Mentorska nastava - seminarski rad

5/10/2018 Mentorska nastava - seminarski rad - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/mentorska-nastava-seminarski-rad 1/15

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet

Odsjek za pedagogiju

MENTORSKA NASTAVA

Seminarski rad iz kolegija

Didaktika

Luka Pejić

Povijest i engleski jezik i književnost

Osijek, svibanj, 2010.



1

SADRŽAJ

1. UVOD ………………………………………………………………………………… 2

2. SAŽETI PRIKAZ DIDAKTIČKIH SISTEMA NASTAVE ……………………… 2

2.1 HEURISTIČKA NASTAVA ………………………………………………... 3

2.2 PROGRAMIRANA NASTAVA …………………………………………..... 3

2.3 EGZEMPLARNA NASTAVA ……………………………………………....4

2.4 PROBLEMSKA NASTAVA ………………………………………………...4

3. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE MENTORSKE NASTAVE ……………….5

4. MENTORSKA NASTAVA U SUVREMENOM KONTEKSTU (ONLINE

TUTORSTVO) …………………………………………………………………………11

5. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………….13

6. LITERATURA ………………………………………………………………………14



2

1. UVOD

Mentorska nastava jedan je od suvremenih didaktičkih sistema nastave. Osim

mentorske nastave razlikujemo heurističku, programiranu, egzemplarnu i problemsku

nastavu. Navedeni sistemi predstavljaju varijaciju odnosa izmeĎu tri bitna činitelja tzv.

didaktičkog trokuta – nastavnika, učenika i nastavnih sadržaja. Karakteristika mentorske

nastave je povećana samostalnost rada učenika koji se nalaze pod nadzorom i vodstvom

odabranih mentora. Učitelj se može brinuti za učenika s posebnim potrebama, za iznimno

talentiranog učenika ili učenika koji radi na nekom istraživačkom projektu. Na taj način

učenicima se omogućuje da se dodatno angažiraju i obrazuju na odreĎenom području

zanimanja. Ovaj seminarski rad analizirati će problematiku mentorske nastave u odnosu

na druge didaktičke sisteme te će pokušati odgovoriti na pitanje što suvremeni kontekst

ubrzanog razvoja računalne tehnologije znači za nju. Potrebno je napomenuti kako je

dostupna literatura vezana uz ovu temu prilično oskudna tako da su prilikom pisanja

seminarskog rada korišteni i relevantni izvori s interneta.

2. SAŽETI PRIKAZ DIDAKTIČKIH SISTEMA NASTAVE

U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse izgraĎivali su se brojni sistemi kojima se odreĎivala struktura rada u nastavi. Danas se spominje još i izraz – nastavna

strategija, odnosno strategija nastave. Dakako, neki nastavni sistemi iz prošlosti se

ukidaju zbog njihove jednostranosti i neefikasnosti, kao diktiranje, dociranje ex cathedra,

različite varijante tzv. ispitivačke nastave (katehetička nastava bazirana na katehetičkom

razgovoru, majeutička nastava bazirana na majeutičkom razgovoru). Usporedo s

ukidanjem zastarjelih nastavnih sistema izgraĎuju se suvremeni koji više odgovaraju

potrebama suvremenog obrazovanja.1

Pri izgraĎivanju suvremenih sistema potreba je imati na umu sve strukturne

komponente nastavnog procesa s njihovim mikroelementima. Nastavni sistem koji ne bi u

sebi sjedinjavao sve komponente nastavnog procesa bio bi nepotpun i neefikasan. U

svakom didaktičkom sistemu nastave iskazuju se specifične varijante u izvoĎenju

1 Vladimir Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 144.



3

pojedinih komponenata nastavnog procesa s obzirom na direktno poučavanje nastavnika i

samostalan rad učenika.2

2.1 HEURISTIČKA NASTAVA

Naziv heuristička nastava potječe od Arhimedova poklika – heureka (grč.

heurisken – nalaziti, pronalaziti, otkrivati). Zastupnici heurističke nastave naglašavaju da

obrazovnu važnost imaju samo oni nastavni sadržaji koje učenici potpuno razumiju;

naprotiv, ono što nije ušlo u njihovu svijest, potpuni je obrazovni promašaj. Zato se kao

bitna didaktička odrednica heurističke nastave ističe da nastavnici svojim načinom

poučavanja misaono vode učenike do shvaćanja obraĎivanih sadržaja. Zbog toga se

spominju još i ovi nazivi – razvojna nastava, genetička nastava, induktivna nastava.3

Heuristička nastava temelji se na razvojnom razgovoru kojim se učenik potiče i

usmjerava na pronalaženje i otkrivanje novih sadržaja. Takva nastava omogućuje učeniku

da spozna bit odreĎene nastavne jedinice te potiče originalno i divergentno mišljenje,

inicijativu učenika i autentičnu reakciju. Nastoji se ostvariti ravnopravan odnos učitelja i

učenika. Nedostatak ovakve nastave je što gotovo isključivo učitelj postavlja pitanja te je

aktivnost učenika strogo regulirana. 4

2.2 PROGRAMIRANA NASTAVA

Programirana nastava kao nastavni sistem izgraĎena je u poslijeratnom periodu u

nastojanju da se nastavni rad u smislu poučavanja i učenja još više intezivira i

individualizira. Praktičnoj primjeni programirane nastave prethodi izrada progr amiranog

materijala, što je najteži i najdelikatniji dio posla. Na tome je uglavnom angažiran tim

stručnjaka.5 Sadržaji programirane nastave su logički struktuirani, svedeni su na ono

najvažnije, podijeljeni su na manje dijelove i ureĎeni su po složenosti. Takve sadržaje

2 Isto.

3 Isto. 144.-145. str.

4 http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm

5 V. Poljak, Didaktika, str. 146.

http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm






4

učenik samostalno savladava uz stalnu mogućnost dobivanja povratne informacije.

Ovakva vrsta nastave ograničava kreativnost i originalnost učenika.6

2.3 EGZEMPLARNA NASTAVA7

Ovaj tip nastave nastao je kao kritika tradicionalne nastave Komenskog. Osnovno

polazište tvoraca egzemplarne nastave jest da se mnoštvo činjenica koje ulaze u nastavne

programe ne mogu savladati u okviru nastave. Nastala je kao rješenje za uspješno

savladavanje enciklopedijski koncipiranih programa. Nastavnik izdvaja tipične sadržaje iz

nastavnog programa koji služe kao reprezentativni primjeri. Te sadržaje nastavnik prezentira

prema najvišim didaktičko - metodičkim zahtjevima, a učenicima služe kao primjer da

samostalno obrade sadržaje. Tako bi svestrana obrada jedne tipične prirodne regije izgeografije predstavljala primjer za obradu ostalih regija.

8

Možemo izdvojiti četiri osnovna koraka prilikom pripreme i realizacije egzemplarne

nastave. To su: 1) izmeĎu nekoliko sličnih sadržaja nastavnik bira ono bitno tj.

reprezentativno; 2) obrada egzemplarnog sadržaja; 3) samostalno obraĎ ivanje analognih

(sličnih) sadržaja; 4) produktivno ponavljanje svih obraĎenih sadržaja – egzemplarnih i

analognih (uspostavljanje misaonih veza).9

2.4 PROBLEMSKA NASTAVA

Problemska nastava je koncept koji potiče multidisciplinarni i istraživački pristup

rješavanju odreĎenog problema. Osnovne postavke ovakve vrste nastave, koja je uvedena

1960-ih godina, su sljedeće:

Pomoći učenicima da usvoje znanja i vještine multidisciplinarnog pristupa

učenju

Osposobiti učenike za samostalno učenje

Razvijati vještine grupnog rada

6 http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634-programirana-nastava-education-ppt-powerpoint/

7 Egzemplar = primjer, uzorak, model

8 http://www.edu-soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_.pdf


http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634-programirana-nastava-education-ppt-powerpoint/



http://www.edu-soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_.pdf







5

Razvijati komunikacijske vještine

Poticati znatiželju i motivaciju

Učiniti učenje zanimljivijim10

3. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE MENTORSKE NASTAVE11

Mentorsku nastavu možemo definirati kao sistem nastave u kojem dominira

mentorski rad učitelja s pojedinim učenikom. Takvu nastavu karakterizira povećana briga

za napredovanje odreĎenih učenika (npr. talenata, hendikepiranih, učenika koji rade na

nekom istraživačkom projektu i sl.). Učitelj se ovdje priprema za rad s jednim

(odreĎenim) učenikom. Takav sistem rada može pratiti učenje i poučavanje u kolektivnoj

nastavi, a takoĎer može karakterizirati i individualnu nastavu. 12

Mentorska je nastava po svojoj koncepciji slična problemsko j nastavi. Razlika je

u tome što se poučavanje nastavnika još više smanjuje i svodi uglavnom na povremene

konzultacije za vrijeme rada, dok se povećava samostalan rad učenika, i to od izbora

znanstvenog problema pa sve do njegova rješenja. Karakteristika je tog didaktičkog

sistema da se učenici, odnosno studenti, samostalno ili po sugestiji nastavnika opredijele

za proučavanje znanstvenog problema, tako da se u toku proučavanja povremeno

konzultiraju sa svojim nastavnikom kao mentorom. Upravo konzultacije s mentorom dajuobilježje tom sistemu nastave, jer nastavnik za vrijeme konzultacija više ili manje

poučava učenika, odnosno studenta, o sadržajima koje mora obuhvatiti, izvorima

proučavanja, metodologiji rada itd. Ujedno se za vrijeme konzultacija nastavnik informira

što i kako kandidati rade, savjetuje im kako će prevladati spoznajne dileme, zastranjenja i

sl. Zato kandidati obavezno dolaze na konzultacije s radnim materijalom (radnim

mapama) iz kojih mentor vidi ekstenzitet i intenzitet njihova rada. Za konzultacije

kandidati kao podsjetnik obavezno pripreme pismena pitanja o kojima će raspravljati s

10 http://www.materials.qmul.ac.uk/pbl/

11 Mentor je lik iz Homerove Odiseje. Bio je prijatelj Odisejev kojemu je ovaj, polazeći u trojanski rat, povjerio svoj

dom i sina Telemaha. Božica Atena uzela je Mentorov lik prateći Telemaha kad je krenuo u svijet da traži svoga oca.

Danas se mentorom naziva osoba koja nekoga stalno prati, savjetuje i nad njim bdije. Izvor: Enciklopedija

leksikografskog zavoda, 4, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968., str. 314.

12 Ladislav Bognar, M ilan M atijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993., st r. 286.

http://www.materials.qmul.ac.uk/pbl/






6

mentorom. Budući da je težište mentorske nastave na samostalnom radu učenika –

studenata, taj sistem pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kao i

savladanu tehniku intelektualnog rada. 13

Individualnog komuniciranja jednog nastavnika s jednim učenikom ima

svakodnevno u uvjetima zajedničke nastave, ali svaki vid takva komuniciranja nećemo

nazivati mentorskim. Termin mentorska komunikacija označava sistem meĎusobno

povezanih komunikacijskih epizoda, odnosno meĎusobno povezanih razgovora ili pak

drugih vidova komuniciranja učitelja i učenika. Smisao je tih pojedinačnih epizoda u

pružanju instruktivne pomoći učeniku u svladavanju nastavnih zadataka. Za razliku od

frontalne nastave, ovdje je instrukcija namijenjena jednom (odreĎenom) učeniku, a svaka

je instrukcija povezana uz prethodnu, odnosno polazi od povratne informacije za

prethodne aktivnosti učenika. Ona je dakle strogo individualizirana, a cilj je da se time

optimalizira odgojna komunikacija s gledišta odreĎenog učenika. Optimalizaciju ponekad

prati i objektivizacija, jer funkcije poučavatelja povremeno preuzimaju ili pomažu

apersonalni mediji. Personalna individualizirana komunikacija mentorskog tipa i

samostalan rad učenika u komplementarnom su odnosu.14

Učitelj će učeniku, za kojeg je planiran niz mentorskih epizoda, instruktivne

sugestije uputiti na početku nastavnog sata, na početku nastavnog dana za čitav dan, u

toku nastavnog sata (u trajanju od pola minute do tri ili četiri minute), zatim na krajunastavnog dana, na kraju tjedna, a katkad i u posebno planiranom susretu izvan vremena

u kojem se odvija kolektivna (frontalna) nastava. Karakteristika se ovog rada ogleda i u

činjenici da se učitelj posebno priprema za rad s odreĎenim učenikom, polazeći od

prethodno postignutog te od subjektivnih mogućnosti odreĎenog učenika. Za jednog

učenika može se planirati mentorsko praćenje i usmjeravanje za jedno odgojno-

obrazovno područje (npr. matematiku, čitanje i sl.) ili sva područja (npr. za dijete s

teškoćama u razvoju ili izrazito darovitog učenika). Dalje, mentorsko usmjeravanje

(voĎenje) može trajati od jednog tjedna do čitave školske godine. Ono može biti

predviĎeno u izvedbenom programu za odreĎeno odjeljenje, prilagoĎenom programu za


14 Bognar, Matijević, Didaktika, str. 177.



7

odreĎenog učenika, a može biti planirano i u toku školske godine, kad učitelj procjeni da

će uz takvo praćenje i pomoć učenik postići više, odnosno optimalno koliko može.15

Ako uz učionicu postoji i prostorija za nastavnikovo pripremanje, ''mentorski''

susreti nastavnika s učenikom mogu se organizirati u toj prostoriji, a isto tako učenik koji

ima neke posebne zadatke može ponekad i za vrijeme zajedničke (frontalne) nastave biti

izdvojen u posebnu prostoriju za individualni rad. S tim, naravno, ne treba pretjerivati. 16

Već su registrirani i slučajevi djece koja zbog prirode smetnji ne mogu dolaziti na

zajedničke nastavne aktivnosti u školi, ali koja mogu svladati veći dio predviĎenog

programa za učenike odreĎenog razreda. U takvim je slučajevima neizbježna strategija

mentorskog usmjeravanja, nastavnik naime posjećuje učenika jedanput ili dva puta tjedno

u stanu radi pružanja instruktivne pomoći. Takvo pružanje instruktivne pomoći zove se

još i ''patronažno poučavanje''. Učitelj može paralelno voditi jedno odjeljenje u školi i pružati individualnu instruktivnu pomoć jednom učeniku kod kuće. Takva pomoć

(mentorska instruktaža) može biti realizirana uz neposredni susret nastavnika i učenika.

Ona će biti dopunjavana i pismenim uputama, koje se učeniku mogu dostavljati

(elektroničkom) poštom (dopisna komunikacija). Osim toga, mogu se koristiti pismena

usmjeravanja i povratne informacije koje će učeniku donositi drugi učenici ili roditelji.

Obaveza učitelja je i da evaluira postignute rezultate i akt ivnosti pojedinca. On učenicima

pruža povratne informacije o izvršenim zadacima te sustavno prati i ocjenjuje rezultate iaktivnosti svakog pojedinca. Kao odrasla osoba odgovoran je za organizaciju pedagoškog

procesa. Učitelj preuzima i obavezu da pohvaljuje, nagraĎuje, upozorava, kritizira ili

poduzima neke druge pedagoške mjere za eliminiranje pedagoški nepoželjnog ponašanja

pojedinca prema drugim učenicima ili prema materijalnim sredstvima. 17

15 Isto. str. 177.-178.

16 Isto.

17 Isto.



8

Prednosti pojedinačnog učenja Nedostatci pojedinačnog učenja Učenik je aktivan, radi samostalno,

uči sam otkrivajući

OslobaĎa se osjećaja stroge

organiziranosti i ima na umu razlike

radnog i stila učenja pojedinih

učenika (individualiziranje)

Moguće je slijediti i provjeravati

napredak u učenju pojedinog

učenika

U službi je variranja nastavnih

metoda i vremenski rasterećuje

nastavnika

Manjak, nedostatak socijalnih

odnosa pr i učenju

Tablični prikaz prednosti i nedostataka individualnog učenja.18

U mentorskoj nastavnoj strategiji učitel j se priprema za rad s konkretnim

učenikom a ne s imaginarnim prosječnim učenikom nekog razrednog odjela. To će moći

visoko motivirani učitelji koji žele svakom učeniku omogućiti odgovarajuću pedagošku

pomoć i poticati njegov razvoj. Proučavajući problem pružanja mentorske pedagoške pomoći učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnim školama uočavamo velike razlike u

osposobljenosti učitelja za odgovarajući pedagoški tretman takvih učenika te u pozornosti

koja se u školama posvećuje tom obliku pedagoškog djelovanja. Tako postoje škole u

kojima nije učinjeno ništa ili gotovo ništa za osposobljavanje učitelja za pedagoški

tretman takvih učenika, ali i škole u kojima se učiteljima pruža odgovarajuća stručna

pomoć ili se realiziraju programi (pedagoške radionice, seminari, individualno

osposobljavanje) koji pomažu učiteljima da povećaju svoju stručnost u mentorskom

voĎenju učenika s teškoćama u razvoju u redovitim razrednim odjelima. Treba

napomenuti kako se više pozornosti u školama posvećuje djeci s teškoćama u razvoju

negoli nadarenima (talentima, darovitim učenicima). Tome je više razloga. Ovi učenici

18 Marko Pranjić, Didaktika, Povijest, osnove, profiliranje, p ostupak, Golden marketing-Tehnička knjiga, Hrvatski

studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., str. 291.



9

redovito nisu "problematični", odnosno ne traže da im učitelj stalno bude "pri ruci".

Samostalniji su i snalažl jiviji te često svoje edukativne potrebe rješavaju samostalno. 19

Mentorska nastava traži od učitelja da se posvete jednom učeniku

Višegodišnje praćenje i proučavanje stila komuniciranja i dominantnih nastavnih

strategija u području osnovnog školstva pokazuje da u učitelja razredne i predmetne

nastave nije u dovoljnoj mjeri razvijen senzibilitet za individualne edukativne potrebe

učenika. TakoĎer ni sposobnosti za individualizaciju učenja u uvjetima razredno -

predmetno-satne nastave nisu dovoljno razvijene. Uočljiva je težnja u većine učitelja da

sve učenike dovedu na razinu prosječnosti, a ideal dobrog i podnošljivog učenika za

većinu učitelja je mirno dijete koje sjedi i sluša, te ne pita i ne dosaĎuje učitelju. Jedna od

intervjuiranih učiteljica tu je činjenicu slikovito izrazila riječima: "Imala sam problema

dok i toga (natprosječnog) učenika nisam smirila." Dok je, primjerice, u alternativnim

školama koje rade prema koncepciji Celestina Freineta, Petera Petersena ili Marije

19 Milan Matijev ić, Mentorska nastava u osnovnoj školi, stručni rad, Filozofski fakultet, Zagreb, 1995.



10

Montessori, uočljivo da djeca mnogo rade individualno, mnogo istražuju i rješavaju

raznovrsne pro bleme te mnogo razgovaraju, u većini državnih škola dominira sjedilačko-

slušalačko-gledalačka zajednička nastava u kojoj nisu poželjna individualna odstupanja. U većini alternativnih škola ističe se da djeca ne uče samo glavom već i srcem i rukama.

Upravo je u "konfekcijskim" državnim školama zanemareno učenje srcem i rukama.

Mnogi hendikepirani ali i izrazito natprosječni učenici mogu svoje razvojne potrebe

zadovoljiti u raznovrsnim praktičnim aktivnostima. To učitelj može i treba procijeniti i

usmjeravati svoje učenike na takve aktivnosti. Poznato je npr. da je Marija Montessori

uočila da neka hendikepirana djeca lakše uče slova uz praktičan rad s raznovrsnim

materijalima (žica, karton, spužva i sl.), odnosno da informacije o svijetu koji ih okružuje

lakše primaju putem taktilnih osjetila. Kada su u pitanju talentirani učenici u osnovnim

školama, uočili smo da se nedovoljno koriste mogućnosti biblioteka i bibliotečno-

informacijskih centara te školskih specijaliziranih učionica. I ovdje je više problem u

nedovoljnoj metodičko-didaktičkoj osposobljenosti osnovnoškolskih učitelja razredne i

predmetne nastave i bibliotekara negoli u objektivnim uvjetima (prostor i oprema).

Bibliotečno-informacijski prostori i školski laboratoriji mogu biti talentiranim učenicima

dostupni tijekom čitava dana a ovi (učenici) mogu u tim prostorima samostalno istraživati

uz mentorsko voĎenje svojih razrednih ili predmetnih učitelja. Primjerice, takav učenik

može dok ostali učenici s teškoćom svladavaju redovni nastavni program raditi individualno na projektima uz mentorsko voĎenje nekog učitelja. Takvi učenici mogu dio

nastavnog vremena provoditi u bibliotekama, ali takoĎer i dio izvannastavnog vremena,

naravno ukoliko je takva biblioteka opremljena odgovarajućom stručnom literaturom

(priručnici, enciklopedije, kompjuterski i video software i sl.).20

U školama je osviještena potreba izrade prilagoĎenih programa za djecu s

teškoćama u razvoju, ali je veoma malo slučajeva gdje neki natprosječan ili talentiran

učenik radi prema prilagoĎenom programu kojim se sustavno potiče njegov individualni

razvoj odnosno napredovanje.21

20 Isto.

21Isto.



11

4. MENTORSKA NASTAVA U SUVREMENOM KONTEKSTU (ONLINE

TUTORSTVO22

)

Online tutorstvo se odnosi na proces u kojem je znanje podijeljeno izmeĎu tutora-

učitelja, pružatelja znanja tj. stručnjaka te primatelja znanja preko Interneta. Online

tutorstvo se nalazi u upotrebi gotovo onoliko koliko je Internet star. Koristi se putem e-

maila i sadržaja znanja. Učitelj ili stručnjak stvara informacijski sadržaj na strukturiran i

promišljen (sistematski, sustavan) način. Učenik dolazi do znanja u bilo koje vrijeme

svojim tempom. Interakcija izmeĎu učitelja i učenika je preko e-maila. Testovi i kvizovi

koje učenik piše, šalju se učitelju koji rezultate i povratnu informaciju vraća učeniku. 23

Promidžbeni materijal online tutorstva

Sa većom propusnosti (širina frekvencijskog područja) učenici i učitelji se mo gu

uključiti online u isto vrijeme kao i u fizičkoj učionici. Sa dodatnom tehnologijom (dio

zaslona za upisivanje teksta u sustavima CMC - whiteboard) učitelj može prezentirati

svoj materijal na računalu. Whiteboard je istovrstan običnoj bijeloj školskoj ploči i

dopušta učitelju da piše i stvara slike u stvarnom vremenu. Real-time tutorstvo se sastoji i

od zvučnih i od vizualnih naprava. Varijacija toga je upotreba online chata i instantnih

22 Tutor = lat. riječ; staratelj, skrbnik, u obiteljskom pravu mnogih zemalja, osoba odreĎena da zaštićuje interese

malodobnika koji nisu pod roditeljskim staranjem. Izvor: Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, Zagreb, 1996., str. 1029.

23 http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet

http://hr.wikipedia.org/wiki/E-mail


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Online_chat&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Instantne_poruke&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Instantne_poruke&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Online_chat&action=edit&redlink=1






12

poruka kao sredstvom komuniciranja. Premda je online tutorstvo bez audia i videa

sadržajno različito od real-timea, takoĎer može biti djelotvorno ako učenici koriste stara

ili zajednička računala. Second Life se 2007. godine počeo koristiti za podučavanje

uključujući online tutorstvo. Dobra online strategija može omogućiti djelotvornu i

jeftiniju online predaju znanja.24

Procedure online

tutorstva

Uvjeti za online

tutorstvo

Usluge online

tutorstva

Mane online

tutorstva

- za razliku od p odučavanjalicem u lice gdje učitelji

pišu po ploči, online tutoripripreme materijal prije tega isporuče brže učenikupreko whiteboard ploče –

materijal za sat napravitikao dijapozitiv ili slajd u

power point prezentaciji

- online učitelj ima veću

odgovornost pri

podučavanju jer kontroliraprotok znanja i materijala

na whiteboard ploči

- sudionici na različitimpozicijama dobivaju oneresurse koje tutori smatraju

prikladnim za njihovo

znanje zbog čega je težepoučavati mlaĎu djecu ione sa slabomkoncentracijom

- širokopojasna internetveza – upotreba audia i

videa zahtijeva veliku

propusnost (minimum 128kbit/s radi dial-upa)

- mikrofon i zvučnici

- zajednički dio zaslonawhiteboard ploče

- wowpen – olovka za pisanje po zaslonu računala

- web ili digitalna video

kamera za vizualnedemonstracije

- 4 sloja online tutorstva: slojugraĎenog audio i v ideomaterijala za stvarno vrijeme,sloj javnog područja s manjekoordinacije, slo j chatprostorija bez audia i videa isloj bez ikakvih komponenata

- ovjereni i provjereni tutori kao zaposlenici

- dostupnost i povoljnost

- dijelovi podučavanja:instrukcije i demonstracijeučitelja, skupni rad prekoonline diskusija i samostalnoistraživanje materijala koje ne pruža tutor

- naglašena internet sigurnost

- ponekad u sklopu koledža,fakulteta ili sveučilišta radi povećanja završnih ocjena i

više mogućnosti za svojestudente

- udaljenost učitelja od«razreda»

- istiskivanje socijalnog

druženja studenata

- odvajanja studenta odsvojih vršnjaka, timskograda i rješavanjameĎusobnih socijalnihproblema koji se pokazao

kao vrlo učinkovit načinučenja

Tablični prikaz karakteristika online tu torstva/mentorstva25

24 Isto.

25 Isto.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Real-time&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/Second_Life

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Power_point&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Chat

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tutori&action=edit&redlink=1



http://hr.wikipedia.org/wiki/Chat

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Power_point&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Second_Life




13

5. ZAKLJUČAK

Mentorsku nastavu karakterizira povećana briga za napredovanje odreĎenih

učenika. Konzultacije s mentorom daju važno obilježje tom sistemu nastave, jer

nastavnik za vrijeme konzultacija više ili manje poučava učenika, odnosno studenta, o

sadržajima koje mora obuhvatiti, izvorima proučavanja, metodologiji rada itd. Budući da

je težište mentorske nastave na samostalnom radu učenika – studenata, taj sistem

pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kao i savladanu tehniku

intelektualnog rada. Mnogi hendikepirani ali i izrazito natprosječni učenici mogu svoje

razvojne potrebe zadovoljiti u raznovrsnim praktičnim aktivnostima. To učitelj može i

treba procijeniti i usmjeravati svoje učenike na takve aktivnosti. Učitelj može paralelno

voditi jedno odjeljenje u školi i pružati individualnu instruktivnu pomoć jednom učenikukod kuće. Obaveza učitelja je i da evaluira postignute rezultate i aktivnosti pojedinca. On

učenicima pruža povratne informacije o izvršenim zadacima te sustavno prati i ocjenjuje

rezultate i aktivnosti svakog pojedinca. Kao nedostatke mentorske nastave možemo

izdvojiti manjak socijalnih odnosa pri učenju. Višegodišnje praćenje i proučavanje stila

komuniciranja i dominantnih nastavnih strategija u području osnovnog školstva pokazuje

da u učitelja razredne i predmetne nastave nije u dovoljnoj mjeri razvijen senzibilitet za

individualne edukativne potrebe učenika. Danas je u odgojno -obrazovnom procesu sveprisutnije i online tutorstvo koje se odnosi na proces gdje je znanje podijeljeno izmeĎu

tutora- učitelja, pružatelja znanja tj. stručnjaka te primatelja znanja preko Interneta.






14

6. LITERATURA

o Vladimir Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

o Ladislav Bognar, Milan Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

o Marko Pranjić, Didaktika, Golden marketing-Tehnička kn jiga, Hrvatski studiji

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005.

o Milan Matijević, Mentorska nastava u osnovnoj školi, stručni rad, Filozofski

fakultet, Zagreb, 1995.

o Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996.

o Enciklopedija leksikografskog zavoda, 4. svezak, Jugoslavenski leksikografski

zavod, Zagreb, 1968.

o Internet:

o http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm

o http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634-

programirana-nastava-education-ppt-powerpoint/

o http://www.edu-

soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_.

pdf

o http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo










http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo









Documents

Mentorska nastava - seminarski rad