Sadraj:1. Uvod 2. Komponente 2.1. Otpornik 2.2. Kondenzator 2.3. Tranzistor 2.4. IC Krug 2.5. Sklop Policijska sirena 2.6. Zakljuak 2.7. Dodatak 2.8. Izvori 2.str 3.str 3.str 8.str 12.str 15.str 16.str 19.str 20.str 20.str

1

1.Uvod:Tema moga zavrnog rada je Policijska sirena. Tu temu sam izabrao iz radoznalosti. Naime zanimala me izrada, nain rada sklopa te zvuni efekt koji on proizvodi. Policijskih sirena ima raznih. Prva policijska sirena datira iz davne 1961. Nalazila se u Fiat Topolinu od 500 kubika i bila je napravljena sa dvije standardne elektromagnetske automobilske sirene i tri prekidaa na osovini elektromotora sa reduktorom, koji je upalio jednu, drugu, obje odjednom i tako u nedogled. Pored iste elektromehanike sirene, pojavile su se odmah i pneumatska rjeenja. Tehnika napreduje i dolaze elektronska rjeenja. Nije nam poznato da se policijska sirena radila sa elektronskim cijevima. Ali imamo vie shema sa tranzistorima. Poslije se pojavljuju sirene sa IC krugom 4011 i tranzistorima BC177 i 2N3055. Ima ih jo uvijek u prodaji. Napaja se iz akumulatora naponom od 12 V i stvarno daje izvanredan zvuk i za najstroe zahtjeve. Ona nosi oznaku RK3541 NOVA. Ja sam se odluio za etvero tonsku elektroniku sirenu koja ima vie aplikacija. Jedan izlazni zvuk je jedan ton, dok su drugi polyfonski,slini zvuku sirena koje koriste FBI, policija i kola hitne pomoi. U zavrnom radu opisujem izradu i nain rada sirene, te komponente koje sam koristio. Kod opisa komponenti, opisujem njihovu fizikalnu prirodu, navodim njihovu svrhu, primjenu te postojee vrste i neke pojmove vezane uz njih.

2

2. Komponente: 2.1. OtpornikOtpornik je dvoprilazna, pasivna elektronika komponenta koja prua otpor struji, pri emu je odnos izmeu jakosti struje i napona izmeu prikljuaka u skladu s Ohmovim zakonom. Karakteristina veliina otpornika je elektrini otpor koji je jednak naponu na otporniku podijeljenom sa strujom koja protjee kroz otpornik. Otpornik se koristi kao element elektrinih mrea i elektronikih sklopova. Oznake otpornika u elektrinim shemama: europski i IEC simbol, ameriki (ANSI) simbol. Primjena:

Otpornik se openito koristi za stvaranje poznatog naponsko-strujnog odnosa u elektrinim krugovima. Ako je struja u krugu poznata, tada se otpornik koristi za stvaranje poznate razlike potencijala proporcionalne toj struji. Obrnuto, ukoliko je poznata razlika potencijala izmeu dviju toaka u krugu, tada se otpornik moe koristiti za stvaranje poznate struje proporcionalne toj razlici potencijala. Ograniavanje struje. Postavljanjem otpornika u seriju s nekom drugom komponentom, kao to je svjetlea dioda (LED), struja kroz tu komponentu se ograniava na poznatu i dozvoljenu vrijednost. Priguiva (atenuator) je mrea dva ili vie otpornika (djelilo napona) koji slue za smanjenje napona signala. Linijski terminator je otpornik na kraju prijenosne linije (kao to je SCSI), konstruiran kao zakljuna impendancija (otpor ija vrijednost otpora odgovara otporu ostatka kruga na koji je spojen) i time minimizira refleksiju signala.

Sl.1.Oznaka prema standardu ANSI

Sl.2.Oznaka prema standardu IEC

3

Vrste otpornika: Fiksni otpornici Neki otpornici su cilindrini, s aktivnim otpornim materijalom u sredini (maseni otpornik, vie se ne koriste) ili na povrini cilindra (film) otpornici, i vodljivih metalnih prikljuaka izvedenih uz os cilindra na svakoj strani. Koriste se ugljen-film i metal-film otpornici. Otpornici velike snage dolaze u velikim pakovanjima projektiranim da efikasno disipiraju toplinu. Otpornici za velike snage se obino izvode kao motani otpornici. Otpornici u raunalima i ostalim ureajima su obino puno manji, obino izraeni u SMD kuitima bez ianih prikljuaka. Otpornici se ugrauju u integrirane krugove kao dio tvornikog postupka, koristei poluvodi kao otpornik. Najee IC koriste tranzistor-tranzistor ili otpornik-tranzistor spoj da se postigne eljeni rezultat. Otpornici napravljeni od poluvodikih materijala se mnogo tee proizvode i zauzimaju mnogo korisne povrine ipa.

Sl.3. Razliite vrste otpornika

Promjenjivi otpornici Promjenjivi otpornik je otpornik ija se vrijednost moe namjestiti okretanjem osovine ili pomicanjem klizaa. Zovemo ih i potenciometri ili reostati i omoguuju da se otpor ureaja runo mijenja. Reostati se koriste za sve otpornike iznad 1/2 vata. Promjenjivi otpornici mogu biti jeftini jednookretajnog tipa ili vieokretnog tipa s helikoidalnim elementom. Neki promjenjivi otpornici mogu biti montirani na mehaniki pokaziva koji broji okretaje. Promjenjivi otpornici mogu ponekad biti nepouzdani zbog toga to ica ili metal mogu tokom vremena zahrati ili se istroiti. Neki moderni promjenjivi otpornici koriste plastine materijale koji ne oksidiraju i imaju bolju otpornost na habanje. Najei primjeri:

Reostat: promjenjivi otpornik s dva prikljuka, jedan fiksni, a drugi klizni. Koristi se za velike struje.

4

Potenciometar: najei tip promjenjivog otpornika. Jedna esta primjena je kontrola jaine glasa u audio pojaalima i ostalim vrstama pojaala.

Ostali tipovi otpornika

Metal oksidni varistor (MOV) je specijalni tip otpornika koji mijenja svoj otpor s porastom napona: vrlo veliki otpor na niskom naponu (ispod okidnog napona) i vrlo niski otpor na visokim naponima (iznad okidnog napona). Radi kao prekida. Obino se koristi kao zatita energetskih sklopova od kratkog spoja ili odvodnik munje na ulinim svjetiljkama, ili kao element za ograniavanje porasta struje u induktivnim krugovima. Termistor je temperaturno ovisan otpornik. Postoje dvije vrste, klasificiraju se prema predznaku njihovog temperaturnog koeficijenta: o PTC (engl. Positive Temperature Coefficient) otpornik je otpornik s pozitivnim temperaturnim koeficijentom. Kako raste temperatura tako se i otpor PTC-a poveava. PTC-i se esto mogu nai u televizorima u serijskom spoju s demagnetizirajuim namotom gdje se koriste za osiguravanje kratkotrajnog strujnog udara kroz zavojnicu kada je televizor ukljuen. o NTC (engl. Negative Temperature Coefficient) otpornik je takoer temperaturno ovisan otpornik, ali s negativnim temperaturnim koeficijentom. Kada se temperatura poveava otpor NTC-a pada. NTC-i se esto koriste u jednostavnim temperaturnim detektorima i mjernim instrumentima. Senzistor je baziran na poluvodikom otporu s negativnim temperaturnim koeficijentom, koristan je za kompenzaciju temperaturno uzrokovanih efekata u elektronikim krugovima. Fotoosjetljivi otpornik je objanjen u lanku o fotootporniku. Sve ice, osim supravodia, imaju neki otpor, temeljen na povrini poprenog presjeka i vodljivosti materijala od kojega su napravljene.

Prepoznavanje otpornika Veina cilindrinih otpornika ima uzorak obojanih crta za oznaavanje otpora. SMD otpornici imaju numeriki uzorak. Kuita su obino smea, plava, ili zelena, iako se povremeno mogu nai i boje kao tamnocrvena i tamnosiva. Identifikacija s 4 pruge u boji je najee koriteni nain kodiranja vrijednosti na svim otpornicima. Sastoji se od etiri trake u boji koje su obojane oko tijela otpornika. Shema je jednostavna: Prva dva broja su prve dvije znaajnije znamenke vrijednosti otpornika, trea je mnoitelj, i etvrta je vrijednost tolerancije. Svaka boja odgovara odreenom broju, kao to je prikazano u donjoj tablici. Tolerancije za ovakve otpornike su 2%, 5% ili 10%.

5

Tablica standardnih EIA kodova boja po EIA-RS-279 glasi: Boja Crna Smea Crvena uta Zelena Plava Ljubiasta Siva Bijela Zlatna Srebrna Bez boje 1. traka 0 1 2 4 5 6 7 8 9 2. traka 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 3. traka(Mnoitelj) 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 0.1 0.01 5% (J) 10% (K) 20% (M) 0.5% (D) 0.25% (C) 0.1% (B) 0.05% (A) 1% (F) 2% (G) 100 ppm 50 ppm 15 ppm 25 ppm 4. traka (tolerancija) Temperaturni koeficijent

Naranasta 3

Tehnologija Otpornici se obino proizvode namatanjem metalne ice oko keramike, plastike, ili oko staklenog vlakna. Krajevi ica se zaleme na dva izvoda koji se nalaze na krajevima jezgre. Sklop se zatiti slojem boje, plastikom ili slojem emajla peenog na visokoj temperaturi. iani izvodi obino imaju promjer izmeu 0.6 i 0.8 mm i presvueni su zatitinim slojem da se omogui lake lemljenje. Uz opisane vrste otpornika namijenjene elektronici, u regulaciji ureaja jake struje (npr. regulaciji snage dizalinih elektromotora, elektro-viljukara i dr.) susreu se i otpornici za velike snage. Uobiajeno se izvode iz limenih ploa pakovanih u prozrane metalne kutije ili ormarie koje omoguuju efikasno hlaenje. Specifinim sluajem otpornika u irem smislu rijei moemo smatrati razliite soli za elektrootporne metalurke i sline pei. Na kraju, otpornikom se mogu smatrati i razliite vrste grijaih elemenata uobiajeno iz spiralno motane otporne ice razapete preko izolirajuih potpornih elemenata ili uloene u bakrene cijevi punjene izolirajuim punjenjem. Takvi grijai elementi imaju iroku primjenu u industrijskoj i kuanskoj tehnici i ugrauju se u pei, penice, pegle, perilice i druge ureaje i aparate.

6

Pojmovi vezani uz otpornik: Ohmov zakon temeljni zakon elektrotehnike, govori o odnosu jakosti struje, napona i otpora u strujnom krugu eksperimentalno je utvreno, da e jakost struje kroz vodi biti to vea to je vei napon meu njegovim krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u koji je vodi ukljuen vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodii zovu omski vodii. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodii zovu neomski zakonitosti u odnosima otpora, napona i struje otkrio je 1826. godine njemaki fiziar Georg Simon Ohm istraujui metalne vodie

Elektrini otpor - je fizikalna veliina kojom se izraava omjer napona i jakosti elektrine struje, to je za mnoge materijale stalna vrijednost (Ohmov zakon). Mjerna jedinica u Meunarodnom sustavu (SI) je om. - suprotan je pojam od elektrine vodljivosti. Materijali sa mnotvom slobodnih elektrona pruaju mali otpor prolasku struje, odnosno imaju mali tzv. specifini otpor. To je ustvari otpor kojega prolasku struje prua ica presjeka 1mm2 duine 1 m. Biljei se sa znakom (itaj: ro) Materije s puno slobodnih elektrona dobro provode struju. To su u prvom redu metali, a posebno mali otpor imaju srebro i bakar. Od njih se izrauju elektrini vodovi. eljezo ima oko 7 puta vei otpor od bakrenog vodia istih dimenzija. Veliki specifini otpor karakterizira izolatore. Neki materijali pruaju umjereno veliki otpor prolasku struje, pa se zato koriste za namjerno zagrijavanje ice ili medija kojim prolaze ili za poveanje otpora strujnih krugova, odnosno od njih se izrauju elektrini grijai i otpornici.

7

2.2. KondenzatorKondenzator je spremnik statikog elektriciteta i energije elektrinog polja koje nastaje u prostoru izmeu dva elektriki vodljiva tijela zbog razdvajanja elektrinog naboja. Karakteristina veliina kondenzatora je elektrini kapacitet (C) koji se izraava u faradima (F). Kako je kapacitet od 1 farada vrlo velik, kondenzatori koje susreemo u praksi imaju mnogo manje kapacitete, reda veliine 1 pF 10 mF.

Primjena:

Uklanjanje neeljenih naponskih vrhova bloka napajanja Filtriranje ispravljenog izmjeninog napona u stabilan istosmjerni napon Blokiranje istosmjernog signala i proputanje izmjeninog signala Odvoenje izmjeninog signala na masu Filtriranje neeljenih djelova izmjeninog signala Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom Diferenciranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom

8

Sl.4.Simboli kondenzatora

Vrste kondenzatora: Stalni kondenzatori: -papirni ili blok kondenzatori -kondenzatori s folijama od plastine mase -keramiki kondenzatori -liskunski kondenzatori -kondenzatori od stakla -elektrolitski kondenzatori Promjenjivi kondenztori: -zakretni kondenzatori -kondenzatori za fino namjetanje

9

Sl.5.Razliite vrste kondenzatora

Prepoznavanje kondenzatora: Kod kondenzatora se susreemo s vie razliitih naina obiljeavanja. Ovi naini se mogu svrstati u etiri grupe: 1. Obiljeavanje bojama Za obiljeavanje kondenzatora bojama korisiti se praktiki ista tablica koja se koristi za otpornike. Neke varijacije se javljaju kod obiljeavanja tolerancija. Vrijednost je izraena u pikofaradima.

10

Sl.6. kondenzatora bojama

Obiljeavanje

2. Obiljeavanje sa tri znamenke Kod oznaavanja kondenzatora sa tri znamenke koristi se slina metodakao kod oznaavanja sa bojama, jedino su boje zamjenjene odgovarajuim vrijednostima.

Sl.7. Obiljeavanje

kondenzatora sa tri znamenke

3. Obiljeavanje znamenkama i slovima Kod ove vrste obiljeavanja se osim brojeva koriste slova, kao oznake jedinice: p = pF n = nF = F Slovo, osim to definira jedinicu, ima funkciju decimalne toke.

Sl.8. Obiljeavanje kondenzatora znamenkama i slovima

4. Obiljeavanje brojevima Kod obiljeavanja kondenzatora brojevima razlikujemo dva slucaja. Ako je broj zapisan uz upotrebu decimalne toke, tada je njegova vrijednost izraena u mikrofaradima (sl. A), a inace u pikofaradima (sl. B).

11

Sl.9. Obiljeavanje kondenzatora brojevima

2.3.TranzistorTranzistor je poluvodiki elektroniki element. Osnovni je tvorni element mnogih elektronikih sklopova, integriranih krugova i elektronikih raunala

Primjena:

Koristi se za pojaavanje napona, struje i snage Slui kao elektronika sklopka u strujnim krugovima Stabilizacija napona Modulacija signala i mnoge druge primjene

Vrste tranzistora: Bipolarni tranzistori Bipolarni su tranzistori graeni tako da dopiranjem istog poluvodia, npr. silicija ili germanija, nastaje struktura u kojoj se izmeu dva podruja istog tipa vodljivosti (P ili N) nalazi podruje suprotnog tipa vodljivosti (N ili P). Ovisno o tome mogua su dva tipa bipolarnih tranzistora koji se oznaavaju kao:

PNP(pozitivno-negativno-pozitivno) NPN(negativno-pozitivno-negativno)

Nazivi dijelova bipolarnih tranzistora:

12

baza [B] emiter [E] kolektor [C]

i na njih su spojeni izvodi pomou kojih se tranzistor spaja u vanjski elektrini krug. Baza je uvijek srednja elektroda. Emiter je vanjska elektroda koja s bazom tvori PNspoj koji je u normalnom aktivnom nainu rada polariziran u propusnom smjeru. Kolektor s bazom tvori PN-spoj koji je u normalnom aktivnom nainu rada nepropusno polariziran. Princip rada tranzistora se zasniva na injekciji manjinskih nosilaca iz emitera u bazu i njihovom transportu do kolektora. Kako je napon na spoju baza-emiter manji od napona na spoju kolektor-baza, a takoer je i struja koja tee u bazu manja od struja emitera i kolektora znai da tranzistor omoguuje upravljanje potronjom u krugu vee snage pomou kruga u kojem se troi manja snaga. Ovisno o tome koja je elektroda za oba kruga zajednika tranzistor se moe koristiti u tri razliita spoja. U spoju sa zajednikom bazom ostvaruje se samo pojaanje napona, u spoju sa zajednikim kolektorom samo pojaanje struje, a spoju sa zajednikim emiterom pojaava se i napon i struja, pa je pojaanje snage najvee. Za uinkovit je rad tranzistora bitno da struja koja tee u bazu bude to manja. Dva faktora koja na to utjeu su faktor injekcije i transportni faktor. Faktor injekcije ovisi o odnosu broja nosilaca koji se injektiraju iz emitera u bazu prema broju nosilaca koji se injektiraju iz baze u emiter. Povoljan se odnos postie kada je emiter znatno vie dopiran od baze. Transportni faktor ovisi o broju injektiranih nosilaca koji se rekombiniraju u bazi, a za njega je bitno da baza bude dovoljno tanka kako bi nosioci stigli do kolektorskog spoja prije nego to se rekombiniraju. Bilo da se radi o PNP ili NPN tipu tranzistora oba obavljaju istu funkciju. Razlika je u polaritetima vanjskih napona i struja, te u vrsti nosilaca elektrine struje. U PNP tipu tranzistora glavni su nosioci elektrine struje upljine, a u NPN tipu tranzistora su to elektroni.

13

Sl.10. Tranzistori

Unipolarni tranzistori Kod unipolarnih tranzistora, za razliku od bipolarnih, u voenju struje sudjeluje samo jedna vrsta elektrinog naboja ( ili elektroni ili upljine). Nazivaju se tranzistori sa efektom polja (engl. Field-effect transistor, skraeno FET). Svojstvo im je da imaju vrlo veliki ulazni otpor pa ne zahtjevaju ulaznu struju. Vrste:

Spojni (eng. Junction field-effect transistor, skraeno JFET) S izoliranim zasunom (eng. Insulated gate FET, skraeno IGFET ili metal oxide semiconductor FET, skraeno MOSFET).

S obzirom na tip poluvodia obadvije vrste mogu biti n-kanalne ili p-kanalne. Fototranzistor Znatno veu osjetljivost na svjetlost u usporedbi s fotodiodama imaju fototranzistori.Meutim, brzina rada im je znatno manja od brzine rada fotodiode. Vrijeme ukljuenja, a posebno iskljuenja, znatno je due, reda veliine nekoliko mikrosekundi, dok kod fotodiode moe biti manje od nanosekunde. Djelovanje fototranzistora slino je djelovanju obinih bipolarnih tranzistora s tim da se struja baze stvara osvjetljenjem PN spoja baza-kolektor. Fototranzistor se moe predoiti s pomou spoja bipolarnog tranzistora i fotodiode spojene izmeu kolektora i baze. Kad je tranzistor neosvjetljen njime tee samo vrlo mala tamna struja koju ini preostala struja kolektora reda veliine od nekoliko nanoampera do nekoliko desetaka nanoampera.

14

Sl.11. Shema PNP tranzistora

Sl.12. Shema NPN tranzistora

Sl.13. Naelna graa PNP tranzistora

Sl.14.Naelna graa NPN tranzistora

2.4. IC KrugIC Krug (eng. integrated circuit, IC) je mikroelektroniki element koji se sastoji od meusobno spojenih tranzistora i raznih ostalih komponenata. Integrirani sklopovi su, unato malim dimenzijama, kompletni elektoniki spojevi. Sposobni su obavljati funkcije koje su ranije obavljale jedinice, koje su zauzimale stotinu, tisuu pa i deset tisua vei prostor. Uteda u prostoru nije jedina prednost, usporedno s smanjivanjem prostora, smanjivala se i cijena. Za pogon integriranih sklopova potrebna je mala energija, pa su izvori napajanja jednostavniji i manji. Spojevi s integriranim sklopovima su u usporedbi s klasinim elektronikim ureajima i sklopovima pouzdaniji u radu, jer im je i broj vanjskih spojnih mjesta manji.

15

Integrirani sklopovi su zato i do tisuu puta pouzdaniji u radu od sklopova s klasinim elementima.

Primjena: Primjena je vrlo iroka. Uglavnom se koristi za obradu signala i upravljanje raznim sklopovima. Vrste: DIGITALNI IC za vrenje logikih operacija ploice s aktivnim i pasivnim elementima razliitog stupnja integracije: o niski (SSI) o srednji (MSI) o visoki (LSI) o vrlo visoki (VLSI) to je vie elemenata, obavljaju se kompliciranije logike operacije

- razni ipovi: logika vrata (I, ILI, NI, NILI, EX-ILI); SSI brojila; MSI memorije; LSI mikroprocesori; LSI mikroraunala; VLSI Tehnologije izrade: - bipolarna (TTL, TL, L) - unipolarna (CMOS, MOS) ANALOGNI IC pojaala, naponski komparatori, regulatori, demodulatori - kontinuirana promjena ulazne veliine (U ili I) uzrokuje analognu (kontinuiranu) promjenu izlazne - linearni IC linearna ovisnost ulaza i izlaza Pojaala: - operacijska (osnovni analogni IC) - NF - VF - irokopojasna - meufrekvencijska

CD 4001 CD4001 je veoma svestran CMOS ip. Sastoji se od 4 NILI vrata. Minimalno napajanje je 3V dok je maksimalno 15 V. Radi tako da za vrijeme dok je jedan ulaz u

16

logikoj nuli, signal na drugom ulazu e biti invertiran i pojavit e se na izlazu. Kada je jedan od ulaza u logikoj jedinici, izlaz je u logikoj nuli.

Sl.15.Shema CD4001

Sl.16.Tablica stanja za NILI vrata

2.5. Sklop Policijska sirenaOpenito o sklopu Sirena koja proizvodi etiri razliita zvuka, od kojih je jedan jednostavan ton, a ostali su neto sloeniji nalik sirenama koje koriste policija, FBI i kola hitne pomoi. Sklop ima izlaznu snagu od 6 Watt-a i radi na istosmjernom naponu od 12 V. Nain rada

17

Strujni krug je baziran na CMOS IC, CD 4001, koji se sastoji od etiri NILI vrata spojenih kao invertori u ovom sluaju. IC radi kao oscilator i proizvodi zvukove koji su pojaani stupnjem pojaanja. Zavisno o poziciji sklopke izlazni signal varira od istog jednog tona do sloenijih kombinacija zvukova koji su proizvedeni modulaciom jednog tona drugim koji je nie frekvencije. Signal sa treega pina CD 4001 koristi se za upravljanje pojaala koji se sastoji od dva tranzistora, BC558 kao upravlja i BD135 koji je tranzistor izlazne snage. Izlazna snaga pojaala je 6 W (Watt-a) i ovisi o napajanju koje se koristi te o impedanciji zvunika koji je spojen na izlaz sklopa. ( Sklop radi najbolje s zvunicima impedancije od 8 do 25 .) Ako elimo razliite zvukove moemo mijenjati vrijednosti otpornika R1,R2,R3 ili koristiti vie otpornika i sklopku s vie pozicija. Izrada Prije svega da razmotrimo nekoliko osnova u izradi elektonikih krugova na tiskanoj ploici. Ploica je izraena od tankog izolirajueg materijala presvuenog tankim slojem bakra koji je ureen tako da formira spojebe izmeu komponenti strujnog kruga. Uporaba ispravno dizajnirane tiskane ploice je veoma poeljna jer ubrzava postupak izrade i smanjuje mogunost pogreke. Na ploici isto tako imamo ucrtane pozicije komponenti kako bi se olakala konstrukcija. Za zatitu ploice od oksidacije bakar je konzerviran prilikom proizvodnje i prekriven specijalnom zatitom koja ga titi od oksidacije i olakava lemljenje. Komponente lemimo na ploicu, i pri tome se moramo pridravati nekoliko pravila. Lemilica koju koristimo mora biti neto slabije snage i njezina snaga ne smije prelaziti 25 W. Vrh mora biti ist cijelo vrijeme. Za tu potrebu koristimo spuvicu natopljenu vodom, i od nju briemo ostatke lema sa vrha lemilice. Vrh lemilice ne smijemo istit turpijom niti bruspapirom pogotovo ako vrh nije hladan. Ako se vrh ne moe oistiti moramo ga zamijeniti. Postoje razliiti tipovi lema no upotrebljavamo lem koji u sebi sadri mast za ienje spojeva. Nema potrebe dodatno koristit mast, kada je njezino djelovanje osigurano u lemu. Previe masti moe uzrokovati probleme i to je jedan od glavnih razloga koji uzrokuje kvar u krugu. Ako se negdje pojavi viak masti, njega moramo temeljito oistiti. Kako bi pravilno zalemili komponentu moramo oistiti njezine prikljunice bruspapirom, te ih pravilno postaviti na njihovo mjesto na ploici na odreenoj udaljenosti od ostalih komponenti kako ne bi dolo do kratkog spoja. U sluaju da naiemo na komponentu ije su prikljunice vee nego u uobiajenim sluajevima, koristimo builicu kako bi proirili rupe na ploici koje su predviene za komponentu. Pri tome moramo paziti da ne napravimo prevelike rupe te tako oteamo lemljenje. Zatim uzimamo lemilicu, koja je zagrijana na odgovarajuu temperaturu, te ju

18

prislonimo na prikljuak komponente i doziramo lemilo prema potrebi tako da se prikljunica i ploica spoje. Kada se lem otopi i popuni podruje izmeu rupe na ploici i prikljunice, odmaknemo lemilicu i pustimo da se lem ohladi i stvrdne. Moramo paziti da ne pregrijemo komponentu te ju tako unitimo. Kada zalemimo sve komponente, ploicu ureujemo tako da odstranimo viak lema i masti, te skratimo prikljunice komponenti. Uz to pregledamo ploicu da se uvjerimo kako nigdje nije dolo do kratkog spoja. Komponente lemimo redosljedom. Ponemo s podlokom za IC, zatim zalemimo otpornike, kondenzatore pri kojima pazimo na elektrolitske kako ih ne bi krivo postavili, te zavrimo s tranzistorima. Tranzistor izlaza mora biti privren na hladnjak kako ne bi dolo do pregrijavanja koje uzrokuje kvar. Nakon svega postavljamo IC na podloak. IC je vrlo osjetljiv pa moramo biti oprezni s njim. Sklop icama spojimo na napajanje. Prikljuimo zvunik i upalimo napajanje. Popis elemenata R1: .... 120 k W R2: .... 27 k W R3: .... 3,9 k W R4: .... 82 k W R5: .... 100 W R6: .... 3,3 k W R7: .... 6,8 k W R8: .... 1,5 k W R9: .... 4,7 k W C1: .... 10 F /16 V elektrolitski C2: .... 10 F /16 V elektrolitski C3: .... 1 F /16 V elektrolitski C4: .... 0,1 F /63 V keramiki C5: .... 33 F /16 V elektrolitski C6: .... 0,1 F /63 V keramiki TR1: .... BC558 PNP TR2: .... BD135 NPN IC1: .... CD4001 CMOS IC

2.6. ZakljuakU svom zavrnom radu opisao sam izradu i nain rada sklopa Policijska sirena, te komponente vezane uz njega. Kao to sam u uvodu naveo da sam ovaj sklop izabrao iz znatielje, vrlo sam se dobro zabavio u njegovoj izradi i mnogo toga uz to nauio. Izrada je vrlo jednostavna, a u nju sam uklopio sva znanja steena tokom etverogodinjeg programa nae kole, uz pomo profesora koji odravaju radionike vjebe i mentora. Veoma sam zadovoljan napravljenim radom i njegovim zvunim efektom. 19

I za kraj bih naveo jedan primjer koritenja policijske sirene: Na vozila slube hitne pomoi, vatrogasne slube, unutarnjih poslova i vojne policije, kad posebnim ureajima daju svjetlosne i zvune znakove, ne primjenjuju se odredbe Zakona o ogranienju brzine (lanak 27. do 30.), o prednosti prolaska (lanak 32.), o zabrani pretjecanja i obilaenja kolone vozila ili na pjeakom prijelazu ili prelaenju iz trake u traku (lanak 45. stavak 1. toka 1., lanak 49. i lanak 50. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone pjeaka (lanak 64.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (lanak 138.). Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebito, a vodei rauna o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s prednou prolaska ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila ( lanak 21. do 23. a kada je obustavljen promet i lanak 24.), ukljuivanju u promet (lanak 20. stavak 1.) i o zaustavljanju i parkiranju te polukrunom okretanju (lanak 54. stavak 1., lanak 55. stavak 1. i 3., lanak 57. stavak 1. toka 5., 10., 11. i 12., lanak 58. stavak 1., lanak 115. i lanak 150. stavak 4.). Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreu iza njega, vozai su duni obratiti panju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prou.

2.7.Dodatak

20

Sl.17.Shema sklopa

2.8. Izvori- G. Gudelj, K. Buha: Elektrotehniki materijali i komponente(za srednje kole), T Ruer Bokovi, Zagreb, 2005. - mr. Tatjana Dlaba: Laboratorijske vjebe iz osnova brodske navigacione elektronike -Elektronic magazin, 2008. - Prirunik dobiven uz elektroniki kit -Internet: - www.9h1.mrl.org - www.fpz.hr - www.etf.ba - www.wikipedia.org - www.electronic-center.hr - www.ad-electronic.hr

21