.

Poziv na broj: 07-303-1.U opisu uplate navesti: Humanitarna

akcija MALI LJUBIMCI ZA DJECU

Za detaljnije informacije o mojim humanitarnim aktivnostima možete se informirati na mojim blogovima:

http://kristina05121998.blog.hr/http://WWW.ponos hrvatske.hr/http://kristina24042008.blog.hr/

Petričevići 15, 21257 Lovreć

Tel: 021/723 335

Prvih Hrvatskih Redarstvenika 18, 21000 Split

Mob: 098/1702815 Tel: 021/382 746

e-mail:[email protected] Web: www.uzgajivacnicagrelin.blog.hr

Lovreć, 5.12.2013.

........................................ Dušan Petričević

Vijesti iz Lovreća Lovreć-Opanci94

Lovrećke nogometašice najbolje

Pred blagdan Velike Gospe tradicional-no započne malonogometni turnir za žene. Ove godine do samoga finala

došla je i ženska nogometna vrsta iz Lovreća. Malonogometašice Pirelija iz Lovreća pora-zile su s visokih 8:0 nogometašice Regea iz Poljica. Petsotitnjak gledatelja uživalo je u

dobroj igri Lovrećanki. Cjelokupan prihod ovoga turnira išao je za izgradnju obiteljskog doma obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Tihomira Karoglana iza čije smrti je ostalo četvero malodobne djece.

.......................................................... A.B.

Domagoj Jelić - juniorski prvak Hrvatske u veslanju

Na Veslačkom prvenstvu Hrvatske 2013. održanom na jezeru Jarun u Zagrebu od 13. do 15. rujna 2013.

godine, juniorski četverac na pariće Veslač-kog kluba Mornar iz Splita osvojio je prvo mjesto i zlatnu medalju. Član pobjedničkog

Vijesti iz Lovreća

Domagoj Jelić - juniorski prvak Hrvatske u veslanju

Lovreć-Opanci 95

četverca je Domagoj Jelić, sin Milenka Jelića iz Opanaka – zaseoka Jelići.

Uz svakodnevne naporne treninge Do-magoj je i izvrstan učenik (prosjek 5,0) 3. razreda III. gimnazije Split (MIOC) te ovogodišnji prvak županije u Fizici, a

Slika 1. – Državno veslačko prvenstvo 2013. -dodjela medalja (Domagoj 2. slijeva)

prošlogodišnji prvak županije Splitsko-dal-matinske u Matematici i Fizici. Rijetke slo-bodne trenutke Domagoj najradije provodi u očevom rodnom Lovreću.

.........................................................N.N.

Malonogometni turnir Lovrećana i Opančana

2013.

Ovogodišnji je turnir okupio devet momčadi, čak dvije više nego prošle godine što dovoljno govori koliko

je turnir drag i poseban, naročito onima koji žive u tuđini.

Momčadi su bile podijeljene u dvi-je grupe. Grupu A činili su: Batino jato, Dubrava, Kula i Gornje selo te Grupu B: Čaljkušići, Nikolići, Bošnjaci, Katići i Lju-bitelji janjetine.

Vijesti iz Lovreća

Malonogometni turnir Lovrećana i Opančana 2013.

Lovreć-Opanci96

Makar je sve bila igra, rezultati se sve-jedno pamte. Evo ih po grupama:

GRUPA A: Gornje selo – Dubrava 4:4, Batino jato – Kula 6:1, Dubrava – Batino jato 4:4, Gornje selo – Kula 3:1, Dubrava – Kula 6:0, Batino jato – Gornje selo 5:5.

GRUPA B: Nikolići – Katići 1:0, Niko-lići – Čaljkušići 2:1, Nikolići – Bošnjaci 5:1,

Čaljkušići – Ljubitelji janjetine 4:0, Katići – Čaljkušići 1:1, Čaljkušići – Bošnjaci 3:0, Nikolići – Ljubitelji janjetine 4:0, Katići – Ljubitelji janjetine 3:0, Bošnjaci – Ljubitelji janjetine 3:2, Bošnjaci – Katići 2:0,

Rezultati u poluzavršnici

Grupa A: Batino jato – Čaljkušići 4:0 iGrupa B: Nikolići – Gornje selo 4:3Za treće mjesto: Čaljkušići – Gornje selo 6:2

U završnici su Nikolići pobijedili Batino jato 1:0!

Najboljim igračem proglašen je Ivan (Ino) Nikolić iz momčadi Nikolića

Čestitam(o)!

Također je odigrana utakmica veterana iz općina ciste Provo i Lovreća 1:1 u čast pok. Marjana Zdravka Sekeleza..........................................................N.N.

Momčad Nikolića - ovogodišnji pobjednici

Prvi memorijalni malonogometni turnir

Marjan Zdravko Sekelez

Ovo malonogometno nadmetanje odi-grano je u znak sjećanja na našeg omiljenog Marjana Zdravka Seke-

leza, velikog čovjeka i sportaša, svojedobno neizostavnog igrača u lovrećko-opančanskim ekipima. Želja je osnivača ovoga turnira da ponosno čuva uspomenu na njega.

Na prvom je natjecanju sudjelovalo sedam momčadi (jedna iz Lovreća i šest iz okolnih mjesta) podijeljenih u dvije grupe:

Prvu su grupu činile momčadi: Cista Velika, Bad boys, Berinovac – Lokvičići i Studenci, a drugu: Lovreć, Katuni i Cista Provo.

Vijesti iz Lovreća

Prvi memorijalni malonogometni turnir Marjan Zdravko Sekelez

Lovreć-Opanci 97

Evo i rezlultata prve grupe:

Bad boys – Cista Velika 1:1

Cista Velika – Berinovac-Lokvičići 0:2

Studenci – Bad boys 2:4

Berinovac – Lokvičići – Bad boys 6:2

Studenci – Berinovac-Lokvičići 0:1

Cista Velika – Studenci 2:1

Rezultati u drugoj grupi

cista Provo – Katuni 1:3

Lovreć – cista Provo 6:0

Lovreć – Katuni 4:3

Polufinale 1.

Katuni - Berinovac-Lokvičići 1:5

Polufinale 2.

Cista Velika – Lovreć ...................5:2

Za 3. mjesto

Lovreć – Katuni ..................1:2

Finale

Berinovac-Lokvičići – cista Velika 2:0

Najbolji strijelac – Nikola Nosić (Lovreć)Najbolji igrač – Stjepan Lasić (Berinovac-Lokvičići)Najbolji vratar – Tomislav Kegalj (Cista Velika)

........................................... Nikola Šamija

Momčad Berinovca-Lokvičića - pobjednici turnira

Vijesti iz Lovreća Lovreć-Opanci98

Projekt tematske (povijesne) staze u Općini

Lovreć

U studenom 2013. godine krenuli smo s razvojem projekta tematske povijesne staze na području Općine

Lovreć. Riječ je o nadogradnji na studiju „Strateški razvoj Općine Lovreć“ iz 2005. godine, koja je dostupna na: http://lovrec.hr/vizija/Opcina_finalno_17102005.ppt. Tematska staza jedna je od nekoliko ini-cijativa od strane Općine Lovreć koje smo predvidjeli za realizaciju u 2014. godini. Od značajnijih projekata tu su još: dovršetak vodovodne mreže u Čaljkušićima, izgrad-nja mrtvačnice u Medovu Docu i nabavka novih kontejnera.

Velika financijska kriza proteklih je go-dina skoro u potpunosti pomela građevinski

sektor te investicije u tom segmentu gos-podarstva. Građevinski obrti bili su gotovo pa jedni oblik poduzetništva, ne samo u našoj već i u drugim općinama na području Imotske krajine. Iako po financijskom op-segu troškova najmanja, tematska povijesna staza od ključnog je i dugoročnog interesa za Općinu. Ona predstavlja bitan temelj budućoj turističkoj ponudi i sadržaju. Lako je predvidjeti kako će, s vremenom, doći do transformacije gospodarskih potenci-jala dalmatinskog zaleđa u onaj tercijalni, uslužni sektor. Neki naši sumještani već su krenuli tim putem, započeli su s izgradnjom apartmanskog smještaja i kuća za odmor tu-rista. Njihove priče te iskustva predstavljeni su na lovrećkoj internet stranici 15. rujna 2013. godine.

Važno je imati na umu kako je Repu-blika Hrvatska (RH) 1. srpnja 2013. godine pristupila golemom tržištu od pola milijarde ljudi - koliko broji stanovništvo Europske unije. Naš zajednički cilj koji moramo defi-nirati i usuglasiti jest: na koji način možemo pridobiti jedan dio tog tržišnog „kolača“. Odgovor na to pitanje krije se u izgradnji turističkih kapaciteta i u razvoju sadržaja.

Tematska (povijesna) staza povezat će desetak potencijalno zanimljivih (povijesnih) lokaliteta na području Općine. Te lokacije već su lako dostupne jer se nalaze u nesporednoj

Vijesti iz Lovreća

Projekt tematske (povijesne) staze u Općini Lovreć

Lovreć-Opanci 99

blizini asfaltiranih prometnica. Jedan dio staze ići će rekonstruiranom dionicom stare rimske ceste. Druga važna odrednica jest što se polovica tih lokaliteta nalazi u Registru kulturnih dobara RH. To su: 1) Gradina - sv. Stipan u Dobrinču, 2) Vrhgradina iznad Lovreća, 3) Mala gradina na Studencima, 4) Gradina Jova na Studencima, 5) Stećci na Mramoru, Lovreć, 6) Stećci pokraj Šakića na Studencima, 7) Izvor Zvizda na Studen-cima, 8) Raosov bunar u Medovu Docu, 9) Etnografska zbirka u Osnovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića na Lovreću. Oni se nalaze pod zaštitom Ministarstva kulture RH, odnosno u ingerenciji Konzervatorskog odjela u Imotskom. Bez njihovog dopuštenja i nadzora ne smije se krenuti u bilo kakve radove. S Konzervatorskim odjelom u Imot-skom i dalje ćemo surađivati s ciljem da i ostalu našu kulturnu i povijesnu baštinu zaštitimo. Uz već navedeno, radit ćemo na tome da se kao nepokretno kulturno dobro RH proglase i naši: bunari, čatrnje (cisterne) te izvori vode, sakralna arhitektura (stara crkva Sv. Duha iz druge polovice 18. stoljeća i lovrećko groblje), etnografske zbirke u OŠ na Studencima i u Zavičajnom muzeju u Medovu Docu, turske kule na Studencima (Alibegovac) i u Olujićima (kula Urum bega), rodne kuće književnika Ivana Raosa i barskog nadbiskupa fra Šimuna Milinovića itd. To je i predviđeno Prostornim planom uređenja Općine Lovreć iz 2008. godine.

Za početak ćemo lokacije urediti/oči-stiti, postaviti informativne table s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, kao i pu-tokaze. Ovisno o financijskim sredstvima ići ćemo u daljnju realizaciju: postavljanje klupa i koševa za otpatke, proširenje parkirališnih

mjesta. Projekt je usuglašen sa „Strategijom razvoja turizma RH do 2020. godine“ koja predviđa i razvoj biciklističkih staza.

Na koji način vi, naši sumještani i građani općine Lovreć, možete doprinijeti ovom projektu? Vaše ideje i prijedlozi su dobrodošli, nemojte se ustručavati. Možete nam ih uputiti osobno, telefonom ili e-mailom na općinsku adresu. Isto tako vaša financijska, stručna i tehnička podrška može biti od ključne važnosti kako bi se tematska (povijesna) staza izgradila. Dio lokaliteta, primjerice turske kule, zapušteni zaseoci (staje) s potencijalom eko-etno sela, su u pri-vatnom vlasništvu. Molimo njihove vlasnike za razumijevanje i suradnju. Naša povijesna baština je veliki turistički potencijal te nam je svima od zajedničkog interesa. Novci od turizma dobro bi došli svakom kućnom budžetu. S pojavom turista obnovila bi se naša ugostiteljska ponuda, otvorili bi se novi obrti, osnovala mala obiteljska gospodarstva. Jedan dio mladih obitelji bi ostao i ne bi bio primoran napustiti ovaj kraj.

Na koji način vi, narod župe Lovreć-Opanci, možete doprinijeti ovom projektu? Zub vremena načeo je jedan dio postaja križnog puta koji će, povezujući lovrećku Gradinu sa starom crkvom Sv. Duha, biti važan dio tematske staze. Na sramotu je svi-ma nama stanje u kojem se neke od postaja križnog puta nalaze. Pozivamo sve zaseoke i pojedince da na proljeće svoje postaje obnove i urede. Zajedničkim djelovanjem bit ćemo uspješniji.

...................................... Radoslav Zaradić, magistar povijesti i arhivist,

predsjednik Općinskog vijeća Općine Lovreć

Iz kulture Lovreć-Opanci100

Lovrećke knjige 2013.

Iz kulture

Razgovor s Antom Čaljkušićem Grginim

Nikome nisan odnio ni tanku dlaku

20. veljače 2013. u Zagrebu je pred-stavljena knjiga „PRIČE ANTE GRGINA” autora IVANA ČALJKUŠIĆA ŠIMAKE, objavljena u nakladi zagrebačko-lovrećke kuće Biakova, kao drugi naslov u knjižnici

Bašćina. Likovno ju je obogatio akadem-ski kipar Kruno Bošnjak. Ivan Čaljkušić Šimaka rođen je 27. lipnja 1946. u Opan-cima, pohađao je Osnovnu školu u Medovu Docu, Grabovcu i Lovreću. Nakon završene osmogodišnje Osnovne škole, izdržava se obavljajući razne fizičke poslove. Školovanje nastavlja u Zagrebu i Splitu gdje diplomira na Pravnom fakultetu. Radio je u Zagrebu, gdje danas živi kao umirovljenik. U svoju je zbirku pripovijetki u pet ciklusa (Nimac, kakav je bio, Po krčevini; Bos po strništu; Sile otajne; Mudre budale) ucijepio 45 ma-hom duhovitih zavičajnih priča o životu našeg čovjeka na kršu pod komunističkim režimom, kako mu je kazivao njegov otac, vrsni pučki pripovjedač, guslar i frizer Ante Čaljkušić pok. Grge, u čijim su pričama i anegdotama svi uživali tijekom dugih zimskih večeri uz ognjišta, kada nije bilo svjetla, televizije i ovodobnih tehnoloških čudesa. Šimaka u predgovoru ističe: „Kad bi umuknule priče, oglasile bi se gusle s kojih su skakali junaci i konji vilenjaci. Silni su junaci dijelili megdane, sudarale se goleme vojske, glave im letjele na sve strane, krv je tekla u potocima, konji su vrištali i njištali, ranjenici bolno jaukali. Sudarali su se pravda

Iz kulture


Lovreć-Opanci 101

i nepravda, dobro i zlo, svjetlo i tama. Čas se činilo da pobjeđuju pravda i dobro, čas nepravda i zlo. Na kraju bi uvijek pobijedili pravda i dobro. To je ljudima davalo snagu, održavalo vjeru i grijalo nadu.“

Autoru je uzor guslar Mijo Čaljkušić Kovač iz Grabovca, čije stihove navodi u knjizi, među ostalima i one o svom pretku i njihovim vilama:

On je bilu iz Orljače vilu Milovao držeći u krilu

Pokraj Čeva studenoga vrila Di je vila ladnu vodu pila. Mene ljubi sa Sidoča vila,

Zato moja pisma ima krila.

Najviše priča govori o zgodama galantara Ivana Bekavca Basića, kojega su zbog dobrog znanja njemačkog jezika zvali Nimac. Priča “Svjedok” o mjesnom župniku fra Anđelu ispričana je u stihovima.

(Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Pavo Barišić, urednik Ivan Bekavac Basić, književ-nica Nevenka Nekić i autor Ivan Čaljkušić Šimaka. U glazbenom programu nastupili su Klapa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu „Slavić“, gangaši Anđa i Ivan Bekavac, oboistica Sara Čaljkušić, guslar Ivan Čaljkušić te sopranistica Milka Gojčeta uz glasovirsku pratnju Zvonka Smojvera, otpjevavši skladbu Ivana pl. Zajca „Domo-vini i ljubavi“.)

A mi smo pokucali na vrata junaka te knjige, u njegovu stanu na Splitu 3, da se osvjedočimo u tu živu enciklopediju imot-skoga pučkog života. Vitalni 89-godišnji Ante nam otvara vrata i odmah nam se žali: - Prijatelju moj, živim ti sam od 18. svibnja ove godine, od kada mi je umrla moja žena

Mara, tri godine starija od mene. Ima san sriće sa ženon, bila mi je prva susida i počeo sam se zarana s njom viđati, nakon rata se oženili, imali tvoje dice i šestero unuka. Eto, bili smo u ljubavi punih 70 godina, sve do prolitos. Bog ju je da za sve, zaradila je više novaca nego je teška. Kupili smo stan u Splitu i Zagrebu, kupovali zemlju u Opancima, kamo sreće da nisam, jer je kuća ostala sama, izgradio sam i veliku čatrnju, a žena mi se nije napila iz nje. Živili smo ko pobožni vjernici, imali dosta prijatelja i ima san sriću da nikada nisan bio gladan.

- I čemu možete zahvaliti da ste zdravi i veseli i na pragu devedesete godine života?

- Ima san ti ja pet opija u životu, ope-racija, lomio nogu i ruku u djetinjstvu, ima problema s regrutacijama u bivšim drža-vama, ali su me uvik spašavali poznanici i

Iz kulture


Lovreć-Opanci102

zemljaci. Ali opet se i danas s 89 godina osjećam dobro, i nijedan vrsnik iz Imotske krajine nije jači od mene. Sad sve sam ra-dim u kući. Volio sam uvik bit veseo, imao sam ove dobre jezičine, uvik je bilo u selu priče uz jelo, piće i šalu. Samo što ti sad nema razgovora. U mom selu sad živi samo pešest ljudi, samo jedan dečko, a bilo ih je stotinu. Živio sam pošteno, nikome nisam odnio ni jednu tanku dlaku, ni izda, ni krivo svidočio, ni oteo, živio sam pošteno i ljudski sa svojon ženon, patio nisam, kad je narod umira od gladi, u našoj je kući uvik bilo pet kintala žita.

- Svirali ste i gusle, kako ste ih naučili praviti?

- Od mali nogu sam počeo gusliti, od starine smo mi u Čaljkušićima uvik imali deset guslara, moji su svi, ćaća i stric, ja i

sin, svi smo guslili, a danas više nitko ne zna. Guslio sam junačke pjesme, koristio sam pismaricu od fra Silvestra Kutleše. Gu-sle pravim ima 25 godina, napravio sam ih dvadesetak komada. Teško je naći dobar kljen, ako nemaš javora, jer kad ga počneš tesat, nakon pola posla naiđeš na nešto trulo u njemu pa moraš sve bacit. Troje san gusle da u Kanadu, sinu dvoje, unucima… nisam prodavao ni naplaćivao nikome, ja sam ti znao brijati i šišati, nediljom bi se kod mene sastalo po dvadeset ljudi, nikad nikoga odbio nisam... – priča nam Ante, starina kakvih bi svijećom danas trebalo tražiti, pa smo mu zahvalili za sve ispričane zgode, poželjeli još zdravlja i da u veselju doživi stoti rođendan.

.........................................Mladen Vuković

Dvije knjige pjesama Joze Joke Milinovića

Jozini poetski snovi

Grafički inženjer Jozo Joko Milinović još je jedan naše gore list, rođen je 1941. u Lovreću, cijeli radni vijek

proveo je u Zagrebu baveći se izdavaštvom i menadžmentom. Tek u umirovljeničkim danima vraća se poeziji te 2008. godine objavljuje prvu zbirku „Kasna jesen“. Neke

su mu pjesme uglazbili zagrebački šansonjeri. Nedavno je u nakladi Sokol objavio lijepu knjigu stihova „U pratnji svoje sjene“ koja je urešena crtežima Dore Katanić, Joze Petri-čevića, Josipa Marinovića i Ante Strinića. U sedam ciklusa sabrao je šezdesetak pjesama u slobodnom stihu i sroku, najzanimljivija

Iz kulture


Lovreć-Opanci 103

Oprosti mi dragi ćaća

A bio sam tako mali

kad si u svit iša, ćaća,

i sićan se tvojih riči

koje tada nisan svaća.

Bidna mater puna tuge

s mrvu pure u bronzinu,

ranila je gladnu dicu

i klela je zlu sudbinu.

Tada san te okrivio

da si bio loš mi ćaća,

a danas mi teško pada

kad se isto meni vraća.

Sad sam, ćaća, ja daleko

a majke i tebe nima

pa nam trošna stara kuća

napuštena, tiho drima.

Oprosti za ružne riči

što nanile su ti boli,

pa zato se sin tvoj kaje

i za tvoju dušu moli.

.............................. Jozo Joko Milinović

nam je ujevićevski nadahnuta zavičajna ru-kovet „Kamena postelja“, natopljene slikama oca kojega bude pijetli, majčinim riječima, Biokova, stećka, maslinom samotnicom, groblja... „Njegove su pjesme krik neba i glas kamena; one su vapaj i molitva; pjesme su mu zahvala Bogu. Stihovi mu nisu oganj koji nas žeže, nego blagotvorna vatra koja nas ugodno grije“ - piše u pogovoru Ivan Čaljkušić, a Ante Matić ističe da su mu pjesme „životne i iskrene, prožete dubokom sjetom za izgubljenim vremenom. Milinović je pjesnik nespokoja i pjesnik trpljenja, on je tankoćutan lirik s izuzetnom senzibilnošću. Iako piše na tradicionalan način, Jozine pjesme su osvježenje, lirski melem pred postmodernističkim stihovljem koje nas je izšokiralo i umorilo, otupilo i oravnodušilo

Iz kulture


Lovreć-Opanci104

Gospa

U ovom svijetu nemorala gdje posvud vlada očajanje, zamoli Gospu da te čuva i da ti pruži olakšanje.

Kada se gubiš u magli gustoj, a nemaš majčin siguran skut,

potraži je u svojoj duši da te usmjeri na pravi put.

I kad zagaziš duboko u blato, milost će njena na tebe sići,

pokaj se iskreno i skrušen budi, pa i kad padneš, ona će te dići.

A kad te starost i nemoć stisnu i slutiš da se bliži kraj,

ti sklopi ruke i Gospu zazovi pa će te ona odvest u Raj.


osjetila i udaljilo od romantičarskih mirisa slatkog djetinjstva zavičaja, bogatog u svojoj skromnosti i čestitosti.

................................................M. Vuković

NemirNemir zalupio vrata miru

grize nam tijelo truje dušu

Trne nam svjetlo utapa u ponor bezumlja

On nas obmanjuje iz srca tjera Boga

Nemir u meni nemir u nama nemir posvuda

Čovječe preispitaj svoju savjest

da ne upadneš u bezizlazje

Otvori vrata miru vrati se Bogu

Samo nas On može izbaviti iz tame

ovih svakodnevnih nemira

................................. Jozo Joko Milinović

Iz kulture


Lovreć-Opanci 105

Vršaj

Uz stožinu u vršaju vrani konji sitnog kasa

kolom kruže livo, desno drobeć žito zrilog klasa.

Bijandžija škurjom ma’ne pa u juriš vranci kreću, a bukare rujnog vina iz ruku u ruke šeću.

Razdragana dičja lica ne trepćući, s pomnjom zure,

kako slama zrakom vrca, kako konji guvnom jure.

Iza podne rađa druga, odvaja se plod od slame, sa lopatom uz moć vitra ima posla čak i za me.

Pred večer se urod slavi, bogat vršaj, rodno sime,

ombari će biti puni, bit će kruva cile zime.

P.S. Iščezli običaj opjevan govorom rodnog mjesta

..................................... Joko Milinović

Tragovi

U spomen svojim mještanima

spaljenima 22.7.1943. u Lovreću

Pred zgarištem jedne ruševne kuće

u sjeni izraslog grma,

neznanac neki umoran stao

od dugog puta, strma.

Pa mu se vrte majčine riječi

i suzama škropi vrata

dok traži tragove svojih dragih

stradalih za onog rata.

A sive zidine i oštro trnje

svjedoče mu jednu zoru

kad su nevine u pravdi Božjoj

spalili u ovom dvoru.

Pred ostatkom negdašnje kuće,

uspravan kao na straži,

neznanac tužnim pogledom luta

dok tragove svojih traži.



Anka Petričević, Vječnost Ljubavi

Symposion, Split, 2013., str. 696

U Gospinu mjesecu listopadu godine ove 2013., kad se vjernici okuplja-ju na molitvu krunice, primih od

naše Lovrećanke č. s. Marije od Presvetog Srca nenajavljeno njezinu najnoviju knjigu Vječnost Ljubavi: autobiografska proza, knj. 3. koja je objavljena u Nizu psebnih izdanja u Symposionu: biblioteci asketsko-mističnih djela. Usput recimo da je tu biblioteku pokrenula naša s. Marija od Presvetoga Srca i da je kroz proteklih nekoliko desetljeća ostavila neizbirisiv trag svojim uredničkim poslom izdajući djela kršćanskih mislilaca iz prošlih stoljeća, ali i suvremenih autora. Samu je biblioteku obogatila i svojim knjigama s ne-malim brojem naslova. Evo na izmaku svoje

83. godine života podari nam još jednu svoju vrijednu knjigu. Razgledah korice i počeh listati. Korice su opremljene fotografijom dijela Radovanova portala, tekst su popra-tili svojim esejima dr. sc. Miljenko Buljac, Branka Buljan-Petričević, prof. i O. Fra Josip Lucić, OFM. Sama je knjiga razdijeljena na Uvod, šest dijelova koji su raspoređeni u poglavlja, a ovi u manje cjeline i na kraju je Pogovor autorice i naprijed navedenih autora. Na kraju knjige neposredno prije sadržaja imamo na tri nepune stranice kolažirano deset slika iz albuma sestre Marije za koje je ona držala da trebaju predstaviti ključne momente iz njezina života. Ovdje nam je samo napomenuti da na klapnama imamo sliku s. Marije u redovničkoj odjeći i kratak životopis iz pera dr. sc. Miljenka Buljca te na klapni stražnje korice popis njezinih objavljenih djela koja su razvrstana u poetska (33 naslova), dramska (7 naslova) i prozna (29 naslova), dakle ukupno 69 knjiga.

Navedimo glavne naslove kako su dani u sadržaju: Hod u svjetlosti (I. dio), Vidjeh mu srce (II. dio), Neka kći slave govori Ocu o Jedinorođencu (III. dio), Prema novim ob-zorjima – u agoniji (IV. dio), Papa Ivan Pavao II. u Hrvatskoj (V. dio), Kroz patnju se dozrijeva (VI. dio). Ovih 6 dijelova raz-dijeljeno je u 15 poglavlja (u knjizi se dva

Iz kulture

Anka Petričević, Vječnost Ljubavi

Lovreć-Opanci 107

puta pojavljuje 12. poglavlje pa numeracija poglavlja završava s rednim brojem XIV.

Prethodne dvije autobigrafske knjige s. Marije nastale su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća: Žeđa za vječnom ljubavlju (1990.) i Vječna je ljubav Njegova (1992.). Dakle, prošlo je punih dvadeset godina do ove nove knjige Vječnost Ljubavi. Tekst kojim je knjiga zaključena nastao je na blagdan Bezgrješne, 8. prosinca 2012. A riječ je o 800. obljetnici sestara klarisa kojima pripada i naša s. Marija. Autorica je u ovoj knjizi ukoričila svoje zabilješke od 1977. pa do početka prosinca 2012., ukupno 35 posljednjih godina. Puno se u tom vre-menu dogodilo i u osobnom, obiteljskom, nacionalnom i društvenom životu naše s. Marije. Sve jo to ona marljivo pribilježila i možemo reći da je to nezaobilazno štivo za proučavanje vjerskog, kulturnog i političkog života na našim stranama. Tu su i osobna razmišljanja nad življenjem i smrću posebno najbližih: majke Kate, sestara Anđelke i Miroslave te braće Mile i Ivana, ali i žrtava koje je podnio hrvatski narod u Domo-vinskom ratu. Tu se nižu imena crkvenih dostojanstvenika – papa i biskupa, svećenika, redovnika i redovnica, angažiranih vjernika katolika, ali i onih koji traže Boga; tu su imena kulturnih radnika i političara, ali i običnih ljudi koji svjedoče svoju vjeru. Naći ćemo tu i životne, zdravstvene tegobe sestre Marije koje je prate na njezinom životnom putu, ali i njezinu zauzetost i svladavanje prepreka. Osjetit ćemo i ushite kad vidi da je njezin rad prepoznat i nagrađen kao i tugu kad osjeti da je s nepravom zaobiđena. No sve to možemo obuhvatiti njezinim riječima iz Uvoda kad kaže: „Ti koji si sve stvorio

i koji sve obuhvaćaš, i poznaš sve naše pu-tove i osluškuješ sve naše disanje, znadeš što želim izreći i ovim svojim nesavršenim djelom. Za razgovor s Tobom dostatan mi je muk – šutnja, ali Ti sigurno želiš da dru-gima predočiš bar nešto od Tvoje prebogate punine, od Tvoje neizmjerne ljubavi, koja je i mene obuhvatila i trajno žubori u srcu mome kao nepresušni izvor, da žedne k sebi privučeš, da se odmore promatrajući poljane s ljiljanovim cvijetom; da pronađu put koji vodi k Svjetlosti, jer si me obasjao i jer na meni trajno počiva Tvoj pogled. Također želiš da i oni sagledaju misterij patnje i boli po čemu sam slična svome Otkupitelju. Pogledaj svojim pogledom u moju noć i rasvijetli je, da mnogi nađu put k tebi.“ (Vječnost Ljubavi, str. 5.).

Knjiga Vječnost Ljubavi Anke Petričević – s. Marije od Presvetoga Srca trebala bi se naći u narodnim čitaonicama, kao i u župnim knjižnicama jer je prebogata obavijestima iz života našeg naroda s mnogo imena koja su stvarala i crkveni i građanski svijet naše sredine. Ponekad se i ne moramo složiti sa stavovima s. Marije, ali moramo priznati da je ona, iako svojim izborom bila fizički isključena iz društvenih zbivanja, duhom i molitvom duboko bila uključena i na jedan drugi način pratila i osluškivala bilo naše sredine i u njemu intenzivno sudjelovala. I ova će nam knjiga pomoći da razumije-mo Božje putove djelovanja koji za obične smrtnike nisu na prvi pogled prepoznatljivi.

Sestri Mariji želimo nadolazeći 84. ro-đendan i mnogo rada na započetom putu molitve i pisane riječi.

.................................... Ivan Bekavac Basić


Zahtijevati pogodovano zasnivanje obitelji

supružnika mlađe dobi i olakšavanje skrbi o

potomstvu

Doba je reprodukcijskog ugrožavanja hrvatskog žiteljstva, dakle naroda, pa zato i njegove države. Nije riječ

o slučajnosti ni o naravnom tijeku zbivanja, već o opakom sustavnom djelovanju. Od iskona se zna, a znanstveno su dokazane i zakonitosti koje definiraju srednju kumu-lativnu populacijsku starost kao zavisnicu odnosa između nataliteta i mortaliteta pro-matrane populacije. U ustaljenom stanju ustaljen je i odnos nataliteta i mortaliteta. Na populacijsku strukturu neke države osim odnosa nataliteta i mortaliteta utječu i drugi čimbenici. Jedan od njih je odnos između broja emigriranih i imigriranih žitelja, nji-hove starostne, narodnostne i obrazovne strukture. Optimalna je ona populacijska struktura koja jamči optimalnu vitalnost populacije, gospodarstveni i kulturologijski napredak, trajnost i teritorijalnu cjelovitost države bez ugrozbe populacije domicilnog naroda. Teorijski, a bazirano na eksperi-mentalno dokazanim primjerima mikrob-nih populacija, dopustivo je tvrditi da s trajanjem mješovite populacije postupno prevladava populacija najveće specifične br-zine reprodukcije, a iščezavaju populacije inferiorne specifične brzine reprodukcije.

Odnosi se pogoršavaju ako u promatrani sustav imigrira reprodukcijski superiorna populacija, a emigrira reprodukcijski infe-riorna autohtona populacija. U promatra-nom prostornom sustavu gospodarstveno i kulturologijsko stanje će se pogoršavati s prevladavanjem reprodukcijski superior-ne populacije, ako je ova tvorbeno glede gospodarstvena i kulturologijskog progresa inferiorna populacijama koje iščezavaju. Od Boga je biologijski čovjeku svojstve-no začimanje potomaka heteroseksualnim odnošajem. Rađamo se Bogu jednaki, a među sobom različiti, nakon što nas majke rode sposobnima preživjeti. Živeći rastemo i osobinski se mijenjamo ovisno o uvjetima i okolišu u kojem živimo. Obitelj je Bogom dani temeljni optimum postojanja i trajanja ljudskih zajednica. Međusobna različitost pojedinih osoba uključuje i različitost u sklonostima, pa udjelima čovjeku svojstvena normalna, devijantna i zdravstveno manjkava ili primjerna djelovanja. Pojave se i osobe nesklone zasnivanju obitelji i naravnom za-čimanju i odgajanju potomaka, neke čak usmjerene prema istospolnim odnošajima ili drugim nenormalnostima, poneke i upitne moralnosti. Obično nisu bez vrlina i ne treba

Iz kultureLovreć-Opanci 109

Zahtijevati pogodovano zasnivanje obitelji supružnika mlađe dobi...

ih diskriminirati, ali niti davati veća prava nego drugima. Događa se, međutim, da ih opaki moćnici zlorabe kao biologijsko oružje u provedbi etnocidne redukcije populacijske reprodukcije. To je nedopustivo.

Trenutačno stanje u Hrvatskoj je ta-kvo da autohtona hrvatska populacija sve naglašenije iščezava zbog politike pogodo-vanog smanjivanja nataliteta pa otežavanja djelovanja gospodarstveno i kulturologijski učinkovitijih populacijskih struktura, a uz popratna egzistencijska ugrožavanja. Sustav-no se promiče doktrina prema kojoj odluka obitelji za rađanje potomstva treba uslije-diti tek po stjecanju materijalnih i drugih pogodnosti za to, pri čemu se istovremeno pogodovano otežava postizanje uvjeta za ostvarivanje takve odluke. Neupitno je, dakle, da treba djelovati odlučnije i učinkovitije u smjeru očuvanja optimalne populacijske reprodukcije i vitalnosti pa time i držav-ne opstojnosti. Svakako treba onemogućiti provedbu političkih odluka koje ugrožavaju državnu suverenost i egzistenciju naroda koji je u toj državi nositelj suvereniteta. S tim u svezi treba pogodovati zasnivanje obitelji i ostvarivanje optimalnih obiteljskih ciljeva. Pri tome treba imati na umu sljedeće:

Vjerojatnost donošenja na svijet zdravih potomaka je to veća što su zreli roditelji zdraviji, skladniji i što su im životni uvjeti pogodniji. Napose je važno pogodovanje majčina zdravlja i njezinih potreba tijekom nošenja ploda, jer je majčin inkubator op-timalni inkubator razvoja njezina ploda;

Fiziologijska ženina sposobnost za zači-manje i donošenje ploda je jako ograničena pa se ne može predugo čekati uspostavu

pogodnih materijalnih uvjeta za začimanje i donošenje ploda na svijet;

Po dolasku djeteta na svijet obitelj mora učinkovito djelovati da se dijete normalno razvija. Država i njezine institucije moraju pri tome pomoći obitelji u mjeri koliko obiteljska situacija i obiteljsko susjedstvo zahtijevaju;

Zasnivanje obitelji u mlađoj dobi nudi više jamstva za učinkovitiju i zdravstveno pouzdaniju populacijsku reproduktivnost i uspostavu optimalne populacijske vitalnosti, nego ako se obitelj zasniva u dobi manje vjerojatne ženine fertilnosti.

Na temelju svega naprijed izrečena, nameće se zaključak da treba poduzeti učin-kovite korake prema poboljšanju sadašnjeg stanja u Hrvatskoj. To znači da treba ener-gično zahtijevati od vladajućih struktura i ovlaštenih institucija hitno ozakonjivanje pogodovanja zasnivanja obitelji u mlađoj životnoj dobi i s tim u svezi državnog sub-vencioniranja zakonitog rađanja potomaka i primjerne skrbi o njima. Osim toga popratno obvezati ozakonjena istospolna partnerstva da bezuvjetno simboličkim iznosima upla-ćuju u fond potrebitih obitelji glede odgoja potomstva jer bi se time pojačala razina tolerantnosti prema takvim partnerstvima, a u osoba koje žive u partnerstvima ojačao osjećaj osobne participacije u odgoju mladih generacija bez stjecanja prava za usvajanje djece, čime i osjećaj da učinkovito i moralno prihvatljivo sudjeluju u poboljšanju životnih uvjeta i vitalnosti cjelokupne populacije koja zakonito nastanjuje prostor hrvatske države.

Mladim roditeljima treba materijalno i na druge načine olakšati obrazovanje, napose pri osposobljavanju u zvanja koja


Zahtijevati pogodovano zasnivanje obitelji supružnika mlađe dobi...

osposobljenim osobama jamče uspješno dje-lovanje u smjeru gospodarstvenog i kultu-rologijskog progresa, ali i jačanja moralne i obrambene snage hrvatske države i njezina žiteljstva.

Jedan od prvih mogućih koraka u tom smjeru je utemeljivanje Fonda za pogodovano obiteljsko ostvarivanje reprodukcijskih cilje-va. Poslovno upravljanje sredstvima Fonda

Izgubljena

Ne znam gdje bih naslonila glavu

i odmorila kosti.

Tvrd je ležaj, dani teški

dugi ne daju mi sniti.

Nema oslonca ni meke vune.

Žulja koža bića. Gorke su misli

tvoje rasute usnama mojim.

Može li se ičim reći ova bol? Tko umije ispričati

smrt? Neki novi jezik

meni treba i tinta što pokriva mrlje sve. Samo da ne

pretvorim se u tebe,

prijetvorna lica umoriše me.

Pobjeda bi slatka bila, danas

nije zauvijek. Strah me

obrisa crne boje, oka tvoja oba

srcu mome pelin daju. Sretna sam

dok plačem, brišem lažne snove, odsanjane, sanjam

nove luke preda mnom su.

Donesi mi kad se vratiš misao

jednu toplu, odživljenu, stvarnu,

neka opet bude dan.

Skupi riječi razasute obalama suze,

to su moje tajne

isplakane. Iskradi se

od svijeta, sakrij nasmijana jutra u oči,

pogledaj ih tad.

Šutnja bit ću jasno da mi čuješ

glas, u buci spava

ljubav, ljubav tiha izgubljena.

Slavica Mustapić

trebalo bi povjeriti strukovno adekvatnim osobama primjerne moralnosti, a to znači da bi poslovanje trebalo biti u skladu i s kršćanskim vjerskim naukom.

Osim općedržavnog fonda trebalo bi dopustiti i utemeljivanje adekvatnih fondova u županijama.

.................... Prof. dr. sc. Marijan Bošnjak, dipl. kem. ing., umirovljenik

Župna statistikaLovreć-Opanci 111

Župna statistika

Kršteni 2013.1. Katarina Nosić (Kvirin Nosić i Andrea Vučemil)2. Lucija Katić (Ivan Katić i Natalija Mrkonjić)3. Luka Mustapić (Zvonimir Mustapić i Martina Rasonja)4. Josipa Čelar Čupić (Josip Čelar Čupić i Diana Katić)5. Iva Čelar Čupić (Josip Čelar Čupić i Diana Katić)6. Ivana Čaljkušić (Jure Čaljkušić i Matija Babić)

Molim sve one koji žele krstiti svoje dijete da na vrijeme (barem mjesec dana prije) obavijeste župnika kako bismo se mogli dogovoriti o danu krštenja i obavljanju priprava za krštenje (upis, pouka, postupak i ispovijed).

Posebno molim roditelje koji imaju četvero, ili više djece, da se jave mjesec dana ranije kako bih mogao obavijestiti o. biskupa da i on bude u prigodi poslati svoju če-stitku obitelji jer obitelj s većim brojem djece daje uzvišen doprinos Crkvi i domovini.

Krštenje Lucije Katić

Župna statistika Lovreć-Opanci112

Prvopričesnici župe

Lovreć-Opanci 2013.

1. Noa Uvodić2. Ante Bekavac3. Emanuela Mustapić Šamija4. Magdalena Nikolić5. Andrea Milinović6. Ana Lovrić7. Lana Tomašković8. Nada Čavrlj9. Vlatka Čaljkušić

Lovreć, 5. svibnja 2013., crkva Sv. Duha, župnik fra Dinko Bošnjak


Krizmanici naše župe

Lovreć-Opanci 2013.

1. Ivan Olujić2. Tomislav Frankić3. Marko Nosić4. Mario Olujić5. Ante Mustapić6. Marina Bošnjak7. Ivana Petričević

8. Željka Nikolić9. Marko Rupčić

10. Božena Nikolić11. Nevenka Nosić12. Anđela Zaradić13. Ante Milinović

Lovreć,19. svibnja 2013. crkva Sv. Duha, podjelitelj mos. don Pavao Banić


Vjenčani 2013.1. Josip Čelar Čupić i Diana Katić (18. 8. 2013.)2. Ljubomir Madunić i Maja Katić (15. 9. 2013.)

Naši pokojnici

Umrli u 2012.

ANĐA BEKAVAc JURIBAŠINA, † 5. 11. 2012.

Umrli u 2013. godini

1. MARA OLUJIĆ ud. ANTE, † 18. 1. 2013., Split

2. DRINA ŠAMIJA, † 21. 1. 2013., Split

3. ANĐELKA NIKOLIĆ, † 1. 2. 2013., Lovreć

4. ANTE-RATKO ŠIMUNDIĆ, † 25. 1. 2013., Opanci

5. MATE ŠIMUNDIĆ, † 27. 2. 2013., Split

6. MARIJAN ŠIMUNDIĆ ĐONI, † 18. 3. 2013., Ofenburg

7. FRANO-MILAN ČALJKUŠIĆ BI-KIĆ, † 25. 3. 2013., Split

8. MARA ČALJKUŠIĆ ud. Ante, † 9. 4. 2013., Split

9. MARIJAN SEKELEZ, † 25. 4. 2013., Opanci

10. MARA ŠAMIJA pok. Ilije, † 30. 4.2013., Split

11. cVITAN BEKAVAc, † 2. 5. 2013., Split

12. MARA ČALJKUŠIĆ, † 18. 5. 2013., Split

13. MARIJA SEKELEZ, † 19. 5. 2013., Split

14. JOSIP MILINOVIĆ, † 21. 5. 2013., Zagreb

15. IVKA NIKOLIĆ, † 26. 5. 2013., Solin

16. MARA KASUM, † 20. 7. 2013., Opanci

17. MARA PETRIČEVIĆ, † 15. 8. 2013., Imotski

Župna statistika

Naši pokojnici

Lovreć-Opanci 115

18. ANĐA PETRIČEVIĆ, † 21. 8. 2013., Zagreb

19. IVANKA MATKOVIĆ, † 9. 9. 2013., Split

20. DARKO MILINOVIĆ, † 2. 10. 2013., Split

21. MARIJA (MARIcA) BOŠNJAK, † 23. 11. 2013., Split

22. STELA NOSIĆ r. BALETA, † 23. 11. 2013., Toronto - Canada

23. ANĐELKA NADA MILINOVIĆ r. KASUM, † 3. 12. 2013., Frankfurt

Iz župne kronike2012. godina

3. 12. Započele su mise zornice u župi.

6. 12. Proslavljen blagdan Sv. Nikole putnika u župi. (vidi izvješće)

14. 12. Obavljena božićna ispovijed u župi. Na ispovijed pristupio priličan broj vjernika.

15. 12. Započeli uređivati crkvu za Bo-žić. Radilo oko 20-ak poduzetnih župljana.

25. 12. Prije ponoćke djeca izvela pri-godni Božićni program koji su pripremili vjeroučiteljica Ružica Vuletić i gospođa Renata Kolovrat. Crkva puna, sve prošlo mirno i dostojanstveno.

27. 12. Započeo blagoslov obitelji u župi.

2013. godina

1. 1. Novu godinu započeli smo zazi-vom Duha Svetoga. Župnik dao izvješće o duhovom i materijalnom radu u župi i plan za nastupajuću godinu.

Statistika

Krštenih 8Vjenčanih 1Umrlih 37Krizmanih 13

5. 12. U župi završen blagoslov obitelji.

6. 1. Bogojavljenje. Prije mise obav-ljen blagoslov vode, iza je bila misa koju je predvodio župnik uz punu crkvu vjernika.

13. 1. Završetak božićnog vremena. Krštenje Gospodinovo.

21. 1. Župnik na pastoralno-teološkom tečaju u Zagrebu i podmirio pretplatu za kat. tisak.

2. 2. Svijećnica. Misa u 10,30 h, preko mise obavljen blagoslov svijeća.

3. 2. Sv. Blaž. Tradicionalno hodočašće u Dubrovnik. (vidi izvješće)

10. 2. Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca u župi. (vidi izvješće)

11. 2. Gospa Lurdska. Misa u 9 h za bolesnike u župi a iza mise molitva za bolesnike.

Župna statistika

Iz župne kronike

Lovreć-Opanci116

13. 2. Pepelnica. Misa i blagoslov pepela u 10,30 h, početak korizme.

10. 3. U župi bili predstavnici trećeg reda sv. Franje. O trećem redu govorile gospođa Mila Šuto i Ljubica Vujević.

10. 3. Mladi iz župe sa župnikom na dekanatskom križnom putu u Imotskom.

11.-15. 3. Ispovijed za stare i nemoćne prigodom Uskrsa.

22. 3. Obavljena Uskrsna ispovijed u župi.

24.3. Cvjetnica. (vidi izvješće)

28.3. Veliki četvrtak. (vidi izvješće)

29.3. Veliki petak. (vidi izvješće)

30. 3. Velika subota. (vidi izvješće)

31. 3. Najveći kršćanski blagdan Uskrs dostojanstveno proslavljen misom u 11 h koju je predslavio župnik sa župljanima.

23. 4. Blagoslov polja u Čaljkušićima kod kapelice sv. Jure nije obavljen zbog kiše.

28. 4. Misa i blagoslov polja na Gra-dini kod zavjetnog križa u 10,30 h na čast sv. Marka.

1. 5. Sanirano je crkveno dvorište i ulazno stepenište u crkvu. Radove izvodili vrijedni župljani.

5. 5. Prva Pričest. Ove godine bilo je 9-ero prvopričesnika.

7. 5. Obavljen blagoslov polja na Le-taruši i u Dubravi kod kapelice Gospe Kar-melske a zatim misa kod kapelice i tako proslavljen Sv. Duje.

9. 5. Uzašašće. Blagoslov polja u Nosići-ma u 18 h zatim sv. misa u kapeli sv. Ante.

10. 5. Započela devetnica Duhu Svetom prigodom proslave zaštitnika župa. Prvu ve-čer predslavio don Nediljko Ribičić, župnik Sviba, u19 h.

11. 5. Župnik na misi u Blajburgu sa župljanima. Misu predvodio nadbiskup mos. Marin Barišić.

19. 5. Proslavljen zaštitnik naše župe Duhovi i krizma. (vidi izvješće)

1. 6. Provincijski ministrantski susret u Otoku. Župnik išao s ministrantima.

7. 6. Srce Isusovo. Misa kod stare župne kuće u 9 h u kapeli sv. Ante.

Naši vrijedni župljani rado uređuju okoliš oko crkve

Župna statistika

Iz župne kronike

Lovreć-Opanci 117

9. 6. Župnik i župni pjevački zbor na tradicionalnom susretu Lovrećana u Zagrebu. (vidi izvješće)

13. 6. Proslavljen Sv. Ante u župi. (vidi izvješće)

23. 6. Proslavljen u župi blagdan rođenja sv. Ivana Krstitelja. (vidi izvješće)

25. 6. Započeli su radovi na sanaciji krovišta župne crkve.

25. 7. Župa imala svoj hodočasnički dan u devetnici Gospe od Anđela u Imotskom. (vidi izvješće)

28. 7. Održana misa za lovrećke mu-čenike. (vidi izvješće)

2. 8. Župnik na proslavi Gospe od Anđela na večernjoj misi na Topani u 18 h.

5. 8. Proslavljen zavjetni blagdan Gospe Lurdske. (vidi izvješće)

15. 8. Proslavljen blagdan Velike Gospe u župi misom u 10,30 h.

16. 8. Župnik u Medovu Docu prigo-dom proslave Sv. Roka.

18.8. Misa na Gradini kod zavjetnog križa u 10,30, a iza mise blagoslov promet-nih sredstava.

2. 9. Započela nova školska godina. Ispovijed djece, roditelja i nastavnika u 10,30, a zatim zaziv Duha Svetoga za sre-tan i uspješan početak.

7. 9. Župnik s vjernicima i pjevačkim zborom na proslavi u Vepricu.

22. 9. Župnik na misi zadušnici u Imotskom za pobijene fratre Provincije u Drugom svjetskom ratu.

29. 9. Započela nova vjeronaučna go-dina u župi s misom u 10,30 h. Na misi predstavljeni ovogodišnji prvopričesnici i krizmanici i pred njihovim roditeljima i župnom zajednicom.

1. 10. Započeli mjesec listopad s listo-padskom pobožnosti svaku večer u 17 h.

4.1 0. Župnik na proslavi Sv. Franje u Imotskom. Preko mise u 18 h naši su framaši dali svoja prva obećanja u Frami.

6. 10. U Zagrebu je preminuo ne-kadašnji župnik župe fa Dinko Bekavac. (vidi izvješće)

19. 10. Održan sastanak župnog pa-storalnog i ekonomskog vijeća.

28. 10. Samoinicijativno nekoliko mlađih žena uređivalo okoliš oko crkve za nadolazeće blagdane.

1. 11. Svetkovina Svih svetih proslav-ljena u župi misama u 10, 30 u župnoj crkvi i u 15 h misom na groblju uz veliki broj vjernika.

2. 11. Dušni dan – sv. misa u crkvi na groblju u 10,30 h a zatim odrješenje na četiri mjesta u groblju. Misa na Nikolićima u 15,30 h i odrješenje na groblju.


Završno izvješće o sanaciji krovišta na župnoj crkvi

Na zamolbu fra Dinka Bošnjaka obi-šao sam i pregledao radove, a radi se o sljedećim zahvatima:

- djelomični popravak starih i oštećenih kupa na sjevernoj, južnoj i glavnoj lađi krova crkve sa postavom novih kupa

- skidanje stare oštećene hidroizolacije te postava nove

- čišćenje i otucavanje stare žbukeokolo krovnih prozora te izrada nove vodonepro-pusne barijere kao i postava novog limenog opšava okolo istih

- čišćenje fuga, sanacija vodonepropusnim materijalom oko prozora te dobava i postava klupčica na prozorima crkve

- čišćenje fuga te sanacija istih na ka-menom pročelju crkve vodonepropusnim mortom

- djelomično skidanje starih i oštećenih gurli te postava novih horizontalnih gurli na dijelu oštećenja

- demontaža starih krovnih prozora i dobava novih i postavljanje

- dobava i postava zaštitnog sloja lima oko zvonika

- montaža i demontaža skele izvana i unutar crkve

- otucanje stare nabubrene žbuke sa zi-dova crkve te izrada nove

- struganje stare boje sa zidova oštećene uslijed vlaženja

- sanacija stropa na mjestu oštećenja - bojanje i gletovanje zidova i stropa sa

svim predradnjama - čišćenje te odvoz otpadnog materijala

na deponijRadovi su izvedeni stručno i kvalitetno.Zbog djelomično izvedenih sanacija,

bilo je otežano raditi što je tražilo više po-zornosti izvoditelja, a i poskupjelo je izvedbu istih jer su rađeni na velikoj visini.

U Lovreću 21. 11. 2013.

Izvješće sastavio Mirko Ćorić, ing.građ.

U ime župe svim se darovatelji-ma zahvaljujem na svesrdnoj novčanoj pomoći.

......................................................Župnik


Pismo iz tuđine

SAcRED HEART

PARISH

Luddenham/ Warragamba

Badgerys Creek- Bringelly-Greendale

-Mulgoa

Silverdale – Wallacia

Website: www.warragambaparish.org.au

Office: Holy Family Centre

Lot 32 Willowdene Ave,

Luddenham 2745

Postal: PO Box 56,

Luddenham NSW 2745

Phone: (02) 4773 4321

Fax: (02) 4773 4303

Email: [email protected]

20/ 11/ 2013

Dragi Dinko,

Evo da ti napišen par riječi za tebe i zupljane Svi Sveti zupu, Lovrec-Opanci.

Ova godina je mi bila jako puna za mene. Ja neznan jesili svjestan ali napisa san knjigu na Engleskom jeziku od Kardinala Stepinca I zove se : “In Search of Cardinal Stepinac”. (Trazenje Kardinala Stepinca), to knjigu je izdala Krscanska Sadasnosti u Zagrebu u 2011 godine I zahvalan san Velecasnom Vladimiron Stankovicon za pomoc da je isasla, isto tako san zahvalan Sestri Andeliti Sokic ko radi u Stepincov muzeu I Zagrebu za pomoc u tome. To je prvi putpuni zivot Kardinala Stepinca na Engleskon jeziku I trajal mi je oko dvadest godina da je napisen. Krscanska Sadasnosti je izdala 1,500 Sestra Andelita mi je ove godine poslala 250 knjga I u Ljipnu ove gogine imali smo promociju te knjige u Australsom Parliamentu u Canberri. Biskup Pat Power ko je bijo pomocni biskup Ca-nberre je drzao govor na toj promociji. On je bijo u Hrvatskoj I pozna Hrvatsku dobro sto je on jako dobar prijatelj sa Hrvatskin biskupon ko je biskup Zadra, ja mislin da se zove biskup Zelimir. Biskup Power je veliki prijatel Hrvatske kolone u Canberri. Bilo je oko 60 ljudi na promociji I prodao san 40 knjiga. Bijo san jako zahvalan za to. Zahvalan san isto Fra Miroslavon Jelicon ko je nas dusobriznik u Canberri za pomoc. Fra Miroslva pripada Sarajvskoj provinjicu Franjevackog reda.

Župna statistika

Pismo iz tuđine

Lovreć-Opanci120

U lisopadu iman san svoje ferije pa san uzejo tu priliku da iden u Melbourne, u Victoria di ima vekika Hrvatska kolona I di ima tri Hrvatski zupa da tamo prodan ostali knjiga. U prvoj zupi di san bijo je u Springvale, di velecasni Ivica Zlatunic je zupnik on je svecenik Sarajvske biskupije I iza dve Nediljne Mise prodao o san dosta knjiga unda Nedilja iza te isao o san u Hr-vatsku zupu u Sunshine di Josip Vranjes je zupnik I on je svecenik Sarajvski biskupije. Ta Hrvatska crkva u Sunshinu im stvarno ljepo umjetnosti, jako puno staklo ima, nesto fantasticno. Crkva je posvecana Sve-tom Leopoldon Mandicu. Iza prve Mise u 9:30 sati prodao san sve knjige, ja vjerujen da san imao jos 80 knjiga ja bi ji prodao iza Mise u 11:00 sati ali nisan imao. To znaci sve knjige sta je Krstanska Sadasnosti izdala je sve rasprodana. U dve godine sve 1,500knjiga su se prodale, Sestra Andelita mi rekla da su je naj vise kupili Hrvati iz Sjeverne Amerike I Kanade kada su posjetili domovinu.

Sta pitan zupljane Lovrec-Opanci je da se pomole da Krstanska Sadasnosti izda jos knjiga. Ja san sigur da bi jin ja mogao prodati jos 300. Bilo je jos dve zupe u Melbornu I to su Clifton Hill I Gelong sta ja nisan jos taknuo. Pa ima jos drugi gradova Australije kao, Wollongog, Brisbane I Adelaide sta ja jos nisan taknijo.

Kada san bijo u Melbournu tamo svi Hrvatski nogometni klubove u Australia I ima ji 30 I isto su bili dva kluba iz Nove Zelandije su imali svoj turneju I Melbern-ska Croatia je dobila. Bilo je stvarno puno Hrvatskog svjeta I zivota te Subote I Nedelji u Melbournu.

Prosli tjedan nasi Hrvatski dusobriznici iz cjele Australije su imali svoje duhovne vjezbe u Sydneyu, bilo je oko 15 pa ja san bijo sa njima cjeli Utorak I poslje podne u Cetvrtak. Biskup Jezerinac iz Zagreba je bijo I predavao duhove vjezbe. On je glavni dusobriznik za Hrvatsku Oruznu Snagu I policiju. Bilo mi je drago sa njega se susreti I porazgovoriti. On mi je rekao da se jako velike duhovne vjezbe drzi za Hrvatkoj voj-ski I policiji I to je bilo lipo cuti. Duhovni zivot se razvije u tim kljucnim osobama u Hrvatskom zivotu.

Ovde u zupi sve ide dobro. Sada se skolska godina kod nas dolazi do kraja u srid Prosina djeca idu na ferije za 6 tjedana I iza Bozica bit ce prilicno mirno ovde. Za sada iman dve odrastle osobe ko hoce da budu Katolici pa je pripremamo. Mi imamo mali Katakuminat I to mi daje veliko zadovolstvo.

Za sada nema vis novosti. Molin da pozdravis cjelu zupu Lovrec-Opanci. Vi sada ulazite u zimu dok mi imamo ljeto. Neka nas Dragi Bog sve blagoslajavi u nasom radu I u ovin blagdama sa kojim se pripremamo.

....................................Zvonko Gavranovic

Zavjetni Križ u Mrnjevačkim borima

In memoriamLovreć-Opanci 121

In memoriam

In memoriam

MARJAN ZDRAVKO SEKELEZ

*Osijek, 21. studenoga 1955. † Opanci, 25. travnja 2013.

Na blagdan Sv. Marka ev. 25. travnja 2013. u popodnevnim satima u obiteljskoj kući okružen članovima

obitelji, okrijepljen svetim sakramentima, preminuo je praktični vjernik, odani suprug i otac brojne obitelji Marjan Sekelez, kojega smo zvali i Zdravko, poslije teške bolesti u 58. godini života. Za njim su ostali supruga Ankica i šestero djece.

Sprovod je vodio župnik župe Lovreć-Opanci u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji fra Dinko Bošnjak, a sv. misu poslije sprovoda suslavili su uz župnika još fra Jakov Begonja, fra Kruno Bekavac, don Ivan Vrdoljak i don Mladen Ivišić.

Životni put Marjana Sekeleza započeo je 1955. u Osijeku, osnovnu školu zavr-šava u Lovreću, potom odlazi u Osijek u gimnaziju, pa u Splitu pohađa Pedagošku akademiju i diplomira za nastavnika tjele-snoga odgoja. Po završetku studija počev-ši od 1980. radi u OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću, a od 1991. postaje i ravnatelj iste škole i na toj ga funkciji zateče bolest i smrt. Uz ravnateljske obveze Marjan je obnašao i poslove predsjednika Općinskog vijeća općine Lovreć. Tijekom ranih devedesetih sudionik je Domovinskog rata. Svojim zauzetim radom u školi i u općini ostavio je neizbrisiv trag na područ-ju općine Lovreć, ali i Imotske krajine i

In memoriam

In memoriam MARJAN ZDRAVKO SEKELEZ

Lovreć-Opanci122

Republike Hrvatske. O Marjanovim zaslu-gama na komemoraciji koja je održana 27. travnja u 11 sati u OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću govorio je u ime škole učitelj Petar Ujević, a u ime općine Ante Babić, načelnik Općine Lovreć koji je i zastupnik u Hrvatskom saboru. Još su se od Marjana oprostili na komemora-ciji Bože Mustapić u ime učenika, zatim predsjednik županijskog odbora HDZ-a i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader u svoje ime i u ime predsjednika stranke Tomislava Karamarka. Na samom ispra-ćaju prije pokopa na kojemu je bilo oko 2000 rodbine, mještana i prijatelja iz svih krajeva Hrvatske ponovo su govorili Ante

Babić i Petar Ujević, potom Ivan Bekavac Basić u ime Društva Lovrećana Zagreb te župnik fra Dinko Bošnjak.

Posebno bismo istaknuli Marjanov rad na podizanju pedagoškog standarda u vrijeme njegova ravnateljstva. Pobrinuo se da se temeljito obnovi i osuvremeni škola i školski prostor, da se izgradi sport-ska višenamjenska dvorana uz školu, da se podigne na viši nivo grafičke pripreme školski list Svitanja, da zavičajni muzej koji su formirali učenici prethodnih generacija sa svojim učiteljima dobije svoj prikladan prostor i da bude dostupan posjetiteljima. Obnovljena škola postala je mjesto susreta svih generacija učenika, tako da je čitavu godinu imala otvorena vrata ne samo za generaciju koja ju trenutno pohađa nego za sve mještane i goste, bilo pri organiza-ciji sportskih natjecanja, bilo priređivanju izložbi ili predavanja i predstavljanja knjiga. Škola je u pravom smislu postala temeljna kulturna institucija u Lovreću.

Isticao se svojim zauzimanjem za na-pretkom mjesta i željom da se ne prekine veza onih mještana koji su otišli iz sela. Mnogo je učinio i na povezivanju Lovre-ćana i Opančana koji su odselili u Zagreb te bi svake godine došao na njihove surete da izvjesti što se radi u zavičajnim selima i pozivao na suradnju. Marjan je svojim radom pružio dostojan primjer ljubavi pre-ma Domovini, zavičaju i svakom čovjeku u selu, a posebno djeci, te s učiteljima OŠ S. S. Kranjčevića usađujući osnvna radna i etička načela da izrastaju u odgovorne građane.

.................................... Ivan Bekavac Basić

Sjećanje na pokojnog Zdravka u njegovoj školi


Oproštaj od pok. Marjana Zdravka

Sekeleza

Ucviljena obitelji, rodbino i prijatelji pokojnoga Zdravka, draga braćo i sestre!

Nevest ću antologijske riječi jednog našeg pjesnika koje je ispjevao povodom smrti dragog prijetelja:

Kad umire čovjek zemlja postaje teža

i dublja za jednu ranu

crnja za jednu jamu i jedan zakucan kovčeg.

Kad umire čovjek, svijet bi morao stati

i zadrhtati težinom tuge dubinom bola

u šutnji koja bi rastvorila vrata mrtvačnice

i podignula ploče grobova kao umorne kapke iza besane noći.

Kad umire čovjek, umire dio svijeta i zemlja postaje teža iskusnija i ljudskija i veća za jednu ranu

i dublja za jednu jamu.

Naša župa danas uistinu postaje veća za jednu ranu, a hrvatska zemlja veća za jednu raku i u njoj jedan zakucan kovčeg.

Čini mi se da cestom života stupa povor-ka ljudi iz koje se svaki čas ponetko šutke i bez pozdrava izdvoji, skrene s puta i nestane u tamnoj noći. Na žalost, sve se više osipa naša župna povorka, a sve je manje onih koji popunjavaju kolonu. Tiho i nečujno ode još jedan vrijedan život u prošlost, ali isti ovaj život u svojoj brojnoj djeci ode i u budućnost. Povratio se u onu istu stva-ralačku ruku koja ga je pred, evo, skoro 58 godina smjestila u ovaj čudnovati i čudesni prostor i ovo vrijeme za koje rekoše da je učitelj koji brutalno ubija svoje učenike. I vrijeme, i prostor ubiše svoga učenika i učitelja Zdravka, ali samo privremeno.

In memoriam

Oproštaj od pok. Marjana Zdravka Sekeleza

Lovreć-Opanci124

Iako nije došla sasvim neočekivano, jer ju je najavljivala teška bolest, Zdravkova smrt sve nas je pogodila, rastužila je sve koji su s njim radili i prijateljevali.

Da, uistinu, pogodila i rastužila! Jer Zdravko Marijan bijaše čovjek koji je disao dobrotom, pravi i otmjeni gospodin, čovjek koji je imao dostojanstvo jer je pazio i pri-znavao dostojanstvo drugih.

Rođen je u pravoj hrvatskoj katoličkoj obitelji 21. 11. 1955. od oca Petra i majke Mile r. Milinović. Osnovnu školu pohađao je u Lovreću, gimnaziju u Osijeku, Pedagošku akademiju u Splitu. Od završetka školovanja pa sve do smrti trošio se i izgarao u Lovreću, kojemu je darovao sve što je imao.

Svoju vjeru je svjedočio životom, sve dok mu je zdravlje dopuštalo, obogaćivao je našu vjersku zajednicu svake nedjelje sa svojom brojnom obitelji.

Otac šestero, dobro odgojene djece, angažiran čovjek, skroman i samozatajan. Svjestan kako mu je život poklonjen, za-vrijeđivao ga je poklanjajući ga drugima, svjestan da na koncu ne ostaje ono što smo skupljali, već ono što smo pružali.

Njegovim marom i životvornim elanom, njegovom mudrošću i tolerancijom odisala je njegova obitelj, njegova župa, njegova OŠ S. S. Kranjčevića koju je uspješno vodio kao ravnatelj od prvih izbora pa sve do pred zadnjih mjesec dana.

Kako rekoh, bio je vrlo angažiran čovjek: osnivač HDZ-a ovdje u Lovreću, hrvatski branitelj, predsjednik Općinskog vijeća.

Posve se dati, a onda umrijeti - bilo je geslo jedne francuske svetice iz prošlog stoljeća, geslo koje možemo mirne duše primijeniti na pok. Zdravka. Gorio je i

gorio svim žarom, za Boga, za obitelj, za svoju školu, za svoju župu, za svoju do-movinu, sve dok ga prije tri godine nije pogodila smrtonosna bolest, gorio je Jo-bovskom strpljivošću podnoseći tu istu bolest i sagorio predavši nam svoju svjetlost do kraja. Usnuo je u Gospodinu primivši sakramente bolesničkog pomazanja i sv. pričesti u nazočnosti cijele svoje obitelji.

Neka Gospodin sve njegove muke i nevolje uključi u svoju otkupiteljsku patnju i da mu budu na vječno spasenje.

Nama koji smo ga poznavali, ostat će poticaj i zahvala što je svoj bogati život podijelio s nama. Odgojio je mnoge ge-neracije učenika i vjerujem da će mu zbog toga biti i zahvalni.

Smrt nije kraj. Jer smrti zapravo i nema. I nema kraja. Smrću je samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda - napisa pje-snik Mak Dizdar. Vjerujemo da je Zdravko pošao tom stazom uspona i, misleći na njega, smijemo puni nade u uskrsnuće i vječni život moliti Krista, pobjednika nad smrću, da i naš “uspon od gnijezda do zvijezda“ bude što bezbolniji i što uspješniji.

Zdravko, hvala ti za svjedočenje vjere i život po vjeri, moralnu i intelektualnu odgovornost prema svojoj obitelji, župi, narodu i kulturi.

Na kraju, izražavam iskrenu sućut obitelji: supruzi Ankici, djeci: Petri, Mili, Stjepanu, Mariju, Petru i malom Ivanu, sestri Franki s obitelji, bližoj i daljnjoj rodbini kao i svima onima koji se zbog njegova odlaska osjećaju rastuženi i osiromašeni.

Počivao u miru Božjem!......................................Župnik fra Dinko


In memoriam fra Dinko Bekavac

* Studenci, 16. rujna 1953. † Zagreb, 6. listopada 2013.)

Poštovana braćo franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja, pridružujem se u ime udruge Društva Lovrećana Za-

greb i osobno u tihom suosjećanju i molitvi Bogu povodom smrti fra Dinka Bekavca.

Fra Dinko je od Svijećnice 1990. na ispomoći fra Anđelku Šimiću, bolesnom župniku župe Lovreć-Opanci, a od 23. ko-lovoza iste godine preuzima istu župu koju vodi do sredine kolovoza 2000. godine, kad župnikom postaje fra Mario Jurišić, a fra Dinko odlazi u Imotski samostan i Vinjane za župnog pomoćnika. U tih deset godina neumornoga rada ostao je u lijepoj uspomeni svojim župljanima.

Fra Dinko se istaknuo u nekoliko dje-latnosti u župi. Spomenuo bih ove:

Pastoral i rad na započetoj obnovi župne crkve i okoliša te postaja Križnog puta od

stare župne crkve pa do vrha Gradine iznad centra Lovreća.

Vjeroučitelj, ne samo u crkvi nego i u školi kad je uveden vjeronauk u školski sustav.

Suradnja sa župljanima koji su iselili iz župe Lovreć-Opanci, posebno s našom udrugom Društvo Lovrećana Zagreb, čiji je počasni član. Prvi susret je bio 1995. u Samostanu i crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu.

Pomagao je kulturne djelatnosti u župi u suradnji s OŠ S. S. Kranjčevića.

Karitativni rad – neumorno je radio na pomoći prognanima i izbjeglicama iz susjedne BiH bez obzira na vjeru i naciju u vrijeme Domovinskog rata.

Ovdje bih istaknuo njegovu posebnu vrlinu da je čitavo vrijeme svog župnikovanja brinuo o fra Anđelku Šimiću koji je ostao na Lovreću kao župni pomoćnik te, iako je

In memoriam

In memoriam fra Dinko Bekavac

Lovreć-Opanci126

bio župnik, nije se stavljao iznad svog stari-jeg redovničkog subrata, već je u suradnji i dogovoru svjedočio svoje franjevaštvo.

Svoj lijepi glas i svoje glazbeno ob-razovanje koje je stekao tijekom studija i nastupima u zboru „Starac Milovan“ pre-nosio je na mlade u župi. Nije zaboravio i zavičajno pjevanje pa je s nekoliko župljana nastupio na Imotskoj večeri u Lisinskom u Zagrebu pjevajući gangu i druge zavi-čajne napjeve. Mnogi mlađi Lovrećani i Opančani, koji su došli na studij u Zagreb ili su tu našli posao, rado su se susretali i posjećivali fra Dinka posljednjih godina u Samostanu Gospe Lurdske od kada je bio na liječenju u Zagrebu, a u razgovorima

su se podsjećali na njegov pastoralni rad u našoj župi. Uvijek je posljednjih godina, kad mu je zdravlje dopuštalo, bio s nama u razgovoru prije i poslije susreta koji imamo svake godine s našim zavičajnim župnicima i predstavnicima sela Lovreća i Opanaka i općine Lovreć.

Dragi fra Dinko, neka te blagi nebeski Otac primi u svoje krilo. Bila ti laka hrvatska gruda u našem Imotskom zavičaju.

U nadi uskrsnuća primi pozdrave od svojih župljana i prijatelja!

Za Društvo Lovrećana Zagreb,

................................... Ivan Bekavac Basić, predsjednik Društva


Telefonski imenik Lovreć-Opanci128

Telefonski imenik

BATINIĆI

723-301 Marijo Batinić (Migarićev)723-378 Iva Batinić – Mila pok. Frane723-136 Ivan Batinić (Katušić)723-242 Marijan Batinić (Brajkan)723-239 Marijan Batinić (Mrko)723-226 Martin Batinić pok. Ivana723-384 Ante Batinić (Katin)723-391 Mara Batinić pok. Mate

BEKAVcI (DONJI-GALINOVIĆI)

723-025 Ante Bekavac (Cvijić)723-024 Ante Bekavac (Lukić)723-171 Ante Bekavac (Šaminičić)723-320 Vinko Bekavac pok. Bernarda723-231 Cvitan Bekavac pok. Joze723-107 Marijan Bekavac (Vlade) pok. Bernarda723-291 Marko Bekavac pok. Blaža (Baškić)723-267 Serafin Bekavac pok. Ivana723-216 Toma Bekavac (Drdin)723-172 Zvonko Bekavac (Lojin)723-320 Dinko Bekavac pok. Bernarda723-374 Vinko Bekavac pok. Stjepana723-350 Bože Mustapić723- 388 Željko Bekavac (Baškić) Lovreć

BEKAVcI (GORNJI)

723-149 Ana Bekavac ud. Ante (Juribešina)723-113 Ante Bekavac pok. Frane723-260 Ante Bekavac (Biberov)723-252 Ante Bekavac (Antić)723-315 Ante Bekavac pok. Ike723-212 Cvitan Bekavac (Pušev)

723-227 Damir Bekavac pok. Serafina723-259 Iva Bekavac ud. Ivana (Jokića)723-150 Ivan – Gabrijel Bekavac (Mačićev)723-258 Ivan Bekavac pok. Rade723-272 Ivan Bekavac pok. Jure (Ružić)723-271 Ivan Bekavac (Smotić)723-148 Branimir Bekavac pok. Marijana723-067 Jozo Bekavac (Škrabić)723-147 Marija Bekavac ud. Joze (Ćoće)723-224 Marijan Bekavac pok. Ikana723-019 Marijan Bekavac (Picanov)723-254 Marin Bekavac (Puzin)723-007 Marko Bekavac (Andrijin)723-151 Mate Bekavac (Nanin)723-190 Vinko Bekavac pok. Ivana723-407 Tadija Bekavac pok. Ivana

BEKAVcI – BASIĆI

723-215 Ivica Bekavac – Basić pok. Mate723-295 Ljubica Bekavac – Basić ud. Vinka723-278 Marija Bekavac – Basić pok. Mate723-340 Nediljko Bekavac – Basić pok. Ivana

BENDIĆ

723-283 Ante Bendić pok. Mate723-155 Božo Bendić pok. Ante

BIŠKIĆI

723-219 Frane Biškić Marijanov723-488 Ante Biškić (Bibe)723-200 Ante Biškić (Kesić)

BOBETIĆ

723-218 Ivo Bobetić pok. Marijana

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci 129

BOŠNJAcI723-028 Ana Bošnjak ud. Srećka723-156 Ante Bošnjak (Ćorušin)723-138 Boško Bošnjak (Kekićev)723-257 Dinka Bošnjak ud. Petra723-268 Dinko Bošnjak pok. Matka723-128 Frano Bošnjak (Bilić)723-026 Frano Bošnjak (Ćubo)723-191 Mara Bošnjak ud. Juke723-027 Maša Bošnjak ud. Ante723-269 Nediljko Bošnjak (Ćirin)723-309 Rade Bošnjak pok. Petra723-157 Ruža Bošnjak ud. Ike723-154 Slavko – Petar Bošnjak (Čovin)723-275 Vesna Bošnjak pok. Miljenka723-217 Veljko Bošnjak (Mašin)723-367 Višnja Bošnjak pok. Srećka723-342 Zoran Bošnjak (Boka) Mijin723-137 Željko Bošnjak (Kekićev)

BULOVIĆI722-122 Mladen Bulović pok. Ante722-273 Nada Bulović ud. Jure

ČALJKUŠIĆI723-132 Ante Čaljkušić pok. Jure (Čovo)723-189 Ante Čaljkušić (Lelić)723-265 Ante Čaljkušić pok. Mate (Džoko)723-014 Dinko Čaljkušić pok. Marijana

(Mandić)723-293 Frano Čaljkušić pok. Marijana (Zelin)723-130 Frano Čaljkušić pok. Mije (Mandukić)723-194 Iva Čaljkušić ud. Petra723-186 Ivan Čaljkušić pok. Marijana (Mandić)723-376 Ivan Čaljkušić (Ikić)723-012 Ante Čaljkušić pok. Ivana (Ćiko)

723-370 Ante Čaljkušić (Marićev)723-092 Ivan Čaljkušić Matin (Lucin)723-232 Jerko Čaljkušić pok. Ivana723-058 Mara Čaljkušić pok. Ante (Antića)723-121 Marko – Milan Čaljkušić pok. Frane

(Bikić)723-131 Mara Čaljkušić ud. Frane (Nosuša)723-103 Mara Čaljkušić ud. Jure723-003 Marijan Čaljkušić pok. Mate (Malan)723-117 Marinko Čaljkušić pok. Tome723-127 Marko Čaljkušić pok. Manje (Anačić)723-222 Marko Čaljkušić (Markiša)723-305 Petar Čaljkušić pok. Ivana (Klarin)723-105 Vesa Čaljkušić ud. Vlatka723-245 Mladen Čaljkušić – Ivanović pok.

Viktora723-398 Ante Čaljkušić pok. Marijana

(Mandić)723-124 Anka Čaljkušić ud. Ivana

ČAVRLJI722-091 Tomislav Čavrlj pok. Nediljka722-290 Mara Čavrlj ud. Srećka722-289 Viktor Čavrlj pok. Jure723-192 Željko Čavrlj Stipin (Mrnjavci)723-052 Marijan Čavrlj (Mrnjavci)723-261 Ivan Čavrlj (Mrnjavci)

ĆORIĆI722-380 Ante Ćorić pok. Jure722-227 Frano Ćorić pok. Marijana (Jakovljevi)722-228 Frano Ćorić pok. Marijana (Kuks)722-180 Ivan Ćorić (Sančušić)722-236 Ivan Ćorić pok. Marijana (Zeko)722-229 Mara Ćorić ud. Srećka722-231 Ivo Ćorić pok. Stipe722-230 Marijan Ćorić pok. Ivana (Marinkica)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci130

722-130 Martin Ćorić pok. Ivana (Šamije)722-232 Petar Ćorić pok. Bože722-234 Petar Ćorić pok. Marijana (Peša)722-235 Srećko – Rade Ćorić pok. Marijana722-349 Mara Ćorić pok. Marijana (Matanović)722-342 Ante Ćorić (Ćantara)

DOMIĆI722-275 Petar Domić pok. Ivana722-353 Željko – Roko Domić

DUMANČIĆI722-208 Stana Dumančić ud. Ante (Đane)722-205 Ante Dumančić (Zelić)722-212 Jakov Dumančić pok. Joze722-209 Neda Dumančić ud. Jakova (Šestić)722-210 Jozo Dumančić pok. Nikole722-206 Marko Dumančić pok. Nikole722-220 Nediljka Dumančić ud. Petra722-207 Siniša Dumančić pok. Srećka722-333 Stipe Dumančić pok. Marijana (Peša)722-223 Ivan Dumančić (Šestić)

DUVNJAcI722-372 Hermina Duvnjak

FRANKIĆI723-073 Ante Frankić pok. Marka723-238 Danica Frankić (Mrnjavci)723-349 Ivan Frankić pok. Marka (Đivo)723-106 Mara Frankić ud. Srećka723-235 Mara Frankić ud. Ante723-017 Marijan Frankić (Mrnjavci)723-223 Nikola Frankić pok. Marka (Mrnjavci)723-276 Tomislav Frankić pok. Marka723-048 Srećko Frankić (Keko)723-273 Željko Frankić pok. Frane723-202 Neda Frankić ud. Voje

GAVRANOVIĆI723-013 Ante Gavranović (Mekin)723-018 Marijan Gavranović pok. Mate

(Dugić)

IVANOVIĆI723-153 Dinko Ivanović pok. Jure723-247 Ica Ivanović (Žukićeva)723-129 Mila Ivanović ud. Joze723-029 Matko Ivanović (Bajin)723-288 Marija Ivanović ud. Miljenka723-152 Žarko Ivanović pok. Marka

JELIĆI723-030 Ante Jelić pok. Mate723-339 Frano Jelić723-193 Ivan Jelić pok. Marijana723-185 Tomislav Jelić Franin723-006 Ruža Jelić ud. Mate

KASUMI722-218 Darko Kasum Antin (Kusonjić)722-266 Ivan Kasum pok. Mate722-263 Mara Kasum ud. Marijana (Pekićeva)722-217 Marijan Kasum pok. Antuke722-285 Mate Kasum (Joskanov)722-202 Edo Kasum pok. Petra (Kusonjić)722-219 Ivan Kasum pok. Marijana (Pekića)722-083 Ruža Kasumova Ivanova

KATIĆI723-162 Ana Katić ud. Ivana723-237 Ante Katić (Đugumov)723-316 Ante Katić pok. Joze (Bekaušić)723-161 Ante Katić pok. Tadije723-159 Bože Katić pok. Mate723-158 Dinko Katić pok. Ante723-160 Iva Katić ud. Ante (Pinće)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci 131

723-317 Ivan Katić pok. Mate723-450 Ivan Katić (Lujin)723-209 Jozo Katić pok. Ante723-043 Jozo Katić pok. Grge723-123 Nikica Katić pok. Ante (Begović)723-205 Lujo Katić pok. Mate723-205 Mate Katić (Lujin)723-306 Miro Katić pok. Petra723-318 Petar Katić pok. Mate (Đugumov)723-206 Vlade Katić pok. Mirka723-034 Jure Katić pok. Ivana723-307 Željko Katić723-412 Zdravko Katić pok. Ivana871-135 Renata Kolovrat

LUGONJIĆI723-336 Vlade Lugonjić

MATKOV723-162 Anka Matkov723-165 Zlata Matkov ud. Frane (Šiškićeva)723-180 Josip – Željko Matkov pok. Ljubomira

MATUSINOVIĆI723-031 Ana Matusinović ud. Kažimira723-168 Mara Matusinović ud. Marijana723-036 Ivan Matusinović (Ziko)723-360 Branko Matusinović

MILINOVIĆ723-422 Ana Milinović723-032 Ana Milinović ud. Ante (Šakića)723-246 Anka Milinović ud. Josipa – Vlade723-108 Ante Milinović (Gujić)723-294 Ante Milinović (Zenzić)723-297 Ante Milinović (Tošićev)723-065 Ivan – Iko Milinović pok. Marijana

723-240 Jozo Milinović (Lazin)723-135 Jure Milinović (Čagljušin)723-444 Mara Milinović ud. Tonka723-281 Marija Milinović ud. Braje723-144 Marijan Milinović (Kalić)723-248 Mate Milinović (Tošićev)723-332 Nediljko Milinović Marijanov (Marun)723-297 Nediljko – Frano Milinović pok. Ante

(Družušić)723-298 Petar Milinović (Gigo)723-134 Petar Milinović (Peran)723-261 Vlade i Nada Milinović (u Kuli)

MUSTAPIĆI722-183 Ante Mustapić (Tabak)722-216 Braco Mustapić Ivanov (Kasumi)722-189 Frano Mustapić pok. Davida722-190 Frano Mustapić pok. Grge (Šamušin)722-181 Iva Mustapić ud. Mate (Željko)

(Ćorušić)723-173 Ivan Mustapić (Buja)(Galinović)722-276 Ivan Mustapić pok. Mije (Ika)722-192 Ivan Mustapić pok. Petra (Baletušić)722-115 Kosa Mustapić ud. Ivana (Tabak)722-278 Mara Mustapić pok. Marijana (Baletić)722-308 Marija Mustapić (Maksova)722-193 Marija Mustapić ud. Ante – Mirka

(Slovenka)722-254 Marija Mustapić ud. Ante – Pere722-256 Marija Mustapić ud. Vladimira722-099 Marijan Mustapić pok. Mate (Brig)722-184 Marijan Mustapić pok. Petra (Baletić)722-194 Mijo Mustapić pok. Ivana (Seperov)722-268 Mila Mustapić ud. Marijana (Brig)722-195 Mirko Mustapić pok. Mate (Maćićev)722-177 Nediljko Mustapić pok. Mate (Brig)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci132

722-224 Nilka Mustapić ud. Marijana (Krešićeva)723-139 Petar Mustapić Franin (Lovreć c.)722-286 Slava Mustapić ud. Marijana (Šistin)722-226 Stipe Mustapić pok. Nikole (Marukić)722-182 Veselka Mustapić ud. Petra (Radić)722-118 Živko Mustapić pok. Mate722-107 Zlata Mustapić pok. Marijana

NIKOLIĆI723-009 Ana Nikolić ud. Andrije (Lovrić)723-063 Ante Nikolić (Nunić)723-280 Ana Nikolić ud. Tomice723-090 Anka Nikolić ud. Frane (Kosa)723-047 Ante Nikolić pok. Ante (Bebčev)723-091 Ante Nikolić pok. Ivana (Gago)723-051 Ante Nikolić pok. Joze (Milanov)723-174 Ante Nikolić pok. Tomice (automehaničar)723-066 Ante Nikolić pok. Joze (Kavaz)723-059 Darinka Nikolić ud. Miće723-098 Dragutin Nikolić pok. Ivana723-321 Frano Nikolić pok. Blaža723-046 Iva Nikolić ud. Dane723-087 Iva Nikolić ud. Marijana (Prološka)723-056 Ivan Nikolić pok. Dane723-346 Ivan Nikolić (Jocić)723-304 Ivan Nikolić Matin (Dalašev)723-093 Ivan Nikolić (Kalabić)723-250 Ivan Nikolić pok. Ivana (Kavaz)723-039 Ivan Nikolić (Maričić)723-042 Ivan Nikolić Marinkičin (Lovreć c.)723-195 Ivan Nikolić (Tomišić)723-037 Ivan Nikolić pok. Ante (Bilin)723-109 Ivka Nikolić ud. Mirka (Kavez)723-080 Jozo Nikolić pok. Ivana (Malićev)723-178 Jozo Nikolić pok. Ivana (Mlečkov)

723-102 Lovre Nikolić pok. Jure (Lovrić)723-084 Luka Nikolić pok. Jure (Lovrić)723-194 Luka Nikolić (Migučev)723-167 Luka Nikolić (Lovrić)723-201 Marica Nikolić pok. Ivana723-096 Marica Nikolić ud. Ivana (Cige)723-052 Marijan Nikolić pok. Ivana (Bačić)723-041 Marijan Nikolić pok. Josipa (Karadžić)723-085 Marijan Nikolić (Miljenko – Kavaz)723-061 Marijan Nikolić pok. Ivana (Mlečkov)723-115 Marinkica Nikolić pok. Mije

(Lovreć c.)723-060 Mate Nikolić pok. Grge (Dalašev)723-197 Mila Nikolić ud. Tome (Joskićeva)723-308 Mila Nikolić ud. Petra (Peće)723-176 Miljenko Nikolić ud. Marijana

(Tokićeva)723-048 Miro Nikolić pok. Mate (Baćić)723-440 Miroslav Nikolić (Tokić)723-177 Petar Nikolić pok. Ante (Bebčev)723-049 Petar Nikolić pok. Joze (Jokanov)723-114 Petar Nikolić pok. Joze (Mečkin)723-210 Petar Nikolić pok. Tomice (Šušin)723-221 Silvana Nikolić ud. Mira723-053 Stipe Nikolić pok. Luke723-038 Toma Nikolić (Jakić)723-203 Toma Nikolić pok. Joze (Martinovi)723-107 Tomislav Nikolić pok. Joze (Kavaz)723-057 Toma Nikolić pok. Mije (Maček)723-054 Veljko Nikolić pok. Mate (Baćić)723-337 Vesela Nikolić Petrova723-324 Vinka Nikolić (Baćićeva)723-198 Vinko Nikolić pok. Mije (Migučev)723-095 Petar Nikolić (Pirićev)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci 133

NOSIĆI723-270 Ana Nosić ud. Ivana (Ikanićeva)723-296 Ana Nosić pok. Marijana (Maže)723-314 Ante Nosić (Bilušić)723-245 Ante Nosić pok. Mate723-145 Ante Nosić pok. Stipe723-099 Darko i Lidija Uvodić723-249 Mate – Milan Nosić723-251 Frano Nosić pok. Ivana723-331 Frano Nosić pok. Joze (Rod)723-143 Frano Nosić pok. Marijana (Calumov)723-319 Zvonimir Nosić pok. Šimuna723-285 Ivan Nosić (Cvitić)723-228 Marija Nosić (Zeka)723-302 Ivica Nosić (Miličić)723-279 Marijan Nosić (Kovač)723-340 Nikola Nosić Jozin723-146 Slava Nosić723-387 Marijan – Milenko Nosić723-058 Ivica Nosić Kovačev

OLUJIĆI722-267 Anđa Olujić ud. Petra (Tunjića)723-442 Anđa Olujić ud. Jakova722-340 Anica Olujić (Đena)722-257 Ante Olujić (Egljušić)723-363 Ante Olujić pok. Nediljka723-292 Ante Olujić Svetin (Lovreć c.)722-204 Bernardo Olujić pok. Ivana723-140 Boško Olujić (Lovreć c.)722-203 Eleonora Olujić ž. Ivana723-188 Ivan Olujić pok. Marka (Điđo)722-258 Ivan Olujić pok. Stipe722-215 Marijan Olujić ud. Ivana (Maruškića)723-141 Mara Olujić ud. Ante (Kore)

723-181 Mate Olujić pok. Ante (Kore)722-233 Mate Olujić pok. Stipe722-344 Ivanka Olujić ud. Mije722-262 Mila Olujić ud. Joze722-213 Milica Olujić ud. Stipe722-259 Neda Olujić ud. Mirka722-260 Nevenka Olujić ud. Ante (Lalina)722-265 Petar Olujić pok. Jakova (Čovin)723-377 Virginija Olujić ud. Petra (Lovreć c.)722-214 Andrija Olujić Stipin (Pela)723-163 Sveto Olujić pok. Jakova (Lovreć c.)723-184 Zvonko Olujić pok. Ante (Lalin)

(Lovreć c.)722-105 Slavica Sikirica643-079 Ivan Olujić sin Ante

OLUJIĆ – PIRIĆ722-200 Dušan Olujić – Pirić722-264 Marinko Olujić – Pirić pok. Slavka

PETRIČEVIĆI723-076 Darko Petričević pok. Ante (Škegrić)723-179 Dominik Petričević723-036 Frano Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-112 Gabrijel Petričević pok. Marijana

(Lovreć c.)723-286 Iva Petričević pok. Mate (Mrnjavci)723-274 Ivan Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-434 Ivić Petričević723-344 Josip Petričević pok. Petra723-142 Janja Petričević ud. Mate (Lovreć c.)723-170 Neda Petričević ud. Joze (Garca)723-256 Joško Petričević pok. Ante (Lovreć c.)723-070 Marijan Petričević Dominikov723-335 Dušan Petričević (Staje)723-075 Marko Petričević (Jacin)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci134

723-079 Mate Petričević pok. Marijana (Popov)723-347 Mate Petričević (Lulica)723-125 Mile Petričević pok. Marijana

(Lovreć c.)723-065 Vesna Petričević723-277 Miljenka Petričević ud. Miljenka

(Lovreć c.)723-183 Nevenka Petričević ud. Petra723-071 Stipe Petričević (Ćićkov)723-078 Toma Petričević pok. Ante (Zelin)723-175 Zdravko Petričević pok. Frane723-313 Žarko Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-018 Frano Petričević

RAJIĆI

723-214 Iva Rajić ud. Ante

REPUŠIĆI

723-253 Slavko Repušić

RUPČIĆI

723-004 Tonko Rupčić pok. Nikole723-126 Anka Rupčić ud. Branka723-005 Ante i Karlo Rupčić pok. Ante723-187 Ivan Rupčić pok. Jure723-023 Josip – Dragan Rupčić pok. Mate723-021 Marijan Rupčić pok. Ante723-213 Sofija – Iva Rupčić ud. Ante723-133 Vinko Rupčić pok. Marka723-236 Tihomir Rupčić

SEKELEZI

723-229 Branko Sekelez Boškov723-329 Marija Sekelez pok. Frane723-016 Petar Sekelez pok. Marijana

ŠAMIJE722-238 Ante Šamija (Dumanjkušić)722-280 Stipe Šamija Antin (Martinović)723-116 Ante Šamija pok. Marijana (Nikolići)722-240 Ante Šamija (Slijanović-Đuka)722-022 Ante Šamija (Bara)722-272 Branko Šamija pok. Mirka722-270 Damir Šamija (Rijanović)722-314 Davor Šamija Franin722-381 Dinka Šamija ud. Ivana (Slijanović)722-243 Drago Šamija pok. Petra722-244 Frano Šamija pok. Ivana722-253 Frano Šamija (Stipe) (Pavlovi)722-185 Ivan Šamija pok. Filipa (Kristić)722-242 Ivan Šamija pok. Mije (Dinko)722-277 Jozo Šamija pok. Ivana (Milan)722-237 Ljubomir Šamija pok. Ivana (Anetić)723-208 Mara Šamija ud. Ante (Cura) Nikolići722-283 Mara Šamija ud. Ivana (Ćikina)722-241 Mara Šamija ud. Joze722-246 Mara Šamija ud. Mate722-167 Mara Šamija ž. Frane722-209 Marijan Šamija Stipin (Martinović)722-123 Marijan Šamija (Pavlovi)722-252 Zoran Šamija pok. Mate (Bebin)722-248 Nikica Šamija pok. Ivana (Slijanović)722-343 Nikola Šamija Jozin722-247 Nikola Šamija pok. Mate722-269 Petar Šamija pok. Ivana (Kanin)722-245 Frano Šamija pok. Petra (Jurinović)722-249 Slavka Šamija ud. Mate722-295 Stanka Šamija ud. Ivana (Neda)722-250 Stipe Šamija pok. Marijana (Janjin)722-280 Stipe Šamija pok. Marijana (Martinović)722-251 Viktor Šamija-Mustapić pok. Grge

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci 135

722-312 Velimir Šamija pok. Ante722-003 Jure Šamija Franje

ŠIMUNDIĆI

723-055 Anđa Šimundić ud. Ante723-011 Ante Šimundić (Vrankušin)723-262 Ante Šimundić (Ćorić)723-077 Ante Šimundić (Nešin)723-022 Branko i Ratko Šimundić (Zorini)723-010 Ana Šimundić ud. Ivana (Bepović)723-282 Ivan Šimundić (Sitno)723-500 Jerko-Frane Šimundić pok. Mije723-220 Jure Šimundić (Žižin)723-104 Marijan Šimundić pok. Mate723-244 Marijan Šimundić (Krivušić)723-100 Mate Šimundić pok. Mije (liječnik)723-433 Ana Šimundić ud. Mate723-064 Ivan Šimundić (dr.) pok. Mate723-320 Mara Šimundić ud. Petra723-066 Petar Šimundić pok. Bože723-287 Petar Šimundić pok. Mate (Piličin)723-233 Zdravko Šimundić (Dušanov)723-044 Zdravko Šimundić (Đilin)723-166 Željko Šimundić (Jukanović)723-499 Rubić Anđa ž. Joze723-081 Marijan Šimundić Dajkin

ŠIMUNDIĆI-BENDIĆI

723-040 Mara Šimundić-Bendić ud. Ivana723-104 Marijan Šimundić- Bendić pok. Mate

(Đoni)723-033 Marijan Šimundić-Bendić pok. Mije723-110 Matija Šimundić-Bendić ud. Mate723-088 Stipe Šimundić-Bendić pok. Marijana

ŠTAMBUK

723-404 Anđelka Štambuk (Lovreć c.) (učiteljica)

UJEVIĆ

723-207 Petar Ujević (Lovreć c.) (učitelj)

ZARADIĆI

723-069 Ante Zaradić (Betlem)723-164 Jure Zaradić pok. Ivana723-348 Marko Zaradić (Mašinov)723-230 Mate Zaradić pok. Ivana723-234 Radoslav Zaradić (Cigo)723-068 Vinko Zaradić (Mišetić)723-035 Mrijan Zaradić (Rine)

ŽIŽANOVIĆI

723-015 Ante Žižanović pok. Ivana

USTANOVE

723-255 Župni ured Lovreć-Opanci722-064 Župni ured Cista Provo724-506 Župni ured Studenci726-123 Župni ured Cista Velika723-811 Župni ured Medov Dolac725-174 Župni ured Svib726-020 Župni ured Biorine853-600 Župni ured Lokvičići841-178 Samostan Imotski723-001 Općina Lovreć723-002 Općina Lovreć (fax)723-225 Pošta Lovreć723-322 Pošta Lovreć (fax)723-089 Škola Lovreć723-303 Škola Lovreć

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć-Opanci136

723-094 Zdravstvena stanica dr. Peran723-300 Zdravstvena stanica dr. Ivan Milas091-5137885 Dr. Marko Rađa091-5565357 Dr. Jadran Peran841-744 Dom zdravlja Imotski722-147 Veterinarska stanica Cista Provo841-405 Veterinarska stanica Imotski722-007 Matični ured Cista Provo841-124 Policijska postaja Imotski722-060 Splitska banka Podružnica Cista Provo722-126 Privredna banka Zagreb

Podružnica Cista Provo722-010 Nadcestarija Lovreć (fax)841-400 Elektrodalmacija Imotski841-268 Autobusni kolodvor Imotski723-120 DVD Lovreć556-111 Bolnica ‘’Firule’’ Split557-111 Bolnica ‘’Križine’’ Split

RADNJE

723-042 Mesnica Nikolić – Lovreć722-130 Tommy722-321 Pekara (Zoran) – Lovreć723-311 Poduzeće ‘’Lilly Company’’ Lovreć722-292 Diskont ‘’Čavrlj’’ – Lovreć723-400 Kafić ‘’Leader’’ Lovreć723-042 Kafić ‘’Gloria’’ Lovreć723-139 Kafić ‘’Pirelli’’ Lovreć723-292 Kafić ‘’Queen’’ Lovreć725-487 Komunalac: Petar Udovičić – Studenci723-341 ‘’Alfe Berinovac’’ d.o.o.841-404 ‘’Topana’’ Imotski725-777 Cvjećarna ‘’Vrisak’’ – Lovreć091-1725777 Petar Udovičić (0992725777)723-057 Ljekarna Lovreć723-393 Stomatolog Ante Mustapić

RASPORED BOGOSLUŽJA I BLAGOSLOV OBITELJI

1. BOŽIĆ – KRISTOVO ROĐENJE (srijeda 25. 12.) Sv. misa točno u ponoć, dnevna svečana u 11 sati.

2. SV. STJEPAN – PRVOMUČENIK (četvrtak 26. 12.) Sv. misa u 11 sati. Poslije podne sv. misa u crkvi sv. Ivana na Nikolićima u 15,30 sati.

3. SV. IVAN (petak 27. 12.) Sv. misa u 11 sati. Blagoslov obitelji Šimundići i Bendići od 14 sati potom Petričevića Staje i Žižanovići.

BLAGOSLOV OBITELJI

4. SVETI MLADENCI – SUBOTA (28. 12.) Blagoslov obitelji – Nikolići i Bošnjaci5. NEDJELJA (29. 12.) – Mrnjavci i Rupčići6. PONEDJELAK (30. 12.) – Nosići, Jelići, Batinići, Sekelezi i Bobetići7. UTORAK (31. 12. stara godina) – Katići, G. Bekavci, Donji Bekavci i Basići8. ČETVRTAK (2. 1. 2014.) – Ivanovići, Čaljkušići i Milinovići9. PETAK (3. 1. 2013.) – Lovreć centar

10. SUBOTA (4. 1. 2014.) – Čavrlji, Bulovići, Domići, Ćorići, Šamije i Mustapići11. NEDJELJA (5. 1. 2014.) – Dumančići, Pirići, Olujići i Kasumi

BLAGDANI

12. SV. OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA (29. 12. 2013.) Sv. misa u 11 sati.13. NOVA GODINA – Sv. Marija Bogorodica (1. 1. 2014.) Sv. misa u 11sati.14. BOGOJAVLJENJE – TRI KRALJA – VODOKRŠĆE (6. 1. 2014.)

Blagoslov vode i soli 10,45 sati zatim sv. misa u 11 sati.15. KRŠTENJE GOSPODINOVO (nedjelja 12. 1. 2014.), završetak božićnog vremena.

Sv. misa u 11sati.

N.B. Blagoslov obitelji će počimati u 10 sati, a poslije podne u 14 sati. U vrijeme blagoslova, ako je moguće, neka cijela obitelj bude na okupu.

Prigodom blagoslova možete dati svoj prilog za crkvu.

Sretan Božić i Novu godinu želi vam vaš župnik fra Dinko Bošnjak

Lovreć‑Opanci • LIST

ŽUPE

SV. DUHA • G

OD. 5. • BOŽIĆ, 2013. • B

ROJ 1

. (5.)

Documents

Lovreć‑ Opanci - franjevci-split.hr · uskrsne poruke, a bilježe ih Matej i Luka u „Evanđeljima djetinjstva“. Na taj način svjetlo uskrslog Krista obasjava betlehemsku štalicu