MILENIJUMSKI RAZVOJNI CILJEVI - CKM, Mostarckm.ba/casopis/wp-content/uploads/2016/casopis/broj1/MILENIJUMSKI... · reproduktivnoj zdravstvenoj njezi, kao što je i planiranje porodice,

1

MILENIJUMSKI RAZVOJNI CILJEVI

Azra Tibo, mag. 1, dr.sc. Armin Kovači

Sažetak

Na početku novog milenijuma, svjetski lideri su se okupili na sastanku Ujedinjenih naroda kako bi našli

način da se izbore sa sve prisutnijim siromaštvom i mnogim drugim svjetskim problemima. Ta njihova

vizija se prenijela na osam milenijumskih razvojnih ciljeva, koji su bili okvir za razvoj svijeta u

prethodnih 15 godina. Koncem 2015.godine, objavljivani su izvještaji koji su prikazivali javnosti

napretke u ostvarenju ciljeva.

U radu se izvršila analiza izvještaja milenijumskih razvojnih ciljeva, a gdje je poseban naglasak stavljen

na analizu drugog razvojnog cilja: Postizanja univerzalnog osnovnog obrazovanja. Autor se prilikom

stvaranja rada koristio brojnim vrstama analiza i istraživanja. Metode korištene u radu su sljedeće:

deskriptivna, metoda analize i sinteze, statistička metoda i metoda poređenja. Rad je podijeljen na dva

dijela: gdje se u prvom dijelu analiziraju i opisuju postignuća u okviru realizacije osam milenijumskih

razvojnih ciljeva, a u drugom dijelu se vrši posebna analiza značaja univerzalnog osnovnog obrazovanja

te se tematika razvojnih ciljeva posmatra iz kritičkog ugla gledanja.

KLJUČNE RIJEČI: razvojni ciljevi, obrazovanje, Ujedinjeni narodi

Abstract

At the beginning of the new millennium, world leaders gathered at the United Nations' meeting to find

a way to cope with many worlds problems such as increasingly dominating poverty. Their vision is

transferred to the eight Millennuim Development Goals, that represented the framework for the

development of the world in the past years. At the end of the year 2015, there have been published

reports that showed the public progress in objectives' achievement.

In this paper, there were analyzed the reports of those Millennuim Development Goals with the emphasis

on the second development goal: To achieve universal primary education. There are different methods

used in this paper in the process of research and analysis by the author. Methods used in this paper are

the following: descriptive method of analysis and synthesis, statistical methods, and methods of

comparison. The paper is divided into two parts; where the first part analyze and describe the

achievements of the implementation process of eight Millennium Development Goals, and in the second

part the importance of universal primary education is outlined and the topic of development goals is

percieved from the critical point of view.

KEY WORDS: development goals, education, United Nations

1 UNIVERZITET MODERNIH ZNANOSTI - CKM, Mostar

2

Uvod

Milenijumski razvojni ciljevi Ujedinjenih naroda proizvod su Milenijumske deklaracije koju su

prihvatile 189 članica Ujedinjenjih naroda u septembru 2000.godine. Primjena Deklaracije je

razmatrana na Svjetskom samitu 2005.godine. Usvajanje pomenute Deklaracije se smatra

značajnim trenutkom za saradnju na globalnom nivou u 21.stoljeću.

Deklaracijom su se istakli ključni izazovi s kojima se susreće čovječanstvo u ovom milenijumu,

dali su se odgovori na pomenute izazove te su postavljeni specifični indikatori za pristup

međusobno povezanim razvojnim ciljevima i zadacima, vlastima, ljudskim pravima te miru i

sigurnosti. Osam je milenijumskih razvojnih ciljeva, a oni su sljedeći: suzbiti ekstremno

siromaštvo i glad, postići univerzalno osnovno obrazovanje, promovirati jednakost među

spolovima i osnažiti žene, smanjiti smrtnost djece, poboljšati zdravlja majki, borba protiv

HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti, osigurati okolinsku održivost te stvoriti globalno

partnerstvo za razvoj. Oko problematike razvojnih ciljeva, bivši generalni sekretar UN-a, Kofi

Annan ističe: "Ne možemo uživati u razvoju bez sigurnosti, ne možemo uživati u sigurnosti bez

razvoja, ali ne možemo uživati bez poštovanja ljudskih prava. Sve dok se svi ovi utjecaji ne

poboljšaju, niko neće postići uspjeh."2 Prema podacima Ujedinjenih naroda Bolivarska

republika Venecuela je bila prva država koja je ispunila milenijumske ciljeve.

Milenijumski razvojni ciljevi

G1. Suzbiti ekstremno siromaštvo i glad

Više od 1,2 biliona ljudi, što predstavlja negdje oko 28% svjetskog stanovništva zemalja u

razvoju, je 1990.godine3 živjelo u ekstremnom siromaštvu. U nekim područjima stope

siromaštva opadaju iz godine u godine, a u nekim, poput podsaharske Afrike, siromašni ljudi

postaju siromašniji iz dana u dan. Ovome svjedoči i podatak da su na području podsaharske

Afrike i južnih dijelova Azije, od 1990. godine milioni ljudi hronološki gladni, a negdje oko

polovine djece u dobi ispod 5 godina je neuhranjeno.4 Progres oko suzbijanja gladi iz godine u

godine je neznatan. Prvim milenijumskim ciljem želi se postići sljedeće: smanjenje na pola

broja ljudi koji žive sa manje od jednog dolara dnevno, smanjenje na pola broja ljudi koji pate

od hronične gladi te povećanje količine hrane za gladne i siromašne. Prethodno spomenut pojam

hronološke gladi se mjeri kao omjer ljudi kojima svakodnevno nedostaje hrana koja bi

zadovoljila njihove dnevne potrebe.

Tokom prethodnih 15 godina, stope siromaštva i gladi su se s vremenom lagano smanjivale.

Područja u kojima ima najviše siromašnih i gladnih jesu: podsaharska Afrika i Južna Azija.

Nastupanjem finansijske krize 2008.godine, cijene hrane su počele rasti, stotine miliona ljudi

su bili ponovo gurnuti u siromaštvo, a mnogi radnici su ostali bez posla i utjehu pronašli u

poslovima "sive ekonomije". Slična situacija je sa konfliktima koji potiču ljude na migracije,

napuštanje i selidbu iz vlastitih domova, što opet za posljedicu ima povećanje stope siromaštva

i gladi. Godine 2011. na području Azije se zabilježeni napretci oko suzbijanja siromaštva, a

2United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 3) 3Izvor: http://unstats.un.org/unsd/mi/mi_coverfinal.htm, 29.12.2015. 4United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 4)

3

2012.godine ekstremno siromaštvo je počelo opadati u svim područjima svijeta. I to po prvi put

od kako bilježi podatke bilježi Svjetska banka, broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu i

stope siromaštva i gladi su počele opadati.5 U posljednjem izvještaju UN-a o napretku

milenijumskih razvojnih ciljeva, istaknuto je da je stopa ekstremnog siromaštva značajno opala

u mnogim zemljama u razvoju, a od 1990-te više od 1 bilion ljudi izvučen je iz ekstremnog

siromaštva.6 Međutim, rezultati postavljenog cilja nisu ni približno zamišljenim, pa je

suzbijanje siromaštva i gladi ostala centralna tačka diskusije dnevnog reda UN-a u budućnosti.

G2. Postići univerzalno osnovno obrazovanje

Obrazovanje djece ubraja se među osnovna ljudska prava. Drugim milenijumskim ciljem se

želi postići sljedeće: osigurati da sva djeca na Planeti steknu barem osnovno obrazovanje, te

osigurati i to da sva djeca ostanu u školama i steknu visokokvalitetno obrazovanje. Podaci sa

početka milenijuma pokazuju da je u podsaharskoj Africi, ali i u Južnoj Aziji i Oceaniji, manje

od 2/3 djece upisano u osnovne škole.

Stopa djece koja su upisana u i pohađala osnovno obrazovanje, kao i stopa pismenosti istih, su

rasle u prethodnih 15 godina. Broj djece upisane u osnovne škole u kritičnim područjima, kao

što je podsaharska Afrika, je i više nego udvostručen 2015.godine. Stopa upisa u zemljama u

razvoju u 2015.godini je dosegla 91%, a bila je 83% 2000.godine.7 Sve je veći broj djece iz

siromašnih porodica koji stječu osnovno obrazovanje.

G3. Promovirati jednakost među spolovima i osnažiti žene

Nakon dugogodišnje nejednakosti između spolova, ta ista spolna granica se smanjuje. Takav je

slučaj kod osnovnog obrazovanja u skoro svim područjima u zemljama u razvoju. Upravo

trećim milenijumskim ciljem se nastojala eliminisati nejednakost spolova u osnovnom i

srednjem obrazovanju, ali i na ostalim nivoima. U skoro svim regionima, žene predstavljaju

osobe sa manjim platama u poređenju sa muškarcima, a vrlo su često potisnute i prema

nesigurnim i loše plaćenim poslovima. Nažalost, žene su uskraćene za poslove u različitim

oblastima zanimanja, poput: nivoa vlade, gdje su do 2005.godine zauzimale samo 16%

parlamentarnih mjesta širom svijeta.8

Nejednakost među spolovima raste počev od osnovnog i srednjeg obrazovanja, pa nadalje

prema visokom obrazovanju, poslovnom ambijentu te političkoj moći. Muškarci su ti koji

dominiraju u procesu donošenja odluka na višim i najvišim nivoima. Siromaštvo predstavlja

glavnu barijeru u obrazovanju žena, što dodatno utiče na nejdnakost među spolovima. Podatak

kaže da se nejednakost među spolovima osjeti čak prvi dan škole u pojedinim zemljama svijeta.

Međutim, dokazano je i to da će djevojčice kada već započnu sa procesom obrazovanja, s

mnogo manjom vjerovatnoćom ponavljati razrede i napustiti školu ranije.

5United Nations (2012), Millennuium Development Goals Report, pdf, (str. 6) 6United Nations (2015), Millennuium Development Goals Report, pdf, (str. 14) 7United Nations (2015), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 24) 8United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 4)

4

Tokom prethodnih 15 godina, bilježi se pad nejednakosti među spolovima, da bi se već

2015.godine bilježila jednakost među spolovima u obrazovanju, naročito u osnovnom

obrazovanju, a prosječan omjer žena u parlamentima širom svijeta se skoro uduplao u

posljednjih 20-tak godina.

G4. Smanjiti smrtnost djece

Iako smrtost djece dobi ispod pet godina opada, napredak u ovom polju ne ide dovoljno brzo.

Statistika iz 2005. godine pokazuje da po godini umire 11 miliona djece, što predstavlja cifru,

ukoliko se preračuna, od 30.000 djece po danu.9 Uzroci smrtnosti kod djece su često sljedeće:

uple pluća, dijoreja, malarija, ospice i AIDS. Imajući u vidu da je svijet sve napredniji i

tehnološki razvijeniji, podaci su šokantni i posve poražavajući.

Vrlo je čest slučaj da je smrtnost djece povezana uz siromaštvo, a kako bi se ona spriječila

neophodna su poboljšanja u uslugama javnog zdravstva, ali i čista voda i bolje provođenje

zdravstvenih mjera, kao što su: vakcinacije, terapije oralne rehidratacije, upotreba mreža za

spavanje protiv komaraca i druge. Također, obrazovanje majki često spašava život djece.

U posljednjih 15 godina, iz godine u godinu se bilježio napredak u smanjenju smrtnosti djece.

Od svih uzročnika smrtnosti djece, najveći su rezultati zabilježeni na polju borbe protiv ospica,

dok je smrtnost djece u prethodnim godinama najviše bila povezana sa najsiromašnijim

zemljama. Prema podacima iz izvještaja o milenijumskim ciljevima iz 2015.godine, smanjenje

smrtnosti djece na globalnom nivou od 1990-tih je tri puta manje. Iako se radi o značajnom

uspjehu, preživljavanje djece ostaje i dalje kao fokus postrazvojnog perioda.

G5. Poboljšati zdravlje majki

Porođaj bi za svaku majku trebao biti vrijeme užitka, ali prema podacima iz izvještaja UN-a iz

2005.godine za više od pola miliona žena porođaj i trudnoća završe smrću.10 Univerzalni pristup

reproduktivnoj zdravstvenoj njezi, kao što je i planiranje porodice, polazna je tačka zdravlja

majki. Kada je već žena trudna, neophodno je da ima dobru medicinsku njegu i pristup

neophodnim hitnim sredstvima njege, ukoliko bi došlo do određenih komplikacija. Vješto

pružanje njege pri porodu predstavlja jedan od osnovnih neophodnih elemenata za smanjenje

smrtnosti majki.

Petim milenijumskim ciljem se žele postići napretci u smanjenju smrtnosti majki u svim

djelovima svijeta, a naročito u onim zemljama u kojima je porođaj najriskantniji, poput:

podsaharske Afrike. Godine 2005., oko 200 miliona žena11 imaju nezadovoljene potrebe za

sigurnim i učinkovitim kontracepcijskim sredstvima. Stopa smrtnosti majki je najveća u

prethodnih 15 godina na područjima podsaharske Afrike i Južne Azije. Na svu sreću, u istom

periodu zabilježeni su napretci u stopi smrtnosti majki, prenatalnoj brizi, upotrebi

kontracepcijskih sredstava te smanjenju broja trudnoća adolescentica.

9United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 4) 10United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 22) 11United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 22)

5

G6. Borba protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti

Prije nego što je započeto sa implementacijom milenijumskih razvojnih ciljeva, AIDS je

predstavljao glavnog uzročnika prijevremene smrti u podsaharskoj Africi te četvrti najveći

ubica širom svijeta, dok se HIV širio alarmirajućom brzinom u europskim zemljama. Pored

AIDS-a, malarija i tuberkuloza su ubijali skoro isti broj ljudi svake godine. Šestim

milenijumskim ciljem se trebaju zaustaviti, suzbiti i/ili čak iskorijeniti ove bolesti.

Da su postignuti napretci u borbi protiv prethodno navedenih bolesti u prilog govore podaci

koji slijede. Prema podacima izvještaja UN-a iz 2015. godine u periodu 2000. - 2013. opao je

broj novih HIV infekcija za skoro 40%, a u istom periodu je spašeno 37 miliona života

preventivnim sredstvima, dijagnozom i tretmanom protiv tuberkuloze.12 Dodatna poboljšanja

na ovom polju će biti neophodna i u budućnosti.

G7. Osigurati okolinsku održivost

Okolinska održivost označava pametno korištenje prirodnih resursa i zaštitu kompleksnih

ekosistema na kojima ovisi opstanak cijele planete Zemlje. Većina zemalja svijeta se već

decenijama unatrag obavezuje ispunjavati principe održivog razvoja, međutim to i ne rezultira

poželjnim napretkom u očuvanju i regeneraciji svjetskih okolinskih resursa. Sedmim

milenijumskim ciljem se želi uputiti veća pažnja siromašnim i ugroženim zemljama, čiji

opstanak je vrlo često direktno povezan sa prirodnim resursima oko njih, integraciji principa

održivog razvoja u politike i programe država, smanjenju gubitka prirodnih resursa, smanjenju

broja ljudi koji su bez stalnog pristupa pitkoj vodi te značajnom poboljšanju uslova života

velikog broja svjetskog stanovništva.

Da su napretci vrlo mogući, pokazali su podaci o urađenim aktivnostima oko spriječavanja

daljnjeg uništavanja ozonskog omotača. Usprkos nekim uspjesima, milioni hektara šuma širom

planete nestaju iz godine u godinu. Prema podacima izvještaja UN-a iz 2014. godine, u periodu

od 1990.godine pa naovamo globalne emisije ugljendioksida su narasle za skoro 50%, preko

2,3 miliona ljudi više je dobilo pristup pitkoj vodi, a skoro 2 biliona ljudi je dobilo pristup

poboljšanim sanitarnim uslovima.13

G8. Stvoriti globalno partnerstvo za razvoj

Kako bi zemlje u razvoju postigle određene rezultate, potrebne su veće investicije da bi iste

osigurale svoj razvoj, a upravo je to oblast u kojoj im mogu doprinijeti razvijene zemlje.

Razvijene zemlje su dužne ih podržati kroz sljedeće oblike pomoći: donacijama, dugovnim

olakšicama i boljim mogućnostima za trgovinu.

Osmim milenijumskim ciljem se želi postići sljedeće: dalji razvoj liberalnih tržišta i predvidivih

i nediskriminatorskih finansijskih sistema, usmjeravanje veće pažnje na posebne potrebe

najnerazvijenijih zemalja i pružanje pomoći kroz bescarinske sisteme za njihove proizvode,

smanjenje duga visokozaduženim zemljama i slično, upućivanje pažnje na posebne potrebe

12United Nations (2015), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 44) 13United Nations (2014), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 40)

6

država unutar kopna i malih ostrvskih država, stvaranje pristojnog i produktivnog posla za

mlade ljude, obezbjeđivanje pristupa pogodnostima savremenih informacionih i

komunikacijskih tehnologija u saradnji sa privatnim sektorom te obezbijeđivanje pristupa u

skladu sa sredstvima zemalja u razvoju u saradnji sa farmaceutskim kompanijama. Kako bi se

milenijumski ciljevi mogli postići, povećana pomoć i dugovne olakšice moraju biti praćene

daljnim otvaranjem trgovine, ubrzanog razvoja tehnologije i povećane mogućnosti za

zapošljavanje.

Prema podacima izvještaja UN-a iz 2015. godine razvojna pomoć razvijenih zemalja je porasla

sa 66% u periodu 2000.-2014.godine. Uz to, samo 1/3 stanovništva u zemljama u razvoju koristi

Internet, što je u poređenju sa razvijenim zemljama svijeta mnogo manji omjer, jer za razvijene

zemlje svijeta ono iznosi 82%. 14

Više je činjenica koje ukazuju da se milenijumski razvojni ciljevi razlikuju od drugih globalnih

razvojnih strategija, a one su: zbog toga što u centru milenijumski razvojni ciljevi imaju ljude,

a vremenski su ograničeni i mjerljivi, utemeljeni su na globalnom partnerstvu gdje se naglašava

odgovornost zemalja u razvoju da dovedu 'u red vlastite domove', a razvijenih da podrže ove

napore, imaju mogućnost ostvarivanja te imaju političku podršku od najviših nivoa razvijenih

zemalja i zemalja u razvoju, civilnog društva i sličnih razvojnih institucija.

Od 2005.godine do sada (2016.) objavljeno je 11 izvještaja o napretku implementacije

milenijumskih razvojnih ciljeva, koji su proizvod zajedničkog truda velikog broja organizacija

i agencija unutar i izvan sistema UN-a. Ti izvještaji prikazuju do kojeg nivoa se došlo u

implementaciji ciljeva te koliko i gdje su još neophodna poboljšanja.

Osam milenijumskih razvojnih ciljeva je ukazalo na ključne izazove sa kojima se suočava

čovječanstvo na početku i u novom milenijumu. Generalni sekretar Ujedinjenih naroda, Ban

Ki- moon ističe generalno saznanje da je svijet utvrdio da se ekstremno siromaštvo može

iskorjeniti u jednoj generaciji dubokim i konzistentnim postignućima. Milenijumskim ciljevima

se pojačao globalni dijalog o razvoju uz određene uslove razvoja, napredne zemlje su obratile

konačno više pažnje siromašnim zemljama, jer su upravo razvojni ciljevi ponajviše utjecali na

dotok humanitarne pomoći iz bogatih u siromašne zemlje. Uz to, milenijumski ciljevi su

pospješili dotok humanitarne pomoći te je preusmjerili prema manjim, siromašnim zemljama i

ciljanim oblastima, kao što je obrazovni sektor.

Kritike razvojnih ciljeva

Milenijumski razvojni ciljevi djeluju sveobuhvatno, ambiciozno i lijepo kada se navedu. Iako

se smatraju jednim od najuspješnijih mjera u postizanju određenih rezultata i u raznovrsnim

borbama (protiv siromaštva i različitih bolesti), još mnogo toga je potrebno uraditi da bi se

zadano postiglo. Tako na primjer, iako je od 1990. godine prepolovljen broj ljudi koji žive u

ekstremnom siromaštvu sa manje od 1,25 dolara dnevno, još uvijek je značajna brojka od 836

miliona ljudi koji se suočavaju sa ekstremnim siromaštvom i glađu. Neki stručnjaci smatraju da

je do ispunjenja prvog milenijumskog razvojnog cilja došlo zbog zapanjujućeg rasta Kine. Malo

14United Nations (2015), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 62)

7

je i dokaza da su upravo Milenijumski ciljevi zaslužni za takav rezultat, jer je upravo Kina

provela mjere za smanjenje siromaštva prije i nevezano uz Milenijumsku deklaraciju i

postavljene ciljeve.

Jedne od mnogobrojnih kritika razvojnih ciljeva kažu da su prejednostavni i nedostižni u

poređenju sa sve kompleksnijim svijetom i situacijama koje se odvijaju na globalnoj sceni.

Smatra se da je napredak, usprkos brojnim postignućima, neujednačen po kontinentima i

državama. Takav je slučaj na primjer sa podsaharskim područjem Afrike. Međutim, smatra se

i to da se u obzir, pri kreiranju i implementaciji milenijiumskih razvojnih ciljeva, nisu uzimale

kulture zemalja na koje se ti ciljevi najviše odnose. Paolo Schönardi, brazilski stručnjak za

seoski razvoj ističe da upravo milenijumski ciljevi nisu kulturalno prilagođeni, jer su ih za

„siromašni Jug“ sastavljale moćne industrijske zemlje. Pri tome, „zemlje Sjevera“ su vrlo malo

poduzele da se ti ciljevi postignu. Također, jedan od članova Foruma za globalnu politiku, Jens

Martens smatra da su se ciljevi trebali preformulisati tako da obavezuju na djelovanje razvijene

zemlje, te da bi se broj ciljeva trebao povećati dodavajući oblasti poput: regulacije finansijskih

tržišta, borbu protiv poreznih oaza, klime i dr. Kartikeya Sarabhai, direktor indijskog Centra za

edukaciju o zaštiti okoliša ističe slaganje da pismenost i obrazovanje trebaju biti univerzalni

ciljevi, ali ljudi ne dobivaju obrazovanje samo u školama. On kaže: „U mnogim zemljama

obrazovanje se tradicionalno odvija kod kuće. Stoga bi u takvim mjestima trebalo pomagati

domaćinstvima da postignu taj cilj, a ne škole."15

Kritike se upućuju i na to da su milenijumski razvojni ciljevi samo dobar uspjeh odnosa s

javnošću, gdje se kao pozitivan aspekt ističe privlačenje pažnje javnosti, pokretanje javnosti na

različite aktivnosti, a sve u dobre svrhe.

Kako su milenijumski razvojni ciljevi sastavljeni od osam ciljeva, 21 koraka i 60 indikatora,

kritičari smatraju da je takav numerički sistem pogrešno zadan, izmjeren te skreće pažnju sa

podjenako važnih ciljeva. Mišljenja su da milenijumske ciljeve muči jedan paradoks, a to je da

bi Milenijumska deklaracija trebala biti spona između bogatih i siromašnih zemalja svijeta; gdje

su pri tome siromašne zemlje obećale promjeniti smjer ka ostvarenju razvojnih ciljeva, a bogate

da će poduprijeti siromašne zemlje u finansijskom, tehnološkom i tržišnom smislu. Ističe se da

je od osam razvojnih ciljeva, samo posljednji cilj: Globalno partnerstvo tiče zadatka bogatih

zemalja. U tom smislu, milenijumski ciljevi ne sadrže konkretne brojčane podatke o

neophodnoj finansijskoj pomoći ili bilo kojem drugom obliku pomoći bogatih zemalja u

brojkama i obliku, dok su ciljevi za siromašne zemlje vrlo detaljno i numerički postavljeni.

Dani Rodrik, profesor međunarodne političke ekonomije na Sveučilištu Harvard i jedan od

najvećih kritičara svjetskih dešavanja, smatra sljedeće: „Ako smo naučili išta na razvoju, to je

spoznaja da novac donatora ne može kupiti stvarne reforme, a kamoli ako je riječ tek o obećanju

da će novac stići. Jednako je problematično to što milenijski ciljevi neizravno podrazumijevaju

da znamo ostvariti razvojne ciljeve te da nam u tome nedostaju tek resursi i politička volja. No,

sumnjam da čak i najdobronamjerniji zakonodavci znaju kako stvarno povećati postotak

završavanja srednjih škola ili smanjiti smrtnost rodilja. Mnogi ekonomisti koji se bave razvojem

tvrde da je za ostvarenje takvih ciljeva potreban značajan napredak vladajućih i političkih

15Izvor: http://www.dw.com/hr/nedosti%C5%BEni-ciljevi-ujedinjenih-naroda/a-15735507, 28.12.2015.

http://www.dw.com/hr/nedosti%C5%BEni-ciljevi-ujedinjenih-naroda/a-15735507

8

institucija. Najviše što bogate zemlje mogu učiniti jest stvoriti okolinu koja će zemljama u

razvoju pomoći u ostvarenju ciljeva. Te spoznaje upućuju na očit smjer milenijskih ciljeva.

Novi bi globalni sporazum trebao izravno zahtijevati odgovornost bogatih zemalja te naglasiti

političke mjere nevezane za humanitarnu pomoć i trgovinu koje imaju jednak, a možda i veći

učinak na budući razvoj siromašnih zemalja.“16

Nakon višebrojnih kritika oko milenijumskih razvojnih ciljeva, a uz neostvaranje postavljenog,

javila se potreba za stvaranjem novog održivog plana razvoja, koji bi se fokusirao na suzbijanje

nejednakosti, ali i borbu protiv siromaštva i gladi te na brojne dosad značajne, ali zanemarene

oblasti. Od septembra 2015.godine na snagu je stupila Agenda 2030 za održivi razvoj, koja

uključuje Ciljeve održivog razvoja, tačnije njih 17. Ciljevi održivog razvoja su sljedeći:

iskorijeniti siromaštvo u svim oblicima i na svim područjima,

iskorijeniti glad, postići sigurnost snadbjevanja hranom i promoviranje održive

poljoprivrede,

osigurati zdravlje i promovirati blagostanje za sve u svim životnim dobima,

osigurati kvalitetno i inkluzivno obrazovanje za sve te promovirati cjeloživotno učenje,

postići jednakost među polovima i osnažiti žene,

osigurati pristup prihvatljivoj, odgovornoj, održivoj i modernoj energiji za sve,

promovirati inkluzivan i održivi ekonomski rast, zaposlenje i časne poslove za sve,

izgraditi otpornu infrastrukturu, promovirati održivu industrijalizaciju i inovacije,

smanjiti nejednakosti unutar i izvan zemalja,

učiniti gradove sveobuhvatnim, sigurnim, otpornim i održivim,

osigurati održivu proizvodnju i potrošnju,

hitno pokrenuti aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja,

očuvati i održivo koristiti okeane, mora i morske resurse,

održivo upravljati šumama, boriti se protiv stvaranja pustinja, zaustaviti i preokrenuti

degradaciju zemljišta te zaustaviti gubitak biodiverziteta,

promovirati pravedne, mirne i inkluzivne zajednice te

oživjeti globalna partnerstva za održivi razvoj.

Obrazovanje - milenijumski razvojni cilj, generator razvoja i alat za iskorijenjavanje

mnogih problema današnjice

Obrazovanjem se smatra proces usvajanja znanja, izgrađivanja vještina i navika, razvoja

sposobnosti, usvajanja sistema vrijednosti i pravila ponašanja. Dok se, prethodno spomenut

pojam znanja, definira kao sistem ili logički pregled činjenica i generalizacija o objektivnoj

stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti, gdje činjenice predstavljaju

istinite podatke o objektivnoj stvarnosti i iskazuju se kao iskustveno utvrđen postojeći odnos

prema predmetima, njihovim svojstvima i aktivnostima. Također, obrazovanje predstavlja

proces ostvarivanja duhovnih vrijednosti, koji traje tokom cijelog života.

16Izvor: http://www.poslovni.hr/komentari/nakon-milenijskih-ciljeva-promjena-smjera-216422, 28.12.2015.

http://www.poslovni.hr/komentari/nakon-milenijskih-ciljeva-promjena-smjera-216422

9

Obrazovanost označava stanje i rezultat je vaspitno-obrazovnog procesa. Bolje rečeno,

obrazovanje predstavlja i proces i rezultat, ali i mogućnost za napredovanje i razvoj na

individualnom i društvenom planu. Ono značajno utiče na opšti napredak i reprodukciju

društva, bez obzira da li se odnosi na rad na sebi ili profesionalnom razvoju ili o aktivnom

učešću pojedinca u društvenom i kulturnom životu. Najbolje je oruđe za izlaz iz siromaštva i u

borbi protiv eksploatacije i seksualnog iskorištavanja. Također, modem je za aktivno

sudjelovanje u zajednici i promicanju ljudskih prava i demokratije.

Obrazovanje nosi status temeljnog ljudskog prava, koje svoje svojim razvojem, potiče razvoj i

jača ljudski potencijal na individualnom i društvenom planu. To temeljno ljudsko pravo je

istovremeno i pojedinačno pravo i potreba i nužnost za društvo. Bez obrazovanja je skoro pa

nemoguće ostvariti ciljeve Opšte deklaracije o ljudskim pravima, gdje u članu 26. ove

deklaracije se jasno ističe obrazovanje kao temeljno pravo svakog čovjeka, bez obzira na rasu,

spol, religiju, naciju, dob i slično. Ovaj članak kaže sljedeće:

" Svako ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem na

osnovnom i općeobrazovnom stepenu. Osnovno obrazovanje mora biti obavezno. Tehničko i

strukovno obrazovanje mora biti dostupno svima, dok više i visoko obrazovanje mora biti

dostupno svima prema sposobnostima.

Odgoj i obrazovanje moraju biti usmjereni punom razvoju ljudske osobe i jačati poštivanje

ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo

među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelatnost Ujedinjenih naroda

na održanju mira. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru obrazovanja za svoju djecu.17

Obrazovanje ljudima daje mogućnosti izbora ili izbor, u najširem smislu riječi, nevezano za

puteve kojima oni žele ići, pomaže ljudima da steknu samopouzdanje u životu, u vlastitim

odnosima, u društvu i na poslu. Naročito, kod djevojčica, obrazovanje nosi sa sobom i mnoge

socijalne i ekonomske prednosti i za individuu i za društvo u cijelini. Obrazovane žene imaju

mnogo veće ekonomske mogućnosti i više se angažuju u javnom životu. Generalno, obrazovane

žene kao majke sudjeluju u i planiraju broj djece, a s većom vjerovatnoćom da će djeca biti

zdravija i obrazovana (pohađati će školu). Ovome svijedoči i podatak da je 2005.godine za 115

miliona djece18, dobi zrele za osnovno obrazovanje, ovo temeljno ljudsko pravo uskraćeno. Ta

djeca su većinom djeca čije majke obično nemaju formalno obrazovanje i/ili su iz siromašnih

domaćinstava.

Obrazovanje, također, predstavlja jednu od autentičnih potreba ljudskih bića. „Prema humanom

održivom razvoju, autentične su one potrebe čije zadovoljenje neposredno ili posredno

doprinosi održavanju i promjeni postojećih, kao i stvaranju novih potencijala svih i svakog

pojedinca, a koji su osnova sinergijskih sposobnosti... Autentične potrebe traže iste takve

zadovoljivače, odnosno zadovoljivače sinergijskog, a ne antagonističkog karaktera“. Također,

izdvaja se da je „humani održivi razvoj proces održavanja i poboljšavanja postojećih, te

stvaranja novih ljudskih potencijala. Ovi posljednji vode k stvaranju individualnih i zajedničkih

sposobnosti. Njihovim će se djelovanjem stvarati sve bolji „dobar život“, ali i mnogo više –

17Izvor: http://www.ohchr.org/EN/UDHR/Documents/UDHR_Translations/src1.pdf, 21.01.2016. 18United Nations (2005), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 10)

10

time će se garantirati održanje ljudske vrste i održavanje ostalog života uz opštu fizičku,

biološku i intelektualnu evoluciju na zemlji.“19

Ukoliko se pogledaju i uporede milenijumski razvojni ciljevi, lako se može zaključiti da je jedan

od ključeva uspjeha u prevazilaženju globalnih problema leži u obrazovanju. Tako na primjer,

suzbijanje siromaštva, borba protiv različitih bolesti, poput AIDS-a i HIV-a, prevelika smrtnost

djece i majki pa i samo povećanje blagostanja i povećanje standarda stanovništva uopšte

predstavljaju probleme koje su većinom riješive obrazovanjem ljudi. Obrazovani ljudi (pri tome

se ovo ne odnosi samo na obrazovanje u školama) znaju kako se zaštiti od različitih bolesti,

kako razviti ideje, kako doći do izvora finansiranja ideje, planiraju potomstvo kojemu opet

pružaju mogućnost obrazovanja i širenja vidika u budućem razvoju. Obrazovanje naročito ima

utjecaja na razvoj, emancipaciju i stabilnost žena.

Godine 2015., u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji omjer djece bez škole je osam od deset. Još

značajna stvar je tada čak i onda kada su djeca upisana u školu, vrlo je bitno da i ostanu u školi

i dobiju obrazovanje koje ih priprema za život. U nekim razvijenijim područjima, djevojčice će

vjerovatnije ostati u školi u odnosu na dječake. Na obrazovanje u podsaharskoj Africi,

negativan utjecaj ima AIDS, jer milioni djece gube učitelje koji su oboljeli od AIDS-a i/ili

roditelji djece koja pohađaju školu boluju od pomenute bolesti pa djeca odustaju od škole kako

bi se brinuli o bolesnim roditeljima.

Obrazovanje djece cijelog svijeta donekle predstavlja veliki izazov i to upravo zbog velikog

broja djece koja žive u siromaštvu, u ruralnim i udaljenim područjima zemalja u razvoju. Visoke

stope siromaštva u ruralnim područjima ograničavaju obrazovne mogućnosti upravo zbog

češćih zahtjeva za dječijom radnom snagom, niskim nivoima obrazovanja roditelja, lošeg

pristupa u obrazovanju i nedostatka kvalitete obrazovnog procesa. Na temelju objavljenih

rezultata anketa, u 80 zemalja u razvoju 30% djece iz ruralnih područja, uzrasta osnovne škole,

ne pohađa školu. Također, podaci iz 2006. godine pokazuju da jedna od pet djevojaka, uzrasta

osnovne škole, ne pohađa školu, što je u poređenju sa omjerom kod dječaka 1:6.

Iako postoje neznatni pomaci, razlika među spolovima u pohađanju osnovnog obrazovanja se

može vidjeti iz sljedećeg grafa. (Graf 1). Podaci su dati iz Izvještaja UN-a o milenijumskim

razvojnim ciljevima 2006.godine. Na grafu se može uočiti da su Oceanija, Zapadna Azija i

Južna Azija područja u kojima je ovaj nesrazmjer najočitiji. Značajno je napomenuti da

područja podsaharske Afrike i južne Azije su ona u kojima je smješteno 80 % djece svijeta koja

ne pohađaju školu.20

Grafik 1: Omjer djece prema spolu uzrasta osnove škole koji su napustili školu u periodu 1996/2004 (u

postotcima)

19 Trputec, Z. (2008): Dizajn humanog održivog razvoja i ekonomski razvoj, (67.-69.str.) 20United Nations (2006), Millennium Development Goals Report, pdf, (str. 7)

11

Izvor: United Nations Millennium Development Goals Report, pdf, 2006. godine

Kada se mnoga djeca upisuju u osnovnu školu, onda su ona mlađa i/ili starija od adekvatne

dobi, ali je najčešće prisustvo djece starije dobi. Ovo je prikazano u grafu koji slijedi (Graf 2),

gdje je omjer prikazan po spolu djece koja su dobi osnovne škole i srednjoškolskog uzrasta koji

pohađaju osnovnu školu. 21

Grafik 2: Ukupan broj djece uzrasta osnovne škole i srednjoškolskog uzrasta koji pohađaju osnovnu školu u svim

zemljama u razvoju u 2005.godini (u postotcima)


12


U podsaharskoj Africi, mnogo je više djece srednjoškolskog uzrasta koji pohađaju osnovnu

školu nego što je djece srednjoškolskog uzrasta koji pohađaju srednju školu. U zemljama u

razvoju, udio djece koji su stekli osnovno obrazovanje je narastao sa 79 % u 1999.godini na

85% u 2006.godine. Na grafu 3, koji slijedi prikazan je omjer djece srednjoškolskog uzrasta u

2006.godini prema sljedećim statusima: ne pohađaju školu, pohađaju srednju školu i pohađaju

osnovnu školu. 22

Grafik 3: Udio djece srednjoškolskog uzrasta po obrazovnom statusu u 2006.godini (u postotcima)


13


Podaci iz milenijumskog izvještaja od 2009. godine govore kako je broj djece osnovnoškolske

dobi, koji ne pohađaju školu, pao za 33 miliona od 1999.godine. Također, za 72 miliona djece

u svijetu je uskraćeno pravo na obrazovanje u 2007.godini, gdje skoro polovina te djece živi na

područjima podsaharske Afrike i Južne Afrika.

Grafik 4: Omjer djece koja nisu pohađala školu prema upisu u škole u 2006.godine (u postotcima)

14


Dovođenje djece u školu predstavlja prvi vitani korak, ali da bi se iskoristile sve prednosti

obrazovanja, djeca bi trebala nastaviti prisustvovati časovima u školama. Prema podacima iz

izvještaja iz 2009.godine, u skoro polovini zemalja podsaharske Afrike, više od 30 % učenika

osnovnoškolske dobi je napustilo obrazovni ciklus i prije nego što su dosegli zadnji razred.

Usprkos porastu broja djece školskog uzrasta, ukupan broj neobrazovane djece opada i to: sa

106 miliona u 1999.godini na 69 miliona u 2008.godini. Skoro polovina ove djece su sa

područja podsaharske Afrike, a nešto više od četvrtine sa područja Južne Azije. Jaz među

polovima kod neobrazovanog stanovništva se sve više i više smanjuje, na način da se udio

djevojaka u ovoj grupi smanjio sa 53% na globalnom nivou u periodu 1999.-2008.godine.

Nažalost u nekim područjima, ukoliko se pojedinačno promatra, poput Sjeverne Afrike, 66%

neobrazovane djece su djevojčice. 23 U grafu (Graf 5) koji slijedi su prikazane ove informacije.

Grafik 5: Omjer djece koja nisu pohađala školu prema području u periodu o 1999. – 2008.godine (u postotcima)


15


Prema podacima Ujedinjenih naroda, do 2015. godine su načenjeni ogromni napreci u upisu

djece u osnovne škole širom svijeta. U nastavku teksta, na Grafu 6 je prikazana stopa upisanih

u osnovne škole, tačnije prikazano je stanje broja upisanih 1990. i 2000. godine i projekcije

upisa za 2015.godinu. Sa grafa se jasno mogu vidjeti napretci u rješavanju ovog problema.

Grafik 6: Ukupna stopa upisanih u škole u 1990, 2000 i 2015 (u postotcima)

16


Razlozi koji govore u prilog obrazovanju individue i koji govore o prednostima koje

obrazovanje donosi sa sobom su sljedeći: izbjegavanje društvenog stida širenjem spektra znanja

i logičkog razmišljanja u kombinaciji sa znanjem, odbacivanje neosnovanih sujevjerja, imati

naučna obrazloženja protiv nelogičnosti, praćenje evolucije uz pomoć svjesnosti o postojanju

nečega/nekoga, izloženost svijetu, imati svoj um i ne dopustiti da okruženje stvara nečije

mnjenje, voditi i imati zdraviji način života, prilagođavanje novijim tehnikama koje pospješuju

produktivnost, imati etičke vrijednosti koji čine da svijet postane mirnije mjesto za život, postati

sposobniji za saradnju sa različitim kulturama, pospješiti ekonomski rast nacije, duži, život bez

različitih bolesti za mlađe naraštaje, imati volju za borbu sve dok ona ne rezultira uspjehom,

biti "svoj čovjek" u stjecanju zarade te voditi stabilan, izbalansiran i neovisan život.24

Obrazovanje je zasigurno jedan od generatora razvoja bilo koje države, pa čak i Bosne i

Hercegovine. Međutim, dosadašnji podaci o pismenosti su katastrofalni, jer pokazuju da je BiH

jedna od najnepismenijih zemalja u Evropi, u kojoj je, u poređenju sa zemljama u okruženju,

5% više nepismenog stanovništva. Istraživanja pokazuju da je u posljednjih 15 godina skoro

udvostručila, dok su taj postotak zemlje u regionu smanjile upola25. Sa ovakvim stanjem

obrazovanosti stanovništva, država ima slabije šanse za adekvatan ili bilo kakve napretke u

ekonomskom razvoju.

24Izvor: http://listsurge.com/top-15-reasons-education-important/, 22.01.2016. 25Izvor: http://www.mediaonline.ba/ba/?ID=427, 22.01.2016.

17

Nažalost, osnovno obrazovanje nije dostupno svima u ovoj državi i skupo je. Država vrlo malo

pomaže u podsticanju osnovnog obrazovanja, knjige i pribor nisu besplatni za učenike osnovnih

škola, a većina škola u državi ne plaća obrok niti prijevoz do škole. Upravo iz tog razloga,

mnogi roditelji, a naročito oni koji žive u ruralnim područjima, primorani su ne slati svoju djecu

u školu. Svi napretci koji se ostvaruju na obrazovnom planu su toliko neznatni da skoro pa

padaju u vodu u poređenju sa nedostatcima obrazovnog bh. sistema. A ako je ovakvo stanje sa

osnovnim obrazovanjem, može se pogoditi kako je već a srednjim ili fakultetskim

obrazovanjem. Mjera: cijena = kvaliteta nije mjerilo na bilo kojem nivou bh.obrazovanja.

Rijetki su slučajevi koji opvrgavaju ovu činjenicu.

Zaključak

Kako se približio kraj 15-njih milenijumskih razvojnih ciljeva, tako je svijet bio u mogućnosti

da rezimira postignuća dosadašnjih napora i zalaganja. Svijet je krajem prethodne godine imao

razloga da slavi po ovom pitanju. Mnogo je napretka postignuto; mnogo siromašnih izvučeno

iz životarenja i gladi, mnogo je djece obrazovano, mnogo je ljudi spašeno i izliječeno, mnogo

je majki spašeno od smrti, mnoge su prirodne površine sačuvane i zemlje u razvoju

podpomognute, životi miliona ljudi spašeno uz poboljšane životne i higijenske uvjete. I to sve

uz pomoć brižnih globalnih, regionalnih, nacionalnih i lokalnih zalaganja. Podaci i

prezentovane analize u izvještajima tokom prethodnih godina pokazuju kako su, sa ciljanim

intervencijama, pametnim i održivim strategijama, adekvatnim resursima i političkom moći,

čak i najsiromašnije zemlje u mogućnosti napraviti dramatičan i jedinstven progres.

Nedvojbeno je da su postignuti rezultati bili zapanjujući. Ali, postignuti rezultati nisu ni priližno

onome što je zamišljeno da će se postići koncem 2015.godine. Kako se nije postiglo, Ujedinjeni

narodi su krenuli kako novom strateškom opredjeljenju, Agendi 2030, čiji je fokus, prije svega,

na održivom razvoju, a koja nastoji da transformiše svijet ka efikasnijem zadovoljenju ljudskih

potreba i ekonomskoj transformaciji uz zaštitu okoliša, uspostavljanju mira i ostvarenju

ljudskih prava.

Obrazovanje za sve, koje predstavlja autentičnu potrebu svakog pojedinca ove planete i jednu

od osnovnih ljudskih potreba, temelj je razvoja svakog pojednica, svake države i nacije i svakog

društva, te upravo ono dovodi do procvata potencijala sadašnjih i budućih generacija

čovječanstva. Generalno u fokusu djelovanja čovječanstva bi trebalo biti kvalitetnije, osnovno,

srednje i fakultetsko, ali cjeloživotno obrazovanje svih građana planete Zemlje. Jer, temeljito i

kvalitetno obrazovanje je jedini način da se rješe mnogi problemi ovog svijeta. Tako Malala

Yousafzai u svom govoru pred UN Generalnom skupštinom u julu 2013.godine kaže: “Mudra

izreka kaže “olovka je moćnija od mača” i to je istina. Ekstremisti se

plaše knjiga i olovaka. Snaga obrazovanja je ono što njih plaši. Ne smijemo zaboraviti milione

ljudi koji pate zbog siromaštva, nepravde i ignorancije. Ne smijemo zaboraviti da

milioni djece ne idu u škole. Ne smijemo zaboraviti da naše sestre i braća čekaju

na bolju, mirniju budućnost. I zato krenimo u globalnu borbu protiv nepismenosti, siromaštva

18

i terorizma i dozvolite nam da se krenemo sa našim knjigama i olovkama. To je naše najmoćnije

oružje. Obrazovanje je jedino rješenje. Obrazovanje je na prvom mjestu.”26

Literatura

Knjige, članci, izvještaji i publikacije:

1. Trputec, Z. (2008), Dizajn humanog održivog razvoja i ekonomski razvoj, knjiga,

Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar

2. United Nations (2005) Millennium Development Goals Report, Dostupno na:

http://www.un.org/millenniumgoals/ (10.12.2015.)





















Internetski izvori:

http://www.mediaonline.ba/ba/?ID=427, 02.01.2016.

http://listsurge.com/top-15-reasons-education-important/, 02.01.2016.

http://www.ohchr.org/EN/UDHR/Documents/UDHR_Translations/src1.pdf,

21.12.2015.

http://www.dw.com/hr/nedosti%C5%BEni-ciljevi-ujedinjenih-naroda/a-15735507,

28.12.2015.

26Izvor: https://secure.aworldatschool.org/page/content/the-text-of-malala-yousafzais-speech-at-the-united-

nations/, 24.01.2016.

http://www.dw.com/hr/nedosti%C5%BEni-ciljevi-ujedinjenih-naroda/a-15735507

19

http://www.poslovni.hr/komentari/nakon-milenijskih-ciljeva-promjena-smjera-

216422, 28.12.2015.

http://unstats.un.org/unsd/mi/mi_coverfinal.htm, 29.12.2015.

http://www.un.org/millenniumgoals/, 21.12.2015.

http://www.socioloskaluca.ac.me/PDF16/Gvozdenovic,%20S.,%20Obrazovanje%20i

%20drugi%20srodni%20pojmovi.pdf, 21.12.2015.

https://secure.aworldatschool.org/page/content/the-text-of-malala-yousafzais-speech-

at-the-united-nations/, 24.01.2016.



http://www.un.org/millenniumgoals/