Naručitelj: INDUSTRIJSKA ZONA d.o.o. · Područja krednih breča, kao i područja jače razdrobljenih i strmo uspravljenih slojeva, osobito ... stijene i gromače, dok su na manjim

Naručitelj: INDUSTRIJSKA ZONA d.o.o.

BAKAR

Direktor: Srećko Marković, ing.građ.

Izvršitelj: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d.

ZAGREB

Direktor: mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.

Voditelj izrade plana: Tomislav Rukavina, dipl.ing.arh.

Robert Rabac, dipl.ing.arh. (do 20.04.2001)

Planeri suradnici: mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.

Mario Nevžala, dipl.ing.

Lovro Matković, dipl.ing.

Damir Požgaj, dipl.ing.

Milan Mataija

Suradnici: Ana Putar, dipl.ing.arh.

Romana Matoc, dipl.ing.arh.

Ivana Liović, dipl.ing.arh.

Darko Latin, aps.arh.

Urbanistički plan uređenja radne zone R 27 Kukuljanovo

2


3

SADRŽAJ

Tekstualni dio

I Obrazloženje 5

1. POLAZIŠTA 6

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U PROSTORU GRADA 6

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 6

1.1.2. Prostorno razvojne značajke 7

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 8

1.1.4. Obveze iz planova šireg područja 15

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje 15

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 16

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG

ZNAČAJA 16

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture 16

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura 16

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA RADNE ZONE ODNOSNO DIJELA

RADNE ZONE 17

2.2.1. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 17

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 18

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 18

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA 18

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN

KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA 20

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA 21

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 25

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 39

3.6.1. Uvjeti i način gradnje 39

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 39


4

II Odredbe za provođenje 42

OPĆE ODREDBE 43

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA 45

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 46

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 52

3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 52

3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 53

3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 54

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 57

5. POSTUPANJE S OTPADOM 57

6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 60

7. MJERE PROVEDBE PLANA 62


5

I Obrazloženje


6

1. POLAZIŠTA

Urbanistički plan uređenja radne zone R 27 Kukuljanovo (u nastavku teksta: Plan)

drugi je u nizu dokumenata prostornog uređenja koje Urbanistički institut Hrvatske d.d.

izrađuje na području radnih zona na Kukuljanovu. Za ove radne zone postoji kontinuitet

izrade dokumenata prostornog uređenja, a ovaj plan izrađuje se kao plan nove generacije,

prilagođen novim, tržišnim uvjetima i novim zakonima i propisima iz područja prostornog

uređenja.

Izrada novih, zakonom predviđenih dokumenata prostornog uređenja nužna je i zbog

povećanog zanimanja investitora za ulaganje u uređivanje ovog prostora. Interes proizlazi iz

povoljnog geoprometnog položaja, blizine važnih infrastrukturnih i gospodarskih resursa, a

pojačan je osnivanjem Slobodne zone Kukuljanovo (Odluka Vlade Republike Hrvatske o

davanju koncesije za osnivanje Slobodne zone Kukuljanovo, Narodne novine 54/97), kao

zone za proizvodne djelatnosti koje zadovoljavaju ekološke kriterije.

Izrada Plana povjerena je Urbanističkom institutu Hrvatske d.d. iz Zagreba, Ugovorom

broj 60/99 od 15. studenog 1999. godine. Pri izradi Plana korištene su smjernice iz Prostornog

plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 14/00).

Urbanistički plan uređenja izrađen je na skeniranim i geokodiranim topografsko-

katastarskim podlogama u mjerilu 1:1000, koje su računalnim putem smanjene u mjerilo

1:2000.

Obuhvat Plana nalazi se na zapadnom, rubnom dijelu područja Grada Bakra. Površina

obuhvata Urbanističkog plana uređenja je cca 320,00 ha.

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U PROSTORU GRADA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Pretežiti dio područja je vapnenačka zaravan s nadmorskom visinom između +270 i

+350 m nadmorske visine, generalno u nagibu od sjeverozapada (+325 m n.v.) prema

jugoistoku (+280 m n.v.).

Prevlast vapnenca i breča kredne starosti, pored manje zastupanih paleogenih

sedimenata, te mlađih nanosa, utvrdila su već prva geološka istraživanja. Mikromorfološke

forme, prvenstveno ponikve, obilno su zastupljene.

Dna ponikava i relativno ravni platoi prekriveni su nanosima razvijenog rastresitog tla.

Područja krednih breča, kao i područja jače razdrobljenih i strmo uspravljenih slojeva, osobito

sivih rudisnih vapnenaca, omogućila su također stvaranje debljeg pokrova rastresitog tla.

Izrazita crvenica dubljih rastrošnih partija vapnenaca i breča zamijenjena je na površini

smeđim zemljištem.


7

Seizmički uvjeti su povoljni, jer se radna zona R 27 nalazi u 7 do +7 zoni

seizmičnosti.

Uvjeti temeljenja su dobri i uz seizmičko konstruiranje objekata mogu se potpuno

otkloniti opasnosti od rušenja kod potresa.

Biljni pokrov vrlo je oskudan. Prevladavaju travnjaci, šikara, stijene i gromače, dok su

na manjim površinama očuvane grupe četinjača, uglavnom borove šume nastale

pošumljavanjem. Površine s autohtonim biljem vrlo su oskudne zbog vjetra, koji otežava rast

stablašica. Stabla bijelog graba (carpinus orientalis), jasena (fraxinus ornus), maklena (acer

monspessulanum) te grmovi gloga (crataegus oxycantha), pasjakovine (rhamnus catarthica),

drače (paliurus spina-christi), zastupljeni su na ovom prostoru submediteranskog kamenjara sa

šikarom.

Tablica 1 prikazuje srednje mjesečne i srednje godišnje temperature zraka za Rijeku

(1948-1962) i Platak (1947-1956).

Tablica 1

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnja

Rijeka

[C] 6,1 6,1 8,7 12,8 17,2 20,3 23,4 22,9 19,7 14,5 10,2 7,8 14,2

Platak

[C] 4,7 3,9 0,8 2,7 7,8 12,2 13,6 13,1 10,7 6,5 0,9 0,3 4,9

Srednje temperature, temperaturni pad i godišnje kolebanje temperatura pokazuju

značajne razlike mediteranskog (Rijeka) i kontinentalnog (Platak) karaktera ova dva područja.

Prema tome, šire područje Kukuljanova pod izravnim je utjecajem srednjih toplinskih utjecaja

Kvarnera i kontinentalnog zaleđa, ali pod većim maritimnim utjecajima, s temperaturama

nižim od Rijeke, a znatno višim od Platka. Tokom ljetnih mjeseci temperature temperature su

veće od područja uz more, a u zimskim mjesecima moguće su negativne temperature u

jutarnjim i noćnim satima.

Padaline su češće u hladnijem dijelu godine i to u obliku kiše. Ostale padaline kao

snijeg i druge su rijetke. Srednja godišnja količina padalina u periodu od 13 godina iznosila je

1423 mm. Ova količina vode bila bi dovoljna da je godišnji raspored kiša ravnomjerniji.

Pregled glavnih vjetrova pokazuje da se 75% svih opažanja odnosi na vjetrovito

vrijeme, a ostatak od 25% su tišine. Najčešći su vjetrovi iz smjera sjeveroistoka i sjevera, što

je između ostalog uzrokovano i reljefom. Sjeveroistočni vjetar (bura) najčešći je u hladnijem

dijelu godine, različitog je intenziteta, ali izrazito mahovit (refuli), a uvjetuje vedro vrijeme i

prestanak padalina. Učestalost ostalih zračnih strujanja je manja.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

U okružju obuhvata Plana građevinska su područja naselja i površine različitih

namjena.

Sjeverozapadno od radne zone R 27 nalazi se radna zona R 29. Ove dvije radne zone

dijeli postojeća državna cesta D 40 (petrolejska cesta), koja prolazi kroz naselja Sveti Kuzam i

Škrljevo (južno), Kukuljanovo (istočno), te Mavrinci, Cernik i Čavle (sjeverno), paralelno s

granicom obuhvata Plana i upravo se na tom dijelu ceste nalaze tri postojeća prilazna odvojka


8

prema radnoj zoni R 27: prema slobodnoj zoni luke Rijeka i dalje izgrađenim dijelom

obuhvata Plana, prema izgrađenom dijelu platoa A1, te prema zgradi policije i glavnom

raskrižju radne zone.

Jugozapadna granica obuhvata Plana paralelna je s koridorom 220 kV dalekovoda.

Ostali dijelovi obuhvata Plana uglavnom graniče s područjem autohtonog biljnog

pokrova, te s područjem šuma četinjača na sjeverozapadu, koja čine zaštitni pojas prema

susjednim naseljima.

Obuhvat Plana djelomično je izgrađen, osobito u južnom i središnjem dijelu, uz

glavnu sabirnu cestu kroz radnu zonu. Postojeći sadržaji gospodarske namjene na različitim su

niveletama, na izgrađenim ili djelomično izgrađenim platoima. Preostali dio obuhvata Plana je

neizgrađen. Postojeće građevine pretežito su tipologije industrijske hale.

Na djelomično izgrađenim i neizgrađenim platoima i površinama potrebno je

omogućiti parcelaciju kojom će se postići maksimalna fleksibilnost novih sadržaja

gospodarske namjene, prema programima koje će ponuditi zainteresirani investitori.

Zbog izražene razvedenosti reljefa potrebni su veći zemljani radovi kako bi se

oblikovali novi platoi na neizgrađenom dijelu obuhvata Plana, koji će moći prihvatiti nove

sadržaje gospodarske namjene.

Potrebno je predložiti novo prometno rješenje, koje će povezati izgrađene dijelove s

planiranima te ostvariti optimalnu izgrađenost prostora obzirom na značajke reljefa i

postojeće sadržaje. Postojeći sadržaji gospodarske namjene u pravilu su veliki sadržaji

uglavnom namijenjeni za usluge, skladištenje i trgovinu, za koje se može očekivati da će

doživljavati promjene koje mogu imati reperkusije i na organiziranje prostora unutar

vlasničkih građevnih čestica (preparcelacija).

Postojeća parcelacija nije ograničavajući čimbenik pri iznalaženju novog prostornog i

prometnog rješenja jer su vlasnički odnosi na području obuhvata Urbanističkog plana

uređenja u najvećoj mjeri riješeni.

Vjetar je ograničavajući čimbenik pri planiranju zaštitnih zelenih površina kao i

zelenila na građevnim česticama gospodarske namjene. Na čitavom području potrebno je u

najvećoj mogućoj mjeri sačuvati autohtono zelenilo. Potrebno je što kvalitetnije urediti

zaštitne zelene površine, kao i one unutar građevnih čestica gospodarske namjene.

Unutar obuhvata Plana osnovana je slobodna zona. Odlukom o osnivanju Slobodne

zone Kukuljanovo propisana je izgradnja ekološki čistih sadržaja gospodarske namjene, uz

primjenu propisanih mjera zaštite okoliša.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Radna zona R 27 planski se rješava već od 1978. godine, kada je izrađena Studija

odvodnje privredne zone Škrljevo. Istovremeno se rješavala i ostala infrastruktura: promet,

telekomunikacijska kanalizacija, vodnoopskrba i protupožarna zaštita, odvodnja otpadnih i

oborinskih voda te elektroopskrba.


9

Promet

Cestovna povezivanja na vanjsku mrežu prometnica odvijaju se neprimjerenom

postojećom cestom, čvor Konj (veza na autocestu Rijeka-Zagreb)-Čavle-Sveti Kuzam-Bakar,

kategoriziranom kao državna cesta D 40, koja prolazi istočno od obuhvata Plana. Postojeća

cesta ima loše tehničke elemente u dijelu koji prolazi naseljima Grobinštine: Čavle, Cernik,

Mavrinci, Kukuljanovo, Škrljevo i Sveti Kuzam, spajajući se na državnu cestu D 8 iznad

Bakra. Ovaj smjer koriste i sva teretna vozila koja obilaze grad Rijeku, sva teretna vozila

cisterne na svom dolasku i odlasku iz rafinerije na Urinju, te luka Bakar za povezivanje na

autocestu. Sjeverozapadno od obuhvata Plana prolazi autocesta Rijeka-Zagreb sa

šesterotračnim kolničkim profilom, koja je zbog navedenih podataka teško dostupna.

Radna zona R 27 povezana je na državnu cestu D 40 preko dva raskrižja, izgrađena u

skladu sa Zakonom o javnim cestama (Narodne novine broj 100/1996), Pravilnikom o

uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne novine broj

73/98), te normama HRN U.C4.050 kao tip čvorišta 3, s trakom za lijeve skretače i klinom za

desne skretače. Računska brzina na ovoj dionici državne ceste je 40(50) km/sat, pa je

temeljem tog podatka zadovoljavajuća i preglednost.

Izgrađena interna infrastruktura dimenzionirana je na konačno stanje izgradnje, što

znači da ne postoji potreba za rekonstrukcijom izgrađenih prometnica, već se na njih mogu

samo nadograditi nove. Svi postojeći kapaciteti i sadržaji imaju prilaze s postojećih cesta u

radnoj zoni, osim velikog sadržaja na platou A1, kojem se prilazi zasebnim odvojkom iz

naselja Kukuljanovo.

Postojeća dionica glavne sabirne ceste kroz radnu zonu R 27 širine je 7-10 metara (u

dijelu trotračna), s reguliranim priključenjima, izgrađenim podvožnjakom ispod postojećih

željezničkih postrojenja, te riješenom odvodnjom, horizontalnom i vertikalnom

signalizacijom, te obostranim nogostupima na dijelu dionice. Na cijeloj dužini dionice nije

planirano zaustavljanje i parkiranje vozila (teretnih i putničkih), a nisu uređena ni stajališta.

Najvažnije križanje u radnoj zoni R 27 izvedeno je u skladu sa Zakonom o javnim

cestama i drugim propisima, te je s njega moguće planirati proširenje i dovršenje prometne

mreže u radnoj zoni.

Novim prometnim rješenjem treba omogućiti najvću moguću iskoristivost prostora.

Postojeće prometnice su nedovoljne za proširenje površina gospodarske namjene te se

predviđa novo prometno rješenje na neizgrađenom dijelu područja, takvo da se što je moguće

manjim zemljanim radovima oblikuju platoi za građevne čestice gospodarske namjene. Novo

prometno rješenje treba omogućiti i fleksibilnost pri organizaciji površina gospodarske

namjene.

Željeznički promet

U radnoj zoni R 27 realiziran je najveći dio planirane željezničke mreže i industrijski

kolosijek s vezom na ranžirni i željeznički čvor Škrljevo. Industrijski kolosjeci izgrađeni su za

većinu postojećih korisnika radne zone, a moguće je i priključenje novih. Prijelazi glavne

sabirne ceste izvedeni su u dvije razine, a dio ranžirnih i manevarskih kolosjeka već je

izveden.


10

Ne postoji industrijski kolosijek prema radnoj zoni R 29 kroz radnu zonu R 27.

Željeznički kolosjeci, uređaji i oprema izgrađeni su u skladu s važećim propisima.

Biciklistički i pješački promet

U radnim zonama ne postoje biciklističke staze, a pješački nogostupi su dijelom

izvedeni uz glavnu sabirnu cestu.

Promet u mirovanju

Unutar obuhvata Plana ne postoje kamionski terminal i javna parkirališta, već se

parkiranje vozila rješava na građevnim česticama gospodarske namjene.

Javni promet

Nisu izgrađena stajališta javnog autobusnog prijevoza u radnoj zoni R 27.

Telekomunikacijska mreža

Do radne zone R 27 Kukuljanovo postoji izgrađena podzemna telekomunikacijska

mreža vezana na udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) Kukuljanovo, kapaciteta 1280

priključaka, vezan na AXE centralu Kozala u Rijeci. Na području radne zone R 27 uključeno

je oko 180 telefonskih pretplatnika. Telekomunikacijski kabel iz pravca UPS Kukuljanovo

položeni su uz državnu cestu D 40 s njene sjeverne strane za zonu R 27 i R 29, te se kod

odvojka ceste za plato Brodomaterijala (A 1) trasa kabela za R 27 odvaja i dolazi do

“energetskog kanala” koji je položen duž dijela glavne sabirne ceste u radnoj zoni.

Postojeća telekomunikacijska mreža unutar zone izgrađena je podzemnim kabelima

položenim u rov prije 80-tih godina do platoa koji su izgrađeni, odnosno u “energetski kanal”.

Od RSS-a Kukuljanovo do platoa Slobodne zone Luke Rijeka položen je poseban

telekomunikacijski kabel trasom kroz neizgrađeno područje. U izgrađenoj kabelskoj mreži

unutar zone ne postoje rezervni kapaciteti za nova ukopčanja.

Kroz radnu zonu izgrađen je magistralni (ujedno i međunarodni) vod Rijeka–Split čija

trasa predstavlja mjesto budućeg priključka radne zone R 27 na telekomunikacijsku mrežu s

optičkim sustavom prijenosa. Trasa ovog kabela iz pravca Cernika uz državnu cestu D 40

kroz plato na kojem se nalazi ispostava policije ulazi u zonu do glavne sabirne ceste te se uz

tu prometnicu pruža u pravcu Bakra. Duž čitave trase magistralnog kabela u zoni, osim cijevi

za optički kabel položena je i cijev za korisničke vodove. Kroz područje radne zone položen

je i privodni optički kabel od trase magistralnog kabela do UPS-a Kukuljanovo.


11

Vodoopskrba

Vodoopskrba sanitarno-tehnološkom vodom

Vodoopskrba radne zone R 27 sanitarno-tehnološkom vodom osigurana je iz

vodospreme Vojskovo I, zapremine 3500 m3, na koti 376/371 mnm, spajanjem na

vodoopskrbni cjevovod ACC Ø300 mm.

Hidrostatski pritisci u radnoj zoni R 27 su u rasponu od 4-12 bara, pa se na pojedinim

mjestima priključenja moraju ugraditi reducir ventili s izlaznim pritiscima od cca 4,5 bara.

Magistralni sanitarno-tehnološki cjevovod izveden je cijevima od PVC DN 225 mm

za NP 10 bara, a položen je u zajednički kanal s magistralnim protupožarnim cjevovodom.

Do sada je izgrađeno cca 1200 m magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda.

Izgrađeni platoi imaju izvedene priključke i internu mrežu sanitarno-tehnološke vode. Na

mjestima priključaka pojedinih korisnika (platoa) ugrađeni su vodomjeri u betonska okna,

koja su smještena na javnoj površini zone.

Protupožarna zaštita

Opskrba vodom za potrebe protupožarne zaštite radne zone R 27 osigurana je iz

vodospreme Vojskovo I, zapremine 3500 m3 na koti 376/371 mnm, odnosno spajanjem na

postojeći opskrbni cjevovod ACC Ø300 mm.

Hidrostatski pritisci u radnoj zoni R 27 su u rasponu od 4-12 bara, a radni (hidraulički)

pritisci pri protoku od Q=100,0 l/s od 2,5-9,0 bara.

Magistralni protupožarni cjevovod izveden je od čeličnih spiralno-varenih cijevi Ø200

mm za NP 16 bara, a položen je u zajednički kanal s magistralnim sanitarno-tehnološkim

cjevovodom zone. Na cjevovodu su ugrađeni nadzemni požarni hidranti Ø80 mm na

međusobnom razmaku 80-100 m.

Do sada je izgrađeno cca 1200 m magistralnog protupožarnog cjevovoda. Izgrađeni

platoi imaju izvedene priključke i internu hidrantsku mrežu prema svojim potrebama.

Na mjestima priključaka pojedinih korisnika ugrađeni su vodomjeri u betonska okna,

koja su smještena na javnoj površini zone.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Radna zona R 27 se nalazi u III zoni sanitarne zaštite prema Odluci o sanitarnoj zaštiti

izvora vode za piće na riječkom području (Službene novine broj 6/94) pa se zbog toga gradi

zatvoreni sustav odvodnje.

Usvojen je razdjelni sustav odvodnje, a oborinske vode se djelomično evakuiraju

(samo oborinske vode s prometnih i manipulacijskih površina).

Fekalna kanalizacija

Za postojeće izgrađene platoe u radnoj zoni R 27 izvedena je fekalna kanalizacija od

PVC cijevi Ø300 mm, duljine cca 3000 m.

Otpadne vode se odvode na biološki uređaju BIO-DISK 2000 ES gdje se vrši

pročišćavanje otpadnih voda. Nakon pročišćavanje otpadne vode se odvode u sliv Kostrene

djelomično izgrađenim hidrotehničkim tunelem i upuštanjem otpadne vode u upojnu jamu. Iz

ove upojne jame voda podzemnim putem odlazi u lučicu Urinj gdje izlazi zajedno s


12

oborinskim vodama infiltriranim u podzemlje. Ispitivanjima je utvrđeno da je zagađenje koje

prouzročuju ovako ispuštene otpadne vode u granicama dozvoljenog.

Oborinska kanalizacija

Odvodnja oborinskih voda sa platoa, kao i ceste rješavana je oborinskom

kanalizacijom od azbestcementnih cijevi ACC Ø300-1000 mm, duljine cca 2800 m.

Oborinske otpadne vode se odvode u Bakarski zaljev. S obzirom na velike količine

vode koje se prikupljaju na platou ispod Sv. Kuzma izgrađen je retencijski bazen, a nakon

njega voda brzotokom odlazi u more. Retencijski bazen i brzotok su izgrađeni od armiranog

betona.

Elektroopskrba

Na danas izgrađenom dijelu obuhvata ovog plana postoji sva potrebna infrastruktura,

što znači da je riješena i opskrba električnom energijom.

Radna zona R-27 napaja se električnom energijom iz privremene trafostanice

35/10(20) kV Mavrinci koja je locirana na sjevernom, rubnom dijelu zone. Neposredno uz

lokaciju privremene trafostanice osigurana je građevna čestica za izgradnju buduće

trafostanice 110/10(20)kV Mavrinci, a njezinu izgradnju odredit će popunjenost kapaciteta

postojeće TS 35/10(20)kV Mavrinci, odnosno porast opterećenja u radnim zonama R 27 i R

29/1. Planirana trafostanica 110/10(20) kV Mavrinci, priključit će se na postojeći 2 x 110 kV

nadzemni vod čija trasa prolazi građevnom česticom predviđenom za izgradnju trafostanice.

Postojeća trafostanica 35/10(20) kV Mavrinci izgrađena je kao privremena (na temelju

pretpostavki o izgradnji, iskorištenosti i porasta opterećenja radnih zona što se nije ostvarilo),

maksimalnog kapaciteta 2 x 8 MVA (sada su ugrađena dva transformatora snage 4+2,5 MVA)

i opterećena je sa cca 3,9 MVA. Osim radnih zona R 27 i R 29/1, trafostanica napaja i dio

široke potrošnje (naselja Mavrinci, Cernik, Plosna, Kukuljanovo i Škrljevo).

Potrošači na platou (F) - Luka Rijeka, napajaju se električnom energijom iz TS

35/10(20)kV Krasica.

Iz trafostanice 35/10(20)kV Mavrinci, u smjeru radne zone R 27, do raskrižja kod

platoa A 2 - C 2 - B 4 - B 6,1 izgrađena su dva 10(20) kV voda kombinirane

podzemno/nadzemne izvedbe koji su preko postojećih trafostanica 10(20)/0,4 kV spojeni u

prsten, te pružaju jedan drugom 100% rezervu. Kapacitet podzemnih kabela u potpunosti

zadovoljava sadašnje potrebe radne zone R 27 i još ima rezerve za povećanje opterećenja.

Kapacitet nadzemnih vodova (10 kV dalekovodi) ne zadovoljava u potpunosti niti sadašnje

potrebe zbog malog kapaciteta (2,5 MVA po dalekovodu na 10 kV naponskom nivou), niti po

lokaciji jer su locirani unutar platoa B 6.1. i predstavljaju smetnju bilo kakvim građevinskim

radovima na dijelu platoa.

Važno je napomenuti da su 10(20) kV kabeli od spomenutog raskrižja do južnog ruba

platoa (A) položeni kroz prolazni energetski kanal na posebnim kabelskim policama, pa na toj

dionici nije potrebno izvođenje nikakvih građevinskih radova u slučaju intervencije na

postojećim, ili kod polaganja novih kabela.

Postojeća trafostanica 10(20)/0,4 kV Centar - R 27 na platou (C 3) napaja se preko

10(20)kV kabela radijalno, bez mogućnosti rezervnog napajanja. Bez mogućnosti rezervnog

napajanja je za sada i TS 10(20)/0,4 kV Brodomaterijal Kukuljanovo na platou (A 1), koja se

podzemnim kabelom napaja iz 10(20)kV mreže naselja Kukuljanovo, kao i trafostanice

10(20)/0,4 kV na platou (F).

Distribucija električne energije u radnoj zoni R 27 vrši se putem trafostanica

10(20)/0,4 kV i odgovarajuće niskonaponske mreže.


13

Trafostanice koje su na zahtjev investitora koncipirane kao vlastite s mjerenjem

utroška električne energije na visokom naponu i opskrbljuju električnom energijom platoe na

kojima je smješten samo jedan potrošač jesu:

- plato (B 4), TS MGK - R 27

- plato (B 3), TS Benčić - R 27

- plato (B 1), TS Končar - R 27

- plato (A 2), TS Opskrba - R 27

- plato (A 1), TS Brodomaterijal Kukuljanovo

- plato (F), TS Luka Škrljevo.

Ostale trafostanice su distributivne s mogućnošću napajanja električnom energijom

više potrošača i mjerenjem utroška električne energije na niskom naponu, a to su:

- plato (C 3), TS Centar - R 27

- plato (A 2), TS Veletržnica - R 27

- plato (B 1), TS Toplana - R 27

- plato (B 2), TS Kukuljanovo - R 27/1 i TS Kukuljanovo - R 27/2.

Trafostanice su kabelskog tipa, izvedene kao slobodno stojeći objekti montažno

betonske izvedbe (TS MGK - R 27, TS Benčić - R 27, TS “Končar R - 27”, TS

Brodomaterijal Kukuljanovo, TS Luka Škrljevo, TS Centar - R 27, TS Veletržnica R 27, TS

Toplana - R 27, TS Kukuljanovo - R 27/1 i TS Kukuljanovo - R 27/2), ili u sklopu građevine

gospodarske namjene (TS Opskrba - R 27). Do svake trafostanice je osiguran prikaz teretnog

motornog vozila.

Niskonaponska mreža je na platoima izvedena s 0,4 kV podzemnim kabelima. Na

platoima s trafostanicama u vlasništvu potrošača niskonaponska mreža je također u vlasništvu

potrošača, a na platoima s trafostanicama u vlasništvu HEP-a niskonaponska mreža je

izvedena s tipiziranim podzemnim kabelima (PPOO - A 4 x 150 mm²) i niskonaponskim

slobodnostojećim razvodnim ormarićima. Glavne kabelske trase su locirane po nogostupima,

odnosno kroz energetski kanal, a razvodni ormarići na granicama građevinskih čestica. Od

razvodnih ormarića do poslovnih zgrada položen je podzemni kabelski glavni vod do glavne

razvodne ploče (GR P) potrošača s mjernim mjestom.

Javna rasvjeta, odnosno rasvjeta prometnica u radnoj zoni R 27 sada ne postoji.

U tablici u nastavku prikazana su dozvoljena vršna opterećenja postojećih potrošača

unutar dijela radne zone R 27. Postojeća vršna opterećenja trafostanica 10(20)/0,4 kV

su manja od navedenih (dopuštenih), pa se posebno ne navode.

Prikaz postojećih potrošača s planiranim vršnim opterećenjima prema važećim

elektroenergetskim suglasnostima za dio zone R 27

Ozaka platoa, potrošačn Dozvoljeno vršno opterećenje

[KW] Primjedba

Plato B4, MGK 450 TS, Pi = 2 x 630 kVA Plato B3, Benčić 480 TS, Pi = 2 x 630 kVA Plato B2, više potrošača 1.156 2 x TS, Pi = 3 x 400 kVA Plato B1, Končar 360 TS, Pi = 1000 + 400 kVA Plato B1, Toplana 200 TS, Pi = 400 kVA Plato A2, Hladnjača 1.100 TS, Pi = 3 x 1000 kVA Plato A2, Veletržnica 250 TS, Pi = 400 kVA Plato C3, MUP 100 TS, Pi = 400 kVA UKUPNO 4.096


14

Uz ukupan faktor istovremenosti od 0,7 dobiva se opterećenje od Pv = 4.096 x 0,7 =

2.867 kW, što je ispod prijenosne moći jednog napojnog 10(20)kV kabela, a drugi je 100%

rezerva.

Dio napojnih vodova je izveden s 10 kV nadzemnim vodovima AL/Č 3 x 35 mm²

manje prijenosne moći koja je već ispod sadašnjeg vršnog opterećenja predmetnog dijela

radne zone što jedva zadovoljava sadašnje potrebe i preko njih nema rezerve za povećanje

opterećenja (prijenosna moć jednog voda je 2.500 kW).

Plato (A1), Brodomaterijal, ima dozvoljeno vršno opterećenje od 534 kW, vlastitu

trafostanicu 2 x 630 kVA i kabelski priključak na 10(20)kV mrežu naselja Kukuljanovo,

odnosno na TS 35/10(20) kV Mavrinci.

Plato (F), Luka, ima dozvoljeno vršno opterećenje od 561 kW, dvije vlastite

trafostanice s instaliranom snagom od 2 x 1000 kVA + 1 x 630 kVA i kabelsko-zračni

priključak na 10(20) kV mrežu naselja Tijani - Sv. Kuzam, odnosno na TS 35/10(20)kV

Krasica.

Platoi (A 1) i (F), sada nemaju mogućnost rezervnog napajanja na 10(20)kV.

Može se zaključiti da se izgrađeni dio radne zone R 27 sigurno i kvalitetno napaja

elektičnom energijom preko elektroenergetskih postrojenja čiji je kapacitet iskorišten samo

djelomično (trafostanice i napojni podzemni kabeli) s time da nadzemne 10 kV napojne

vodove treba čim prije zamjeniti podzemnim kabelima.

Plinoopskrba i toplifikacija

Na području Radne zone R27 Kukuljanovo izgrađena je kotlovnica ukupnog

toplinskog kapaciteta 16,2 MW, predviđena za proizvodnju toplinske energije. Kao gorivo se

koristi UNP. U neposrednoj blizini kotlovnice nalazi se skladišni prostor UNP-a, pretakalište,

crpna stanica te isparivačko redukcijska stanica. Skladišni prostor sastoji se od dva spremnika

volumena 60 m3 i jednog spremnika 150 m

3. Isparivačko redukcijska stanica ukupnog je

kapaciteta 3550 kg/h. U isparivačko redukcijskoj stanici vrši se isparivanje UNP – a i

redukcija plina s 16,7 na radni tlak potreban za rad kotlovnice i ostalih potrošača u prvom i

drugom stupnju redukcije. Za tehnološke potrebe obližnjih tvrtki (Metalografički kombinat,

Rade Končar) izgrađen je plinovod. Za korištenje toplinske energije izgrađene su toplinske

podstanice tvrtki Metalografički kombinat, Rade Končar, Rikard Benčić, Brodokomerc,

ukupnog kapaciteta 6,28 MW. Toplinski kapacitet postojeće kotlovnice nije u potpunosti

iskorišten, te mogućnost toplifikacije iz navedenog izvora iznosi dodatnih 9,92 MW.


15

1.1.4. Obveze iz planova šireg područja

Prema Prostornom planu primorsko-goranske županije, radne zone spadaju u

antropogena područja, i to izdvojene namjene, a definirane su kao izdvojene veće prostorne

cjeline u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti koje onečišćuju okoliš unutar

propisanih ograničenja. Razlikuju se dvije osnovne kategorije namjene: industrijske zone

(rafinerija, brodogradilište, petrokemija i sl.) i poslovne zone (veletrgovine, skladišta i sl.).

Jedinstveni proizvodno-poslovni kompleks Škrljevo-Kukuljanovo namijenjen je,

prema Prostornom planu primorsko goranske županije, raznovrsnoj industriji, velikim

skladištima i servisima, lučkim pozadinskim skladištima i slobodnoj zoni i ostalim

djelatnostima koje zadovoljavaju mjere zaštite propisane zakonom i dokumentima prostornog

uređenja, a prema županijskom planu određen je i kao zahvat od važnosti za Državu i

Županiju.

Prostornim planom primorsko-goranske županije određene su mjere sprječavanja

nepovoljna utjecaja na okoliš. Također je određeno da je za površine proizvodne i poslovne

namjene, kao dijela ostalih područja, i to površina izvan naselja za izdvojene namjene,

obvezna izrada urbanističkog plana uređenja.

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na (demografske) i

gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

Prostorne mogućnosti za gospodarski razvoj Županije mogu se ocijeniti povoljnima za

dugoročni razvoj. Postoje mogućnosti povećanja kapaciteta, nove izgradnje i rekonstrukcije

postojećih sadržaja gospodarske namjene unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

U starijim dijelovima radne zone došlo je do smanjenja zaposlenosti, koje je zajedno s

prestrukturiranjem uzrokovalo pojavu viška prostora. Modernizacijom proizvodnje i

intenzivnijim korištenjem kapaciteta uz postojeću infrastrukturnu opremljenost, otvorit će se

mogućnosti i za izgradnju novih kapaciteta.

U novijim dijelovima radne zone, koji su djelomično izgrađeni gospodarskim

sadržajima i infrastrukturom, postoje mogućnosti izgradnje novih kapaciteta (industrijskih

pogona, proizvodnog zanatstva, skladišta, trgovačkih, uslužnih i drugih sadržaja), uz relativno

povoljne uvjete.

U planiranim dijelovima radne zone, gdje još nije započela izgradnja gospodarskih

sadržaja i infrastrukture, potrebno je podnijeti visoke troškove pripreme, opremanja i uređenja

zemljišta, te izgradnje prometne i komunalne infrastrukture.


16

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG

ZNAČAJA

Neki od ciljeva zadanih Koncepcijom prostornog uređenja Primorsko-goranske

županije su:

- dostići razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih europskih država,

- prestrukturirati gospodarstvo i društvene djelatnosti i dostići slijedeću sektorsku

strukturu bruto domaćeg proizvoda: primarni 3%, sekundarni 25%, tercijarni 61% i

kvartarni 11%,

- ubrzati razvoj luke i transporta, brodogradnje i industrije,

- infrastrukturu tretirati kao preduvjet razvoja šireg prostora, Županije i Države,

- razviti malo i srednje poduzetništvo uz industrijsku djelatnost.

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Smještajni kriteriji pojedinih gospodarskih djelatnosti mogu se konkretizirati na način

da se:

- radne zone (industrijske i skladišne) funkcionalno povežu s razvojem lučkog sustava i

željezničkog čvora,

- u radnoj zoni Kukuljanovo namijene veće površine za razvoj kompleksne industrijsko-

trgovinske slobodne (carinske) zone izvan riječke luke s više tranzitnih zona za

potrebe srednjoeuropskih zemalja, u kojima bi se mogli smjestiti razni industrijski

pogoni, skladišta, robni terminali, tehnološki parkovi i centri, radionice, uredi i druge

građevine poslovne namjene.

Potrebno je radnu zonu R 27 promatrati kao kontaktnu zonu srednjeeuropskog tranzita

s naglašenim prednostima za smještaj navedenih sadržaja, ali i s mogućnostima fleksibilne

preorijentacije i promjene gospodarske namjene.

Predložena koncepcija rezultat je dosadašnjeg razmještaja gospodarskih djelatnosti,

stvarnih prostornih mogućnosti te povezanosti s osnovnom prometnom i ostalom

infrastrukturom.

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

Dosadašnje teškoće u razvoju i korištenju prostora nastale su zbog stihijskog lociranja

proizvodnih kapaciteta, prometne i druge infrastrukture, ali i razvoja turizma i stanovanja.

Iako je to izraženije u priobalnom području nego u zaleđu, potrebno je i na ovom području

ukloniti postojeće smetnje i osigurati bolje prostorne, prometne, infrastrukturne, ekološke i

druge uvjete za usklađeni razvoj gospodarstva.


17

Prometna povezanost radne zone R 27 s kapacitetima luka Rijeka, Bakar, Kraljevica,

kompleksa rafinerije Rijeka, Urinj, Krk, te drugim proizvodnim i poslovnim kapacitetima

preduvjet je razvoja radne zone.

Poboljšanje nasljeđenog stanja uopće, postići će se poboljšanjem prometne

povezanosti priobalnog dijela i zaleđa, postupnim rješavanjem ostale infrastrukture, posebice

sustava odvodnje, kako bi se sačuvala izvorišta pitkih voda, te omogućavanjem smještaja

novih gospodarskih sadržaja i daljnjeg rada postojećih uz strogo poštovanje zakona i propisa o

zaštiti okoliša.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA RADNE ZONE ODNOSNO DIJELA

RADNE ZONE

2.2.1. Unapređenje uređenja radne zone i komunalne infrastrukture

Potrebno je ostvariti pretpostavke za kvalitetni i fleksibilni smještaj planiranih

gospodarskih sadržaja, te poboljšati i izgraditi prometnu infrastrukturu i pojedine komponente

sustava komunalne infrastrukture, a posebice sustava odvodnje, i to Prema Studiji

kanalizacijskih sustava riječkog područja i Prostornom planu uređenja Općine Kostrena,

kojima je predviđeno objedinjavanje sustava odvodnje otpadnih voda sa područja industrijske

zone Kukuljanovo – Škrljevo na sustav Kostrene s centralnim uređajem za pročišćavanje na

lokaciji u krugu rafinerije Urinj, s ciljem zaštite pitkih voda šireg područja.

Glavna sabirna cesta kroz radnu zonu R 27 (od južnog ulaza - Slobodne zone Luke

Rijeka do središnjeg, glavnog cestovnog križanja s postojećim odvojkom prema radnoj zoni R

29) preuzet će promet, nakon izgradnje planiranog priključka na autocestu Rijeka-Zagreb u

području Čavla i spojne ceste do navedenog križanja, umjesto dionice ceste kroz naselje

Kukuljanovo, te će time biti reguliran teški i tranzitni promet izvan naselja Kukuljanovo. Dio

trase postojeće državne ceste D 40 kroz naselja Cernik i Čavle nije rekonstruiran, a tehnički

elementi ne zadovoljavaju potrebe teškog i tranzitnog prometa.

Građevine gospodarske namjene potrebno je oblikovati na suvremeni način,

primjenom suvremenih tehnologija gradnje industrijskih građevina, uz uređenje zelenila i

okoliša na površinama gospodarske namjene.

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja potrebno je opremiti kvalitetnim elementima

urbane opreme i urbanog mobilijara, kako bi se ostvarila preglednost i što kvalitetnija slika

radne zone.

Prostornim planom općine Rijeka planirana je, neposredno uz zapadnu granicu

obuhvata plana, prometnica koja bi u konačnici predstavljala obilaznicu naselja Kukuljanovo i

radne zone R 27, te preuzela funkciju državne ceste D 40, ali je gradnja te ceste dovedena u

pitanje planiranom riječkom obilaznicom Orehovica-Sveti Kuzam-Meja-Križišće (državna

cesta D 8).


18

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Organizacija prostora unutar obuhvata Plana u najvećoj je mjeri uvažila postojeće

stanje i položaj u širem prostoru: reljef, postojeću parcelaciju, namjenu površina, prometne

tokove i druge čimbenike. Na uglavnom skošenom terenu, zemljanim radovima oblikuju se

platoi za nove sadržaje gospodarske namjene, u terasastu strukturu koja nastaje usijecanjem

ravnih platoa u kosi teren. Za gradnju novih sadržaja gospodarske namjene i drugih sadržaja

na tim platoima ne postoje konkretni programi, već će se gradnja novih sadržaja omogućiti

prema programima koje će ponuditi zainteresirani investitori, a koji su u skladu s

odrednicama Urbanističkog plana uređenja. To znači da na tim platoima treba osigurati

pretpostavke za fleksibilno uređivanje prostora: parcelaciju, veličinu i oblik građevne čestice,

namjenu građevina i vrste građevina te drugih elemenata uređenja prostora.

Postojeći platoi sa sadržajima gospodarske namjene povezani su s planiranim platoima

na neizgrađenom, sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana novom prometnom

mrežom, kojom je uspostavljena kružna veza.

Uređenje prostora planirano je tako da se može izvoditi u fazama. Svi zahvati koji se

predlažu podrazumijevaju radove pripreme i opremanja prostora, što obuhvaća izvedbu usjeka

i nasipa za oblikovanje platoa, te izgradnju objekata prometne i komunalne infrastrukture

potrebnih za optimalno korištenje površina i građevina.

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

U Urbanističkom planu uređenja određena je namjena površina i prikazana je na

kartografskom prikazu broj 1, Korištenje i namjena površina, na kojem su označene:

- površine gospodarske – pretežito proizvodne namjene,

- zaštitne zelene površine,

- prometne površine - cestovne i željezničke,

- površine za infrastrukturne objekte i uređaje.

Planom je određeno da se omogućuje uređivanje parkovnog, pejsažnog i zaštitnog

zelenila na površinama gospodarske namjene te, pod posebnim uvjetima, gradnja građevina

na zaštitnim zelenim površinama.

Na području obuhvata Plana, površine gospodarske namjene namijenjene su

prvenstveno za proizvodnju i zanatstvo, te za usluge, trgovinu, skladištenje i druge vrste rada.

Postojeće površine gospodarske namjene uglavnom su velike građevne čestice i

različitih su površina.


19

Platoi za sadržaje gospodarske namjene u pravilu su pravokutnog ili trapezastog

tlocrtnog oblika, omeđeni potpornim zidovima, pokosima s pojasevima visokog zelenila i

ukrasnog grmlja te prometnicama.

Postojeći platoi koji su potpuno izgrađeni, uglavnom se ne mijenjaju Urbanističkim

planom uređenja, ali je dana mogućnost preparcelacije.

Na djelomično izgrađenim platoima planirana je sanacija i dogradnja postojećih

sadržaja te mogućnost preparcelacije nezigrađenih dijelova kako bi se dobile nove građevne

čestice za sadržaje gospodarske namjene.

Granice i površine planiranih platoa i građevnih čestica definirane su prema načelnom

programu Naručitelja. Na tim platoima osigurana je fleksibilnost sadržaja, parcelacije,

veličine i oblika građevne čestice, te priključaka na objekte prometne i komunalne

infrastrukture, jer zbog nedostatka konkretnih programa nije moguće odrediti ove elemente

uređenja prostora. To znači da će se za te platoe izrađivati idejna rješenja dijelova platoa,

cijelih platoa ili više platoa, na temelju kojih će se omogućiti raspodjela površine platoa na

više korisnika, korištenje cijelog platoa ili više platoa od strane jednog korisnika, bez da se

mijenja rješenje Urbanističkog plana uređenja, a prema programima zainteresiranih

investitora, koji su u skladu s odrednicama Urbanističkog plana uređenja.

Prema tome, unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja mogu se graditi i uređivati

građevine gospodarske namjene, osnovne i ostale građevine:

- na postojećim izgrađenim i neizgrađenim građevnim česticama koje zadovoljavaju

uvjete iz Odredbi za provođenje,

- na građevnim česticama koje će nakon izrade idejnog rješenja zadovoljiti uvjete iz

Odredbi za provođenje.

Dopuštena je izgradnja građevina gospodarske namjene, uz primjenu zakonom i

propisima određenih mjera zaštite okoliša.

Sve površine gospodarske namjene nalaze se na platoima, a za svaki plato su dani

kvantificirani pokazatelji.

Visinske razlike između platoa savladavaju se, u pravilu, kombinacijom potpornih

zidova i zelenih pokosa.

Zaštitne zelene površine mogu se koristiti na različite načine. To mogu biti manje

šume ili park-šume, livade ili površine s autohtonim zelenilom. Na zaštitnim zelenim

površinama zadržat će se što je moguće više autohtonog zelenila. Na ovim površinama mogu

se graditi pješačke staze, odmorišta, sjenice, igrališta za šport i rekreaciju te manji komunalni

objekti. Ove površine treba opremiti i odgovarajućom urbanom opremom: elementima javne

rasvjete, klupama, koševima za otpatke.


20

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN

KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Tablica 3

Oznaka platoa Ukupna površina

[ha]

A 1.1 7,37

A 1.2 2,43

A 1.3 1,53

A 1.4 1,35

A 1.5 1,74

A 1.6 0,15

A 1.7 0,98

A 2.1 5,01

A 2.2 8,90

A 3 2,42

A 3.1 4,06

A 3.2 0,83

A 4 1,70

A 5 2,12

A 6 3,21

A 7 3,07

A 8 9,87

B 2.1 3,19

B 2.2 0,98

B 2.3 4,49

B 2.4 1,81

B 3 6,29

B 4 4,96

B 5.1 2,16

B 5.2 2,63

B 5.3 0,45

B 5.4 3,58

B 6.1 6,10

B 6.2 2,50

B 7.1 1,01

B 7.2 0,91

B 7.3 1,46

B 7.4 1,15

B 7.5 0,95

B 7.6 1,98

B 7.7 1,72

B 8.1 1,30

B 8.2 1,31

B 8.3 1,95

Oznaka platoa Ukupna površina

[ha]

B 8.4 2,70

B 8.5 2,71

B 9.1 2,83

B 9.2 4,41

B 9.3 1,26

B 9.4 1,46

B 9.6 0,69

B 10.1 1,56

B 10.2 1,88

B 10.3 1,93

B 10.4 4,03

B 10.5 1,13

B 10.6 0,68

B 10.7 0,63

C 1.1 3,13

C 1.2 3,13

C 2.1 1,88

C 2.2 0,76

C 2.3 0,42

D 3,15

E 1.1 1,71

E 1.2 3,03

E 2.1 4,84

E 2.2 0,51

F 1 8,86

F 2 12,78

F 3 8,51

F 4 3,27

F 5 2,79

površine

gospodarske

namjene

235,33

površine

infrastrukturnih

objekata i uređaja

2,18

prometne površine 30,81

zaštitne zelene

površine 49,87

U K U P N O 318,19


21

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Na kartografskom prikazu broj 2A prikazano je prometno rješenje radne zone R 27,

kojim je proširena postojeća prometna mreža.

Na prometnim površinama mogu se graditi i uređivati kolnici, nogostupi, stajališta za

autobuse, parkirališta, drvoredi, manje zelene površine, nasipi i drugo.

Prometne površine i objekte potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom

signalizacijom i drugom urbanom opremom (elementima vizualnih komunikacija i drugo).

Okosnica prometnog rješenja je glavna sabirna cesta, od Slobodne zone Luke Rijeka

do sjeverne granice obuhvata Plana i granice sa susjednom općinom Čavle, koja povezuje

planirane cestovne čvorove Sveti Kuzam (D 8) i Čavle (D 1). Duljina ceste iznosi 3623 m.

Sve ostale ceste dijele se na primarne - sabirne (S) i sekundarne - interne (I). Sve ceste

planirane su za teški kamionski promet.

Sabirne ceste vežu se na glavnu sabirnu cestu, a s njih se prilazi planiranim

površinama gospodarske namjene. Na sabirne ceste povezuju se sve ostale interne ceste, koje

će se graditi prema potrebi nakon izrade idejnog rješenja.

Važnije sabirne ceste su zapadna i istočna sabirna cesta (karakteristični poprečni

presjek A).

Zapadna sabirna cesta preuzima veliki dio internog prometa u radnoj zoni i rasterećuje

glavnu sabirnu cestu, te povezuje dva glavna križanja u razini u radnoj zoni. Sjeverno križanje

izvedeno je u punom profilu. Južno križanje treba izgraditi u području ranžirnog željezničkog

kolodvora. Duljina ceste iznosi 2637 m.

Istočna sabirna cesta preuzima dio internog prometa sjeverno od glavnog željezničkog

kolosijeka prema radnoj zoni R 29, te rješava kamionski prilaz postojećim korisnicima platoa

A 1.1 bez prolaza kroz naselje Kukuljanovo. Planirana je i kao najkraća veza s radnom zonom

R 29, s tehničkim elementima povoljnijim od zapadne sabirne ceste. Duljina ceste iznosi 1540

m.

Sabirne ceste planirane su kao dvosmjerne, dimenzionirane za teški promet,

jednostranim nogostupom širine 1,5 metara širine ili bez njega, ali s rubnom betonskom

trakom 25 cm, proširenjima na odvojcima i križanjima, najvećeg nagiba 6,5%, reguliranom

odvodnjom, poprečnim nagibima za brzine do 50 km/h i kamionski promet. Posebno je važna

pregledna horizontalna, vertikalna, te infrastrukturna signalizacija s pregledom korisnika.

Ukupna duljina sabirnih cesta iznosi 3891 m.

Sve ostale ceste su sekundarne - interne, s nogostupom ili bez njega, sa završnom

betonskom trakom, riješenom odvodnjom, dimenzionirane za promet teških vozila, najvećeg

nagiba 6,5%, s proširenjima i reguliranim prilazima na platoe gospodarske namjene.

Samo dio postojećih internih cesta izravno je vezan uz glavnu sabirnu cestu (na

priključcima planirana je još jedna kolna traka kao i na križanjima sa sabirnim cestama).


22

Interne ceste mogu biti prolazne ili završavati na pojedinim platoima koji su planirani

prema mogućnostima korištenja terena i prilaza. Interne ceste su prilagođene terenu, a

platoima se mogu prilagoditi nasipima ili potpornim zidovima.

Na cestama nije planirano zaustavljanje i parkiranje teških i ostalih vozila.

Sve ceste predviđene su za odvijanje dvosmjernog prometa, pa su u skladu s time

predviđeni i normalni profili pojedinih cesta.

Cjelokupni prometni sustav radne zone R 27 treba osigurati funkcioniranje cestovne

mreže i za slučaj zatvaranja pojedinih dijelova zbog rekonstrukcije, drugih radova ili

prometne nezgode, te rasterećenje dijela glavne sabirne ceste u turističkoj sezoni.

Nivelete cesta prilagođene su kotama pojedinih platoa, radi što boljeg povezivanja, a

dopuštene su korekcije visinskih kota platoa i mjesta prilaza pojedinim platoima, prema

potrebama investitora, u skladu s predloženim prometnim rješenjem i važećim propisima.

Tehnički elementi prometnica

Sabirne ceste (primarne):

- dvije ili tri trake 7,0 metara - 10,00 metara

- nogostup jednostrani 1,50 metara

- bankine i berme 2*0,50 metara

- širina planuma min 13,0 metara

Interne ceste (sekundarne):

- dvije trake (x 3,0) 6,00 metara

- nogostup jednostr. ili bez nogostupa 1,50 metara

- bankine i berme 2*0,50 met.

- širina planuma min. 12,0 met.

Kolna konstrukcija:

- asfalt beton AB 11 4 cm

- nosivi sloj bitum. BNS 32 8 cm

- donji nosivi kameni agregat 100 KN/m 40 cm

- slivnici betonski 800 mm

- rešetke za teški promet

Nogostupi:

- ivičnjaci betonski 24/16

- podloga beton MB 20

- rubna traka beton 20/5

- liveni asfalt 2-3 cm.

Neizgrađeni pojas za instalacije uz ceste:

min. 2 x 1,0 m (od ograde zemljišta korisnika).

Podvožnjaci:

svjetla visina 4,50 metara.


23

Biciklistički i pješački promet

Biciklistički promet nije planiran. Pješački promet se planira u minimalnom opsegu i

dostatan je jednostrani nogostup najmanje širine 1,50 metara. Na mjestima autobusnih

stajališta planira se prošireni nogostup širine 3,0 metra.

Promet u mirovanju

Za cijelo područje radnih zona Kukuljanovo i Škrljevo, neophodno je riješiti problem

parkiranja velikih vozila (šlepera, parkirališta, specijalnih vozila, prikolica i kamiona) na

jednom mjestu, s organiziranim čuvanjem, zaštitom, naplatom i pratećim sadržajima.

Najmanji broj takvih parkirnih mjesta iznosio bi u konačnici oko 100 vozila, odnosno

prostor dimenzija 250*100 metara.

Unutar radne zone nisu planirana javna parkirališta, već se problem prometa u mirovanju

rješava na korisničkim građevnim česticama gospodarske namjene. Ovisno o vrsti građevine

gospodarske namjene i tehnološkom procesu potrebno je na građevnoj čestici osigurati

prostor za parkiranje vozila: osobnih automobila djelatnika i posjetitelja te vozila za opskrbu.

U Odredbama za provođenje određen je najmanji broj mjesta koje treba osigurati za

parkiranje osobnih automobila. Za veće radne sadržaje potrebno je pri izradi lokacijske

dozvole provesti detaljnu analizu potreba za parkiranjem i načina smještanja vozila.

Uz glavno križanje glavne sabirne ceste i ostalih sabirnih cesta planiran je otvoreni

uređeni prostor, koji se može koristiti dvonamjenski: kao heliport i parkiralište osobnih

automobila, najmanjih dimenzija 80*80 metara, iznad razine križanja, konstrukcije za promet

lakih vozila.

Javni promet

Razvrstavanjem glavne sabirne ceste kroz radnu zonu 27 u dio državne ceste D 40, te

otvaranjem novih platoa gospodarske namjene, na nju će se preusmjeriti sustav međugradskog

javnog prometa, dok će gradski i lokalni javni promet i dalje ostati na postojećoj cesti kroz

Kukuljanovo i druga naselja.

Na dijelu D 40 kroz radnu zonu R 27 planiraju se autobusna stajališta uz glavna

križanja.

Sabirnim i internim cestama u radnoj zoni nije planiran javni promet.

Željeznički promet

Radna zona R 27 povezana je na željezničku mrežu Republike Hrvatske preko

željezničke postaje Škrljevo, glavnim željezničkim kolosijekom iznad razine cestovnih

prometnica. Kolosijek je u usponu kroz istočni dio zone uz glavnu cestu do kote 282,00 i na

tom dijelu nema odvojaka. Od kote 282,30 cjelokupna mreža industrijskih, ranžirnih i


24

pomoćnih kolosjeka je na razini platoa gospodarske namjene, što daje mogućnosti optimalnog

korištenja.

Planirano je produženje glavnog željezničkog kolosijeka prema radnoj zoni R 29, te

željeznički tunel kao i povezivanje u cjelinu svih željezničkih postrojenja i opreme.

Slobodna zona Luke rijeka nije vezana za željeznički sustav radne zone R 27 nego

izravno na sustav Škrljevo, a križanje sa cestama riješeno je u dvije razine.

Ranžirni željeznički kolosijeci smješteni su u središte radne zone, što predstavlja

povoljno i racionalno rješenje.

Mreža industrijskih kolosjeka može se dopunjavati i proširivati čime se povećava

vrijednost i kvalitet zemljišta.

Zračni promet

Mnoštvo planiranih sadržaja te potrebe za hitnim intervencijama, potrebe stranih

ulagača, korisnika slobodne zone, te nadležnih tijela, nalažu osiguranje slobodnog i uređenog

prostora za heliport, odnosno uređeni prostor za potrebe prijevoza helikopterom.

Obzirom na povremeno korištenje prostor se može koristiti i za parkiranje pedesetak

osobnih automobila, što predstavlja povoljnije i racionalnije rješenje (uz propisani režim

korištenja ovakvog prostora).

Ova površina dimenzionira se za promet lakih vozila, s odvodnjom i niskom

rasvjetom, rubnim parkiranjem i velikim slobodnim prostorom, te signalizacijom i uređenjem

okoliša, a podignuta 3-4 m iznad razine križanja.


25

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Na površinama gospodarske namjene te prometnim površinama mogu se graditi i

uređivati objekti i uređaji sustava za opskrbu vodom, sustava odvodnje, elektroenergetskog

sustava, sustava za opskrbu plinom, telekomunikacijskog sustava te drugi komunalni objekti i

uređaji. Omogućeno je priključivanje novih sadržaja na komunalnu infrastrukturu u profilima

postojećih prometnica i na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je planiran u laguni

Zlanjevo.

Komunalni objekti mogu se graditi i na površinama koje imaju druge namjene.

Pri izgradnji komunalnih objekata i uređenja treba težiti što većoj kvaliteti

urbanističko-arhitektonskog oblikovanja.

Telekomunikacijska mreža

Prema dostupnim podacima o namjeni površina, a koje su određene samo okvirno,

unutar obuhvata radne zone R27 Kukuljanovo može se predvidjeti potreba za oko 1000

telefonskih priključaka po realizaciji svih planiranih sadržaja. Kapacitet postojeće kabelske

mreže ne omogućava uključenje novih telefonskih priključaka i ne zadovoljava kvalitetni ni

sadašnje, a pogotovo planirane potrebe radne zone. Za uključivanje novih priključaka

predviđa se izgradnja novog udaljenog pretplatničkog stupnja kapaciteta 1024 priključaka s

mogućnošću daljnjeg povećanja broja priključaka. Novi UPS će se na AXE centralu vezati

optičkim kabelom čija trasa se nalazi uz glavnu prometnicu u zoni.

Telekomunikacijska mreža unutar zone gradit će se kao distribucijska

telekomunikacijska kanalizacija (DTK) duž svih prometnica s kabelskim zdencima za

priključak uz svaku planiranu građevnu česticu, odnosno za dvije manje građevne čestice. U

izgrađenu DTK uvući će se telekomunikacijski kabeli koji će završavati u izvodnom ormariću

na pojedinoj građevine.

Distribucijska kabelska kanalizacija unutar obuhvata Plana gradit će se postupno:

najprije na planiranim cestama i unutar planiranih platoa te onih koji će doživjeti

preparcelaciju, a zatim na dionicama uz postojeće telekomunikacijske kabele kada potrebe za

priključcima prerastu postojeći kapacitet kabela ili kada neki korisnik bude imao potrebu za

priključkom optičkim kabelom.

Na kartografskom prikazu broj 2 B označena je trasa postojećih telekomunikacijskih

kabela, kao i trasa novoplanirane distribucijske telekomunikacijske kanalizacije na razini

idejnog rješenja trasa duž sabirnih prometnica. Kapacitet DTK i točan položaj kabelskih

zdenaca odredit će se idejnim i izvedbenim projektima. U sklopu izrade projektne

dokumentacije novih dionica sabirnih i internih prometnica treba izraditi i izvedbene projekte

distribucijske telekomunikacijske kanalizacije. Trasu u pravilu treba planirati u pješačkim

nogostupima ili u zelenom pojasu.

Na dijelovima platoa gdje je položen telekomunikacijski kabel, a plato podliježe

preparcelaciji ili izgradnji prometnica čime sigurnost trase dolazi u pitanje treba izraditi

projekt prelaganja postojeće telekomunikacijske mreže.


26

Uvjeti priključenja objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu

Prema članku 10. Zakona o telekomunikacijama pri izgradnji poslovnih građevina

investitor je dužan za te građevine izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke

telekomunikacijske vodove i za vodove kabelske televizije. Investitor je dužan ugraditi i

telekomunikacijsku instalaciju u te građevine. Koncentracija kućne telekomunikacijske

instalacije treba biti u ormariću smještenom na pročelju građevine. Od ormarića do kabelskog

zdenca planiranog uz uličnu granicu građevne čestice svaki investitor treba položiti dvije

cijevi minimalnog promjera 40 mm, što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na

javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.

Vodoopskrba

Vodoopskrba sanitarno-tehnološkom vodom

Za dovršenje sustava opskrbe radne zone R 27 sanitarno-tehnološkom vodom,

potrebno je izvesti cca 6800 m magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda.

Cjevovod će se izvesti cijevi DN 200 mm za NP 10 i NP 16 bara.

Na mjestima priključaka pojedinih platoa ugradit će se vodomjeri u betonska okna

koja moraju biti locirana na javnoj površini zone. Unutarnju mrežu po platoima izvoditi će

korisnici prema svojim potrebama.

Hidrostatski tlak u zoni kreće se između 4,0 i 12,0 bara.

Protupožarna zaštita

Za dovršenje protupožarnog sustava radne zone R 27, potrebno je izvesti cca 6800 m

magistralnog protupožarnog cjevovoda.

Cjevovod će se izvesti od cijevi DN 200 mm za NP 16 bara.

Na mjestima priključaka internih hidrantskih mreža za pojedine platoe ugradit će se

vodomjeri u betonska okna koja moraju biti locirana na javnoj površini zone. Unutarnju

hidrantsku mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema požarnim opterećenjima i važećim

propisima.

Hidrostatski tlak u zoni kreće se od 4 - 12 bara, a radni (hidraulički) pritisci pri

protoku od 100,0 l/s od 2,5-9,0 bara.

Magistralni protupožarni cjevovod radne zone R 27 je dio jedinstvenog protupožarnog

sustava radnih zona na području Škrljeva i Kukuljanova. Sustav se opskrbljuje vodom iz

izgrađene požarne vodospreme Vojskovo II, zapremine 1500 m3, na koti 376/371 mnm.

HIDRAULIČKI PRORAČUN

Sanitarna (pitka) voda

Ulazni podaci za dimenzioniranje uzeti su iz Studije odvodnje industrijske zone

Škrljevo.

- prosječno opterećenje 95,40 osoba/ha

- mjerodavna potrošnja za sanitarnu vodu 60+20%=72 l/osoba/dan


27

Tablica 4 Plato Površina

[ha]

Broj

zaposlenih

95,40 o/ha

qdne.sr.

72 l/o/dan

[m3/dan]

qmacsat

[l/s]

B 10.1 0,62 59 4,25 0,15

B 10.2 0,47 45 3,24 0,11

B 10.3 0,49 47 3,38 0,12

B 10.4 1,00 95 6,84 0,24

B 10.5 0,28 27 1,94 0,07

B 8.5 0,60 57 4,10 0,14

B 8.4 0,60 57 4,10 0,14

B 9.2 1,11 106 7,63 0,26

B 9.3 0,32 31 2,23 0,08

B 8.3 0,49 47 3,38 0,12

B 8.2 0,60 57 4,10 0,14

B 8.1 0,60 57 4,10 0,14

B 9.1 0,71 68 4,90 0,17

B 7.7 0,59 56 4,03 0,14

B 7.6 0,50 48 3,46 0,12

B 7.5 0,24 23 1,66 0,06

B 7.4 0,29 28 2,02 0,07

B 5.3 0,11 10 0,72 0,03

B 5.2 0,66 63 4,54 0,16

B 5.4 0,90 86 6,19 0,21

B 7.3 0,36 34 2,45 0,09

B 7.2 0,23 22 1,58 0,05

B 7,1 0,25 24 1,73 0,06

B 6.3 0,62 59 4,25 0,15

B 6.2 0,40 38 2,74 0,10

B 5.1 0,54 52 3,74 0,13

B 6.1 1,17 112 8,06 0,28

C 2.1 0,47 45 3,24 0,11

C 2.2 0,19 18 1,30 0,05

C 2.3 0,10 10 0,72 0,03

C 1.1 0,78 74 5,33 0,19

C 1.2 0,78 74 5,33 0,19

B 4 1,24 118 8,50 0,30

B 3 1,58 151 10,87 0,38

B 2 1,05 100 7,20 0,25

B 1 0,46 44 3,17 0,11

A 3 0,60 57 4,10 0,14

A 6 0,80 76 5,47 0,19

A 4 0,43 41 2,95 0,10

A 7 0,77 73 5,26 0,18

A 5 0,53 51 3,67 0,13

A 8 2,48 237 17,06 0,59

A 2 3,54 338 24,34 0,85

A 1 1,84 176 12,67 0,44

E 3 0,61 58 4,18 0,15

E 2 0,39 37 2,66 0,09

E 4 0,44 42 3,02 0,10

B 9.4 0,32 31 2,23 0,08

B 10.6 0,17 16 1,15 0,04

B 9.5 0,17 16 1,15 0,04

B 10.7 0,16 15 1,08 0,04

E 0 0,43 41 2,95 0,10

E 1 0,76 73 5,26 0,18

Luka 10,26 979 70,49 2,45

UKUPNO: 4399 388,71 11,03

Tehnološka voda

- prosječno opterećenje (iz studije) 21,80 m3/dan/ha

Praćenjem potrošnje tehnološke vode u radnoj zoni došlo je do saznanja da je dovoljno

u proračun uvrstiti 50% gore navedene norme.


28

Plato Površina

[ha]

Prosječno

opterećenje

10,90[m3/dan/ha]

[m3/dan]

qmaxsat

[l/s]

B 10.1 0,62 6,76 0,23

B 10.2 0,47 5,12 0,18

B 10.3 0,49 5,34 0,19

B 10.4 1,00 10,90 0,38

B 10.5 0,28 3,05 0,11

B 8.5 0,60 6,54 0,23

B 8.4 0,60 6,54 0,23

B 9.2 1,11 12,10 0,42

B 9.3 0,32 3,49 0,12

B 8.3 0,49 5,34 0,19

B 8.2 0,60 6,54 0,23

B 8.1 0,60 6,54 0,23

B 9.1 0,71 7,74 0,27

B 7.7 0,59 6,43 0,22

B 7.6 0,50 5,45 0,19

B 7.5 0,24 2,62 0,09

B 7.4 0,29 3,16 0,11

B 5.3 0,11 1,20 0,04

B 5.2 0,66 7,19 0,25

B 5.4 0,90 9,81 0,34

B 7.3 0,36 3,92 0,14

B 7.2 0,23 2,51 0,09

B 7,1 0,25 2,73 0,09

B 6.3 0,62 6,76 0,23

B 6.2 0,40 4,36 0,15

B 5.1 0,54 5,89 0,20

B 6.1 1,17 12,75 0,44

C 2.1 0,47 5,12 0,18

C 2.2 0,19 2,07 0,07

C 2.3 0,10 1,09 0,04

C 1.1 0,78 8,50 0,30

C 1.2 0,78 8,50 0,30

B 4 1,24 13,52 0,47

B 3 1,58 17,22 0,60

B 2 1,05 11,45 0,40

B 1 0,46 5,01 0,17

A 3 0,60 6,54 0,23

A 6 0,80 8,72 0,30

A 4 0,43 4,69 0,16

A 7 0,77 8,39 0,29

A 5 0,53 5,78 0,20

A 8 2,48 27,03 0,94

A 2 3,54 38,59 1,34

A 1 1,84 20,06 0,70

E 3 0,61 6,65 0,23

E 2 0,39 4,25 0,15

E 4 0,44 4,80 0,17

B 9.4 0,32 3,49 0,12

B 10.6 0,17 1,85 0,06

B 9.5 0,17 1,85 0,06

B 10.7 0,16 1,74 0,06

E 0 0,43 4,69 0,16

E 1 0,76 8,28 0,29

Luka 10,26 111,83 3,88

UKUPNO: 513,39 17,46


29

DIMENZIONIRANJE

DIONICA Površina

Sanitarne vode

[l/s]

Tehnološke vode

[l/s]

Ukupno

[l/s]

B 10.1-B 10.2 B 10.1;B 10.2; B 8.5 0,40 0,63 1,03

B 10.2-B 10.4 B 10.3; B 8.4 0,26 0,41 0,67

B 10.7-B 10.6 B 10.7;B 10.6; B 9.5; B 9.4

0,2 0,32 0,52

B 10.6-B 10.5 B 10.5; B 9.3 0,15 0,24 0,39

B 10.5-B 10.4 B 10.4; B 9.2 0,5 0,79 1,29

B 10.4-B 8.1 0,00 0,00

B 8.3-B 8.2 B 7.7; B 7.6; B 7.5; B 8.3; B 8.2

0,58 0,92 1,50

B 8.2-B 8.1 B 8.1, B 7.4 0,21 0,33 0,54

B 9.1-B 8.1 B 5.4; B 9.1; B 5.2; B

5.3

0,57 0,90 1,47

B 8.1-B 7.1 0,00 0,00

B 7.3-B 7.2 B 7.3; B 7.2; B 6.3; B 6.2

0,39 0,62 1,01

B 7.2-B 7.1 B 7.1 0,06 0,09 0,15

B 7.1-B 6.2 B 5.1 0,13 0,21 0,34

B 6.2-B 6.1 B 6.1 0,28 0,44 0,72

B 6.1-A 8 C 2.1; C 2.2; C2.3; B

4; B 3; B 2; B 1; A 2

2,08 3,29 5,37

E 0-E 1 E 0; E 1 0,28 0,44 0,72

E 1-E 2 E 2, Luka 2,54 4,02 6,56

E 2 -A 8 0,00 0,00

A 6-A 7 C 1.1; C 1.2; A 6; A 3;

A 7; A 4

0,99 1,57 2,56

A 7-A 8 A 5; A 8 0,72 1,14 1,86

A 8-A 1 A 1; E 3; E 4 0,69 1,09 1,78

11,03 17,45

Hidraulički proračun cjevovoda

Dionica Dužina Mjerod. DIMENZIONIRANJE

od – do m količina Profil Lambda Brzina Gubici Uku. g.

l/s mm m/s %o mVS

B 10.1-B 10.2 181 1,03 100 0,033497 0,13 0,29 0,05

B 10.2-B 10.4 85 1,70 100 0,0299001 0,22 0,71 0,06

B 10.7-B 10.6 140 0,52 100 0,0399715 0,07 0,09 0,01

B 10.6-B 10.5 80 0,91 100 0,0345238 0,12 0,24 0,02

B 10.5-B 10.4 229 2,20 100 0,0283586 0,28 1,14 0,26

B 10.4-B 8.1 127 3,90 100 0,0255732 0,50 3,22 0,41

B 8.3-B 8.2 206 1,50 100 0,0307205 0,19 0,57 0,12

B 8.2-B 8.1 90 2,04 100 0,0287901 0,26 0,99 0,09

B 9.1-B 8.1 161 1,47 100 0,0308576 0,19 0,55 0,09

B 8.1-B 7.1 100 7,41 100 0,0233329 0,94 10,60 1,06

B 7.3-B 7.2 202 1,01 100 0,0336557 0,13 0,28 0,06

B 7.2-B 7.1 60 1,16 100 0,0325658 0,15 0,36 0,02

B 7.1-B 6.2 65 8,91 100 0,0228351 1,14 14,99 0,97

B 6.2-B 6.1 140 9,63 100 0,0226425 1,23 17,37 2,43

B 6.1-A 8 1010 15,00 150 0,0215005 0,85 5,27 5,32

E 0-E 1 600 0,72 100 0,0366335 0,09 0,16 0,09

E 1-E 2 100 7,28 100 0,0233838 0,93 10,25 1,03

E 2 -A 8 200 7,28 100 0,0233838 0,93 10,25 2,05

A 6-A 7 130 2,56 100 0,0275398 0,33 1,49 0,19

A 7-A 8 230 4,42 100 0,025069 0,56 4,05 0,93

A 8-A 1 320 28,48 200 0,019999 0,91 4,19 7,13


30

Tlakovi u mreži

Čvor Kota Kota Tlak

terena piez.lin. mVS

B 10.1 328,00 351,16 23,16

B 10.2 325,00 351,22 26,22

B 10.7 320,00 350,99 30,99

B 10.6 320,00 351,00 31,00

B 10.5 325,00 351,02 26,02

B 10.4 325,50 351,28 25,78

B 8.3 330,00 351,48 21,48

B 8.2 319,00 351,60 32,60

B 9.1 315,00 351,60 36,60

B 8.1 313,00 351,69 38,69

B 7.3 310,00 352,75 42,75

B 7.2 308,00 352,78 44,78

B 7.1 307,00 352,80 45,80

B 6.2 293,00 353,78 60,78

B 6.1 287,00 356,21 69,21

E 0 300,00 358,36 58,36

E 1 290,00 358,46 68,46

E 2 285,00 359,48 74,48

A 6 292,00 360,40 68,40

A 7 285,00 360,60 75,60

A 8 280,00 361,53 81,53

A 1 280,00 362,87 82,87

Iz dimenzioniranja cjevovoda za sanitarnu i tehnološku vodu je vidljivo da kod većine dionica

protok zadovoljava cjevovod profila 100 mm. Tlakovi se kreću od 7,8 bara do 2,1 bara.

Hidrostatički tlakovi se kreću od 4,3 bara do 9,0 bara. Tlak od 1,6 bara je prilično nizak iako

zadovoljava potrebe većine uređaja. Kada se kao minimalni profil usvoji cjev od 150 mm

minimalni tlak poraste na 2,5bara, a ako se koristi cjev profila 200 mm minimalni tlak poraste

na 3,0 bara. Ovakav tlak je prihvatljiv za sve objekte i uređaje. Kod cjevovvoda profila 200

mm za predviđenu potrošnju biti će male brzine kretanja vode te će se voda dugo zadržavati u

cjevovodu.

Protupožarna voda

Predviđa se pojava dva istodobna požara u zoni po Q=50,0 l/s odnosno Q=100 l/s u

trajanju od tri sata što zahtijeva 1080 m3 požarne vode. Za tu količinu vode izgrađena je

posebna protupožarna vodosprema Vojskovo.

Za protupožarne svrhe gradi se poseban cjevovod profila 300 mm. Razvod

protupožarnih cjevovoda kroz prostor zone prikazanje u grafici. Minimalni profil cjevooda

potrebnog za protok 50 l/s je 250 mm.

Da bi se postigli potrebni protupožarni tlakovi od 2,5 bara na svim platoima unutar

zone potrebno je usvojiti cjevovode profila 300 mm. Hidrostatički tlak se kreće od 4,3 bara do

9,0 bara.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Za odvodnju otpadnih voda usvojen je razdjelni sustav odvodnje, tj. posebno se

odvode oborinske, a posebno sanitarne i tehnološke otpadne vode. Tehnološke otpadne vode

se prije upuštanja u kolektor moraju dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda.


31

Odvodnja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda

HIDRAULIČKI PRORAČUN

Ulazni podaci za dimenzioniranje uzeti su iz Studije odvodnje industrijske zone Škrljevo.

Sanitarne otpadne vode

- prosječno opterećenje 95,40 osoba/ha

- mjerodavna potrošnja za sanitarno-potrošne otpadne vode 60,0 l/osoba/dan

Plato Površina

[ha]

Broj

zaposlenih

95,40 o/ha

qdne.sr.

60 l/o/dan

[m3/dan]

qmacsat

[l/s]

B 10.1 0,62 59 5,70 0,20

B 10.2 0,47 45 2,70 0,09

B 10.3 0,49 47 2,82 0,10

B 10.4 1,00 95 5,70 0,20

B 10.5 0,28 27 1,62 0,06

B 8.5 0,60 57 3,42 0,12

B 8.4 0,60 57 3,42 0,12

B 9.2 1,11 106 6,36 0,22

B 9.3 0,32 31 1,86 0,06

B 8.3 0,49 47 2,82 0,10

B 8.2 0,60 57 3,42 0,12

B 8.1 0,60 57 3,42 0,12

B 9.1 0,71 68 4,08 0,14

B 7.7 0,59 56 3,36 0,12

B 7.6 0,50 48 2,88 0,10

B 7.5 0,24 23 1,38 0,05

B 7.4 0,29 28 1,68 0,06

B 5.3 0,11 10 0,60 0,02

B 5.2 0,66 63 3,78 0,13

B 5.4 0,90 86 5,16 0,18

B 7.3 0,36 34 2,04 0,07

B 7.2 0,23 22 1,32 0,05

B 7,1 0,25 24 1,44 0,05

B 6.3 0,62 59 3,54 0,12

B 6.2 0,40 38 2,28 0,08

B 5.1 0,54 52 3,12 0,11

B 6.1 1,17 112 6,72 0,23

C 2.1 0,47 45 2,70 0,09

C 2.2 0,19 18 1,08 0,04

C 2.3 0,10 10 0,60 0,02

C 1.1 0,78 74 4,44 0,15

C 1.2 0,78 74 4,44 0,15

B 4 1,24 118 7,08 0,25

B 3 1,58 151 9,06 0,31

B 2 1,05 100 6,00 0,21

B 1 0,46 44 2,64 0,09

A 3 0,60 57 3,42 0,12

A 6 0,80 76 4,56 0,16

A 4 0,43 41 2,46 0,09

A 7 0,77 73 4,38 0,15

A 5 0,53 51 3,06 0,11

A 8 2,48 237 14,22 0,49

A 2 3,54 338 20,28 0,70

A 1 1,84 176 10,56 0,37

E 3 0,61 58 3,48 0,12

E 2 0,39 37 2,22 0,08

E 4 0,44 42 2,52 0,09

B 9.4 0,32 31 1,86 0,06

B 10.6 0,17 16 0,96 0,03

B 9.5 0,17 16 0,96 0,03

B 10.7 0,16 15 0,90 0,03

E 0 0,43 41 2,46 0,09

E 1 0,76 73 4,38 0,15

Luka 10,26 979 58,74 2,04

UKUPNO: 4399 326,10 9,24


32

Tehnološka voda

- prosječno opterećenje (iz studije) 21,80 m3/dan/ha

Praćenjem potrošnje tehnološke vode u radnoj zoni došlo je do saznanja da je dovoljno

u proračun uvrstiti 50% gore navedene norme.

Plato Površina

[ha]

Prosječno

opterećenje

10,90[m3/dan/ha]

[m3/dan]

qmaxsat

[l/s]

B 10.1 0,62 6,76 0,23

B 10.2 0,47 5,12 0,18

B 10.3 0,49 5,34 0,19

B 10.4 1,00 10,90 0,38

B 10.5 0,28 3,05 0,11

B 8.5 0,60 6,54 0,23

B 8.4 0,60 6,54 0,23

B 9.2 1,11 12,10 0,42

B 9.3 0,32 3,49 0,12

B 8.3 0,49 5,34 0,19

B 8.2 0,60 6,54 0,23

B 8.1 0,60 6,54 0,23

B 9.1 0,71 7,74 0,27

B 7.7 0,59 6,43 0,22

B 7.6 0,50 5,45 0,19

B 7.5 0,24 2,62 0,09

B 7.4 0,29 3,16 0,11

B 5.3 0,11 1,20 0,04

B 5.2 0,66 7,19 0,25

B 5.4 0,90 9,81 0,34

B 7.3 0,36 3,92 0,14

B 7.2 0,23 2,51 0,09

B 7,1 0,25 2,73 0,09

B 6.3 0,62 6,76 0,23

B 6.2 0,40 4,36 0,15

B 5.1 0,54 5,89 0,20

B 6.1 1,17 12,75 0,44

C 2.1 0,47 5,12 0,18

C 2.2 0,19 2,07 0,07

C 2.3 0,10 1,09 0,04

C 1.1 0,78 8,50 0,30

C 1.2 0,78 8,50 0,30

B 4 1,24 13,52 0,47

B 3 1,58 17,22 0,60

B 2 1,05 11,45 0,40

B 1 0,46 5,01 0,17

A 3 0,60 6,54 0,23

A 6 0,80 8,72 0,30

A 4 0,43 4,69 0,16

A 7 0,77 8,39 0,29

A 5 0,53 5,78 0,20

A 8 2,48 27,03 0,94

A 2 3,54 38,59 1,34

A 1 1,84 20,06 0,70

E 3 0,61 6,65 0,23

E 2 0,39 4,25 0,15

E 4 0,44 4,80 0,17

B 9.4 0,32 3,49 0,12

B 10.6 0,17 1,85 0,06

B 9.5 0,17 1,85 0,06

B 10.7 0,16 1,74 0,06

E 0 0,43 4,69 0,16

E 1 0,76 8,28 0,29

Luka 10,26 111,83 3,88

UKUPNO: 513,39 17,46


33

Sanitarne i tehnološke otpadne vode se s platoa R27 odvode gravitacijski izgrađenim

sustavom kolektora te se nakon biološkog pročišćavanja ispušta u upojnu jamu kojom voda

podzemnim putem istječe u Lučucu Urinj.

Usvojeni najmanji profil za sanitarne i tehnološke vode je 300 mm. Kroz ovaj profil

uz minimalni pad kanala od 0,2 % može proteći 44,6 l/s. S obzirom na dobivene količine

gornjim proračunom može se konstatirati da profil 300 mm zadovoljava sve dionice.

Odvodnja oborinskih otpadnih voda

Na osnovu usvojenih analiza iz zone R27 predviđena je odvodnja oborinskih voda s

prometnih i manipulativnih prostora koji čine 30% ukupne površine. Od toga ceste čine 20%

ukupne površine pa na manipulativne otpada 10%.

Mjerodavni intenzitet uzet je za povratni period jednokratnog propterečenja od 2

godine te vrijeme koncentracije oborina od 20 minuta iz ITP krivulja za meteorološku stanicu

Rijeka za period motrenja oborina od 1957-1984.god.

Na osnovu ovako odabranog mjerodavnog intenziteta svi profili cjevovoda unutar

zone imaju rezervu u dimenzijama osim završnih profila.

Minimalni promjer kolektora oborinskih voda usvojen je s 400 mm.

Maksimalni protoci kroz cijevi različitog promjera uz minimalni pad od 0,5% su:

Profil (mm) Protok (l/s)

400 140

500 192

600 466

700 639

800 861

900 1173

1000 1546

1100 1982

1200 2489

1300 3068

1400 3722

1500 4457

Dionica Pripadni platoi Protok

od - do Vlastiti Tranzitni Ukupno Odabran profil

l/s l/s l/s mm

B 10.1-B 10.2 B 10.1;B 10.2; B 8.5 143,00 143,00 500

B 10.2-B 10.4 B 10.3; B 8.4 92,95 143,00 235,95 500

B 10.7-B 10.6 B 10.7;B 10.6; B 9.5; B 9.4 74,72 74,72 400

B 10.6-B 10.5 B 10.5; B 9.3 56,84 74,72 131,56 400

B 10.5-B 10.4 B 10.4; B 9.2 178,75 131,56 310,31 550

B 10.4-B 8.1 0,00 546,26 546,26 600

B 8.3-B 8.2 B 7.7; B 7.6; B 7.5; B 8.3; B 8.2 210,57 210,57 500

B 8.2-B 8.1 B 8.1, B 7.4 75,08 210,57 285,65 550

B 9.1-B 8.1 B 5.4; B 9.1; B 5.2; B 5.3 203,78 203,78 500

B 8.1-B 7.1 0,00 1.035,69 1.035,69 900

B 7.3-B 7.2 B 7.3; B 7.2; B 6.3; B 6.2 139,43 139,43 400

B 7.2-B 7.1 B 7.1 21,45 139,43 160,88 500

B 7.1-B 6.2 B 5.1 47,73 1.196,57 1.244,30 1000

B 6.2-B 6.1 B 6.1 100,10 1.244,30 1.344,40 1000

B 6.1-A 8 C 2.1; C 2.2; C2.3; B 4; B 3; B 2; B 1; A 2 743,60 1.344,40 2.088,00 1200

E 0-E 1 E 0; E 1 100,10 100,10 400

E 1-E 2 E 2 32,18 100,10 132,28 400

E 2 -E4 0,00 132,28 132,28 400

A 6-A 7 C 1.1; C 1.2; A 6; A 3; A 7; A 4 353,93 353,93 600

A 7-A 8 A 5; A 8 257,40 353,93 611,33 700

A 8-E4 A 1; E 3; E 4 246,68 2.699,33 2.946,01 1300

E4-Luka Luka 875,88 3.078,29 3.954,17 1500


34

Elektroopskrba

Na temelju iskaza prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina i pretpostavljenu specifičnu potrošnju po m² površine platoa (obzirom da nisu

poznati budući potrošači, specifično opterećenje [W/m²]je uprosječeno), izvršena je

procjena opterećenja radne zone R 27. Procjena je izvršena sa specifičnim opterećenjem od

50W/m², za sve platoe osim platoa (F), za koji je procjena izvršena sa 15W/m², i uz

dopuštenu 50% - tnu izgrađenost platoa.

Procjena vršnog opterećenja po platoima radne zone R 27 Kukuljanovo

Plato (kW) Plato (kW) Plato (kW) Plato (kW) Plato (kW) B 6.3 624 B 7.4 288 B 9.4 316 A 1.3 388 A 7 766 B 7.3 364 B 7.5 238 B 10.5 281 A 1.5 436 A 5 529 B 7.6 496 B 8.2 327 B 10.6 864 A 1.6 137 A 8 2486 B 7.7 594 B 8.1 324 B 11 426 A 1.7 21 A 1.4 205 B 8.3 491 B 10.3 491 B 4 1240 C 2.1 469 A 1 1843 B 10.1 616 B 9.2 1107 B 3 1576 C 2.2 189 E 1 757 B 8.5 684 B 10.4 1002 B 2 1045 C 2.3 104 E 2 925 B 10.2 469 B 5.1 540 B 1 1141 C 3 782 F 3549 B 6.1 1174 b 5.2 657 B 1.1 453 C 1 784 D 1297 B 6.2 396 B 5.3 115 A 2 3538 A 6 801 B 7.2 228 B 9.1 707 A 9 1450 A 3 604 B 7.1 253 B 5.4 900 A 1.2 608 A 4 426

Ukupno, na taj način procjenjeno, neistovremano vršno opterećenje na nivou zone R

27 iznosilo bi 44.192 MW. Uz pretpostavljeni faktor istovremenosti od 0,7 dobit ćemo vršno

opterećenje zone R 27 od

Pv = 44.192 x 0,7 = 30.934,40 kW

Za potrebe opskrbe električnom energijom postojećih potrošača izgrađeno je 12

trafostanica različitog kapaciteta (od 1 x 630 kVA do 5 x 1000 kVA), što znači da je potrebno

izgraditi još cca 66 trafostanica kapaciteta 1 x 400 kVA ili cca 40 trafostanica kapaciteta 1 x

630 kVA.

Točan broj i kapacitet trafostanica moći će se odrediti u daljnjim razradama radne

zone kada budu poznati korisnici i konkretne djelatnosti na građevnim česticama gospodarske

namjene (platoima).

Na situaciji u prilogu, prikazane su kabelske trase i načelno visokonaponski priključak

pojedinog platoa. Buduće trafostanice (broj i lokacija po svakom platou) odredit će se kroz

idejna rješenja pojedinog platoa. Trafostanice treba koncipirati tako da se na njih može

priključiti više novih potrošača na građevnim česticama gospodarske namjene unutar površine

platoa, a iznimno za poznatog potrošača treba planirati vlastitu trafostanicu. Planirane

trafostanice mogu biti različitog kapaciteta s trafo jedinicama snage 400 kVA, 630 kVA ili

1000 kVA. U načelu je trafostanice potrebno planirati kao slobodno stojeće građevine s

prilazom za teretna motorna vozila. Građevna čestica za trafostanicu kapaciteta 1(2) x 400

(630) kVA, treba biti dimenzija od 25 do 50 m².

Visokonaponski priključak budućih trafostanica izvest će se tipiziranim 10(20) kV

podzemnim kabelima iz postojeće privremene TS 35/10 (20) kV Mavrinci, odnosno iz buduće

TS 110/10(20) kV Mavrinci, za koju je građevinska parcela osigurana u predmetnom planu.

Samo manjim dijelom neki platoi će se priključiti na postojeću 10(20)kV mrežu radne zone R

27 i to platoi ( C ) i (A 1).

Obzirom na predviđeno ukupno vršno opterećenje od 30.934,40 kW, potrebno je iz

buduće TS 110/10(20)kV Mavrinci u pravcu radne zone R 27, do raskršća kod početka platoa


35

(A), položiti 7 visokonaponskih 10(20) kV kabelskih vodova od kojih su dva zamjena za

postojeće 10 kV nadzemne vodove. Jedan 10(20) kV kabelski vod predviđen je od TS

110/10(20)kV Mavrinci prema platou B 7 po koridoru postojećeg 110 kV dalekovoda, a

predviđeno je i korištenje postojećeg 10(20) kV kabelskog voda TS 35/10(20)kV Mavrinci -

TS 10(20)/0,4 kV Kukuljanovo 2 - TS 10(20)/0,4 kV Brodomaterijal Kukuljanovo za

napajanje el. energijom platoa u jugoistočnom dijelu radne zone između platoa A 1 i platoa E

2. Napajanje el. energijom platoa D, predviđeno je preko 10(20) kV koji se polaže u pravcu

naselja Mavrinci - Cernik.

Iz navedenog se vidi da je za napajanje radne zone R 27 predviđeno 6 novih 10(20)

kV kabelskih vodova, rekonstrukcija 2 postojeća 10(20) kV kabelska izlaza, i korištenje 2

10(20) kV kabelska izlaza preko kojih se napaja i široka potrošnja.

Obzirom na predviđen broj kabela, na dionici od privremene TS 35/10(20) kV

Mavrinci (odnosno buduće TS 110/10(20)kV Mavrinci) do raskršća kod platoa A i B, koji se

neće polagati istovremeno već prema dinamici razvoja Zone, potrebno je na toj dionici izgradi

energetski kanal, kako bi se izbjeglo višekratno prekopavanja po istoj trasi. Također bi bilo

poželjno elektroenergetski kanal izgraditi od navedenog raskršća do platoa B 8.1. U

postojećem, izgrađenom dijelu radne zone R 27, u sklopu glavne prometnice, od navedenog

raskršća do parcele poduzeća Končar, u dužini od cca 900 m već je izgrađen prohodan

elektroenergetski kanal.

Niskonaponska mreža će se projektirati nakon određivanja građevnih čestica, a izvest

će se tipiziranim podzemnim kabelima i slobodnostojećim razvodnim ormarima smještenim

na granicama građevinskih čestica.

Rasvjeta prometnica (javna rasvjeta), izvest će se tipiziranim elementima (kabeli, Fe

stupovi, rasvjetne armature i dr), a što će se rješavati kroz zasebne projekte koji će definirati

njenu trasu i napojne točke.

Pri planiranju i izvođenju elektroenergetskih instalacija (kabeli VN, NN i JR), treba

koristiti zajedničke kabelske kanale u profilu prometnica, odnosno po pločnicima.

Praćenjem opterećenja radne zone R 27, radne zone R 29/1 i dijela široke potrošnje,

donijet će se odluka o prelasku napajanja s naponskog nivoa 10 kV na naponski nivo 20 kV, u

kojem slučaju bi se smanjila potreba polaganja tri nova 10(20)kV kabela u pravcu radne zone

R 27. Potrebe radne zone R 27 za električnom energijom će se osiguravati iz postojeće

privremene TS 35/10(20)kV Mavrinci, maksimalnog kapaciteta 2 x 8 MVA. Kada njeno

vršno opterećenje dostigne snagu od cca 10 MW biti će potrebno izgraditi novu TS

110/10(20)kV Mavrinci, kapaciteta 2 x 20(40)MVA, na za to ovim planom predviđenoj

lokaciji.

Kod određivanja kapaciteta buduće TS 110/10(20)kV Mavrinci, mora se uzeti u obzir

njeno cjelokupno konzumno područje, kojega čine:

- radna zona R 27 sa očekivanim vršnim opterećenjem od cca 30.934,40 kW

- radna zona R 29/1 sa očekivanim vršnim opterećenjem od cca 8.886,50 kW

- radna zona R 26 sa očekivanim vršnim opterećenjem od cca cca 1.500 kW

- široka potrošnja sa cca 4.000 kW

što u definitivi daje cca 45.320,90 kW neistovremenog vršnog opterećenja, odnosno

uz faktor istovremenosti od 0,8 vršno opterećenje trafostanice od 36.000 kW.

Dinamika popunjavanja kapaciteta postojeće trafostanice 35/10(20)kV Mavrinci i

visokonaponske kabelske mreže ovisi o dinamici izgradnje novopredviđenih platoa,

popunjavanja postojećih platoa, te naročito o povećanju iskorištenja postojećih proizvodnih

kapaciteta.


36

Plinoopskrba

Osnovni cilj je široka plinifikacija prirodnim plinom. Cilj je omogućiti svim

potrošačima na području radne zone R27 Kukuljanovo, korištenje prirodnog plina kao

energenta. Do izgradnje magistralnog plinovoda, odnosno dolaska prirodnog plina, potrebno

je prilikom priključenja maksimalno koristiti postojeće kapacitete, na način da se dograđuje

plinska mreže UNP-a, koja će kasnije biti u funkciji opskrbe potrošača prirodnim plinom, ili

priključenjem na postojeći toplifikacijski sustav, što će u konkretnoj primjeni ovisiti o

potrebnim financijskim ulaganjima.

Opskrba prirodnim plinom određena je spajanjem na mrežu kontinentalnog dijela

Hrvatske ili priključkom na planirani magistralni plinovod za međunarodni transport Italija –

Hrvatska. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i

uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin -

Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. Magistralni plinovod Kamenjak –

Omišalj nužan je za plinifikaciju Županije u obje inačice plinovoda na međunarodnoj razini.

Prostornim planom Županije primorsko - goranske usvojena je trasa budućeg međunarodnog

transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda

određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže

plinovoda.

Od strane Grada Bakra i Industrijske zone d.d. došlo je do zahtjeva za promjenom

trase magistralnog plinovoda Kamenjak – Omišalj na području Radne zone R27. Na sastanku

održanom 23.05.2001. u Zavodu za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, donesen je

zaključak da se odobri izmicanje trase iz Županijskog prostornog plana. Tvrtka Teh – projekt

plin izradila je “Prijedlog izmjene dijela trase magistralnog plinovoda Kamenjak – Omišalj

(na području Radne zone R27 Kukuljanovo)” (Elaborat br. 215/01), što je prikazano u

nacrtnom dijelu Urbanističkog plana. Trasa prolazi rubnim sjevernim i rubnim zapadnim

dijelom zone. Na jugozapadnom dijelu trasa magistralnog plinovoda izlazi izvan granica

Radne zone R27 i prolazi područjem Grada Bakra. Predložena trasa magistralnog plinovoda

duža je od trase predviđene Županijskim prostornim planom za oko 2.200 m.

Plinifikacija Radne zone R27 temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe

prirodnim plinom Županije primorsko - goranske.

Na području radne zone R27 predviđena je izgradnja mjerno redukcijske stanice MRS

Rijeka istok. Osnovni zadatak mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka istok je sniziti ulazni

tlak od 75 bar na nižu razinu tlaka, prema budućim potrebama. Iz MRS Rijeka istok odvijati

će se distribucija i opskrba plina u tri različite razine:

- visokotlačni plinovod za područje grada Rijeke i okolnih općina,

- visokotlačni plinovod za područje gradova i općina: Bakar, Kraljevica, Vinodolska,

Crikvenica, Novi Vinodolski i otok Krk,

- srednjetlačni plinovod za opskrbu Grada Bakra.

Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se

važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu (Zakon o gradnji). Također

potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu

problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise

(DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i

propise (API i ANSI).

Osnovna podjela plinovodnih mreža prema namjeni:

magistralne plinske mreže

razvodne plinske mreže,


37

Magistralne plinske mreže

Koridori plinovoda i sigurnosne udaljenosti MRS su određeni prema Prostornom

planu Primorsko – goranske županije, kao i Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za

siguran transport tehničkih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i

plinovodima za međunarodni transport (Sl.list 26/85).

U skladu s odredbama navedenog pravilnika, magistralni plinovod je potrebno locirati

izvan naselja uz osiguranje koridora od 60 m (30 m sa svake strane plinovoda). Unutar tog

koridora zabranjeno je graditi zgrade namjenjene stanovanju ili boravku ljudi, iznimno je

moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena

planom prije projektiranja plinovoda i to:

za promjer plinovoda do 125 mm - koridor od 10 m sa svake strane,

za promjer plinovoda od 125 - 300 mm - koridor od 15 m sa svake strane,

za promjer plinovoda od 300 - 500 mm - koridor od 20 m sa svake strane,

za promjer plinovoda veći od 500 mm - koridor od 30 m sa svake strane.

Kada trasa međunarodnog plinovoda prati prometnice minimalne udaljenosti iznose:

za magistralne ceste 15 m od ruba cestovnog pojasa,

za regionalne ceste 5 m od vanjskog cestovnog pojasa,

za željezničke pruge 20 m od granice pružnog pojasa.

Kod izgradnje MRS kapaciteta većeg od 30.000 m3/h minimalne udaljenosti su:

od magistralne ceste 30 m

od regionalne i lokalne ceste 10 m

stambeni i poslovni objekti 30 m

proizvodne, tvorničke zgrade: 30 m.

Razvodne plinske mreže

Razvodne plinske mreže dijele se na:

Primarne

Sekundarne

Tercijarne

Primarne plinovodne mreže - primarni visokotlačni plinovodi za transport plina od

primopredajnih mjerno - regulacijskih stanica do većih udaljenih potrošačkih središta

primarnih regulacijskih stanica (radni tlak iznad 4 bar).

Sekundarne plinovodne mreže sačinjavaju sekundarni srednjetlačni plinovodi za

transport i distribuciju plina od primopredajnih mjerno - regulacijskih stanica do industrijskih

i ostalih potrošača ili do tercijalne distributivne mreže odnosno sekundarne regulacijske

stanice ili plinskog regulacijskog uređaja (radni tlak do 4 bar).

Tercijalne plinovodne mreže sačinjavaju tercijalni srednjetlačni i niskotlačni plinovodi

i priključci za distribuciju plina do krajnjih potrošača (radni tlak za srednjetlačni plinovod do

4 bar, a za niskotlačni plinovod do 100 mbar).

Ako se plinovod (razvodna plinska mreža) postavlja izvan javnih prometnih

površina, potrebno ga je zaštitnim pojasom zaštititi od vanjskih utjecaja. U zaštitnom pojasu

zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda.

Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i

načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Na javnim prometnim površinama (cestama,

trotoarima) gdje nije moguće postići širinu zaštitnog pojasa, treba u suglasnosti s

distributerom osigurati minimalnu potrebnu širinu zaštitnog pojasa.

Razmaci od podzemnih instalacija se određuju s obzirom na promjer cijevi i važnost

djelovanja. Kod križanja s drugim podzemnim instalacijama mora biti razmak najmanje 20


38

cm, u protivnom su potrebne posebne mjere. Kod usporednog vođenja mora razmak biti

najmanje 40 cm. Najmanji dozvoljeni razmak u uskim prolazima je 20 cm, u protivnom je

potrebno posebnim mjerama spriječiti direktni dodir instalacija razmak od temelja ili sličnih

podzemnih konstrukcija mora biti veći (posebno kod plinovoda većih promjera).

Plinovodi, odnosno materijali od kojih su plinovodi izgrađeni moraju odgovarati

predviđenom radnom tlaku.


39

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Pri izradi lokacijskih dozvola za građevine gospodarske namjene treba koristiti

cjelokupnu dokumentaciju Urbanističkog plana uređenja, a posebice Odredbe za provođenje i

grafički dio Urbanističkog plana uređenja.

Lokacijska dozvola za pojedinačnu gradnju građevina gospodarske namjene može se

izdati za građevne čestice koje zadovoljavaju uvjete iz Odredbi za provođenje, za građevne

čestice koje će nakon izrade idejnog rješenja koje će predvidjeti i preparcelaciju zadovoljiti

uvjete iz Odredbi za provođenje, te ako su namijenjene za neku od slijedećih djelatnosti:

1. Proizvodne djelatnosti:

- prerada metala,

- proizvodnja električnih strojeva i uređaja,

- prerada drva (rezana drvena građa, drvene ploče, gotovi proizvodi od drva),

- proizvodnja i prerada tekstilnih prediva i tkanina, te gotovih tekstilnih proizvoda,

- proizvodnja kožne odjeće, obuće i galanterije,

- prehrambena industrija,

- grafička djelatnost,

- proizvodnja i prerada nemetalnih minerala (staklo i vatrostalno staklo, keramika,

porculan),

- druge djelatnosti u skladu s propisima zaštite okoliša,

2. Skladištenje - kao osnovna ili prateća djelatnost,

3. Trgovina - distribucijski centri,

4. Uslužne djelatnosti - servisi.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Pri planiranju gospodarskih sadržaja na području obuhvata Plana isključit će se

djelatnosti i tehnologije koje nisu u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša.

Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama

gospodarske i drugih namjena te prometnih tokova na području obuhvata Plana potrebno je

mjerama zaštite koje su propisane zakonima i propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Postupanje s otpadom

- izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada,

- sprječavati nenadzirano postupanje s otpadom,

- iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlagati otpad na odlagališta,

- sanirati otpadom onečišćene površine.


40

Uvjeti za zaštitu zraka

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike

(BAT) i princip maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a do

donošenja propisa o emisiji koristiti se direktivama EU i njemačkim propisima,

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do

donošenja propisa treba određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft,

- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u

bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim

vrijednostima kakvoće zraka.

Uvjeti za zaštitu voda

- sprečavati i smanjivati onečišćenja podzemnih voda izgradnjom sustava za odvodnju i

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- na uređajima za odvod oborinskih voda s prometnica predvidjeti zaštitu od onečišćenja

separatorima za masti i ulja,

- obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite - zoni

ograničenja,

- korisnici površina gospodarske namjene moraju brinuti o zaštiti i održavanju

vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja te štititi pitku i sanitarnu

vodu od zagađivanja.

Uvjeti za zaštitu od buke

- mjerama odrediti najvišu dopuštenu razinu buke na rubu građevinskog područja koje

se štiti, posebnim kriterijima za građevinska područja susjednih naselja i gospodarske

namjene,

- primjenjivati najsvrsishodniju zvučnu izolaciju u gospodarskim i ostalim građevinama.

Uvjeti za zaštitu od požara

- rasporediti gospodarske i ostale građevine na građevnoj čestici te odabrati materijale,

uređaje, instalacije i konstrukciju na način kojim će se spriječiti ili svesti na najmanju

mjeru mogućnost izbijanja i širenja požara,

- prilaznim i unutarnjim prometnicama omogućiti vatrogasnim vozilima prilaz do svake

građevine na građevnoj čestici,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara,

- odabrati tehnološki proces koji osigurava najveći stupanj zaštite od požara,

- zabraniti upotrebu otvorene vatre te drugih izvora vatre u građevinama i prostorijama

u kojima bi moglo doći do požara,

- utvrditi i odrediti način spašavanja ljudi i materijalnih dobara te evakuacijske puteve u

građevinama gospodarske i drugih namjena,


41

- postaviti instalacije i uređaje za automatsko dojavljivanje i gašenje požara u

građevinama gospodarske i drugih namjena, a uređaje za mjerenje koncentracije

eksplozivnih smjesa u građevinama gdje su moguće eksplozije,

- U okviru tehničke dokumentacije za izvođenje objekata riješiti i osigurati:

- dovoljne količine vode za gašenje požara,

- dovoljan kapacitet cjevovoda i funkcionalni raspored interne hidrantske mreže,

- dovoljnu udaljenost spremišta zapaljivih tekućina i plinova te eksplozivnih

materijala od drugih građevina,

- dovoljnu udaljenost između građevina različitih namjena unutar obuhvata

Urbanističkog plana uređenja,

- dovoljnu širinu unutarnjih prometnica i prilaza građevinama, koja omogućuje

pristup vatrogasnim vozilima do svake građevine i njihovo manevriranje za

vrijeme gašenja požara,

- građenje svih građevina od postojanih materijala i izvođenje električnih i drugih

instalacija prema važećim propisima,

- graditi građevine na mjestu i na način predviđen tehničkom dokumentacijom, a na temelju

izvedbenih projekata, uz uvjet da se time ne uzrokuje opasnost od požara za druge

građevine,

- u svim građevinama unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja (bez obzira na

namjenu) osigurati zidne hidrante, uređaje i opremu za gašenje požara,

- u građevinama gospodarske namjene u kojima se tehnološkim procesima proizvode ili

koriste zapaljive tekućine, plinovi i druge lako zapaljive tvari, osigurati posebne prostore

za takve procese, odvojene od drugih proizvodnih i skladišnih prostora stijenama od

nezapaljivih materijala. U tim posebnim prostorima treba postaviti uređaje koji

omogućavaju automatsku dojavu i gašenje požara te uređaje za mjerenje koncentracije

eksplozivnih smjesa,

- dimovode, električne, ventilacijske, plinske, gromobranske te druge instalacije i uređaje

izvesti prema važećim tehničkim propisima, normativima i obveznim standardima i

održavati ih u ispravnom stanju,

- lako zapaljive tvari spremati samo u građevinama koji su za tu namjenu projektirani,

izgrađeni ili preuređeni, u skladu s važećim tehničkim propisima.


42

II. Odredbe za provođenje


43

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja radne zone R 27 Kukuljanovo (u nastavku

teksta: Urbanistički plan uređenja).

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja iz članka 1. je dokument prostornog uređenja koji se sastoji

od tekstualnog i grafičkog dijela kako slijedi:

Tekstualni dio:

I Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U PROSTORU GRADA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

3.3 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I

UREĐENJA POVRŠINA

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

II Odredbe za provođenje


DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI


44

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S

PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

5. POSTUPANJE S OTPADOM

6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

7. MJERE PROVEDBE PLANA

8. ZAVRŠNE ODREDBE

Grafički dio:

1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, 1:2000

2 A PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PROMET, 1:2000

2 A1 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJEK

PRESJEK A0 1:50

DETALJ, 1:10


PRESJEK A 1:50

DETALJ, 1:10


PRESJEK B 1:50

DETALJ, 1:10


PRESJEK C 1:50

DETALJ, 1:10

2 B PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- TELEKOMUNIKACIJE, 1:2000

2 C PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- ELEKTROENERGETIKA, 1:2000

2 D PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PLINOOPSKRBA , 1:2000

2 E PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, 1:2000

3,4 UVJETI UREĐENJA, KORIŠTENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

NAČIN I UVJETI GRADNJE, 1:2000


45

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE


DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Namjena površina unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja prikazana je na

kartografskom prikazu broj 1 (Korištenje i namjena površina), na kojem su označene:

- površine gospodarske namjene – pretežito proizvodne namjene,

- zaštitne zelene površine,

- prometne površine (cestovni i željeznički promet),

- površine infrastrukturnih objekata i uređaja,

Članak 4.

Površine gospodarske namjene planirane su kao površine za pretežito proizvodne

djelatnosti, uz mogućnost smještaja poslovnih djelatnosti.

Proizvodne djelatnosti su raznovrsna industrija, velika skladišta i servisi, lučka

pozadinska skladišta, veće zanatske radionice i druge djelatnosti.

Poslovne djelatnosti su trgovački i veletrgovački sadržaji, skladišta, uredi, slobodne

carinske zone i druge djelatnosti.

Članak 5.

Uz osnovnu djelatnost, moguće je na građevnoj čestici gospodarske namjene razviti i

drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces

osnovne djelatnosti.

Članak 6.

Zaštitne zelene površine unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja predstavljaju

zonu zaštite između površina gospodarske namjene i područja izvan obuhvata Urbanističkog

plana uređenja, od kojeg je dio građevinsko područje naselja. Potrebno ih je uređivati i

održavati sadnjom visokog zelenila i ukrasnog grmlja, u pravilu autohtonim vrstama.

Članak 7.

Prometne površine unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja su sabirne ceste.

Članak 8.

Površine infrastrukturnih sustava unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja su

površine za planiranu trafostanicu.


46

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Za uređenje površina gospodarske namjene unutar obuhvata Urbanističkog plana

uređenja potrebno je ispuniti uvjete uređenja, korištenja i zaštite površina, te načina i uvjeta

gradnje, prema kartografskom prikazu broj 3,4 (Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,

Način i uvjeti gradnje).

Članak 10.

Na na površinama gospodarske i drugih namjena može se, prema kartografskom

prikazu broj 3,4 obavljati:

a) sanacija građevina - promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena,

rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja) uz mogućnost preparcelacije,

b) nova gradnja uz mogućnost preparcelacije,

c) ozelenjivanje.

Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 11.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su ovim Odredbama za provođenje.

Članak 12.

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice gospodarske namjene je 1000 m2.

Najmanja dopuštena širina građevne čestice gospodarske namjene je 20 m.

Članak 13.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene je

kig=0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevnih čestica gospodarske namjene je

kis=1,5.

Članak 14.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene

kig>0,5 (odnosno izgrađenost građevne čestice gospodarske namjene veća od 50%), ona se

zahvatima navedenim članku 11. pod a) može zadržati, ali se ne smije povećavati.


47

Veličina i površina građevina

Članak 15.

Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca na

građevnim česticama gospodarske namjene je V=12 m.

Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota najniže točke konačno zaravnatog

terena građevne čestice koju pokriva građevina.

Članak 16.

Dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine

građevina određene u članku 16. (akcent). Najveća dopuštena površina viših dijelova

građevine je 10% bruto izgrađene površine građevine.

Članak 17.

Najveći dopušteni broj etaža građevina na građevnim česticama gospodarske namjene

je E=3 (prizemlje i dvije etaže).

Namjena građevina

Članak 18.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dopuštena gradnja i uređivanje:

- građevina gospodarske namjene za djelatnosti koje koriste, proizvode ili ispuštaju

opasne tvari; prema Zakonu o vodama (Narodne novine broj 107/95), opasnim tvarima

smatraju se tvari, energija i drugi uzročnici koji svojim sastavom, količinom,

radioaktivnim, toksičnim, kancerogenim ili drugim svojstvima štetno djeluju na život i

zdravlje ljudi i okoliš,

- deponija otpada i uređaja za zbrinjavanje otpada,

- groblja.

Članak 19.

Na površinama gospodarske namjene mogu se graditi i uređivati građevine

gospodarske namjene - proizvodne:

- pretežito industrijske - I1,

- pretežito zanatske - I2,

uz mogućnost gradnje građevina gospodarske namjene - poslovne:

- pretežito uslužne - K1, atraktivniji servisni i skladišni sadržaji, ugostiteljski sadržaji i

uredi,

- pretežito trgovačke - K2, trgovački i veletrgovački sadržaji,

- komunalno-servisne - K3.

Navedene građevine mogu se graditi uz primjenu ograničenja gradnje građevina

gospodarske namjene određenim u članku 18. Odredbi za provođenje.


48

Članak 20.

Na površinama gospodarske i drugih namjena mogu se uz osnovne građevine graditi i

ostale građevine kao:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- prometni objekti i uređaji,

- površine i građevine za šport i rekreaciju,

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 21.

Gradivi dio građevne čestice gospodarske namjene utvrdit će se idejnim rješenjem,

prema uvjetima iz ovih Odredbi za provođenje.

Članak 22.

Osnovne građevine gospodarske namjene i ostale građevine, grade se, u pravilu,

unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

- potporni zidovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- komunalni objekti i uređaji,

- prometni objekti i uređaji.

Članak 23.

Obvezni građevni pravac na građevnim česticama, udaljen je, u pravilu:

- najmanje 6 m, na građevnim česticama površine do 3000 m2,

- najmanje 9 m, na građevnim česticama površine veće od 3000 m2,

od Urbanističkim planom uređenja definiranog regulacijskog pravca odnosno granice

površine gospodarske namjene (granice građevne čestice) prema sabirnoj cesti ili prilaznoj

cesti unutar bloka, te predstavlja granicu gradivog dijela čestice,

Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je od granice

građevne čestice:

- najmanje 4 m, na građevnim česticama površine do 3000 m2,

- najmanje 6 m, na građevnim česticama površine veće od 3000 m2.


49

Oblikovanje građevina

Članak 24.

Građevine (osnovne i ostale građevine) treba projektirati i oblikovati prema načelima

suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te

primjenu najnovijih saznanja i tehnologija građenja. Zbog jakog vjetra (bura) potrebno je

odabrati kvalitetne i izdržljive materijale.

Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz prvog stavka.

Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih

komunikacija na građevinama, kako bi se ostvarila što bolja slika radne zone - suvremenog

industrijskog okružja na deniveliranim platoima.

Potrebno je primijeniti kvalitetne elemente za zaštitu od sunca.

Pri gradnji građevina koje su dio kompleksa na jednoj građevnoj čestici potrebno je

ostvariti prostornu ravnotežu (kompozicijom, proporcijama, kontrastom, ponavljanjem oblika,

visinom, materijalima i drugim elementima).

Članak 25.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena

tehnologija građenja pojedine građevine.

Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja

objekta.

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve

energije.

Uređenje građevnih čestica

Članak 26.

Izgradnja na građevnim česticama mora, osim gradnje građevina gospodarske namjene

(osnovnih i ostalih građevina), obuhvatiti i uređenje okoliša na građevnoj čestici.

Članak 27.

Parkirališta na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja rješavaju se, u pravilu,

na građevnim česticama gospodarske namjene.

Na građevnim česticama gospodarske namjene odredit će se:

- određeni broj parkirališnih mjesta za zaposlenike, po jedno parkirališno mjesto na 1-5

zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u pravilu, na odvojenom parkiralištu iza ulične

ograde građevne čestice,

- određeni broj parkirališnih mjesta za posjetitelje, u pravilu, na odvojenom parkiralištu,

ispred ili iza ulične ograde građevne čestice, prema načelnim preporukama u tablici 9:


50

Tablica 9

Vrsta građevine gospodarske namjene Najmanji broj parkirališnih mjesta na 1000m2 brutto-

razvijene površine građevine gospodarske namjene

PROIZVODNA NAMJENA, POSLOVNA NAMJENA –

SERVISNI I SKLADIŠNI SADRŽAJI 4-8

POSLOVNA NAMJENA – TRGOVAČKI SADRŽAJI 20-40

POSLOVNA NAMJENA – UGOSTITELJSKI SADRŽAJI,

UREDI 30-60

Ako je parkiralište za posjetitelje iza ulične ograde, osigurat će se ispred ulične ograde

građevne čestice najmanje tri parkirališna mjesta za zaustavljanje.

Članak 28.

Na parkiralištima iz članka 27. Odredbi za provođenje osigurava se potreban broj

parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju (hendikepiranih osoba).

Ova parkirališna mjesta moraju biti najmanje veličine 300*500 cm i vidljivo

označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama gospodarske i drugih namjena

potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim

uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

(Narodne novine broj 47/82).

Članak 29.

Površine za parkirališta potrebno je, u pravilu, izvesti travnim pločama i zaštititi ih

sadnjom visokog zelenila, stablašica sa širokim krošnjama ili nadstrešnicama od laganih

materijala.

Članak 30.

Ograde građevnih čestica (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od

kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

Nad usjecima i potpornim zidovima gdje se savladava visinska razlika između platoa

pored zaštitne ograde treba predvidjeti i sigurnosnu ogradu.

Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni

(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

Visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, od 0 (nula) do 1,5 m.

Visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, od 0 (nula) do 2 m.

Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog

zaštite građevine ili načina njegova korištenja.


51

Članak 31.

Dio površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene

površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i to:

- najmanje 10% površine, na građevnima česticama površine do 3000 m2,

- najmanje 15% površine, na građevnima česticama površine veće od 3000 m2.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice

prema česticama s drugim namjenama te pokose povrh potpornih zidova, treba urediti kao

pojaseve zaštitnog zelenila opisanog u prvom stavku.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri

sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima

urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 32.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu

površinu – sabirnu ili prilaznu cestu.

Minimalna širina profila prilaznih cesta je 10 m, s minimalnom širinom kolnika 6 m.

Članak 33.

Na građevnim česticama koje nemaju izravni kolni i pješački pristup na javnu

prometnu površinu - sabirnu cestu, ne mogu se graditi građevine gospodarske namjene bez

prethodne izrade idejnog rješenja dijela platoa, cijelog platoa, ili više platoa, prema uvjetima

iz ovih Odredbi za provođenje.

Članak 34.

Kote prilaza pojedinim građevinama potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili

koti konačno zaravnatog terena.

Prilaz vatrogasnih vozila građevinama na građevnim česticama treba omogućiti

internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim

zakonima i propisima.

Članak 35.

Planirane kolne i pješačke prilaze građevnim česticama, odnosno platoima te

priključke na objekte i uređaje komunalne infrastrukture, moguće je translatirati duž

definiranog regulacijskog pravca, prema urbanističko-arhitektonskom rješenju tog dijela

platoa.

Na kartografskom prikazu broj 3,4 označena su preporučena mjesta priključka

pojedinih platoa na prometne površine, na kojima je niveleta ceste prilagođena visinskoj koti

platoa gospodarske namjene. Visinske kote platoa s građevnim česticama gospodarske

namjene određene su na kartografskom prikazu broj 1 i mogu se prilagođavati potrebama

korisnika, u skladu s prometnim rješenjem.


52

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 36.

Trase sabirnih cesta i oznake njihovih karakterističnih poprečnih presjeka prikazani su

kartografskom prikazu broj 2 A (Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -

promet) u mjerilu 1:2000.

Karakteristični poprečni presjeci i detalji sabirnih cesta s osnovnim elementima

prikazani su na kartografskom prikazu broj 2 A1 (Karakteristični poprečni presjek) u mjerilu

1:50 i 1:10.

Članak 37.

Karakteristični presjeci sabirnih cesta imaju slijedeće elemente, prema kartografskom

prikazu broj 2 A i 2 A1:

- sabirne ceste (presjeci A0, A, B):

- dvije (tri) vozne trake širine 2*3,50 (3*3,00)= 7,00 (10,00) m,

- pješački nogostupi širine 1*1,50 = 1,50 m,

- bankine i berme širine 2*0,50 = 1,00 m,

- ukupna širina planuma (s instalacijama) 15,00 m.

- interne (presjek C):

- dvije vozne trake širine 2*3,00 = 6,00 m,

- pješački nogostupi obostrano širine 2*1,00 = 2,00 m,

- bankine i berme širine 2*0,50 = 1,00 m,

- ukupna širina planuma 12,00 m.

Članak 38.

Kolnička konstrukcija dimenzionira se za teški promet, prema kartografskom prikazu

broj 2 A1.

Članak 39.

Potporni zidovi moraju se izvesti u skladu s uvjetima stabilnosti nasipa i usjeka, te

prema proračunima i dimenzioniranju, od betona ili armiranog betona ili s oblogom prednjeg

lica kamenom.

Članak 40.

Dopuštene su korekcije visinskih kota platoa i mjesta prilaza pojedinim platoima,

prema potrebama investitora, u skladu s predloženim prometnim rješenjem i važećim

propisima.


53

Članak 41.

Prometnice treba projektirati i izgraditi prema važećim propisima i normama, te

zahtjevima sigurnosti u prometu: Zakonu o javnim cestama (Narodne novine broj 100/96),

Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 52/99), Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne

ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (Narodne novine

broj 35/81).

Članak 42.

Sva oprema i horizontalna i vertikalna prometna signalizacija mora se izvesti prema

postojećim zakonima i propisima te ostalim hrvatskim i europskim normama.

Članak 43.

Drvorede treba zasaditi uz prometne površine, u skladu s karakterističnim poprečnim

presjecima sabirnih cesta na kartografskom prikazu broj 2 A1, u pravilu, autohtonim vrstama

stabala.

3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 44.

Mjesto i način priključivanja površina gospodarske i drugih namjena na javnu

telekomunikacijsku mrežu prikazan je na kartografskom prikazu broj 2 B (Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije) u mjerilu 1:2000.

Članak 45.

Investitor je dužan za građevine gospodarske namjene izgraditi kabelsku kanalizaciju

za pretplatničke telekomunikacijske vodove, te u njih ugraditi telekomunikacijsku instalaciju.

Koncentracija telekomunikacijske instalacije treba biti u ormariću smještenom na pročelju

građevine. Od ormarića do kabelskog zdenca planiranog uz uličnu granicu građevne čestice

svaki investitor treba položiti dvije cijevi minimalnog promjera 40 mm, što će omogućiti

podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Članak 46.

Za priključenje korisnika unutar obuhvata Plana na javnu telekomunikacijsku mrežu

potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju u profilu prometnica prema

kartografskom prikazu broj 2 B te prema izvedbenim projektima, koje treba izraditi za nove

prometnice u sklopu projektiranja prometnica, a za postojeće prometnice kao samostalne

projekte. Ovlaštena pravna osoba s javnim ovlastima će u izgrađenu distribucijsku kabelsku

kanalizaciju (DTK) uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele i završiti ih u

distribucijskim točkama - kabelskim ormarima na svakoj građevini.

Članak 47.

Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti

uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema


54

uputama za pojedine vrste radova koje je izdala ili prihvatila ovlaštena pravna osoba s javnim

ovlastima.

Pri paralelnom vođenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti

međusobne minimalne udaljenosti.

Na dijelovima platoa gdje je položen telekomunikacijski kabel, a plato podliježe

preparcelaciji ili izgradnji prometnica čime sigurnost trase dolazi u pitanje treba izraditi

projekt prelaganja postojeće telekomunikacijske mreže.

Udaljeni pretplatnički stupanj postavit će se na građevnoj čestici najmanje površine 20

m2, u tipski kontejner ili montažni objekt. Udaljeni pretplatnički stupanj mora imati nesmetan

prilaz vozila do pet tona i priključak na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu. Načelna

lokacija UPS-a prikazana je na kartografskom prikazu broj 2 B.

3.3. GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 48.

Mjesto i način priključivanja površina gospodarske i drugih namjena na komunalnu

infrastrukturnu mrežu prikazan je na kartografskim prikazima broj 2 C (Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika), 2 D (Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža - plinoopskrba) i 2 E (Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna

mreža - vodnogospodarski sustav) u mjerilu 1:2000.

Vodnogospodarski sustav

Članak 49.

Sanitarno-tehnološki i protupožarni cjevovod potrebno je položiti u nogostup i zeleni

pojas uz rub sabirnih ulica unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja, uz planirane

površine gospodarske i drugih namjena.

Kolektore oborinskih i fekalnih voda i elektroenergetske instalacije potrebno je

položiti u nogostup i zeleni pojas uz rub sabirnih ulica unutar obuhvata Urbanističkog plana

uređenja.

Horizontalne i vertikalne razmake te križanja instalacija potrebno je izvesti prema

važećim tehničkin propisima.

Uvjeti izgradnje sustava odvodnje oborinskih i fekalnih voda s planiranih površina

gospodarske namjene kao i njihovo pročišćavanje dati će se temeljem idejnog rješenja.

Članak 50.

Za dovršenje sustava opskrbe radne zone R 27 sanitarno-tehnološkom vodom

potrebno je izvesti 6800 m magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda.

Cjevovod će se izvesti od cijevi DN 200 mm za NP 10 i NP 16 bara.


55


vodomjeri u betonska okna koja moraju biti locirana na javnoj površini zone.

Unutarnju hidrantsku mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema požarnim

opterećenjima i važećim propisima.

Članak 51.

Za dovršenje protupožarnog sustava radne zone R 27, potrebno je izvesti 6800 m

magistralnog protupožarnog cjevovoda.

Cjevovod će se izvesti od cijevi DN 200 mm za NP 16 bara.


vodomjeri u betonska okna koja moraju biti locirana na javnoj površini zone.

Unutarnju hidrantsku mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema požarnim

opterećenjima i važećim propisima.

Članak 52.

Za dovršenje sustava odvodnje sanitarne i tehnološke otpadne vode u radnoj zoni R

27, potrebno je izvesti 9800 m cjevovoda.

Prema Studiji kanalizacijskih sustava riječkog područja i Prostornom planu uređenja

Općine Kostrena predviđeno je objedinjavanje sustava odvodnje otpadnih voda sa područja

industrijske zone Kukuljanovo – Škrljevo na sustav Kostrene s centralnim uređajem za

pročišćavanje na lokaciji u krugu rafinerije Urinj.

Usvojeni najmanji profil za sanitarne i tehnološke vode je 300 mm. Kroz ovaj profil

uz minimalni pad kanala od 0,2 % može proteći 44,6 l/s.

Tehnološke otpadne vode se prije upuštanja u kolektor moraju dovesti na nivo

sanitarnih otpadnih voda.

Članak 53.

Za dovršenje sustava odvodnje oborinskih voda u radnoj zoni R 27, potrebno je izvesti

13000 m cjevovoda.

Minimalni promjer kolektora oborinskih voda je 400 mm, uz minimalni pad od 0,5%.

Na osnovu usvojenih analiza iz zone R27 predviđena je odvodnja oborinskih voda s

prometnih i manipulativnih prostora koji čine 30% ukupne površine. Od toga ceste čine 20%

ukupne površine pa na manipulativne otpada 10%.


56

Elektroenergetika

Članak 54.

U sklopu svakog platoa predviđena je izgradnja trafostanice 10(20)/0,4 kV.

Kroz idejno rješenje platoa potrebno je za trafostanicu osigurati zasebnu parcelu,

veličina koje ovisi o kapacitetu za koji će se izgraditi.

Parcela trafostanice mora imati osiguran stalni kolni pristup na javnu površinu.

Članak 55.

Prilikom izrade idejnog rješenja platoa investitor je dužan surađivati sa nadležnom

distribucijom u dijelu napajanja električnom energijom, a prije izrade projekta elekro

instalacija građevine zatražiti posebne uvjete priključka, kroz koje će se definirati priključak,

pozicija i sastav mjernog mjesta, te zaštita od previsokog dodirnog napana.

Članak 56.

Javna rasvjeta prometnica izvoditi će se prema zasebnim projektima kojima će se

pored trase odrediti tip i visina stupova, odabir armatura i sijalica, te mjesta napajanja i

upravljanja rasvjeton.

Plinoopskrba

Članak 57.

Prilikom priključenja novih potrošača, maksimalno koristiti postojeći plinovodni i

toplifikacijski sustav. Kod dograđivanja plinske mreže UNP-a, predvidjeti da se ista u

budućnosti može koristiti za opskrbu prirodnim plinom. Kod izgradnje cjevovoda treba u što

većoj mjeri koristiti tipska i standardna rješenja kako bi prijelaz na korištenje prirodnog plina

bio moguć uz minimalne radove i zahvate na plinskoj instalaciji.

Razvodna plinska mreža dio je kompletnog energetskog infrastukturnog sustava i u

skladu je s konceptom idejnog projekta plinifikacije prirodnim plinom Primorsko - goranske

županije.

Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih

prometnica obuhvaćenih ovim planom, kao i planovima nižeg reda.


57

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 58.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja, uređuju

se, u pravilu, sadnjom i održavanjem visokog zelenila.

Urbanističkim planom uređenja određeno je da se na tim površinama, uz prethodno

vrednovanje prostora, omogućuje gradnja i uređivanje:

- pješačkih puteva i biciklističkih staza,

- športskih igrališta,

- rasadnika,

- objekata za sklanjanje od nevremena (nadstrešnice, pergole i drugi objekti),

- manjih pomoćnih objekata koji su u funkciji korištenja športskih i drugih površina,

- javnih zahoda,

- višenamjenskih paviljona,

- manjih komunalnih objekata.

Ukupna površina ovih objekata može biti najviše 5% neizgrađenih površina na

području obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Oblikovanjem ovih objekata ne smije se narušiti prostorna ravnoteža s okolinom, a

mora se težiti visokoj estetskoj razini.

5. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 59.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i

podzakonskim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u

tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem

ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje

otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira

odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

Članak 60.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač)

dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995) i drugih

propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996),

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998).


58

Članak 61.

Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Članak 62.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava grad, a skuplja ga

ovlaštena pravna osoba. Odlaganje otpada obavlja se na odlagalištu Viševac, do određivanja

lokacije županijskog odlagališta otpada.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava

županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku

Hrvatsku, provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene

pravne osobe.

Članak 63.

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati

na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete

skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada unutar vlastitog

tehnološkog procesa, potrebno je otpad propisno dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i

kao krajnju mjeru odložiti.

Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi

gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 64.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i

tehnološki otpad, koji nastaje obavljanjem osnovnih i pratećih djelatnosti.

Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima

namijenjenim za prijevoz otpada.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako

opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s

njim postupati sukladno odredbama Zakona o otpadu.


59

Članak 65.

Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je

osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od

strane ovlaštenih pravnih osoba.

Spremnici opasnog otpada moraju biti izvedeni tako da spriječe istjecanje ili

isparavanje otpada tijekom skladištenja, a način zatvaranja, brtvljenja i odzračivanja mora biti

jasno naznačen.

Članak 66.

Proizvođači otpadnih ulja su dužni, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti

dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja koju su dužni skupiti proizvođači otpadnih ulja,

umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno

područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi

i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija

kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 67.

Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njezinoj

neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvoda koje je

stavio u promet.

Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.

Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz

odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje

je stavio u promet.

Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje

omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog

materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak

organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih

tvari.


60

6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 68.

Zaštita okoliša uređena je Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 82/1994) i

drugim propisima.

Pri planiranju novih sadržaja gospodarske namjene unutar obuhvata Urbanističkog

plana uređenja isključit će se djelatnosti i tehnologije koje nisu u skladu s propisanim

mjerama zaštite okoliša.

Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama

gospodarske i drugih namjena te prometnih tokova na području obuhvata Urbanističkog plana

uređenja potrebno je svesti na najmanju moguću razinu:

- Zaštita zraka:

- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike

(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997),

- Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do

donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT

standardima),

- Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u

bilo kojoj točki okoline izvora,

- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim

vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996),

- Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,

opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih

vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1995) i

Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (Narodne novine broj 140/1997),

- Uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan

građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i

regeneraciju zraka,

- Zaštita voda:

- Sprečavati i smanjivati onečišćenja podzemnih voda izgradnjom sustava za odvodnju i

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- Korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže,

hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i

sanitarnu vodu od zagađivanja,

- Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u

drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne

odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih

vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim

vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne

novine broj 40/1999),


61

- Obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite – zoni

ograničenja gdje se odvodnja sanitarno potrošnih, tehnoloških, te oborinskih voda

zagađenih naftnim derivatima s parkirališnih, manipulativnih i radnih površina, mora

odvijati nepropusnom kanalizacijom izvan zone zaštite ili visokim stupnjem

pročišćavanja prije upuštanja u teren (na uređajima za odvod oborinskih voda s

prometnica predvidjeti zaštitu od onečišćenja odjeljivačima za masti i ulja),

- Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti mjere kojima će se u bilo kojoj

fazi rada spriječiti štete i nepovoljne posljedice za vodnogospodarske interese,

- Zaštita tla:

- Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja prevladava krški teren, a nema

zaštićenog šumskog i poljoprivrednog tla,

- Pri izvedbi zemljanih radova oblikovanja platoa gospodarske namjene kao i pri gradnji

građevina ne dopustiti unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari,

- Zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene

deterdžentima i drugim sredstvima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na

zelene površine duž prometnica,

- Zaštita od buke:

- Zaštita od buke uređuje se Zakonom o zaštiti od buke (Narodne novine broj 17/1990),

- Na granici obuvata Urbanističkog plana uređenja, odnosno površina gospodarske

namjene, buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči, prema

Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(Narodne novine broj 37/1990),

- Primjenjivati najsvrsishodniju zvučnu izolaciju u građevinama gospodarske namjene i

ostalim građevinama,

- Mjere posebne zaštite:

- Sklanjanje ljudi:

- Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao

dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s

opredjeljenjima i interesima investitora,

- Dvonamjenske građevine treba projektirati prema ovim minimalnim

zahtjevima:

- svijetla visina minimalno 2,80 metara,

- kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom ulazu,

- sanitarni čvorovi s fleksibilnom izvrdbom priključka na vodovod i

kanalizaciju,

- priključak za telefon i antenski priključci,

- Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenske građevine treba predvidjeti tako

da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina,

- Lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenske građevine, utvrđuje se uz

smjernice i suglasnost nadležnog tijela uprave,

- Zaštita od poplava:

- Zaštitu od poplava provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i

Županijskim planovima obrane od poplava,

- Zaštita od požara:


62

- Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost

građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim Zakonom o zaštiti od požara

(Narodne novine broj 58/1993) i drugim propisima, pravilnicima i

normativima,

- U cilju zaštite od požara potrebno je:

- graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,

- graditi požarne zidove,

- izvoditi dodatne mjere zaštite – vatrodojava, pojačani kapacitet hidrantske

mreže,

- Zaštita od potresa:

- Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno

Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 52/1999) i postojećim tehničkim

propisima,

- Do izrade nove seizmičke katre Županije, protupotresno projektiranje i

građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i

propisima.

7. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 69.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja treba opremiti kvalitetnim

elementima urbane opreme i urbanog mobilijara:

- elementima vizualnih komunikacija - informacijskih panoa na čitavom području,

- elementima javne rasvjete ulica, javnih prostora i neizgrađenih površina,

- klupama za sjedenje na neizgrađenim površinama,

- kioscima za prodaju tiska,

- koševima za otpatke,

- nadstrešnicama za stajališta javnog prijevoza,

- drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.

Svi navedeni elementi urbane opreme moraju naglasiti posebnost i pridonijeti

prepoznatljivosti prostora.

Potrebno je postići ujednačenu, što višu razinu opremljenosti ulica, javnih prostora i

neizgrađenih površina.

Elemente urbane opreme na platoima i građevnim česticama osigurat će korisnici

građevnih čestica gospodarske i drugih namjena.

Članak 70.

Pri izradi lokacijskih dozvola za sve objekte i prostore na području obuhvata

Urbanističkog plana uređenja treba koristiti cjelokupnu dokumentaciju Urbanističkog plana

uređenja (tekstualni i grafički dio).

Za sve građevine ishođenje lokacijske dozvole obavlja se na temelju idejnog rješenja,

prema uvjetima iz kartografskog prikaza broj 3,4 i ovih Odredbi za provođenje.


63

Članak 71.

Lokacijska dozvola za pojedinačnu gradnju građevina gospodarske namjene može se

izdati:

- za građevne čestice koje zadovoljavaju uvjete iz Odredbi za provođenje,

- za građevne čestice koje će nakon izrade idejnog rješenja koje će predvidjeti i

preparcelaciju zadovoljiti uvjete iz Odredbi za provođenje.

Članak 72.

Lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnica te drugih

komunalnih objekata i uređaja unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja izdaju se prema

uvjetima iz ovih Odredbi za provođenje.

Documents

Naručitelj: INDUSTRIJSKA ZONA d.o.o. · Područja krednih breča, kao i područja jače razdrobljenih i strmo uspravljenih slojeva, osobito ... stijene i gromače, dok su na manjim