I-EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU

1. TO JE EVALUACIJA?

Nastava i uenje kao i svaka druga djelatnost zavrava odreenim ishodima, rezultatima. Ako nastavu i uenje shvatimo kao proces usmjeren k odreenom cilju, onda je potrebna kontrola (praanje i vrednovanje) ciljeva nastave i uenja.

Procese praenja, provjeravanja i vrednovanja nazivamo evaluacijom (franc. evaluation)

U etimolokom znaenju rijei evaluacijski procesi usmjereni su na procjenjivanje ostvarivosti ciljeva i zadataka nastave i uenja.

Dakle, evaluacijski procesi usmjereni su na uspostavljanje odnosa izmeu postavljenih ciljeva i zadataka nastave i uenja (i drugih odgojno-obrazovnih procesa) i ostvarivosti postavljenih ciljeva i zadataka.

Evaluacija svoj pravi smisao nalazi u utvrivanju ostvarivosti ciljeva i zadataka nastave i uenja koji se transformiraju u kvalitativne i kvantitativne promjene u razvoju uenika ali istovremeno i u analizi uvjeta i u poboljanju procesa uenja.

Nastava i uenje temelji se na odreenim pretpostavkama i slijedi odreene ciljeve.

Evaluacija je zavrni in, faza procesa nastave i uenja.

Njome se vrednuju rezultati uenja u odnosu na postavljene ciljeve i zadatke s aspekta uenikova postignua i razvoja, ali i s aspekta nastavnikova rada i uvjeta u kojima se odvijao proces uenja.

Dakle, evaluacija se treba odvijati u procesu nastave i uenja, a ne samo poslije procesa uenja.

Zato ??

Na taj nain uenici su informirani o rezultatima koje su postigli u procesu uenja. Pri tome, informacija o rezultatima uenja pokazuje ueniku to je postigao i to bi mogao postii uz odgovarajuu aktivnost i uvjete.

Upoznavanje uenika s trenutnim postignuem i u odgovarajuim uvjetima moguim postignuem moe znaajno potaknuti uenika da postie vie tj. da se ne zadovoljava postignutim.

Nadalje, evaluacija omoguuje nastavniku vanu povratnu informaciju o pouavanju kako bi mogao donositi, mijenjati i prilagoavati prema potrebi obrazovne ciljeve i pouavanje predznanju uenika. Proces evaluacije u nastavi i uenju temelji se na sustavnom praenju i provjeravanju, odnosno prikupljanju podataka, pokazatelja o tome kako se uenici pribliavaju eljenim, oekivanim ciljevima i zadacima koji su postavljeni u nastavi i uenju.

Prikupljanje pokazatelja obavlja se na razliite naine (usmeno, pismeno, promatranjem psihomotornih radnji, praktinih radova i sl.) a prikupljeni podaci slue kao osnova za kontrolu ciljeva uenja. Rezultati provjeravanja u procesu evaluacije jo uvijek ne moraju biti i u pravilu nisu predmetom ocjenjivanja. Oni slue nastavniku i ueniku, prije svega, kao korektiv, kao regulator da se u procesu nastave i uenja postigne to vea vjerojatnost za oekivano, eljeno postignue.

2. TO JE OCJENJIVANJE?

Ocjenjivanje je klasificiranje, razvrstavanje rezultata rada i uenja u odreene kategorije, odnosno razvrstavanje u sustav razliitih nivoa postignua.

Ocjenjivanje u procesu nastave i uenja je konkretizacija sloene situacije.

U osnovi proces ocjenjivanja je odreena kvalitativna i kvantitativna analiza pri kojoj se kao klasifikacijski kriterij uzima stupanj (kvaliteta i koliina) postignua ciljeva uenja i nastave.

Meutim, ocjenjivanje je i komunikacijski proces, odnosno odreeni afektivni kontekst.

Ocjenjivanje pojedinaca i skupina izvodi se na temelju ispitivanja (usmenih, pismenih, praktinih) ili na osnovi promatranja uenikova rada, reagiranja i ponaanja u procesu uenja i nastave.

Pri tome se obino smatra da se u ocjenjivanju mogu, ali i ne moraju, uzimati u obzir uvjeti u kojima se rezultati postignuti.

Ako su u ocjenjivanju u obzir uzimaju uvjeti u kojima pojedinci i skupine (uenici, nastavnici, odgojnoobrazovne ustanove, odgojno-obrazovne djelatnosti, dijelovi ili cjeline sistema odgoja i obrazovnja...) ostvaruju odgojno-obrazovni uinak, onda taj proces nazivamo evaluacijom, valorizacijom, odnosno vrednovanjem.

Ocjenjivanje uvijek predstavlja svojevrstan in prosuivanja bilo da se radi o ocjenama izvedenim na temelju kvantitativnih ili kvalitativnih pokazatelja.

Stoga je ocjenjivanje (i procjenjivanje) kao sud o uenikovu postignuu, uspjehu uvijek u osnovi ljudski in u kojemu se ne ocjenjuje samo uenikovo znanje, vjetine, navike, sposobnosti ... ve i ukupno uenikovo ponaanje i reagiranje i uope ukupnost razvoja uenikove linosti.

PROCJENJIVANJE ZNANJA

Procjenjivanje znanja je poseban oblik mjerenja.

Nastavnik je istovremeno i mjerni instrument i mjerilac. Upravo zato je procjenjivanje optereeno razliitim nedostacima.

Kao i druga mjerenja i ovo mora imati zadovoljavajue mjerne karakteristike: valjanost, objektivnost, pouzdanost i osjetljivost. 3.1. Koji imbenici ugroavaju metrijske karakteristike procjenjivanja znanja?

Prema Grginu, to su:

faktori oblikovanja odgovora koji ukljuuju:

jasnou odgovora, verbalne sposobnosti uenika, vjetine opaanja reakcija nastavnika, prilagoavanje odgovaranja, i emocionalnu otpornost uenika. subjektivni faktori nastavnika ukljuuju:

osobnu jednadbu (razliite interne kriterije procjene); halo-efekt (utjecaj opeg dojma o ueniku na procjenu);

logiku pogreku (ocjenjiva misli da su znaajke koje procjenjuje logiki povezane, npr. povezanost sadraja fizike s matematikom);

pogreku sredine (tendenciju davanja srednjih ocjena);

pogreku diferencije (tendenciju da se znanje razlikuje pretjerano i neopravdano),

pogreku kontrasta (prethodno izuzetno dobar ili lo odgovor ini sljedei odgovor loijim, odnosno boljim nego to objektivno jest), i

tendenciju prilagoavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti uenike skupine.

faktori tehnike ispitivanja ukljuuju: aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja uglavnom ispituje prepoznavanje sadraja i procjenjuje znanje.

Izuzetno pasivan nastavnik ispituje dosjeanje i podcjenjuje znanje.

Sugestivnost pitanja i sluaj izbora pitanja, takoer je jedan od faktora tehnike ispitivanja.

4. MJERENJE ZNANJA

Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjen utjecaj subjektivnih imbenika o kojima smo govorili pri procjeni znanja.

Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomou nizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomou testova znanja.

Zadaci objektivnog ispitivanja znanja primarno slue za praenje napredovanja uenika, a testovi znanja na formalnim ispitima nakon odreenog obrazovnog perioda (npr. na kraju kolske godine).

Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se ne razlikuju jer sadre iste vrste zadataka objektivnog tipa. Prednosti i nedostaci ZOT:

PREDNOSTI: mjere znanje, objektivni su, ekonomini: za kratko vrijeme mogu se ispitati velik broj uenika, te su brzi za ispravljanje.NEDOSTACI: ispituje se uglavnom poznavanje injenica, ne mogu se postavljati potpitanja anksioznim i nesnalaljivim uenicima, testovi znanja su skupi, dugo se izrauju i lako postaju poznati.

5. VRSTE ZADATAKA

Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste se razliiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristino da odgovori mogu biti jednoznano interpretirani i objektivno vrednovani kao toni ili netoni. Postoje:

zadaci dosjeanja i dopunjavanja;

alternativni zadaci;

zadaci viestrukog izbora;

zadaci s dva tipa kriterija izbora;

zadaci ispravljanja;

zadaci sreivanja;

zadaci povezivanja;

esejski zadaci. 5.1. Zadaci dosjeanja i dopunjavanja

To su pitanja koja trae kratak odgovor od jedne do nekoliko rijei, npr.

Kako se zovu rijei koje imenuju bia, stvari i pojave?

Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovrene tvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je tono navedeno koliko se rijei trai.

Primjer nedovrene tvrdnje je:

Nepromjenljive vrste rijei su _________.

5.2.Alternativni zadaci

Predstavljaju tvrdnje za koje se trai procjena tonosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i ne smiju se sastojati od dijelova koji su toni i dijelova koji nisu toni. Preporua se izbjegavanje sloenih reenica.

Primjer alternativnog zadatka je:

Plat valjka ima oblik trapeza. DA NE

Aluminij se dobiva iz boksitne rudae. DA NE 5.3. Zadaci viestrukog izbora

To su pitanja ili nedovrene tvrdnje uz koje je predloeno vie odgovora, najee 4 5 i od uenika se trai da izaberu jedan odgovor. Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se moe traiti toan odgovor meu netonima, netoan meu tonima, uzrok meu posljedicama i dr.

Svi predloeni odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i traeni odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj znaajki (duinom ili znaenjem). Mjesto traenog odgovora treba varirati.

Primjer :

Kakva se radnja kazuje imperfektom?

bilo koja radnja u prolosti

radnja koja je u prolosti trajala ili se ponavljala

prola svrena radnja

prola radnja kojoj posljedice jo traju

prola radnja koja se zbivala prije neke druge radnje

5.4. Zadaci s dva kriterija izbora

U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od ispitanika se zahtijeva da niz podataka koje zadatak sadri razvrstava prema dvama kriterijima izbora. Primjer:

Meu dolje navedenim rijeima potcrtaj veznike, a zaokrui one rijei koje to nisu.

poto iza

nekad ve

im kad

nego nad

ali jer

5.5. Zadaci ispravljanja

Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje pogreaka.

Najee se primjenjuju u ispitivanju znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i matematike. Kod ovih zadataka treba paziti da broj pogreaka ne uini reenicu ili odlomak nerazumljivim.

Redovito se zadaci ispravljanja sastoje od jedne ili vie reenica u kojima su pogreno napisane rijei.

Ispitanikova je zadaa da ispravi rijei s pogrekom. Primjer:

Je li majka bolestna?

Majka upita Ivana dali je bijo u koli.

Avion je preljetao iznad nae kue.

5.6. Zadaci sreivanja

Zadacima ispravljanja slini su zadaci sreivanja. Kod tih se zadataka od ispitanika zahtijeva da po nekom naelu sredi podatke koji se navode u zadatku. Pritom elementi koji se sreuju moraju biti jednako vani i meusobno koordinirani.

Sastoje se od niza pojava ili injenica koje treba poredati s obzirom na neki kriterij, npr. vremenski slijed.

Primjer:

Oznai ispod svake navedene tvari brojkama od 1 do 6 red po sposobnosti kojom te tvari provode elektrinu struju. Poni s onom tvari koja nabolje provodi elektrinu struju. eljezo aluminij srebro drvo porculan bakar ______ - ________ - ______ - ____ - _________ - _____

5.7. Zadaci povezivanja

Trae povezivanje lanova dvaju nizova rijei ili reenica. Duina nizova ne smije biti jednaka jer je visoka vjerojatnost pogaanja pri povezivanju posljednjih lanova nizova.

Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o tome da broj elemenata koji se povezuju ne bude manji od etiri para ni vei od esnaest parova.

Prikladni su za ispitivanje i mjerenje uenikih znanja iz veine kolskih predmeta.

Primjer:

Dolje lijevo navedeni su nazivi nekih europskih zemalja a desno njihovi glavni gradovi. Uz naziv svake europske zemlje, na prostor oznaen crtom, napii redni broj njoj pripadajueg glavnog grada.

vicarska ___ 1. Dublin

Belgija ___ 2. Sofia

Norverka ___ 3. Lisabon

Bugarska ___ 4. Oslo

Portugal ___ 5. Bern

Irska ___ 6. Bruxell 5.8. Esejski zadaci

U pismenom se ispitivanju esejski zadaci primjenjuju kada se eli procijeniti sposobnost uenika da sagledaju sloene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji intelektualnih zadataka, od znanja , preko razumijevanja i promjene, do analize, sinteze i evaluacije.

Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovora uenika i procjenjivanje pismenih odgovora na esejska pitanja ima loe metrijske karakteristike. Osim toga, problem je i u tome to s nekoliko opirnih zadataka ne moemo ispitati poznavanje cijeloga podruja. Takoer, odgovore je teko ispravljati, a ispravljanje je dugotrajno. II-Udbenik geografije i druga nastavna literatura

Koncepcija udbenika

Savremeni udbenik je izvor i posebno sredstvo informacija i komunikacija i predstavlja bitnu komponentu obrazovno-vaspitnog procesa

Udbenik prati odgovarajua didaktika aparatura i posebni udbeniki pomoni materijali (atlasi, vebanke itanke, putopisi...) koji gravitiraju ka udbeniku i sa njim ine jedinstvo

Funkcije udbenika

Informativna funkcija (pruanje znanja o geografskim objektima, pojavama, procesima na lokalnom, regionalnom i planetarnom nivou)

Metodoloka funkcija (razvijanje umenja i sticanje navika, uoavanje interaktivnih odnosa u geografskoj sredini, racionalnost i samokritinost ...)

Formativna funkcija(razvija matu i naunotehnoloku radoznalost, razvija svet o multikulturalnosti, multietninosti.., podstie samoobrazovanje) Metodologija udbenika

Udbenik mora da ima sadrajnu, logiku i lako razumljivu vrednost/definicije, klasifikacija i sistematizacija gradiva.

Programski sadraji moraju da budu prezentovani objektivno i nauno/ugradjena nova nauna dostignua i bez materijalnih greaka.

Nastavni sadraji moraju da odgovaraju didaktiko metodikim zahtevima nastavnog plana i programa i moraju da budu u vertikalnoj i horizontalnoj korelaciji .Sadraji moraju da doprinose realizaciji obrazovnih i vaspitnih ciljeva i zadataka nastave geografije.

Sadraji moraju da motiviu uenike na sticanje novih i produbljenih znanja, izgradjivanje stavova i vrednosti, razvijanje vetina i sticanje navika .Sadraji, didaktika aparatura, jezik i stil udbenika moraju da budu prilagodjeni razvojnim mogunostima uenika.

Tekst mora da bude logiki povezan, lak za shvatanje, da pospeuje geografski nain miljenja, reenice kratke i jasne.

Geografske karte, fotosi, grafiki prikazi moraju da budu nauno besprekorni i da ine jedinstvenu celinu sa tekstom.Idejno-vaspitna funkcija udbenika

Pravilan izbor naunog materijala za udbeniko gradivo

Uzajamna povezanost sadraja sa aktuelnim zbivanjima u zemlji i na globalnom nivou

Potovanje principa teritorijalnosti kao geografskog metoda (stalno korienje karte)

Dosledna primena principa povezanosti pojava u prirodi i drutvu (bez gomilanja injenica)

Udbenik treba da kod uenika budi radoznalost za saznanjima, podstie samostalan rad, sticanje radnih navika i elju za sticanje novih znanja

Struktura udbenika

Sadraj nastavnog gradiva

Predgovor udbeniku geografije

Uvodi u vee geografske celine

Teme za obradu novog geografskog gradiva

Udbenike jedinice

Sintetizovanje geografskih celina

Registar obradjenih geografskih pojmova

Sadraj i predgovor

Sadraj na poetku udbenika, grafiki oblikovan i lako se uoava struktura udbenikog gradiva i hijerarhijski odnosi u njemu

Predgovor sadri poruke uenicima o:

strukturi udbenika,

nameni i funkciji pojedinih delova udbenika,

uputstvo o mogunostima korienja elemenata udbenika.

Uvodi u vee geografske celine

Uvodima/optim injenicama treba zainteresovati uenike za geografsko gradivo koje e se obraditi Prethodnim radnim zadacima upuivati uenike na samostalno posmatranje, prikupljanje injenica i donoenje zakljuaka

Teme za obradu novog geografskog gradiva

Najvaniji i najobimniji delovi udbenika

Tematske celine treba da imaju preciznu metodiko didaktiku artikulaciju i logiku strukturu celokupnog gradiva

Tematske celine su sastavljene od udbenikih jedinica

Udbenike jedinice

Sadre deo nastavnog gradiva jedne nastavne teme ili jedinice

Komponente didaktiko oblikovane udbenike jedinice: uvoenje u gradivo, obrada novog geografskog gradiva, radni deo, osnovni tekst, utvrivanje sadraja

Vebanje i ponavljanje se prenosi u radnu svesku to treba naznaiti u udbeniku

Sintetizovanje geografskih celina

U odreenim delovima udbenika daju se elementi pomou kojih uenici, samostalno ili uz pomo nastavnika, posle obrade geografskih celina mogu da sagledaju uoptene najvanije delove geografskih celina koje su date logikim sledom

Registar geografskih pojmova pie se razumljivim jezikom

Spisak i objanjenja grupisanih geografskih pojmova daje se na kraju udbenika Udbeniki materijali Geografski atlas, radna sveska i geografska itanka

Radna sveska treba da je tesno povezana sa udbenikom, potrebna je za samostalan rad uenika na asu i van njega

Geografska itanka predstavlja konstruktivnu dopunu udbeniku, tekstovi sadre kratke opise pojava i procesa, putopise, razne zanimljivosti..., mogu da se koriste na svim tipovima asova, u svim oblicima rada, upuuju na nove izvore znanja i samoobrazovanje

Jeziko-stilske odlike udbenika

Tekst udbenika treba da na adekvatan standardizovan jeziki nain (jasno i jednostavno) aktivira uenike i da ih upuuje na sticanje znanja i razvoj vetina, a ponekad kada je to potrebno i emocionalno obojen Likovno-grafika oprema udbenika

Ilustracije kao osnovni nosioci informacija (karte, slike, grafikoni, skice), povezane su sa osnovnim tekstom i zamenjuju njegov jedan deo.

Nalozi za njihovo korienje sadrani su u osnovnom tekstu ili ispod ilustracije.

Znaajne su za ostvarivanje metodolokih i formativnih funkcija nastave

Ilustracije kao sastavni deo tekstualnih informacija - koriste se za prikazivanje razliitih geografskih objekata i pojava, upotpunjuju tekstualne informacije i nalaze se na istoj strane sa tekstom na koji se odnose

Pratee ilustracije fotografije najee, imaju opravdanje samo ako prikazuju pojave tipine za obradjeno gradivo, najee su u geografskoj itanci, u radnim sveskama koriste se sheme i neme karte

Grafika oprema i obim udbenika

Udbenik i geografska itanka u formatu B5 , uspravni oblik, radni listovi horizontalni oblik, atlas u formatu A4 ili B4

tampanje viebojno

Gramatura hartije ne manja od 70g/m

Isticanje se vri masnim ili kurziv slovima

Osnovni tekst tampa se slogom veliine 10 tipometrijskih taaka, didaktika aparatura i dopunski tekstovi slogom od 8 tipometrijskih taaka

Tekst se tampa jednostubano ili dvostubano

OBIM- jedna udbenika jedinica 2 strane, odnos teksta i ilustracija 2:1 Sadraj didaktike aparature

Didaktiku aparaturu ine adekvatna izraajna sredstva/jedinice koje: angauju razliite uenike mogunosti i doprinose boljem razumevanju i usvajanju gradiva, doprinose razvoju linosti i poboljavaju efikasnosti uenja

Tekstualna sredstva (nalozi i dopunsku tekstovi)

Tekstualno-ilustrativna sredstva (tekstovi u kombinaciji sa ilustracijama-prosti, sloeni i dopunski)

Ilustrativna sredstva (ilustrativni nalozi i dopunske ilustracije

Tipografska sredstva razliite vrste sloga i boja

Didaktiko oblikovanje aparature

Uvoenje uenika u nastavnu celinu (u vidu naloga usmerenih na prethodna znanja i geografske zanimljivosti koje imaju motivacioni znaaj)

Izlaganje sadraja (svi elementi dati u osnovnom tekstu) Vebanje aktivnosti (pitanja i zadaci usmereni na uvebavanje kartografskih vetina,izradu modela...)

Ponavljanje sadraja (pitanja i zadaci na kraju teksta orijentisani na ponavljanje osnovnog teksta) Funkcija didaktike aparaturePoveava se efikasnost samostalnog uenja

Olakava se uenje i razumevanje gradiva

Postie se ekonominost u vremenu

Funkcionalna i trajnija znanja

Bolja motivacija i koncentracija uenika/psiholoki uslovi za uenjeIII- NASTAVNA INTERPRETACIJA GEOGRAFSKIH TEMA

Metodike posebnosti geografskih tema

Cilj:

Formiranje naunog pogleda na svet

Podizanje opte kulture

Sticanje znanja, formiranje predstava, pojmova i zakonitosti u nastavi geografije

Razvijanje sposobnosti, izgradnja stavova i vrednosti

Fizikogeografske teme

Obuhvataju sistem znanja o geografskom omotau sistematizovano u geosfere

Uenici upoznaju predmete, pojave i procese, granske i medjugranske veze i geografske zakone

Obrazovna i vaspitna komponenta (unapreivanje i zatita geoprostora, formiranje ekoloke svesti)

Korelacija-vertikalna i horizontalna

Adekvatan izbor metodskog postupka-oiglednost se postie eksperimentom, praktinim vebama, posmatranjem i uoavanjemDrutvenogeografske teme Obuhvata sistem znanja koja se odnose na stanovnitvo, naselja i privredu

Sadraji su granski uklopljeni u regionalnogeografske teme

Metodski postupak treba da bude obogaen i zasnovan na savremenim naunim dostignuima i prilagodjen razvojnim mogunostima uenika

Koristiti: literaturu, statistiku (komparacija, izvodjenje zakljuaka), dijagrame, tematske karte...

Regionalnogeografske teme

Skup znanja, veza i zakonitosti na kompleksnom geografskom prostoru isprepletanom delovanjem prirode i ljudi

Objedinjeni nauni rezultati posebnih geografskih disciplina na konkretnom prostoru Zemljine povrine

Regije treba izdvajati primenom kriterijuma fizionominosti reprezentativne celine

Primena metoda egzemplarnosti, koristiti raznovrsne metodske postupke

Kartografske teme

Skup znanja i vetina koja se odnose na orijentaciju, korienje i poznavanje geografske karte, istraivanja i interpretaciju prostora

Metodski postupak zasnovan na: terenskom radu, neposrednom uoavanju, posmatranju, merenju, beleenju, crtanju, rukovanju nastavnim sredstvima i mernim instrumentimastvaranje navika

Vertikalna i horizontalna korelacija Zakljuak

Polazimo od geografskog prostora i svih njegovih komponenti i vraamo se njemu

Geografska karta nezamenljivo nastavno sredstvo

Didaktiki principi: od poznatog ka nepoznatom, od blieg ka daljem

Vertikalna i horizontalna korelacijaIV- OSPOSOBLJAVANJE UENIKA ZA SAMOSTALNO UENJE I SAMOSTALNI RAD U GEOGRAFIJICILJ

Stjecanje trajnih i primjenjivih kompetencija gdje traiti i nai informacije, kako se ispravno sluiti prikupljenim informacijama i kako ih primijeniti na konkretnom ivotnom zadatku, kako odvojiti bitno od nebitnog, kako samostalno uiti, aktivno sluati sugovornika, rjeavati probleme, raditi u timu, odgovorno donositi odluke

Motivirati uenike na svjesno usvajanje novih znanja i praktinoj primjeni tih znanja

Izgraivati uenike sa vrstim samopouzdanjem koji e biti svjesni svojih sposobnosti i koji e biti spremni to trajno dokazivati spremnost uenika na cjeloivotno obrazovanje

Osposobiti uenike za suradniko uenje i timski rad u takvom radu izgraivati meusobno povjerenje i prijateljske odnose te odnose meusobnog uvaavanja

Razviti kod uenika sposobnosti usporeivanja, voenja biljeki, odvajanja bitnog od nebitnog, uoavanja uzroka i posljedica, uporabu mentalnih mapa u voenju biljeaka, razvoj kreativnosti

Nauiti uenike planiranju radnog vremena i potivanju donesenog planaStandardi za ostvarenje ciljeva

Samostalno i odgovorno uenje postii suvremenim metodama i oblicima rada u kojima uenik aktivno sudjeluje nastava usmjerena ueniku uenik je aktivniji ili barem jednako aktivan kao i nastavnik; nastavnik je mentor, suradnik i organizator i to kroz: Projektna nastava

Problemska nastava usmjerena osposobljavanju uenika za rjeenje problema

Istraivaka nastava - usmjerena osposobljavanju uenika za provoenje istraivanja

Terenska nastava (doivljavanje svijeta oko sebe svim osjetilima, lake uoavanje i povezivanje uzroka i posljedica, iznimna korist za uenike s posebnim potrebama stjecanje vie razine postignua vjetine promatranja, uoavanja, istraivanja, mjerenja, usporeivanja, ralanjivanja, zakljuivanja, prikazivanja rezultata istraivanja, iznoenje miljenja, oblikovanje stajalita)

Izvanuionina nastava

Praktini rad

Suradniko uenje

Grupni i timski rad

Svi navedeni oblici rada, pod pretpostavkom da su kvalitetno osmiljeni, organizirani i pripremljeni (nastavnik!) stvaraju od uenika aktivne istraivae koji uz pomo i voenje nastavnika usvajaju znanja i osposobljavaju se za:

Istraivanje

Traenje i biranje pravih informacija

Kvalitetno predstavljanje informacija i rezultata istraivanja plakatom, prezentacijom, web stranicom, igrokazom, predavanjem

Nenasilno rjeavanje nesporazuma i sukoba

Stjeu socijalne, poduzetnike, organizatorske vjetine

Stjeu praktine vjetine

Stvaraju pozitivnu sliku o sebi (stjecanje sigurnosti, osvijetenje vlastitih kvaliteta i prednosti) sudjelovanjem u brojnim iskustvenim situacijama

Svi navedeni oblici rada planiraju se godinjim planom i programom koji se donosi na poetku kolske godine (s terminom odravanja, temom, brojem sati rada i nainim vrednovanja).V- PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVNOG PROCESA

Elementi plana i programa nastave

ciljevi i sadraji - i materijalne osnove neke djelatnosti

didaktiko-metodike komponente - izvode se iz ciljeva i sadraja, a predstavljaju ralambu sadraja po fazama rada

didaktiko-metodike odluke - u funkciji postavljenih ciljeva i zadataka:

strategije uenja i pouavanja (planirani skup postupaka za postizanje cilja)

metode i postupci u nastavi

oblici rada (socijalne forme rada, interakcije i komunikacije)

nastavna tehnologija

vrijeme (u kojem se ostvaruje odgojno-obrazovni proces)

instrumentarij za evaluaciju (vrednovanje ostvarenog programa)

Primjerno planiranje i programiranje jedan je od vanih aktivnih imbenika intenzifikacije i humanizacije nastavnog, odnosno odgojnoobrazovnog procesa (stvaranje dobrih meuljudskih odnosa) To je razlog to se brojne i vrlo sloene zadade u koli mogu uspjeno realizirati samo ako se cjelokupna odgojno-obrazovna djelatnost pravilno programira

Vrste nastavnog programa

OKVIRNI NASTAVNI PROGRAM (globalni)

IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM (operativni)

Okvirni programi izrauju se za neki nastavni predmet i za neki tip kole na razini drave

Sve kole odreenog tipa dobivaju okvirni nastavni program, a iz njega proizlazi izvedbeni program za konkretnu kolu i konkretan razred

Izvedbeni nastavni program

Razrada okvirnog programa

Odnosi se na nastavni predmet i razred

Izrada pretpostavlja poznavanje uenika, njihovih sposobnosti, interesa, predznanja, tempa rada...

Postavljaju se ciljevi i zadatci izvedbenog programa (svrhu koju demo postidi, to de uenici nauiti, koje demo sposobnosti kod uenika razvijati, te odgojna vrijednost)

Pripremanje nastavnika za nastavu geografije

Nastava geografije u toku kolske godine ne smije da se odvija na improviziran nain. Zbog toga ju je potrebno planirati. Najefikasnije planiranje odvija se u 4 etape: 1.Godinje planiranje,

2.Polugodinje planiranje, (+ mjeseno i sedmino)

3.Tematsko planiranje,

4.Planiranje nastavnog asa Godinje planiranje

Odvija se uoi poetka kolske godine;

Sadri podjelu gradiva koje treba biti obraeno u 1 i 2 polugoditu.

Potrebno je:

Utvrditi ukupan fond asova vodei rauna o smanjivanjima, skraivanjima nastave i sl.

Analizirati nastavno gradivo prethodni i slijedei razred opseg gradiva.

Podjeliti nastavne sadraje na teme;

Predvianje broja asova za svaku nastavnu temu;

Raspodjela nastavnih tema na polugoditu;Polugodinje planiranjeVri se uoi poetka 1, odnosno 2 polugodita.

Podjela nastavnih tema na nast. Jedinice;

Odreivanje datuma izvoenja N.J.;

Odreivanje datuma ponavljanja i utvrivanja gradiva;Tematsko planiranje

Tematsko planiranje (vie gradiva u 1 nego u 2 polugoditu);

Kako realizirati gradivo koje je ve vremenski raspodijeljeno;Pripremanje nastavnika za as

Prije svakog asa odrediti najbolje oblike rada, metode rada, nastavna sredstva i pomagala.

Svaki as, svako odjeljenje i svaki uenik su posebni na svoj nain; pronaite najoptimalnije uslove za rad!

Shvatite ozbiljno svoj poziv, pripremajte se za svaki as!

Konstantno mijenjajte, usavravajte, eksperimantirajte...kako bi bili zanimljivi i odrali panju.

Planiranje i programiranje sadraja u srednjokolskom programu za uenike s tekodama u razvoju Polazi od cilja i zadataka jedinstvenih u programu za sve uenike

Podrazumijeva potrebu stalnog strunog usavravanja strukovnih nastavnika i uitelja Pri planiranju i realizaciji ciljeva voditi rauna o:

Razliitim sposobnostima uenika

Razliitoj razini prethodne usvojenosti znanja, vjetina i navika

Individualnom tempu usvajanja novih sadrajaZnaajke srednjokolskog obrazovanja djece s tekodama u razvojuSpecifino organiziran metodiki postupak koji je prirodan nastavak rada s tom populacijom, zapoet u osnovnoj kolito vea raznovrsnost nastavnih metoda u kojima prevladavaju metode:

Demonstracije

Praktinih radova

ive rijei

Grafikih radovaVano je utvrditi predznanje za svako nastavno podruje inicijalnom procjenom

Na temelju inicijalne procjene utvrujemo:

godinji cilj

kratkoroni ciljPrimjer iz prakse

Uenik B.D. ima poremeaj matematikih sposobnosti (diskalkuliju) radi ega ima nizak nivo steenih znanja, vjetina i navika iz matematikog podruja to je veoma vano znati pri planiranju i programiranju strukovnih sadraja i praktine nastave koje uenik treba usvojiti

Inicijalnom procjenom utvrdili smo kako uenik treba IOOP, plan podrke i primjerenu pomo (vrnjaka, asistenta, dopunskom nastavom, koritenjem kalkulatora, brojevnog pravca i sl.) Primjena naela

Individualizacije

Povezivanja nastave i strune prakse sa ivotom i radom uenika

Socijalizacije (podloga za uspjenije ukljuivanje u drutveni ivot i rad)

Svi realizatori programa moraju u svom radu ne samo poznavati nego i potivati osobitosti uenja, te pedagoke, psiholoke i fizike karakteristike uenika, a posebice uenika s tekodama u razvoju.Pedagoke karakteristike uenika s tekodama u razvoju

sposobni su za odgoj ,obrazovanje i uenje:

Ako su nastavni plan i program, metode i sredstva prilagoeni njihovim smanjenim sposobnostima

Ako provodimo naelo individualizacije

Ako ih ukljuimo u programe primjerene njihovim sposobnostima, interesima i potrebamaPsiholoke karakteristike

Slabije pamenje

Labilna i fluktuirajua panja

Siromana mata

Nizak govorni potencijal

Smanjena sposobnost zakljuivanja, generaliziranja i apstrahiranja

Ue sporije i u sitnim koracima, uz obilje zornog materijala, brojnim ponavljanjima i laganijim tempom radaFizike karakteristike Slabije razvijena senzomotorika

Poremeaj u govoru

Oteenje vida

Oteenje sluha

Druge bolesti ( neuroze, epilepsija, psihoze...)

esto slabija fizika konstitucija

Sklonost bolestimaVI-NASTAVNE I VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Vrsta nastave i njihova bitna obiljeja

Kriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji, nastava je dijalektina):

a) stupanj kolovanja-osnovno/srednjo/visokokolska nastava

b) stupanj obaveznosti tj. dobrovoljnosti-obavezna, izborna, fakultativnac) programska namjena i sistem izvoenja-redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanrednaIzborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika, u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i uenici, ova nastava ima isti status kao redovna

Fakultativna nastava-nastava poprincipu dobrovoljnosti, nije obavezna (razlika naspram izborne n.)

Redovna ili obAvezna nastava-najea, redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)

Dopunska nastava- ide uz redovnu, za one uenike kojima ide tee, takvu nastavu propisuje nastavniko vijee, izvodi se izvan redovne nastave u koli

Produna nastava-varijanta dopunske, organizira se na kraju godine nakon redovnog kolskog rada, organizira ju nastavniko vijee za one koji su pali iz nekih predmeta, izvode ju isti nastavnici kod kojih su uenici pali, organizira se u osnovnojkoli jer je ona obavezna

Dodatna nastava-za uenike koji imaju potrebu i interese za proirivanjem znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i nainu rada, organizira se sa manjim ili veim grupama bez obzira na razrednu pripadnost, liberalan oblik nastave od redovne, grupe dobijaju nazive mladi prirodnjaci, klub prijatelja antike,-interesne grupe, organiziraju nastavniko vijee, a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci

Vannastavne aktivnosti

Uloga i znaaj

Vannastavne aktivnosti su vaan segment ivota i rada u koli.Osnovno su obiljeje savremene kole. U vannastavnim aktivnostima mogue je prepoznati sklonosti djeteta, prije nego nanastavnom satu. Dijete ve svojim opredjeljenjem za odreene sadraje nagovjetava nam i neto o svojoj jaoj strani. Mogunost izbora je korak ka slobodi i izraavanju u skladu s mogunostima i afinitetima.Hoe li to biti gluma, ples, otkrivanje pojedinosti o prirodi, zatita prirode, prouavanje obiaja, prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom, ili moda uivanje u novim priama i razgovorima o isprianom, manje je vano. Vanije je da uenici proire vidike, a istovremeno bogate emocionalni svijet.

Zadaci

Povezivanje, proirivanje i produbljivanje znanja, vjetina i navika steenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima

Usvajanje novih znanja, vjetina i navika

Razvijanje interesovanja za drutveno koristan rad.

Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje e biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja, prevencije svih vrsta ovisnosti, zatite i unapreivanja zdravlja

Osposobljavanje za aktivno uee u drutvenom ivotu i njegovom demokratskom razvoju

Podsticanje djeijeg stvaralatva kreativnosti

Osposobljavanje za komunikaciju, interakciju i kooperaciju sa drugima

Omoguavanje upoznavanja drugih i drugaijih

Omoguavanje uenja fleksibilnosti i tolerancije Principi na kojima bi terebalo da poiva plan i program vannastavnih aktivnosti

Vannastavne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj koli i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja.

One se organiziraju u skladu sa interesovanjima, mogunostima i dobrovoljnim opredjeljenjem uenika.

Planiranje, programiranje, pripremanje, organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno uee uenika.

Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadrajem, ni trajanjem preopteretiti uenike.

One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada.

Trajanje vannastavnih aktivnosti, njihovi sadraji i koordinatori - voditelji, se utvruju planom i programom koji se donosi na poetku kolske godine, a verificira ga nastavniko vijee.

Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit, pravo je uenika da uestvuju u odluivanju o njenoj namjeni i raspodjeli, pri emu se iskljuuje novano nagraivanje uenika. U skladu sa odgovarajuim propisima kola je duna da nain koritenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima.U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj koli mogu biti zastupljene sljedee oblasti:

Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke

Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti

Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike

Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta

Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje

Vannastavne aktivnosti iz oblasti drutvenog ivota ivota zajednice

Evo i moguih sekcija:

Zdravlje i sport

Mali hor

Mladi prirodnjaci

Mladi slikari

Mali orkestar

Ritmika i plesna sekcija

Mladi ekolozi

Dramska sekcija

kola ima slobodu da uvede nove sekcije, u skladu s osobenostima sredine i interesima djece.

1.Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati:

Koliko sati e biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku kolskegodine?

Koje oblasti vannastavnih aktivnosti (centri vannastavnih aktivnosti) e biti zastupljene u osnovnoj koli?

Dan, sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti

Imena koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti

S obzirom na injenicu da je u jednoj koli nerealno oekivati da se jednaka panja posveti svim oblastima, potrebno je na poetku kolske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri e pojedine oblasti biti zastupljene.

Od posebnog znaaja je da se u planu vannastavnih aktivnosti odredi dan, sat i mjesto gdje e se one odvijati.

Kada uenici i koordinatori- voditelji znaju da e se aktivnosti odvijati sedmino, ili petnaestodnevno i koliko e one trajati, onda se oni mogu adekvatno pripremiti, bie motivirani za aktivnost, to e znaajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju.

Blagovremeno i tano odreenje vremena, mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagoku vrijednost i zato ga treba obezbijediti ve u planu na poetku kolske godine.

Imenovanje koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti vri nastavniko vijee na poetku kolske godine i ono ne moe biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika, nego izbora na osnovu unaprijed utvrenih kriterija od strane najvieg strunog organa u osnovnoj koli

2. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati:

Vrste aktivnosti (sadraja), u okviru svake oblast

Ko bi trebalo da uestvuje u kreiranju i realiziranju programa aktivnosti

Koje organizacione forme aktivnosti e biti zastupljene

Koje uvjete bi trebalo da obezbijedi osnovna kola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta, namjetaj, oprema, sredstva, materijal i slino).

Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadraja) za kojee se kola opredijeliti na poetku kolske godine, vodei rauna o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece, njihovim mogunostima, interesovanjima i potrebama, kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima kola raspolae.

Vannastavne aktivnosti je nuno organizirati naprincipu homogenih uzrasnih grupa. Samo tada moe se postii istinska primjerenenost aktivnosti sadraja uzrastu, mogunostima, interesovanjima i potrebama djece, a za veinu lanova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno optereenje to je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru kolskog ivota i rada. Ovim se postie i jo jedan efekat, a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uope sa ivotom u uoj i iroj socijalnoj sredini.VII-GEOGRAFSKE SEKCIJE I GEOGRAFSKE EKSKURZIJE, TERENSKI RAD

Terenski rad i nastavne ekskurzije

Ekskurzija

Poseban oblik nastave koji se realizuje izvan kolskog prostora radi neposrednog prouavanja onih nastavnih sadraja koji se ne mogu demonstrirati i uspjeno tumaiti u uionici.Terenski rad i nastavna ekskurzija-autohtona i osnovna geografska metoda kojom uenici:

Razvijaju geografsko miljenje,

Razvijaju vizuelno pamenje,

Shvataju kulturu kretanja

Vaspitno-obrazovna vrijednost

Neposrednim posmatranjem, zapaanjem i potpunijim doivljajem stvarnosti stiu se dublja i trajnija znanja i ublaavaju se negativne posljedice verbalne nastave.

Razvijaju se uenike organizatorske sposobnosti, samostalnost, odgovornost, disciplina i doprinosi socijalizaciji uenika.

Klasifikacija ekskurzija

Po trajanju (jednosatne, viesatne, jednodnevne, viednevne, nedeljne)

Po sadraju (geografske, viepredmetne)

Po mjestu realizacije (u prirodi, u naunoj ili kulturnoj instituciji, u industrijskom preduzeu)

Po broju uesnika (odjeljenjske, razredne, kolske)

Cilj ekskurzije

Savlaivanje i usvajanje dijela nastavnog programa neposrednim upoznavanjem pojava i odnosa u prirodnoj i drutvenoj sredini, upoznavanje kulturnog naslijea i privrednih dostignua koja su u vezi sa djelatnou kole, kao i rekreativno-zdravstveni oporavak djece.

Geografska ekskurzija nije zabavnog karaktera i ne podrazumijeva oping ture! Zadaci ekskurzije

Prouavanje objekata i fenomena u prirodi, uoavanje uzrono-posljedinih odnosa u konkretnim prirodnim i drutvenim uslovima;

Razvijanje interesovanja za prirodu i izgraivanje ekolokih navika;

Upoznavanje naina ivota i rada ljudi pojedinih krajeva

Razvijanje pozitivnog odnosa prema: nacionalnim, kulturnim i estetskim vrijednostima, sportskim potrebama i navikama, pozitivnim socijalnim odnosima, kao i shvatanje znaaja zdravlja i zdravih stilova ivota, podsticanje ispoljavanja emocionalnih doivljaja...

Planiranje i pripremanje ekskurzije

Nosioci: direktor, struna vijea, odjeljenjski starjeina ili drugi nastavnik koji je najmanje 1 godinu realizovao nastavu u tom odjeljenju, struni voa koga imenuje direktor...

Plan i program ekskurzije sadri: obrazovno-vaspitne i zdravstvene ciljeve i zadatke, sadraje kojima se postavljeni ciljevi realizuju, planirani obuhvat uenika, nosioce predvienih sadraja i aktivnosti, vrijeme trajanja, putne pravce, tehniku organizaciju i nain finansiranja.

Uloga nastavnika

Nastavnik kao ...

Predava

Kao organizator nastave

Partner u pedagokoj komunikaciji

Strunjak za svoju oblast

Kao model intelektualnog ponaanja

Kao banka podataka

Kao motivator

Kao ocjenjiva/evaluator

Regulator socijalnih odnosa u grupi

Partner u interakciji

Izvodjenje ekskurzije

Odeljenjski stareina obezbedjuje organizaciono-tehnike uslove za izvodjenje putovanja i koordinira realizaciju sadraja i aktivnosti predvidjenih planom i programom, stara se o bezbednosti i ponaanju uenika...

Struni vodja puta priprema i izvodi program koji se odnosi na ostvarivanje obrazovno-vaspitnih ciljeva, zadataka i odgovarajuih sadraja i aktivnosti

Izvjetaj o izvoenju ekskurzije

Nakon izvedene ekskurzije struni voa sainjava izvetaj sa ocjenom o izvoenju i kvalitetu pruenih usluga, upuuje na razmatranje savjetu roditelja, nastavnikom vijeu i kolskom odboru koji ga usvaja.

Odjeljenjski starjeina upoznaje roditelje sa izvjetajem na roditeljskom sastanku.

Povratak u kolu

SAETAK: Informacije, utisci, zabiljeke, filmski materijal koristiti za uspostavljanje sadrajne i misaone veze novog i starog (ponavljanje i utvrivanje prethodnih i obraenih nastavnih sadraja na ekskurziji i kao uvod u sadraje koji slijede).24