Muharem Bazdulj - Eseji

5/25/2018 Muharem Bazdulj - Eseji

1/18

Posljednja priprema za remek_djelo

Mea Selimovi,Magla i mjeseina

Piui o prvim knjigama Alberta Camusa, Ivo Hergei ne moe skriti divljenje nad

formalnom sigurnou kojom mladi pisac, zapravo poetnik, barata knjievnim izrazom

te veli! "Ipak su to pripremni radovi# etide kojima Camus okuava svoju snagu$"

%esto se post festum deava da rani radovi veliki& pisaca budu smatrani pukom

pripremom za kasnija djela$ 'ea (elimovi je, me)utim, sam kazao kako sve to je

pisao prije romana Dervi i smrt doivljava kaopripremu$ Ipak, me)u svim * kako bi

Hergei rekao * etidama kojima je (elimovi okuavao svoju snagu, jedna se vidno istie

po snazi!Magla i mjeseina$

+ije valjda sluajno to upravo ovo djelo u (elimovievoj bibliografiji neposredno

pret&odi romanuDervi i smrt$

Od prve pjesme do Tiina Poslije etverogodinjeg partizanskog vojevanja 'ea

(elimovi zapoinje knjievnu karijeru$ +e treba, me)utim, zaboraviti da je on faktiki

cijelog ivota teio pisanju$ ao dvanaestogodinjak napisao je prvu pjesmu, a ve dvije

godine kasnije objavio je u kolskom listu sentimentalnu priu o "staroj -uskinji,

emigrantkinji, koja umire dok svira na klaviru za vrijeme prikazivanja filma o nekoj

strasnoj ljubavi dvoje mladi&"$

ao gimnazijalac, nakon itanja .olinog erminala, poinje pisati prie i crtice otuzlanskim rudarima$ Po zavrenoj gimnaziji, (elimovi je otiao na studij u /eograd, a

tamo je * na drugoj godini * pokuao neke od svoji& mladalaki& pria objaviti uPolitici$

'e)utim, za razliku od /ranka 0opia, (elimovi nije imao sree sPolitikom! odbili su

sve njegove priloge$

1tprilike u isto vrijeme list Gajrettako)er odbija ponu)eni (elimoviev tekst o poeziji

Hamze Hume$

2tuen ovim razoarenjima, (elimovi nije pisao faktiki nita puni& dvanaest godina$

.a vrijeme rata poinje voditi dnevnik, a 3455$ godine u partizanskom listu Front

slobodeobjavljuje priurtvai tri reportae o zloinima pripadnika Handar*divizije nad

srpskim seljacima s 'ajevice$ 6vije godine kasnije, nakon to je rat zavrio, (elimovi

e objaviti pripovijetkuPjesma u olujiu beogradskom asopisuNaa knjievnost$ Ipak, u

to vrijeme (elimovi jo nema objavljenu knjigu$


2/18

7e naredne godine, me)utim, (vjetlost e kao poseban svezak objaviti pripovijetku

Uvrijeeni ovjek'ee (elimovia$ 8edan podatak ovdje moe biti indikativan! prije

skoro ezdeset godina sarajevska (vjetlost tampa knjievni prvijenac faktiki

nepoznatog autora u deset &iljada primjeraka9

njievni put 'ee (elimovia nastavlja se s zbirkom pria Prva etaobjavljenom u

.agrebu 34:;$ godine$ A onda, kao u svojevrsnoj reprizi doga)aja od prije dvadeset

godina, ponovo slijedi decenijska utnja$ ako ree sam 'ea (elimovi u svojim

!je"anjima! "1d 34:3$ godine do 34


3/18

jer je poema po definiciji epsko*lirska tvorevina$ ?pitetpsi%olokakao da sugerira daleko

"mentorstvo" 6ostojevskog, koje, uostalom, priznaje i sam pisac$

Jedinstveno djelo muzike strukture Piui o (elimovievom opusu, asim Pro&i nije

mogao zaobiiMaglu i mjeseinu$ 1n u njoj otkriva perfektnu knjievnu istotu, naziva

je "jedinstvenim djelom u naoj literaturi" i prepoznaje tako)er svojevrsno mu$iko

ustrojstvo ovog romana$ Ilustrirajmo makar jednom reenicom tu poetsko*muziku

stilistiku kakvu je (elimovi ostvario uMagli i mjeseini# ovako, recimo, poinje drugo

poglavlje! "=ama, tama, tama, kao pusto, kao nita, ni neba nema, ni blizine, ni daljine,

svijeta nema, ni ljudi, postoji samo crna praznina to je proela oi i tijelo, i zemlja to se

neprestano otvara i vue u sebe, stenjui upija sve to joj se priblii, neko je pred njim,

neko iza njega, na elu je seljak*vodi, ni glas mu nije uo, vidio je samo sjenu, zato je

bez lica i bez oblika$"

1va duga ritmina reenica reprezentativan je uzorak vjetine i ispisanosti (elimovieva

stila koji se saMaglom i mjeseinom definitivno formirao$ =o je sada bio pisac spreman

da se okua sa svojom jedinom pravom opsesivnom temom# poslijeMagle i mjeseine

'ea (elimovi je napokon mogao napisati Dervi i smrt$ .animljivo je tako)er da i

motivski @a ne samo stilskiMagla i mjeseinapredstavlja svojevrsnu suptilnu uvertiru za

Dervi i smrt$

1va pria o mladom seoskom branom paru to se u svojoj kui brine za ranjenogpartizana zasigurno spada me)u najbolja bosansko&ercegovaka knjievna djela koja

tematiziraju 6rugi svjetski rat$ =roje glavni& likova vrsno su psi&oloki doarani, a

rasplet neizbjeno ide prema tragediji$

+ajstroiji kritiarMagle i mjeseinebio je sam (elimovi$ +a jednom mjestu kae kako

je roman stegnut, neoputen, nerazvijen u dijelovima, neprodubljen u psi&ologiji, s loe

vo)enom fabulom, bez odre)ene ideje$ 1vo je, naravno, odve otar sud$ 'oemo

zapravo kazati kakoMagla i mjeseinau (elimovievom opusu ima isto ono mjesto koje

u 'arBuezovim sabranim djelima zauzimaju njegovi rani radovi! to je ozbiljna i dobra

knjievnost koja autora stavlja me)u najbolje pisce svog jezika# to nije ono to ga je

uinilo klasikom, no bez toga ne bi ni biloDervia i smrti, odnosno !to godina samo"e$


4/18

Jedan od najboljih romana stoljea

Hadrijanovi memoari, Mar!arite "our#enar

+isu rijetki pisci i spisateljice to su u povijesti knjievnosti poznati pod nekim nom de

plume, a pravo ime im znaju tek malobrojni$ ?duard 6oues 6ecker postao je klasik

&olandske knjievnosti pod imenom 'ultatuli# pravo ime Itala (veva bilo je zapravo

?ttore (c&mitz# lanovi legendarnog sovjetskog satirinog knjievnog tandema Iljf i

Petrov prezivali su se, ustvari, Dajnzilberg i atajev$

I autorica &adrijanovi% memoara uklapa se u ovaj niz$ 'arguerite de CraEencour

@ro)ena osmog juna 34;F$ godine u /ruGellesu svoje je umjetniko pre$ime nainila

anagramom onog pravog i postala knjievno besmrtna kao * 'arguerite ourcenar$

$omovi i putovanja 'arguerite ourcenar je u ranoj mladosti relativno mnogo

putovala! bila je u ?ngleskoj, vicarskoj, Italiji, >rkoj, a krstarila je tako)er i

junoslavenskim krajevima! bila je, me)u ostalim, i u /osni$

+o, ona ipak nikad nije bila nomad$ 6va su njezina domai oba su na granici! dvorac

njezina djetinjstva na sjeveru Drancuske, uz samu francusko*belgijsku granicu, te kua

njezine zrelosti, u amerikoj saveznoj dravi 'aine, uz granicu sa anadom$

2 dvorcu koji je sagradio njezin predak @ono de iz njezina prezimena markira

plemenitako podrijetlo provela je desetak godina ranog djetinjstva prije no to se zbog

Prvog svjetskog rata sklonila u ?nglesku$>odine mladosti ourcenarova e jednim dijelom provesti u ve spomenutim

putovanjima po ?vropi$ rajem trideseti& godina prolog stoljea, me)utim, sjena

svjetskog rata e se ponovo nadviti nad njezinim ivotom$ /jeei od rata, u kasnu jesen

34F4$ godine pristat e u njujorku luku te e naredni& pedesetak godina, tj$ ostatak

ivota, provesti na amerikom kontinentu$ 7e 3453$ nastanit e se u 'aineu, gdje e

ivjeti u bijeloj drvenoj kui usred ume breza i borova$ ua se zvala Petite Plaisance$

2 ovom e svom stanitu knjievnica ivjeti sve do smrti, jer * kako je sama kazala * kad

ti je donekle dobro u nekom mjestu' tu ostani i svijaj svoje gnije$do$

7elika e umjetnica tu * u pravom smislu rijei * sviti svoje gnijezdo i ivjeti

disciplinirano i asketski, sva posveena literaturi$ +ain ivota nije mijenjala ni poslije

mnogobrojni& ugledni& priznanja, pa ni poslije prijema u Drancusku akademiju, a bila je

prva ena u viestoljetnoj povijesti ove institucije koja je doivjela tu poast$


5/18

2mrla je 34JK$ godine$

%auiti sve 6jela ourcenarove su prava i ozbiljna knjievnost, aristokratsko tivo za

elitu, knjige koje trae vrijeme i odanost$ 1d(le)isa ili traktata o u$aludnoj borbi, preko

*atri, (nne' !oror, +protajnog udarca, !nova i !udbina pa sve do &adrijanovi%

memoara i ,rne mijene, 'arguerite ourcenar je stvorila bibliografiju za pamenje i

potovanje$

1dgovarajui na pitanja iz famoznog Proustovog -uestionnairea, ourcenarova

nekoliko puta ponavlja kojim se ljudskim svojstvima ponajvie divi * inteligencija'

jednostavnost' dobrota' pravednost$ o god je itao njezina djela zna da ona ove vrline

podjednako potuje i u knjievnosti$

I zbilja, proza 'arguerite ourcenar je i inteligentnai jednostavnai dobra i pravedna!

inteligentno pisana, jednostavne forme, pravedna prema itatelju, kojem donosi neto od

dobrote$ /ilo da govori o prekretnikim povijesnim figurama poput rimskog imperatora

Hadrijana, ili epskim likovima kakav je raljevi 'arko# bilo da radnju smjeta u

vrijeme Prvog svjetskog rata @+protajni udarac ili srednji vijek @,rna mijena# bilo da

govori o vlastitim snovima @!novi i sudbine, &omoseksualnosti @(le)is ili traktat o

u$aludnoj borbi ili incestu @(nna' !oror# ourcenarova se uvijek dri vlastitog

poetikog naputka! "'oje pravilo igre je najprije nauiti sve, obavijestiti se o svemu,

itati sveL =o je metod &induskog askete koji se godinama iscrpljuje da bi tanije uoiosliku koju stvara ispod zatvoreni& oni& kapaka$"

1na je tako)er i sjajan tuma i komentator svoji& tekstova! vlastite biljeke, predgovori i

pogovori, redovito prisutni u njezinim knjigama, uvijek su poseban itateljski uitak! i

kao dodatak proitanom djelu i kao openit esejistiki zapis$ 7eliko knjievno djelo

'arguerite ourcenar jest riznica u kojoj se uvijek moe nai neto novo$ +jezine se

knjige, kao po pravilu, itaju vie puta$

ad govorimo o 'arguerite ourcenar, ne bismo smjeli zanemariti ni njezin prevodilaki

rad$ 1va je spisateljica, naime, prevodila na francuski jezik djela 7irginije Moolf,

HenrEja 8amesa, Pindara, onstantina avafija te tako)er i du&ovne pjesme ameriki&

crnaca$ /ila je, kaimo i to, veliki zaljubljenik u gospel muziku$

&adrijanovi memoari Ako postoji knjiga koju bismo mogli prozvati knjigom ivota

'arguerite ourcenar * bila bi to knjiga&adrijanovi memoari$ Po vlastitom priznanju,


6/18

poela ju je pisati jo kao dvadesetogodinjakinja i pisala ju je intenzivno puni& pet

godina, no sve je te rukopise unitila$ ( trideset godina slijedi povratak radu na

zamiljenom romanu o imperatoru Hadrijanu! tri nove godine pisanja$

1d svega napisanog 34F5$ godine u objavljeni roman ui e tek jedna reenica!

"Poinjem da sagledavam profil svoje smrti$" =ek 345J$ godine, me)utim, ourcenarova

se definitivno vraa skoro zaboravljenom rukopisu$ ako je sama rekla * ima knjiga koje

se ne mogu napisati prije etrdesete godina ivota$

&adrijanovi memoarisu velianstven roman o sudbini i ivotu jednog velikog ovjeka,

skoro mudraca, ovjeka iz epo&e za koju je 'arguerite ourcenar smatrala da je doba

posljednji& slobodni& ljudi$ Dascinantna je ostvarenost ovog djela$ ( nepogreivom

sugestivnou ourcenarova iscrtava portret jednog glasa, glasom samog Hadrijana

govori o Hadrijanu * knjievniku, putniku, pjesniku, ljubavniku, no jo vie vladaru, a

ponajvie ovjeku, nie sekvence stavljene pred probni kamen injenica te suvereno,

studiozno i superiorno *pria priu$ -ezultat je jedan od najbolji& romana dvadesetog

stoljea$

&adrijanovi memoaripravi su dokaz knjievne veliine 'arguerite ourcenar! to je

roman u kojem je njezina literarna genijalnost najsnanije, najizrazitije i najjasnije

vidljiva$ Pria o rimskom imperatoru koju njegovim glasom pria ena iz dvadesetog

stoljea nudi nam ono najljepe to knjievnost moe dati, ono to zapravo samoknjievnost i moe ponuditi! razmiljanje o avanturi ivota, slikusna i sudbine, ono to

undera zove istraivanje postojanja$ =o perfektno umjetniko uivljavanjenaroita je

vrijednost ovog romana$ (usan (ontag je jednom prilikom kazala kako zbirka Adornovi&

eseja vrijedi koliko i itava polica prepuna esejistiki& knjiga$ Isto bismo mutatis

mutandismogli kazati i za&adrijanove memoare! taj jedan roman vredniji je od mnogi&

romansijerski& opusa i kolekcija$


7/18

'osanski pisa# zaljubljen u (ndiju,

)itomir *uki,Hodnici svijetlog praha

Na poetku svake ljubavi. svijet dola$i u pitanje/. Nije to vie stvar tebe i mene0 bube i

$vije$de pomijeaju orbite * kae 7itomir Nuki u svojoj jedinoj pjesnikoj knjizi

@Pra$nik stvari$

Ima neeg simbolikog u ovdje citiranim sti&ovima, naroito u onom posljednjem, a u

kontekstu cjelokupnog djela Nukievog$ (vijet u kojem bube i zvijezde pomijeaju orbite

jestsvijet jednine, a takav je i knjievni svijet 7itomira Nukia$

Od &er#e!+%ovo! do Sarajeva 7itomir Nuki je ro)en dvadeset i etvrtog septembra

34O4$ godine u mjestu .elenika kod Herceg*+ovog$ Poetsku sliku njegovog odrastanja i

prve mladosti nude nam sti&ovi 'ile (tojia iz pjesme Grob *itomira 1uki"a! !anja li

jo krovove uboge arije meu brdima. 2onjic' rane pedesete' udnja $a dalekim

gradovima$

7e kasni& pedeseti&, i rani& ezdeseti&, me)utim, Nuki studira na sarajevskom

Dilozofskom fakultetu$ 2 knjievnost ulazi 34


8/18

3443$ godine, u sami osvit rata$ @Citirajmo jo jedanput (tojia! Ponekad pomislim' 3ea'

da si sretan jer nisi vidio. al ipak mislim da si nesretan to ne gleda/. Umjesto jasika

procvjetale su posvud mlade %umke$

*uki i Peki .animljiva moe biti usporedba dvojice veliki& knjievni& suvremenika!

7itomira Nukia i /orislava Pekia$ Peki je bio godinu mla)i, a umro je godinu kasnije#

ivoti su im, dakle, bili faktiki jednako dugi$ 1bojica su ro)eni u Crnoj >ori, obojica su

se pred kraj ivota okuali u politici$ 7r&unski intelektualci i idealisti uli su u politiki

ring vo)eni visokim pobudama, a zaboravivi balkanska pravila$ 1bojica, ini se, nisu

izbjegli razoarenje$

oliko god im se sieji i rukopisirazlikovali, postoji jo neto to Nukia i Pekia vee!

maestralno ispisana i visoko kultivirana reenica, iroka i bogata erudicija, svijest o

tekstu, upuenost u moderne svjetske knjievne tokove, suvremenostbez koketiranja sa

@knjievnom estradom$ Iznad i izvan svi& biobibliografski& slinosti i razlika, 7itomira

Nukia i /orislava Pekia prvenstveno spaja injenica da su obojica bili * da

parafraziramo 6onija tulia * ljudi i piscidrugog sistema$

Ako i& pojedini kritiari i jesu svrstavali u generacijske kalupe, nji&ova su djela uvijek

bivala toliko samosvojna da su se zapravo opirala svakom simplificiranom klasificiranju$

+i Nuki ni Peki nisu pripadali knjievnoj ariji @ili palanci$ 2tjecaj nji&ovi& opusa je

snaan, ali nije lako primjetan$ Pokatkad su bili ipisce $a pisce, nedovoljno prepoznati odtakozvane iroke publike, no nji&ova su djela, me)utim, od mnogo trajnije vrijednosti

negoli velika veina visokotirani& i razvikani& trend4uradaka$

(zabrane kratke proze .a 7itomira Nukia karakteristian je tako)er i jasno

prepoznatljiv stil, prisutan u svim njegovim djelima$ Nijepo je to u jednom svom eseju

opisao =vrtko ulenovi! "1d prve njegove knjige, od !obe $a prola$nike, postojalo je

kod Nukia to lelujavo stanje svijesti i preko njega lelujavo stanje stvarnosti koje se moe

iskazati samo stranicom, a ne nekom zamilju, koncepcijom, cjelinom$ @L Nuki je

pro$aista, u najistijem i najdoslovnijem smislu te rijei, u onom smislu u kojem je tu

rije upotrebljavala Isidora (ekuli, i kaopro$aistaje nesumnjivo jedan od najznaajniji&

nai& pisaca$ 'oe to odre)enje da zazvui izmiljeno, is&itreno @L, a u sutini je

krajnje jednostavno! prozaista je onaj pisac koji nije prvenstveno ni pripovjeda, ni


9/18

romansijer, ni esejista, onaj kod koga nijedna od ti& stvaralaki& mogunosti ne dominira

nad drugom, nego su sve ravnomjerno zastupljene$"

2pravo takvog Nukia predstavlja nam knjiga njegovi& izabrani& proza +dla$ak starog

re$bara$ 2 njoj su zdruene njegove najbolje prie$ =ek nakon itanja Nukievi& pria

'arko 7eovi @kojem se, po vlastitom priznanju, roman(lbumisprva nije pretjerano

dopao s&vaa da ima posla s velikim piscem te je napravio tekst $agrcnut od

oduevljenja$ Prie iz +dlaska starog re$bara reprezentativan su u$orak Nukievog

opusa$ -ije je o knjizi u kojoj itatelj ponajprije otkriva ono to ulenovi @pozivajui

se na Pasolinija zove kvalitet stranice$ ?lementi zapleta i radnje Nukiu su manje vani,

vie ga zanima izbruenost jezika, gustina stila,struktura# koliko god da ga ulenovi

istie kao paradigmatskog prozaistu, ima u Nukievom baratanju jezikom neeg

pjesnikog, neeg lirskog, neeg filigranskog$

(am je Nuki zapravo svojevrstan re$bar rijei i reenica te nadasve umjetnik pro$e$

Primjetno je to na svakoj njegovoj stranici$ ao dobra ilustracija moe nam, primjerice,

posluiti poetak prie2onjunica! "+ou ujem kako me sa dna nekog laganog svemira

gdje se zamee san do&vati nejak razlog i moja svijest mutna, teka plovi, plovi,

razdanjiva se$ 7raajui se neem od ega se ranije otkinula, ona poveava napetost iz

koje se odjednom rodi stvarni trenutak$ =ako dalek$"

>ustina Nukievog stila ovdje podsjea zapravo na pjesme u prozi$ 2pravo je tazdruenost romansijera, pripovjedaa i esejiste o kojoj govori ulenovi odgovorna za

ovakav stil Nukiev$ Postoji tu, me)utim, jo jedan spoj, spoj o kojem govori 6arko

Nuki, stavljajui 7itomira Nukia rame uz rame s 8urom atelanom kao pisca i

pjesnika to je 7ilo$o7iju' je$ikoslovlje i knjievnost pomirio u sebi kao jednu istu crtu

miljenja$ Iz cijelog se opusa ovog pisca oaranog Indijom sluti zapravo svijet jednine$


10/18

oman izva-en iz due,

M. /rle0a,Na rubu pameti

rajem prole godine * tanije, dvadeset i devetog decembra * u .agrebu je otkriven

veliki spomenik 'iroslavu rlei$ Povod je bila dvadeset i trea godinjica smrti$

+ikakav se spomenik, me)utim, ne moe mjeriti sa onim koji je rlea za ivota podigao

samom sebi * s njegovim djelima$ 8er rlea je zbilja veliki pisac, jedan od najvei&

pisaca na junoslavenskim jezicima uope$ +ijedan spomenik nije i ne moe biti vei od

samog rlee, od monumenta od pedeset knjiga* kako ga je opisao 6anilo i$

1a!reb .a osamdeset i osam godina svog ivota napisao je rlea vjerovatno i vie od

pedeset knjiga$ +o, vie od njegove autorske plodnosti fascinira kvalitet i irina njegovog

grandioznog djela$ +ema anra u kojem se nije okuao, nema anra u kojem nije ispisao

makar jedno remek*djelo! od poezije @3alade Petrice 2erempu%a preko pripovijetke

@*eliki metar sviju %ulja, romana 83anket u 3litvi, Na rubu pameti, 6astave, drame

@1egenda, Glembajevi,(ratej, eseja @Deset krvavi% godina pa sve do dnevnika vo)enog

decenijama$

Interesantno je usporediti Andria i rleu kao najvee junoslavenske knjievne

suvremenike$ 6ok je Andria diplomatska karijera vodila irom planete, njegov je

knjievni svijet ipak ostao usko ome)en /osnom# nasuprot njemu, rlea je faktiki

cijeli ivot proveo u .agrebu @gdje je ro)en K$ K$ 3J4F$ godine, a i umro je u istom graduO4$ 3O$ 34J3$, no u svojim se djelima suvereno kree po cijelom globusu$

njievni su teoretiari odavno primijetili da ima neeg antipodskog u me)usobnom

odnosu ove dvojice pisaca$ 2 filozofskom smislu nad Andrievim djelom bdije

kjerkegorovska strepnja, dok je rlea ipak nezamisliv bez odjeka uvene 'arGove

jedanaeste teze @barem onakvog odjeka koji je negdje formulirao i * vjerovao je u

varljivu ideju da pisac stvara svijet i, dakle, kako se to veli, da ga mijenja$

Po!led u budunost =eko da postoji junoslavenski pisac iji je opus tako obiman kao

rlein$ Isto tako, teko da postoji junoslavenski pisac o ijem je djelu napisano toliko

eseja, studija, prikaza, lanaka, nauni& radova i doktorata$ rleino djelo jest ogroman

ar&ipelag kojem je sudbina da nikad ne bude do kraja istraen, a ipak je o njemu danas

teko kazati bilo to novo$ -izino je pisati o rlei jer nigdje drugdje ne postoji tolika

vjerovatnoa da je ono to ste primijetili ve primijeeno i zapisano$


11/18

%ini se, me)utim, da se na jednu dimenziju rleinog djela nije ipak obratilo dovoljno

panje$ 'islim ovdje na njegov osebujni proroki dar$ Ako se nekakve proroanske vizije

i pripisuju rlei, misli se skoro bez izuzetka na politika pitanja$ A rlea je, ustvari,

ona vrsta pisca o kojoj u razgovoru3analnost je neunitiva kao plastina boca govori

6anilo i! "=o su oni pisci, najre)i, koji ive ispred svog vremena, koji svojim

savrenim slu&om uju pokrete istorije kao to se moe uti dolazak velikog zemljotresa,

koji registruju svojom senzibilnou pojave koje su tek u povoju, koje se tek slute, no

koje oni ve umeju da zabelee, makar i ne znali u tom asu da belee pokrete i potrese

koji su za ostale smrtnike neujni i nevidljivi$ =o su oni najvei, najre)i, pisci koji stoje

jednom nogom u svom vremenu, a drugom u budunosti$"

1d mora primjera kojima je mogue ilustrirati ovu tezu ovdje emo navesti dva

simboliki naroito atraktivna$ 2 razgovoru s Predragom 'atvejeviem rlea je jo

krajem ezdeseti& godina prolog stoljea kazao! "to predstavlja jedna osamljena knjiga

na ovome svijetu danas, pa bila ona doista vrijedna da bude objavljena$ 'anje od jedne

osamljene kapljiice u Amazoni$" =ek negdje etvrt stoljea kasnije internet knjiara

(ma$on/compostat e konkretno ostvarenje ove rleine vizije$

+a kraju jednog od svoji& posljednji& intervjua 6anilo i je kazao! "8ugoslovenski

pesnik 'iroslav rlea opisao je, jednom prilikom, na dvadeseti vek slikom majmuna

koji upravlja avionom$" ako se dobro ova reenica uklapa u onu rairenu tezu okrvavom utorku, jedanaestog rujna O;;3$, kao danu s kojim je zavreno dvadeseto

stoljee9

Tmaste intri!e u 0alosnoj noi I rlein romanNa rubu pametiuklapa se dobro u dvije

spomenute znaajke njegove poetike! vidljiva je u njemu specifina rleina vezanost za

.agreb kao i njegov svojevrstan literarni avangardizam$ (lika svijeta kakvu nam rlea

nudi u romanuNa rubu pametikorespondira zapravo sa cijelim nizom njegovi& * da tako

kaemo * du%ovnoautobiogra7ski%pjesama oalosnim no"ima u malom gradu$

"=u cvatu tmaste intrige i due gutaju dugovi" * veli jedan rlein sti&, koji dobro opisuje

i atmosferu koja vlada romanomNa rubu pameti$ 'akar je napisan jo trideseti& godina

prolog stoljea, ovaj je roman tako)er i tematski i stilski itekako ispred svog vremena$

Pria o bezimenom 6oktorusamom protiv svi%kao da zdruuje (artrea, afku, underu

te nekog velikog i mranog skandinavskog reisera$ 2 kontekstu cjelokupnog rleinog


12/18

romansijerskog opusa, Na rubu pameti je vjerovatno najpro%odniji roman i idealan je

zapravo za ulazak u rlein knjievni svijet$ -ije je o romanu koji se ita u da&u,

romanu ije pojedine partiture kao da su danas pisane, romanu ija je aktualnost

neprolazna, romanu koji zavodi i osvaja$

8ednu toplu i lijepu ilustraciju naina na koji ovaj roman djeluje na itatelja ostavio je

(kender ulenovi u autobiografskom zapisu o svom poznaniku Abdula&u aziu *

obuarskom kalfi iz =ravnika$ 1vako pie ulenovi! "8edni& ferija donesem mu rlein

romanNa rubu pameti$ 6va dana poslije toga nije ga bilo nigdje, a onda se u zimsko

predveerje sretosmo u ariji$" (lijedi opis nji&ovog nonog razgovora, razgovora kojim

dominira jedna azieva reenica! +n pie pravo' i$ due ovjeku vadi9 Iz ovi&

jednostavni& rijei moemo naslutiti ta je rlea znaio masi ondanji& mladia, mladoj

intelektualnoj eliti junoslavenskoj izme)u dva svjetska rata$ +o, i dan*danas rleine

rijei zvone i odjekujupravo, kao da su ovjeku iz due izva)ene$

Cjelokupno rleino djelo, u ije vr&unce spada i roman Na rubu pameti, zapravo je

ilustracija one prelijepe fraze s kojom je ovaj pisac zavrio 3anket u 3litvi! da, kutija

olovni& snova nije mnogo, ali to je ipak jedino to je ovjek izmislio u odbranu svog

ljudskog ponosa$


13/18

%ajbolje prie najbolje! pripovjedaa

(vo 2ndri3 Pria o vezirovom slonu

2 govoru koji je odrao prilikom primanja +o* belove nagrade Ivo Andri se na jednom

mjestu prisjetio neprealjenog (lberta ,amusa$ 'ogla bi se i itava knjiga napisati

komparirajui stilove i poetike dvojice veliki& pisaca to su najizrazitiji simboli onog

najboljeg u knjievnosti dvadesetog stoljea, dvojice pisaca po mnogo emu slini&$

1vdje emo, me)utim, tek navesti jednu Camusovu opasku iz njegovi& ,arnets, opasku

koju bi Andri komotno mogao potpisati! "Poslije moji& prvi& knjiga @L sav moj napor

sastojao se zapravo u nastojanju da se depersonaliziram"$

Tursko i ira#ionalno

Andri u knjievnost ulazi svojevrsnim pjesmama u prozi, poneto &itmanovskim$ 2

:) Ponto i u Nemirimaujemo jedno lirsko i mladalako;a# u ovim knjigama linost

samog pisca * kako je zapisao /orislav 'i&ajlovi 'i&iz * vapi, kune i blagosilja svijet$

=im svojim prvim knjigama privukao je Andri znatnu panju i svrstao se me)u najbolje

mlade pisce slavenskog knjievnog juga$ A onda, naoko sasvim iznenada, u knjievnost

ulazi pravi Andri$

+jegova priaPut (lije


14/18

o zna ta je Ivo Andri, onomad na pragu tridesete, smatrao starim poslom, no on se

tome poslu nikada nije vratio$ Cijelog ivota ispisivat e, naime, ono svoje tursko i

iracionalno$

(stok

=ajprela$esencijalan za Andrievo djelo ponajbolje je jo 34OF$ godine opisala Isidora

(ekuli u fantastinom eseju znakovitog naslova =stok u pripovetkama =ve (ndri"a!

".animljiv je razmak od Andria koji je pisao :) Ponto i Nemire pa do Andria

pripovedaa /osne$ =amo je on oseajni, meki, sjajni i elegantni prozaist i stilist$ A ovde,

sa kojom snagom i vetinom stee onu putenu i besomunu masu u arke i ivopisne

figure9 6o koje visine die priu o pustim siledijama i crnim duama, istiui i&,

velikom umetnou, kao neki pravi oluj individualizma i volje$ ako nezaboravne ostaju

pred oima i dui te zagonetne delije, koje nisu znale za dan i no, za stid i stra&, za svoga

i blinjeg, za zakon i otadbinu, koje je sama smrt morala da vreba i kao grom iznenada

da poga)a$$$ .apad i opteoveansko pronicanje, to je ono to u Andrievim

pripovetkama dira u najfinije nae umetnike osetljivosti$ Ali ono to vue kao dubina,

to ini da tim pripovetkama prilazimo sa e)u, to je Istok$ Istok ini te zadivljeni

ostavljamo figure Andrievi& pria$ Digure koje se tako magistralno isprsuju, i koje su,

pored svi& pokora, na neki nain velike sa onim zagonetnim od ega krv u njima tka iraste$"

Ispisujui svoje istonjake prie@da iskoristimo tu frazu koju je za naslov jedne svoje

knjige uzela 'arguerite ourcenar redovito u treem licu, naoko &ladnim &roniarskim

tonom, Andri je ipak, svojom vanrednom sposobnou uivljavanja i knjievnom

genijalnou, uspio kao niko prije njega doarati Istok$ =aj sudar Istoka i .apada na

najboljim Andrievim stranicama, sudar koji je Isidora (ekuli skoro proroanski

naslutila, po pravilu se zbiva u /osni, brdovitoj i mranoj, turskoj i iracionalnoj$ Andri

je esto govorio *sve je u djelu, a znao je kazati i *sve je moje i$ 3osne$

'osna

2 izboru Ivana Novrenovia, knjigaPria o ve$irovom slonusadri sljedee Andrieve

prie!Put (lije


15/18

o ve$irovom slonu,1jubav u kasabi,>uanski begovi,e,6mija, ?udo u +lovu, @ala u

!amsarinom %anu, U musa7ir%ani' =spovijed, 2od ka$ana, #rup, Proba, ?aa, Pismo i$

ABC/ godine$ njigu kao svojevrstan moto otvara kratki zapis !ta$e, zapis u kojem

Andri veli kako je uvijek u zlu vremenu pred sebe prostirao @pobono kao vernik

molitveni "ilim stazu svog bosanskog djetinjstva$

2 geteovskom univerzumu svjetske knjievnosti /osna, za&valjujui Andriu, ima svoje

mjesto$ 'akar je kao rijetko koji pisac bjeao od podmuklog delovanja biogra7ije,

Andriev je ivot neodvojiv od njegove literature$ Nijepo je to opisao 'iroslav araulac!

"6ete katoliki& roditelja, dugogodinji itelj ortodoksne sredine, zanet islamom do mere

da e jednoj prevoditeljki poveriti! Islam je moja sudbina, Andri je najprestiniji

proizvod i predstavnik te vieznanosti ambijenta, bogati& sazvuja, tonova i boja, kakav

je nudila /osna$"

I zbilja, sva je /osna u Andrievim priama! razoarani ratnici, nesretne ene, dobri

fratri, bogati trgovci, zaljubljene djevojice, dervii, neimari, 8evreji, razbojnici,

pusta&ije, popovi, aljivdije, begovi# sve je tu! &rabrost, bijeda, zlo, ljubav, ludilo,

nesrea, bol, tuga, ali i radost, makar dram radosti, makar onaj to se duom pla"a$ +iko

/osnu nije tako dobro razumio kao Ivo Andri, niko je nije volio vie od Ive Andria$

(vaka od ovi& osamnaest pria je remek*djelo pripovjedake umjetnosti# za Put (lije


16/18

$oktor nae knji0evnosti

(sak Samokovlija,Nosa Samuel

2 svojevrsnom predgovoru za slovenako izdanje izabrani& pria Isaka (amokovlije, Ivo

Andri je, me)u ostalim, kazao! "(rena je okolnost @okolnost koja pokazuje vanost i

znaaj umetnosti, u ovom sluaju knjievnosti da je sefardska zajednica /osne i

Hercegovine dala naoj knjievnosti jednog pisca od vrednosti i tako se u njegovom delu

sauvala sa svim svojim bitnim osobinama$"

Isak (amokovlija jedan je od malog broja bosanski& 8evreja koji su preivjeli

nezapamenu kataklizmu &olokausta, a njegove prie su najljepi, najtaniji i najtrajniji

umjetniki dokumento ivotu bosanski& sefarda, te * kako ree Andri u istom tekstu *

krvniki unitene $ajednice$ (amokovlijine su prie knjievno maestralne, a posebno

osjeanje gorine * slino onom koje izbija sa neki& iovi& stranica * prisutno je zbog

injenice da one zapravo govore o jednom izgubljenom svijetu i jednoj iezloj kulturi,

jednom svijetu izbrisanom s lica zemlje poput Atlantide$

4ora0de + 5ojni#a + Sarajevo Isak (amokovlija je ro)en treeg decembra 3JJ4$ godine

u >oradu$ 1drastanje na obalama 6rine snano ga je obiljeilo$ 2 tekstu !unce nad

Drinom(amokovlija ovu rijeku naziva divnom i pla&ovitom, prisjea se njezine arobno

zelene boje pune sunca te veli! "6rina je za me jedan od najdublji& doivljaja$ .anosila

me je kao neko ivo, boanstveno bie$"1drastanje u istonobosanskoj varoici prekinuto je * slino kao kod Ive Andria *

odlaskom na kolovanje u (arajevo$ I (amokovlija i Andri zavrili su istu srednju kolu

@dananju Prvu gimnaziju, samo to je (amokovlija bio dva razreda ispred budueg

nobelovca$ 2 kratkom dirljivom tekstu 1etnji dan Andri e se nakon (amokovlijine

smrti prisjetiti jednog nji&ovog davnog ljetnjeg susreta u velikom sarajevskom parku$

+akon gimnazijske mature (amokovlija odlazi u /e studirati medicinu$ Po zavretku

fakulteta najprije radi kao lijenik u rodnom gradu, a nekoliko godina kasnije seli u

Dojnicu$ Ipak, ve od 34O:$ godine (amokovlija ivi i radi u (arajevu$ 6vije godine

kasnije objavit e svoju prvu priu @u asopisu;evrejski ivot, a prva njegova knjiga

@pod naslovom +d prolje"a do prolje"a publicirana je u (arajevu 34O4$ godine$


17/18

2 naredni& dvanaest godina (amokovlija radi kao lijenik i pie! osim pria @u /eogradu

e mu 34F


18/18

7orkapic&a baziran na (amokovlijinom literarnom predloku$ @ad smo ve kod filma,

vrijedi spomenuti i =7 ostvarenja inspirisana (amokovlijinim djelima! Plava ;evrejka

8ovana oljovia, !im%a 7esne Njubi te>atni %ljebovi 6uana (zaboa$

arakteristino je za Isaka (amokovliju da je vrijednost njegovog knjievnog djela brzo

prepoznata$ Ivo Andri ga naziva jednim od najbolji& pisaca koje je /osna i Hercegovina

dala, a 'ea (elimovi veli kako je (amokovlija, izuzmemo li Andria, najbolji bosanski

pripovijeda poslije oia$

'alo kojem piscu ovaj atribut bosanskistoji tako dobro kao Isaku (amokovliji$ >otovo

svi znaajniji bosansko&ercegovaki pisci u dananjim su kolskim programima najee

obra)eni tek kao pisci pojedini& nacionalni& knjievnosti, s tim to se oko posjedovanja

neki& @obino oni& najpoznatiji& vodi i svojevrstan specijalni rat$ (amokovlija, me)utim,

ak i u takvim prepucavanjima moe biti jedino bosanski pisac, a /osna se takvim

piscem stvarno moe ponositi$ 2 ratu se, ini mi se, znala esto ponavljati usporedba o

/osni kao &ljebu u kojem su takozvani konstitutivni narodi voda, brano i kvasac$ 2

takvoj su jednaini 8evreji bili sol * sastojak naoko tek neznatno prisutan, no bez kojeg je

konaan produkt bljutav$ +e ulazei u politiki smisao ovog pore)enja, moemo kazati

da se ono moe mutatis mutandis primijeniti na Isaka (amokovliju i bosansku

knjievnost$

(amokovlijno je djelo zapravo sol bosanske knjievnosti$ +ajbolje njegove prie @poput,recimo,Mirjamine kose izvrsne su i relevantne i u svjetskom kontekstu$ Nosa !amuelje

zbirka ponajbolji& (amokovlijini& pria, saet izbor iz njegovog djela koje je kao svetao i

neprola$an trag iza sebe ostavio ovaj pisac, %armonini i duboko oveni @rijei su

Andrieve Isak (amokovlija$

Documents

Muharem Bazdulj - Eseji