NASTAVNI PLAN I PROGRAM za II ciklus studijaMeđunarodno privredno pravo 2+1 5 . Redni broj Predmet Broj sati P+V ECTS I semestar . 1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za II ciklus studija

- GRAĐANSKO PRAVO-

- HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA-

- KRIVIČNO PRAVO-

- DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO-

- PRIVREDNO PRAVO-

- JAVNA UPRAVA -

Akademska godina 2018/2019. Nastavni plan za I-godišnji studij

Travnik, 2018.


U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK



- DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO-

4+1

Akademska godina 2018/ 2019

Travnik, 2018.

MODEL 4+1 Smjer:

DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

Izborni predmet

1. Diplomatsko-konzularno pravo 2+1 5

2. Pravo Evropske Unije 2+1 5

3. Međunarodno privredno pravo 2+1 5

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

I semestar

1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1 5

2. Međunarodno javno pravo 2+1 5

3. Ustavno pravo 2+1 5

4. Upravno pravo 2+1 5

5. Politički sistemi 2+1 5

6. Izborni predmet 2+1 5

Ukupno ECTS I semestar 30

II semestar

7. Magistarski rad 30

Ukupno ECTS II semestar 30

Ukupno ECTS I godina 60


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet DIPLOMATSKO-KONZULARNO PRAVO Godina I Status

predmeta IZBORNI Kod M 5-01 ECTS krediti 5 Semestar I

Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi Predavanja Vježbe

2 1

Broj studenata Predavanja Vježbe

90 20

Cilj predmeta

Ovaj predmet istražuje ulogu međunarodnog prava u regulisanju diplomatskih i konzularnih odnosa između država. Obuhvata izučavanje sastava, funkcija i privilegija i imuniteta diplomatskih i konzularnih misija, kao i izučavanje privilegija i imuniteta njihovih članova. Takođe su programom obuhvaćene specijalne misije i privilegije i imuniteti međunarodnih organizacija. Cilj predmeta je da studenti steknu znanje o osnovnim konceptima diplomatskog i konzularnog prava i da budu sposobni da ih samostalno primjene u praksi.

Ishod učenja

Studenti stiču znanje koje im omogućava razumijevanje kategorijalno pojmovnog aparata materije izučavanja i razumijevanje jurisprudencije međunarodnih sudova i predstavlja osnovu za razvoj kritičkog mišljenja. Osposobljeni su da poznavanjem naučne metodologije primjene stečeno znanje u rješavanju problema u novom ili nepoznatom okruženju u obrazovno-naučnom polju studija. Studenti na predmetu stiču sposobnost da sintezom stečenih znanja i dostupnih informacija predvide posljedice aktivnosti koje su regulisane ovim normativnim sistemom. Kroz razvoj komunikacionih sposobnosti studenti će biti ospobljeni da na jasan i nedvosmislen način prenesu stečeno znanje naučnoj i široj javnosti, kao i da unapređeuju saradnju u oblasti studija. Studenti će tokom ovog predmeta naučiti da stručno obavljaju zadatke u okviru svojih budućih uloga u diplomatskim ili konzularnim službama države, ili u misijama pri međunardnim organizacijama. Stečena znanja predstavljaju i pouzdan osnov za njihovo dalje akademsko usavršavanje.

Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta

Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije

60% 30% 10%

Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit

10% 30% 60%

Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

Osnovne tematske jedinice

1. Uvod. Diplomatsko i konzularno pravo (povijest, izvori). Diplomatski odnosi. 2. Diplomatsko pravo. Organi međunarodnih odnosa. Diplomatski zastupnici. 3. Diplomatski zastupnici jedne države u drugoj. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961.

Članovi diplomatske misije. Šef diplomatske misije. Razredi i rangovi šefova misija. Početak i prestanak funkcije šefa misije. Ostali članovi diplomatskog osoblja. Ostali članovi misije.

4. Funkcije diplomatske misije. 5. Diplomatske povlastice i imuniteti. Diplomatske povlastice i imuniteti diplomatske misije.

Nepovredivost prostorija. Nepovredivost arhiva. Sloboda diplomatske korespondencije. Fiskalna i carinska izuzeća. Diplomatske povlastice i imuniteti diplomatskih zastupnika i ostalih članova diplomatske misije. Trajanje diplomatskih povlastica i imuniteta. Osobna nepovredivost diplomatskih zastupnika. Izuzeće od sudbenosti. Socijalno osiguranje. Izuzeće od davanja. Povlastice i imuniteti na području treće države.

6. Specijalne misije. Konvencija o specijalnim misijama. Specijalne misije. Funkcije specijalne misije. Povlastice i imuniteti specijalne misije.

7. Predstavljanje država u međunarodnim organizacijama. Bečka konvencija o predstavljanju država u odnosima s univerzalnim međunarodnim organizacijama. Pojam i vrste međunarodnih organizacija. Predstavnici država u međunarodnim organizacijama. Povlastice i imuniteti.

8. Međunarodni službenici. 9. Konzularno pravo. Pojam konzularnog prava. Konzularni odnosi 10. Konzularni uredi. 11. Konzularni dužnosnici. Šefovi konzularnih ureda. Ostali konzularni dužnosnici. 12. Konzularne funkcije. 13. Konzularne povlastice i imuniteti. Povlastice i imuniteti koji se odnose na konzularni ured.

Nepovredivost prostorija. Nepovredivost arhiva. Sloboda korespondencije. Fiskalna i carinska izuzeća.

14. Povlastice i imuniteti konzularnih dužnosnika. Trajanje konzularnih povlastica i imuniteta. Osobna nepovredivost. Izuzeće od sudbenosti. Ostala izuzeća. Socijalno osiguranje. Povlastice i imuniteti na području treće države.

15. Počasni konzuli.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 2, Zagreb, 2012,

str. 39-44. (krupni i sitni slog). 2. Berković, S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, 2006, poglavlja br. IV, V, VI, XI, XII,

XIV i XV.

Dodatna literatura: 1. Lapaš, D., Šošić, T.M.(ur.), Međunarodno javno pravo – izbor dokumenata, Zagreb, 2005. (glava

IX.).


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO PRIVREDNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Sticanje adekvatnih teoretskih i praktičnih znanja potrebnih za razumjevanje privrednih i ekonomskih odnosa sa privrednim subjektima izvan BiH, te njihova primjena u praksi.

Ishod učenja Student stiče produbljeno znanje o institutima Međunarodnog privrednog prava i o njihovoj ulozi u međunarodnoj poslovnoj praksi.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Uvod, pojam i značaj. 2. Najznačajniji ugovori međunarodnog poslovnog prometa. Međunarodna prodaja robe. Pojam.

Kriterijumi razlikovanja unutrašnje i međunarodne prodaje. 3. Izvori prava, prava i obaveze ugovornih strana. Bitna povreda ugovora, raskid ugovora, naknada štete. 4. Ugovori o trgovinskim uslugama. Ugovor o posredovanju- ugovor o posredovanju u međunarodnom

prometu. Ugovor o međunarodnom trgovinskom zastupanju. Ugovor o komisionu u međunarodnom prometu. Ugovor o uskladištenju.

5. Ugovor o osiguranju robe u međunarodnom transportu. Ugovori o prevozu. 6. Ugovori o višim oblicima privredne saradnje – ugovor o finansijskom lizingu, ugovor o franšizingu u

međunarodnom prometu. Ostali ugovori međunarodnog poslovnog prometa – osnovne karakteristike. 7. Unificirani trgovinski propisi. Principi evropskog ugovornog prava. 8. UNIDROIT Principi međunarodnih trgovinskih ugovora. 9. Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe. Pojam. Značaj. Oblast primjene.

Najznačajnija rješenja i njihova komparacija sa domaćim zakonodavstvom. 10. Pravni aspekti stranih ulaganja. 11. Hartije od vrijednosti i pravni odnosi u vezi sa međunarodnim plaćanjima. 12. Rješavanje sporova iz međunarodnog poslovnog prometa. Nadležnost sudova, mjerodavno pravo,

priznanje i prinudno izvršenje stranih presuda. 13. Međunarodne trgovinske arbitraže. 14. Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT). 15. Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Literatura

Osnovna literatura: 1. Trifković, Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Ekonomski fakultet Univerziteta u

Sarajevu, 2001. 2. Subotić-Konstantinović, Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999. 3. Vilus, Komentar Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe, "Informator" Zagreb, 1981. 4. Draškić, Međunarodno privredno i ugovorno pravo, Beograd 1979.

Dodatna literatura:

1. Aleksandar Jakšić, Praktikum za Međunarodno privatno i Međunarodno građansko procesno 2. pravo, Beograd 2004. 3. Dizdarević, S., Uzorci modernih poslovnih ugovora : najveća zbirka poslovnih ugovora sa 4. primjerima i objašnjenjima, Amax bmr, Sarajevo, 2007. 5. International Uniform Law Conventions, Lex Mercatoria and UNIDROIT Principles, Uniform 6. Law Review 2000. 7. Bonell, M. J., UNIDROIT Principles 2004- The new edition of the Principles of 8. International Commercial Contracts adopted by the International Institute for the Unifikation 9. of Private Law, Uniform Law Review 2004, str. 5. 10. Basedow, J., Lex Mercatoria and the Private International Law of Contracts in Economic 11. Perspective, Uniform Law Review 2007, str. 697. 12. Davies, P., Gower’s Principles of Modern Company Law, London 1997.


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA Godina I Status

predmeta OBAVEZAN Kod M 1-22 ECTS krediti 5 Semestar I


2 1


90 25

Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.

Ishod učenja Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja; prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti; ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenja o istini, 5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja, 6. Naučno otkriće. 7. Znanstveno djelo, pojam i vrste. 8. Metodika znanstvenog istraživanja 9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. 10. Metode znanstvenog istraživanja. 11. Metoda scenarija. 12. Teorija sistema kao metoda istraživanja. 13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja. 14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela. 15. Magisterij, doktorat.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku,

Travnik, 2009. 2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek,

2000. 3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet

Rijeka, 2000.

Dodatna literatura: 1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti

znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru 2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmom međunarodnog prava, osnovnim principima te izvorima međunarodnog prava.

Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata (prije svega uzajamne odnose država, odnose između država i međunarodnih organizacija, te odnose između samih međunarodnih organizacija).



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Uvodna pitanja. Definicija i pojam međunarodnog prava. Podjela pravila međunarodnog prava. Uvodna razmatranja.

2. Pravna priroda međunarodnog prava. Odnos međunarodnoga i unutarnjeg prava. Historija i razvoj nauke međunarodnog prava. Izvori međunarodnog prava.

3. Običajno pravo. Ugovorno pravo. Opća načela prava. 4. Sudske rješidbe. Doktrina. Pravičnost u međunarodnom pravu. Kodifikacija. 5. Subjekti međunarodnog prava. Pregled i općenito o međunarodno-pravnom subjektivitetu. Država:

postanak i prestanak. Priznanje države i vlade. Temeljna prava i dužnosti država. 6. Složene države. Ustanci i oslobodilački pokreti. Odnosi ovisnosti. Područja s posebnim položajem.

Trajna neutralnost. 7. Čovjek u međunarodnom pravu. Čovjek kao subjekt međunarodnog prava. Državljani i stranci.

Međunarodna zaštita čovjeka. Međunarodna zaštita manjina. 8. Kaznena odgovornost pojedinca. 9. Objekti međunarodnog prava. Državno područje. Granice. Rijeke. More, morsko dno i podzemlje.

Tjesnaci i morski kanali. Zračni prostor. Svemir. Sticanje područja. Sukcesija država. Međudržavne služnosti. Izlaganje seminarskih radova.

10. Organi međunarodnih odnosa. Opći pregled. Organi države u međunarodnim odnosima. Diplomatski zastupnici. Diplomatski privilegiji i imuniteti. Konzularno pravo. Međunarodni službenici.

11. Pravne činjenice međunarodnog prava. Opći pregled. Međunarodnopravni poslovi općenito. Jednostrani pravni poslovi. Međunarodni ugovori: pojam i vrste. Postanak međunarodnih ugovora. Djelovanje i prestanak ugovora. Međunarodni delikti (nedopušteni čini).

12. Međunarodne organizacije. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije kao subjekti međunarodnog prava. Privilegiji i imuniteti međunarodnih organizacija i njihovih djelatnika. Ujedinjeni narodi: preteče i osnivanje. Pravo i ciljevi Ujedinjenih naroda. Članovi. Poseban položaj stalnih članova Vijeća sigurnosti. Položaj država nečlanica. Organi Ujedinjenih naroda (glavni i pomoćni).

13. Specijalizirane ustanove. Regionalne organizacije i sporazumi i ostale međuvladine organizacije. Europske integracije. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira. Opći problemi. Sredstva mirnog rješavanja međunarodnih sporova.

14. Izravni pregovori. Dobre usluge. Istraga. Posredovanje.Mirenje. Izravnanje. Arbitraža. Međunarodni sud u Haagu i ostali stalni sudski organi. Uloga Ujedinjenih naroda. Kolektivne mjere. Mirovne operacije. Smanjenje naoružanja i razoružanje. Samopomoć: retorzija i dopuštene represalije. Izlaganje seminarskih radova.

15. Ratno pravo Ograničenja ratovanja. Pojam rata, početak i svršetak. Izvori ratnoga prava. Ratište. Zaštita ratnih zarobljenika, ranjenika, bolesnika i brodolomaca. Zaštita civilnog pučanstva. Ratna okupacija. Neutralnost. Dužnost neutralaca i zaraćenih strana. Gospodarski rat na moru i neutralna imovina. Blokada. Kontrabanda. Protuneutralna pomoć. Formalno pljenovno pravo. Pljenovno redarstvo. Pljenovno sudovanje.

Literatura

Osnovna literatura: 1. V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000. 2. Smilja Avramov i Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007. 3. J. Andrassy, B. Bakotić i B. Vukas, Međunarodno pravo, Zagreb, 1995. Dodatna literatura: 1. V. Dimitrijević et al., Osnovi međunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, 2005. 2. B. Janković i Z. Radivojević, Međunarodno javno pravo, Beograd, 1991.


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet USTAVNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom na ustavno uređenje BiH.

Ishod učenja

Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena. Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.

2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije. Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu. Okolina klasičnog ustavnog prava.

3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski, tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih država. Transformacije ustavnog prava.

4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet. Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.

5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode. Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.

6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu. O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela. Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih

sistema. 7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite

vrste ustavnih pravila. Definicija ustava. Kriteriji iden¬tifikacije. Materijalni i formalni kriterij identifikacije. Varijetet ustavnih pravila: pisani ustav, zakoni ustavnog karak¬tera, ustavni običaji. Elaboracija ustava; intelektualna sloboda elaboracije ustava; institucionalna sloboda elaboracije ustava.

8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije. Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji parlamentarnog suvereniteta.

9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli. Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama. Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.

10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O ustavnoj odgovornosti šefa države.

11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.

12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi. Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj skupini.

13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.

14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti. Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama. Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud. Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.

15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće. Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina. Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija. Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006. 2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006. 3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000. 4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.

Dodatna literatura: 1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;

2. Ustav Bosne i Hercegovine; 3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; 4. Ustav Republike Srpske; 5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet PRAVO EVROSPKE UNIJE Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta

Osnovni cilj jeste upoznavanje studenata sa teoretskim i historijskim okvirima evropskog prava, upoznavanje sa strukturom Evropske unije kao i sticanje pregleda u najznačajnijim pravcima njenog djelovanja. Produbljivanje znanja o uređenju privatnopravnih odnosa u skladu sa Pravom Evropske unije. Sve privatnopravne oblasti nacionalnog prava trebaju biti stavljene u korelaciju sa odgovarajućim pravnim izvorima Evropske unije u svrhu utvrđivanja predstojećih zakonskih reformi s ciljem približavanja članstvu EU. Naglasak stavljen na reformu Zakona o obligacionim odnosima te Zakonu o zaštiti potrošača služi približavanju materije na već postojećim primjerima usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom stečevinom Unije, te treba da motiviše za daljne naučne analize.

Ishod učenja Sposobnost analize budućeg pravnog razvoja u oblasti privatnopravnih odnosa s obzirom na približavanje punopravnom članstvu Evropske unije, neophodnu za sva naučna istraživanja unutar privatnog prava u Bosni i Hercegovini danas.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Nastanak, ciljevi i osnovne karakteristike EU. 2. Historijska pozadina. Rekonstrukcija ustavnopravnog okvira (Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski

ugovor). 3. Ugovor iz Nice. Ustav EU – nacrt. 4. Institucionalno pravo EU: Upravno-pravna struktura Evropske unije. 5. Nadležnosti i organizacija Evropskog vijeća, Evropske komisije, Evropskog parlamenta. 6. Nadležnosti i organizacija Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija. 7. Osnovni elementi ustavnog okvira EU (temeljne vriijednosti; nadležnost; fleksibilnost;

supsidijarnost,proporcionalnost). 8. Pravo EU: Pojam, priroda i karakteristike; izvori. 9. Pluralizam pravnih izvora sa naglaskom na pravne norme stvorene sudskom praksom Evropskog suda

(pravde) sa ciljem shvatanja osnovne pravne metode nastanka i razvoja prava u Evropskoj uniji, 10. Politike EU: Uvod ("ekonomski ustav"). 11. Unutrašnje tržište - četiri osnovne slobode. 12. Tržišna konkurencija. 13. Ekonomsko-monetarna unija. 14. Vanjsko-politički aspekti Evropske unije. 15. Process stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine.

Literatura Osnovna literatura: 1. Misita, N., Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo (2007.) 2. Vukadinović, R., Uvod u institucije i Pravo Evropske unije, Kragujevac (2008.)

Dodatna literatura: 1. Herdegen,M., Europsko pravo, Rijeka (2003.) 2. Hartley,T.C., Osnovi Prava Evropske zajednice, Oxford (1998.) 3. Josipović, T., Načela Europskog prava, Narodne novine, Zagreb (2005)


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Studenti će savladati opće znanje iz oblasti upravnih nauka. Bit će osposobljeni za primjenu određenih upravnih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka kao i pisanje pojedinih upravnih akata.

Ishod učenja Na osnovu stečenih znanja iz oblasti upravne nauke, student je osposobljen i u mogućnosti je da se bolje pripremi za primjenu određenih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka. Student je ovladao vještinama kvalitetnog analiziranja, prepoznavanja upravnih instituta, pisanja pojedinih upravnih akata, te shvatanjem cjelokupnog upravnog aparata u državnom sistemu.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Upravne organizacije. Upravno-pravni odnos: s obzirom na stvari i s obzirom na lica. Upravno pravo kao grana prava.

2. Sistem upravnog prava. Odnos upravnog prava prema drugim granama prava. Izvori upravnog prava. Upravne organizacije. Opći pogled na nastanak i razvoj. Struktura rješenja položaja uprave u mehanizmu vlasti-načelo podjele i jedinstva vlasti.

3. Odnos organa uprave sa predstavničkim tijelima i vladom. Djelatnost organa uprave. Djelokrug i nadležnost organa uprave. Uprava u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.

4. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih ustanova. Odnosi između organa uprave. Odnos organa uprave prema sudovima i nadležnom tužilaštvu. Upravno-pravni odnos. Pojam upravno-pravnog odnosa. Subjekti između kojih se može zasnovati upravno-pravni odnos. Razlika između upravno-pravnog i građansko-pravnog odnosa. Nastanak upravno-pravnog odnosa.

5. Vrste upravnih akata. Sadržajni elementi upravnog akta. Pravno dejstvo upravnog akta. Prestanak važenja upravnog akta. Karakter normi koje regulišu upravno-pravne odnose. Upravni ugovor. Upravno pravo s obzirom na lica.

6. Državljanstvo. Zavičajno pravo. Obaveza prijavljivanja prebivališta i boravišta građana. Lično ime. Udruženja građana Javni skupovi.

7. Prava i dužnosti ovlaštenih lica organa unutrašnjih poslova u odnosu na građane. Upravno pravo s obzirom na stvari: Javno pravo. Eksproprijacija.

8. Ostali oblici nastanka državne svojine. Rekvizicija. Obavezni otkup. Dužnost. Načela upravnog postupka.

9. Nadležnost. Stranka i njezino zastupanje. Općenje organa i stranke. Dostavljanje. Rokovi. 10. Povraćaj u prijašnje stanje. Odražavanje reda. Troškovi upravnog postupka. 11. Dokazivanje. Prvostepeni postupak. Žalbeni postupak. 12. Vanredna pravna sredstva. Izvršenje. 13. Osnovi upravnog spora. Postupak u upravnom sporu. 14. Sudska zaštita ustavom zajamčenih sloboda i prava od pojedinačnih akata i radnji. Pojam prekršaja.

Pravni propisi o prekršajima.

15. Materijalno prekršajno pravo. Prekršajni postupak.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Prof. dr. Mustafe Kamarić i prof. dr. Ibrahima Festića: Upravno pravo, str. 240-568 . 2. Prof. dr. Ivo Borković: Upravno pravo, šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator Zagreb,

1997., str. 363-537.; 3. Prof. dr. Zoran R. Tomić: Upravno pravo, treće, novelirano I prošireno izdanje, Beograd, 1998., str.

327-574.;

Dodatna literatura: 1. Prof. dr. Slavoljub Popović: Upravno pravo, opći dio, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač

«Savremena administracija», izdavačko-štamparsko- knjižarska radna organizacija, Beograd 1999., str. 3-482, 649-682, 765-789


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet

Predmet POLITIČKI SISTEMI Godina I Status

predmeta OBAVEZAN Kod M 5-29 ECTS krediti 5

Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj ovog predmeta je produbljivanje znanja o savremenim pravno-političkim sistemima na globalnom

planu. Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o savremenim pravnim i političkim sistemima,

oblicima u kojima se javljaju, načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj evoluciji. Upoznavanje

studenata sa savremenim ustavnim, pravnim i političkim sistemima, posebno parlamentarizmom, osnova je

za razumijevanje i daljnju izgradnju kako, savremenim političkih sistema tako i političkog sistema Bosne i

Hercegovine.

Ishod učenja Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o političkim sistemima, oblicima u kojima se javljaju,

načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj evoluciji.

Način organizacije

nastave i vrednovanja

rada studenta

Opis aktivnosti (%):

1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%

Učešće u ocjeni (%):

1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%

Uslovi za realizaciju

nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

Osnovne tematske

jedinice

1. Uloga civilnog društva u stvaranju prava.

2. Opća pitanja političkog sistema.

3. Asocijacije kao agregati politike.

4. Političke partije.

5. Javno mišljenje.

6. Parlamentarni politički sistem: bipartizam u britanskom parlamentarnom sistemu.

7. Koalicioni bipartizam u SR Njemačkoj.

8. Multipartizam u italijanskom političkom sistemu.

9. Deformacija parlamentarizma u vidu jednopartijskih sistema.

10. Predsjednički politički sistem.

11. Skupštinski sistem.

12. Savremene tendencije u razvoju političkog sistema.

13. Međunarodni politički sistemi.

14. Organizacija ujedinjenih nacija.

15. Oblici svjetskog poretka.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Sadiković, Č., "Politički sistemi", Pravni fakultet, Sarajevo, 2004.

2. Duraković, N., Uporedni politički sistemi, Sarajevo, 2007.

Dodatna literatura:

1. Duraković, N., "Savremeni politički sistemi", Sarajevo 1999;

2. Pašić, N., "Uporedni politički sistemi", Beograd. 1981.

3. Jesse, E., "Tipo1ogija suvremenih političkih sistema", Osijek, Zagreb, Split 1999


U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK



- GRAĐANSKO PRAVO-

4+1

Akademska godina 2018 /2019

Travnik, 2018.

MODEL 4+1

Smjer:

GRAĐANSKO PRAVO

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

Izborni predmet

1. Naknada štete 2+1 5


3. Poslovno pravo 2+1 5

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

I semestar


2. Građansko pravo 2+1 5

3. Obligaciono pravo 2+1 5

4. Međunarodno privatno pravo 2+1 5

5. Građansko parnično-procesno pravo 2+1 5



II semestar






Predmet GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je da se studentima prezentiraju, na metodološki prihvatljiv način, i objasne sve bitne ustanove

ovog pozitivno-pravnog predmeta.

Ishod učenja Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će biti sposobni da ispravno poimaju kategorijalna i

konkretna određenja, da ovladaju procesnim instrumentarijem i da izgrade svoj vlastiti stav prema pojedinim

problemskim pitanjima.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Pojam, predmet i funkcija parničkog postupka.

2. Shvatanja o pravnoj prirodi parničkog postupka.

3. Pravna priroda angloameričke parnice.

4. Pravo-zaštitni zahtjev; procesne pretpostavke;

5. Prethodno pitanje; osnovna načela.

6. Nadležnost sudova -pojam, vrste, atrakcija i sukob nadležnosti.

7. Stranke u parnici; zastupanje u parnici; učešće trećih lica u parnici; suparništvo.

8. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici: procesne radnje; rokovi i ročišta.

9. Pojam propuštanja i restitucije; tužbe.

10. Pojam, vrste, kumulacija, preinačenje, povlačenje, sadržaj i osnov, petutim.

11. Tok parničkog postupka: dokazni postupak; parnični troškovi; sudsko poravnanje.

12. Odbrambene radnje tuženog – sudske odluke; presude i rješenja.

13. Pojam, klasifikacija, pravosnažnost.

14. Pravni lijekovi (redovni i vanredni).

15. Postupak obezbjeđenja; posebni parnični postupci; de lege lata i de lege ferenda.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Čalija – Omanović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu 2000.

2. Rajović-Živanović-Momčilović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj

Luci 2001.

Dodatna literatura:

1. Triva-Dika: Građansko parničko procesno pravo, Zagreb 2004.

2. Palačković: Parnično procesno pravo, Kragujevac 2004.

3. Poznić-Rakić-Vodinelić, Građansko procesno pravo, "Savremena administracija" Beograd 1999.

4. Starović-Keča, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 1998.



Predmet GRAĐANSKO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj predmeta se reflektira u intenciji da se studentima predoči osnovni zakonodavno-pravni okvir u domenu

građanskog prava u BiH. Uz razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa istaknutim doktrinarnim

stanovištem u BiH, ali i zemalja u okruženju, rezultati su usmjereni ka predstavljanju de lege ferenda pravaca

u cilju inoviranja postojećih zakonskih rješenja koja gledajući sa nivoa BiH su svojevrsni ius specifucum.

Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju temeljnim pojmovima građanskog

prava, kao stuba modernog privatnog prava. Naravno, ukazuje se i na značaj pravnih pravila, te običaja i

sudske prakse, koji nemaju velikog utjecaja na građansko pravo u BiH.

Ishod učenja

Studenti će biti osposobljeni za samostalno proučavanje instituta građanskopravnih odnosa, utvrđivanje

problema uzrokovanih nedostacima postojećeg sistema građanskopravnih odnosa te donošenje adekvatnih

rješenja za iste, primjenu odgovarajućih propisa za donošenje adekvatnih odgovora za konkretne situacije iz

ove oblasti.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Pojam građanskog prava. Naziv građanskog prava. Načela građanskog prava. Odnos građanskog

prava prema drugim granama prava.

2. Izvori građanskog prava. Pojam i vrste izvora. Propisi. Običaji. Sudska praksa. Pravna nauka.

3. Građanskopravni odnos. Pojam građanskopravnog odnosa. Nastanak građanskopravnog odnosa.

Pojam pravnih činjenica.

4. Vrsta pravnih činjenica sa obzirom na postanak. Vrsta pravnih činjenica sa obzirom na funkciju.

5. Subjekti građanskopravnog odnosa. Pojam subjekta. Fizičko lice. Pravno lice.

6. Građansko pravo u subjektivnom smislu. Pojam subjektivnog građanskog prava. Sadržaj subjektivnog

građanskog prava (pripadanje i ovlaštenje, te interes).

7. Pojam zahtjeva. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva,

glavna i sporedna prava te preobražajna prava).

8. Objekti građanskopravnog odnosa. Pojam objekta. Stvari. Dioba stvari po kriteriju prometnosti. Dioba

stvari po kriteriju prirodnih svojstava. Odnos između pojedinih stvari. Novac i stvari.

9. Čindba. Imovina.

10. Pravni poslovi. Pojam pravnog posla. Vrste pravnih poslova. Sadržaj pravnih poslova. Uzgredni

elementi pravnih poslova.

11. Oblik očitovanja volje. Oblik pravnih poslova. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova.

12. Ništavost pravnih poslova. Pojam ništavih pravnih poslova. Razlozi ništavosti pravnih poslova.

Djelimična ništavost. Posljedice ništavosti. Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi.

13. Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova. Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova. Razlozi

pobojnosti. Posljedice poništenja.

14. Subjekti i rok za poništenje pravnog posla. Konvalidacija. Konverzija pravnih poslova.

15. Sticanje i gubitak prava.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Klarić, P., Vedriš, M., Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009.

2. Spaić, V., Građansko pravo-opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1971.

Dodatna literatura:

1. Popov, D., Građansko pravo-opšti deo, Službeni glasnik, Beograd, 2005.

2. Zakon o obligacionim odnosima

3. Zakon o vlasničkopravnim odnosima FBiH



Predmet GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO EU Godina I Status

predmeta IZBORNI Kod M 5-31 ECTS krediti 5

Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj ove naučne discipline koja je još u začetku se ogleda u izučavanju i upoznavanju studenata sa osnovnim

pravilima o nadležnostima i postupku Europskog suda pravde s jedne strane i pravilima Briselske konvencije

o nadležnosti i izvršenju sudskih odluka, kao i Luganske konvencija o sudskoj nadležnosti, priznanju i

izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima s druge strane. Ono što je značajno jeste

da je područje primjen Briselske konvencije i Luganske konvencije uz određene prilagodbe pretočeno u

Uredbu Vijeća (EU) broj 44/2001 o sudskoj nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim

i trgovačkim predmetima od 20. decembra 2000. godine. Stoga će primarno biti analizirana ona

procesnopravna pitanja koja reguliše pomenuta Uredba kao temeljni propis međunarodnog građanskog

procesnog prava unutar EU. Pri tome će se uzeti u obzir i neke drugi izvori sekundarnog prava EU.

Ishod učenja Razvijanje teorijskih, analitičkih, kritičkih i prezentacijskih sposobnosti iz oblasti građanskog procesnog

prava EU.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Harmonizacija pravila građanskog procesnog prava u EU. Sekunadarni izvori prava.

2. Međunarodne nadležnosti u građanskim i trgovačkim predmetima. Opća nadležnost za sporove prema

prebivalištu tuženika.

3. Posebna nadležnost prema mjestu izvršenja ugovora u predmetima izdržavanja. Posebna nadležnosti u

predmetima izvanugovorne odgovornosti za naknadu štete.

4. Nadležnost za adhezijske postupke. Nadležnost za podružnice.

5. Nadležnost po uskoj povezanosti tužbenih zahtjeva. Nadležnosti u predmetu osiguranja.

6. Nadležnost u predmetu potrošačkih ugovora.

7. Pravila za isključivoj nadležnosti. Ugovorena nadležnost.

8. Ispitivanje nadležnosti i njene dopuštenosti. Slanje i dostava sudskih pismena.

9. Litispendencija– povezani postupci. Privremene i zaštitne mjere.

10. Pravila o postupku priznanje stranih odluka.

11. Pravila o izvršenje odluka te izvršavanje javnih isprava i sudskih nagodbi.

12. Sadržaj i područje primjene europskog izvršnog naloga za nesporne tražbine u građanskim i

trgovačkim predmetima.

13. Ukidanje deliberacionog postupka i uslovi za potvrđivanje europskog naloga za izvršenje.

14. Nadlеžnоst i pоkrеtanjе glavnоg i sеkundarnоg stеčaјnоg pоstupka. Odrеđivanjе mјеrоdavnоg prava i

pоsljеdice, kоје prоizvоdi stеčaјni pоstupak sa еlеmеntоm inоstranоsti.

15. Pretpostavke, postupak priznanja i učinci strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Literatura

Osnovna literatura:

1. V. Rakić-Vodinelić, G. Knežević, Građansko procesno pravo Evropske unije, Beograd, 1998.

2. K. Sajko, Uredba Europskog vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u

građanskim i trgovačkim predmetima iz 2000.,

3. E. Kunštek, Pretpostavke za izdavanje potvrde o europskom ovršnom nalogu Zb. Prav. fak. Sveuč.

Rij. (1991) v. 28, br. 1,(2007), 441-492.

4. V. Čolović, N. Milijević, Međunarodni stečaj: stečajni postupak sa elementom inostranosti, Banja

Luka, 2007.

Dodatna literatura:

1. . Sikirić, Uredba Europskog Vijeća br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti i priznanju i

ovrsi odluka u bračnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ)

br. 1347/2000, u: “Europski sudski prostor”, Maribor, 2005.

2. S. Đorđević, Novi propisi Europske zajednice o priznanju i izvršenju odluka u građanskim i

trgovačkim stvarima, Pravni život, br. 12/2001, 57-70.

3. B. Miloš, Načela evropskog stečajnog prava sa posebnim osvrtom na evropsku regulativu o stečajnim

postupcima Revija za evropsko pravo, vol. 5, br. 1-3, 2003, str. 43-63

5. V. Čolović, Izvršenje nespornih potraživanja u pravu Evropske unije,

6. Pravni život, vol. 56, br. 7-8, 2007, str. 55-70.



Predmet MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta je formirati i učvrstiti svijest o koegzistenciji različitih država, njihovih pravnih

poredaka i njihovih pravosudnih i administrativnih organa, te kod njihrazviti refleks i potrebna znanja i

vještine u postupanju sa privatnopravnim odnosima koji imaju međunarodni karakter.

Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o međunarodnom privatnom i procesnom pravu u nacionalnom i

europskom kontekstu, te o državljanstvu i pravnom položaju stranaca.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Opći dio: Odnosi sa međunarodnim obilježjem i metode rješavanja problema koji nastaju u vezi s

množinom pravnih poredaka. Pojam, ime i predmet međunarodnoga privatnog prava.

2. Pravna vrela međunarodnoga privatnog prava. Razvoj međunarodnoga privatnog prava.

3. Kolizijska i supstancijalna pravila, kvalifikacija, uzvrat i upućivanje na daljnje pravo. Pretpostavke i

način primjene stranog prava. Izuzeci od primjene stranog prava.

4. Javni poredak i prevarno zaobilaženje prava.

5. Pojam interlokalnog i intertemporalnog prava.

6. Posebni dio: Pravo osoba. Stvarna prava. Oblik pravnih čina.

7. Obvezno pravo - izvanugovorne obveze.

8. Ugovori - posebni slučajevi ugovora (kupoprodaja, osiguranje, vrijednosni papiri, mjenica, ček).

9. Ugovori - posebni slučajevi ugovora (novčane tražbine, prijevozni ugovori i drugo).

10. Intelektualno vlasništvo. Drugi posebni slučajevi.

11. Obiteljsko pravo. Nasljedno pravo. Pravni položaj stranaca.

12. Međunarodno procesno pravo. Međunarodna nadležnost (sudbenost). Položaj stranaca u postupku.

Ostala pitanja.

13. Strane sudske i arbitražne odluke. Arbitraža.

14. Međunarodno privatno pravo europskih zajednica.

15. Prilagodba bosansko - hercegovačkog međunarodnoga privatnog i procesnog prava pravnom sustavu

Europskih zajednica s osnovnim značajkama europskog prava.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Edin Muminović: Međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2008.

2. Mirko Živković / Maja Stanivuković, Međunarodno privatno pravo, Opšti deo, 2007.

Dodatna literatura:

1. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ

br. 43, 1982.)

2. Tibor Varadi / Bernadet Bordaš / Gašo Knežević, Međunarodno privatno pravo, Novi Sad 2003.

3. Milan Pak, Međunarodno privatno pravo, Beograd 2001.



Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Godina I Status


Semestar I


2 1


90 25

Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i

postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje

znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.

Ishod učenja

Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati

koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja;

prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti;

ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju.

2. Znanstvena djelatnost

3. Znanstvena istraživanja.

4. Učenje i saznanja učenja o istini,

5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja,

6. Naučno otkriće.

7. Znanstveno djelo, pojam i vrste.

8. Metodika znanstvenog istraživanja

9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda.

10. Metode znanstvenog istraživanja.

11. Metoda scenarija.

12. Teorija sistema kao metoda istraživanja.

13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja.

14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela.

15. Magisterij, doktorat.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku,

Travnik, 2009.

2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek,

2000.

3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Rijeka,

2000.

Dodatna literatura:

1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti

znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru

2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003.

3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.



Predmet OBLIGACONO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Ciljevi predmeta su sticanje osnovnih znanja iz oblasti ugovornog prava, kao i teoresko-praktična pitanja

ostalih izvora obligacionih odnosa. U ovom dijelu, a imajući u vidu obim i potrebe predmeta, cilj je iz

množine obligacionih odnosa izdvojiti one karakteristike koje omogućavaju njihovo grupisanje i tretiranje

kao zasebnih obligacionopravnih instituta. To je potrebno uraditi prije svega iz pedagoško-didaktičkih

razloga, a može se posmatrati i kao izraz naučnog sistema obligacionog prava.

Ishod učenja U okvirima ovog predmeta studenti će steći znanja i sposobnosti neophodna za razumjevanje, tumačenje i

kritičku analizu normi obligacionog prava i pojedinih instituta obligacionog prava.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Pojam i značaj Obligacionog prava. Odnos Obligacionog prava i drigih srodnih grana prava;

2. Izvori nastanka obligacije. Izvori u formalnom smislu. Izvori u materijalnom smislu;

3. Pojam i karakteristuike obligacionog odnosa. Pojam i vrste, klasifikacija obligacija;

4. Subjekti obligacija; dejstva obligacije-docnja dužnika i docnja poverioca; Paulijanska tužba;

5. Obligacioni ugovor; Opšti uslovi za zaključenje ugovora. Forma ugovora. Opšta dejstva ugovora;

6. Posebna dejstva dvostrano teretnih ugovora; Klasifikacija ugovora; Sredstva obezbeđenja izvršenja

ugovora. Prestanak ugovora;

7. Prouzrokovanje štete kao izvor obligacije; Pojam i vrste štete. Opšti uslovi za ostvarivanje prava na

naknadu štete. Način naknade štete; Osnovi odgovornosti za prouzrokovanu štetu;

8. Neosnovano obogaćenje kao izvor obligacije;

9. Poslovodstvo bez naloga kao izvor obligacije;

10. Jednostrana izjava volje kao izvor obligacije; Druge pravne činjenice kao izvor obligacije;

11. Prestanak ili gašenje obligacije;

12. Klasični ugovori obligacionog prava - ugovor o prodaji; posebne vrste prodaje;

13. Ugovor o razmeni; ugovor o poklonu; posebne vrste poklona;

14. Ugovor o zajmu; ugovor o zakupu; ugovor o posluzi;

15. Ugovor o delu; ugovor o punomoćstvu, ugovor o ostavi, ugovor o ortakluku;

Literatura

Osnovna literatura:

1. Abedin Bikić: "Obligaciono pravo - opći dio ", Sarajevo 2006.

2. Branko Morait: "Obligaciono pravo", Banja Luka, 1997.

3. Abedin Bikić: "Obligaciono pravo posebni dio-skripta", Sarajevo 2001.

Dodatna literatura:

1. B. Loza: "Obligaciono pravo-opći i posebni dio", Kaner, Sarajevo 2000.



Predmet POSLOVNO PRAVO

Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Izučavanje poslovnog prava obuhvata poznavanje: Osnova obligacionog prava, kompanijskog prava,

stečajnog prava, ugovore poslovnog prava, vrijednosni papiri i pravo konkurencije. Izučavanje ovog

predmeta ima za cilj da upozna buduće ekonomiste sa osnovnim postulatima pravne nauke sa kojima će se

susretati u svom budućem radu. Ovo je posljedica činjenice da bez obzira u kom privrednom sektoru rade

ekonomisti se susreću sa brojnim pravnim institutima i instrumentima. Time je pravna disciplina koju

nazivamo poslovno pravo postala nezaobilazna u obrazovanju budućih ekonomista.

Ishod učenja Studenti će izučavanjem osnovnih tematskih cjelina ovladati osnovnim i elementarnim pojmovima kao što

je stečajno pravo, vrijednosni papiri, obligacionim pravom te načinu pravljenja ugovora, pravima i

obavezama ugovornih strana itd.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Osnovni pojmovi o državi i pravu.

2. Razvoj ustavnosti.

3. Stvaranje prava.

4. Građansko pravo.

5. Osnovi stvarnog prava.

6. Zemljišni registri.

7. Autorsko pravo

8. Pravo industrijske svojine.

9. Osnovi obligacionog prava.

10. Korporativno i ugovorno pravo.

11. Privredni (profitni) i drugi subjekti i njihove asocijacije.

12. Javne nabavke.

13. Ugovori u privredi.

14. Bankarski poslovi.

15. Vrijednosni papiri.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Rajko Kasagić, Osnovi prava i poslovno pravo, treće izmijenjeno i dounjeno izdanje, Ekonomski

fakultet Banjaluka, 2009.

Dodatna literatura:

1. Miloš Trifković, Milić Simić, Poslovno pravo – Osnovi prava i obligacija, privredna društva,

Ekonomski fakultet Sarajevo, 1999.

2. Materijali s nastave

3. Preporučeni internet izvori



Predmet PRAVO EVROSPKE UNIJE Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Osnovni cilj jeste upoznavanje studenata sa teoretskim i historijskim okvirima evropskog prava, upoznavanje

sa strukturom Evropske unije kao i sticanje pregleda u najznačajnijim pravcima njenog djelovanja.

Produbljivanje znanja o uređenju privatnopravnih odnosa u skladu sa Pravom Evropske unije. Sve

privatnopravne oblasti nacionalnog prava trebaju biti stavljene u korelaciju sa odgovarajućim pravnim

izvorima Evropske unije u svrhu utvrđivanja predstojećih zakonskih reformi s ciljem približavanja članstvu

EU. Naglasak stavljen na reformu Zakona o obligacionim odnosima te Zakonu o zaštiti potrošača služi

približavanju materije na već postojećim primjerima usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom

stečevinom Unije, te treba da motiviše za daljne naučne analize.

Ishod učenja Sposobnost analize budućeg pravnog razvoja u oblasti privatnopravnih odnosa s obzirom na približavanje

punopravnom članstvu Evropske unije, neophodnu za sva naučna istraživanja unutar privatnog prava u Bosni

i Hercegovini danas.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Nastanak, ciljevi i osnovne karakteristike EU.

2. Historijska pozadina. Rekonstrukcija ustavnopravnog okvira (Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski

ugovor).

3. Ugovor iz Nice. Ustav EU – nacrt.

4. Institucionalno pravo EU: Upravno-pravna struktura Evropske unije.

5. Nadležnosti i organizacija Evropskog vijeća, Evropske komisije, Evropskog parlamenta.

6. Nadležnosti i organizacija Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija.

7. Osnovni elementi ustavnog okvira EU (temeljne vriijednosti; nadležnost; fleksibilnost;

supsidijarnost,proporcionalnost).

8. Pravo EU: Pojam, priroda i karakteristike; izvori.

9. Pluralizam pravnih izvora sa naglaskom na pravne norme stvorene sudskom praksom Evropskog suda

(pravde) sa ciljem shvatanja osnovne pravne metode nastanka i razvoja prava u Evropskoj uniji,

10. Politike EU: Uvod ("ekonomski ustav").

11. Unutrašnje tržište - četiri osnovne slobode.

12. Tržišna konkurencija.

13. Ekonomsko-monetarna unija.

14. Vanjsko-politički aspekti Evropske unije.

15. Process stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Misita, N., Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo (2007.)

2. Vukadinović, R., Uvod u institucije i Pravo Evropske unije, Kragujevac (2008.)

Dodatna literatura:

1. Herdegen,M., Europsko pravo, Rijeka (2003.)

2. Hartley,T.C., Osnovi Prava Evropske zajednice, Oxford (1998.)

3. Josipović, T., Načela Europskog prava, Narodne novine, Zagreb (2005)


U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK



- HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA-

4+1

Akademska godina 2018/2019

Travnik, 2018.

MODEL 4+1

Smjer:

HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

Izborni predmet



3. Retorika 2+1 5

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

I semestar


2. Opća historija države i prava 2+1 5

3. Rimsko pravo 2+1 5

4. Historija države i prava 2+1 5

5. Komparativno-pravna historija 2+1 5



II semestar






Predmet HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA BIH Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Predmet Historija države BiH ima za cilj da studente prava upozna sa državnopravnim razvitkom i

institucijama Bosne i Hercegovine u široj historijskoj i komparativnoj perspektivi. Njegovim izučavanjem

nastoje se formirati osnovna znanja o historijskoj genezi javnopravnih, ustavnih, političkih i upravnih

institucija Bosne i Hercegovine. Proučavanje tog razvitka nije ograničeno samo na normativnu analizu, nego

podrazumijeva širi interdisciplinarni, odnosno historijsko-pravni i komparativni pristup. Na taj način

studentima se daje historijski uvod u izučavanje drugih javnopravnih disciplina

Ishod učenja

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

a) znanje:

- prepoznati glavne faze državnopravnog razvitka BiH od

najstarijih vremena do modernog doba;

- usvojiti osnovne pojmove i kategorije vezane za

državnopravni razvitak, te javnopravne i političke ustanove

Bosne i Hercegovine u široj historijskoj perspektivi;

- dovesti u vezu državnopravni razvitak BiH u bližoj i daljoj

historiji sa današnjim državnim/ustavnim uređenjem BiH;

b) vještine:

- rekonstruirati državnopravni razvitak BiH pojedinih

historijskih epoha u cijelosti;

- koristiti se pravno-historijskim metodom u tumačenju

pravnih normi, izvora i pravnih akata;

- koristiti se pravno-historijskim metodama i znanjima pri

rješavanju konkretnih pravnih pitanja;

c) kompetencije:

- analizirati i tumačiti pravne i političke dokumente (akte)

vezane za državnopravni razvitak BiH.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Srednjovjekovna (feudalna) bosanska država.Osnovne odlike i periodizacija državnopravnog razvitka

BiH.

2. Bosna kao samostalna feudalna država.Bosanska crkva.

3. Državno uređenje srednjovjekovne Bosne.

4. Bosna pod osmanskom vlašću.

5. Okupacija BiH 1878. god. BiH za vrijeme Austro-ugarske uprave. Habsburška carevina i njena

ustavna struktura.

6. Organizacija vlasti u BiH 1878.-1918.

7. Nacionalno-politički kurs okupacione uprave. Organizacija vjerskih zajednica. Političke stranke.

8. Aneksija BiH. Bosanskohercegovački Ustav i Sabor. BiH 1914.-1918. i stvaranje jugoslavenske

države.

9. Državnopravne prilike u BiH tokom rata. BiH u Jugoslaviji između dva svjetska rata.

10. BiH za vrijeme privremenog državnog uređenja 1918.-1921.

11. Vidovdanski ustav. Šestojanuarska diktatura.

12. Oktroirani ustav i njegova primjena.

13. Borba za autonomiju BiH 1937.-1941.

14. BiH u vrijeme rata 1941.-1945. BiH U Socijalističkoj Jugoslaviji.

15. BiH kao samostalna i suverena država.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Imamović, M., Historija države i prava BiH, III izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2003.

2. Čaušević, Dž., Pravno-politički razvitak BiH, Dokumenti sa komentarima, Magistrat,Sarajevo, 2005.

3. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas, Sarajevo, 1991.

Dodatna literatura:

1. Imamović, M.,Historija Bošnjaka, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Sarajevo, 1998.

2. Grupa autora: BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar,

Sarajevo, 1998.

3. Noel Malcolm: Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.





Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta












Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice



ugovor).
















Literatura

Osnovna literatura:



Dodatna literatura:






Predmet USTAVNO PRAVO

Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima,

elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom

na ustavno uređenje BiH.

Ishod učenja

Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i

temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu.

Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u

okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge

orjentacije.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i

značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena.

Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog

prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.

2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije.

Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i

cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu.

Okolina klasičnog ustavnog prava.

3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i

institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski,

tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s

novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih

država. Transformacije ustavnog prava.

4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi

države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet.

Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti

aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti

ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.

5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode.

Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i

garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam

predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O

par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.

6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu.

O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela.

Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih

sistema.

7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite

vrste ustavnih pravila. Definicija ustava. Kriteriji iden¬tifikacije. Materijalni i formalni kriterij

identifikacije. Varijetet ustavnih pravila: pisani ustav, zakoni ustavnog karak¬tera, ustavni običaji.

Elaboracija ustava; intelektualna sloboda elaboracije ustava; institucionalna sloboda elaboracije

ustava.

8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička

kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog

ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije.

Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji

parlamentarnog suvereniteta.

9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj

socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu

državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli.

Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama.

Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.

10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje

obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i

pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O

ustavnoj odgovornosti šefa države.

11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O

jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o

ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih

jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i

članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom

pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi

državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.

12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji

u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i

ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj

nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne

procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj

distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna

napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi.

Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije

egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj

skupini.

13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji

sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O

sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni

ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.

14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u

Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav

evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU

Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti.

Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama.

Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud.

Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.

15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće.

Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska

politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina.

Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i

Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija.

Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006.

2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006.

3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000.

4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.

Dodatna literatura:

1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;

2. Ustav Bosne i Hercegovine;

3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine;

4. Ustav Republike Srpske;

5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.



Predmet KOMPARATIVNO-PRAVNA HISTORIJA Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj predmeta je da se studentima pruže temeljna zananja o historijskom razvoju prava od najstarijih vremena

do modernog doba; da istraži historijske dimenzije odnosa prava, države i društva; da razvije sposobnost

studenata za tumačenje historijskog procesa razvoja prava u komparativnoj perspektivi; da razvoje svijest

studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti savremenih pravnih instituta i političkih ustanova.

Ishod učenja Realizacija postavljenih ciljeva.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Predmet Komparativne pravne historije.

2. Metod Komparativne pravne historije.

3. Značaj Komparativne pravne historije.

4. Države i prava Starog istoka-Egipat.

5. Države i prava Starog istoka-Babilon.

6. Države i prava Starog istoka-starojevrejska države.

7. Države i prava Starog istoka-Antička grčka.

8. Države i prava srednjeg vijeka-Bizantija.

9. Države i prava srednjeg vijeka-Arapsko-islamska država.

10. Države i prava srednjeg vijeka-Franačka

11. Države i prava srednjeg vijeka zemlje nasljednice (Francuska, Italija i Njemačka)

12. Nastanak modernog svijeta-Reformacija i pravo.

13. Nastanak modernog svijeta-Apsolutički režim i pravo.

14. Nastanak modernog svijeta-Građanske revolucije i pravo.

15. Nastanak modernog svijeta-Socijalističke revolucije i pravo.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Wooley, L., Počeci civilizacije, Zagreb, 1966., str. 72-105, 136-191

2. Historija čovječanstva-Kulturni i naučni razvoj, Svezak drugi, Stari svijet od 1200. Godine p.n.e. do

500 godine, Knjiga prva (Zagreb: Naprijed, 1967.), str. 204-249, 262-276

3. Historija čovječanstva-Kulturni i naučni razvoj, Svezak drugi/Knjigs druga, Stari svijet od 500 godine

p.n.e. do početka nove ere (Zagreb: Naprijed, 1967.), str. 167-193.

4. Sunjić, M., Narodi i države ranog starog vijeka, sarajevo, Rabic, 2003., str. 251-261

5. Ostrogorski, G., Istorija Vizantije, Presveta, n.d., beograd, str. 230-252

Dodatna literatura:






Godina I Status


Semestar I


2 1


90 25




Ishod učenja





Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice
















Literatura

Osnovna literatura:


Travnik, 2009.


2000.


2000.

Dodatna literatura:







Predmet OPĆA HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj ovog predmeta je da obuči studente o osnovnom pojmovniku prava. Okosnicu predmeta predstavlja

izučavanje pravne norme, pravnog odnosa, primjene pravne norme i sistematizacija pravnih norrni. Od

studenata se očekuje korištenje intelektualnih sredstava za kritičko razmišljanje i analiziranje osnovnih

pojmova prava te razvijanje sposobnosti tumačenja prava.

Ishod učenja

U okviru predmeta stiču se znanje, vještine i sposobnosti vezane za: shvatanje važnosti veze izmedu države

i prava; uvođenje u osnovne pojmove države kao organizacije i države kao političke zajednice; uvodna

saznanja o državi, obliku vladavine, političkom sistemu, državnom uređenju i stepenu centralizacije državnih

organa; objašnjavanje općih pojmova države i državnih djelatnosti, ustavno zakonodavne, izvršno političke,

sudske i upravne; upoznavanje sa radom državnih organa i pravom koje stvaraju prepoznavanje kategorija

javnog prava.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Uvod. Predmet, svrha, metod. Razvitak Opće istorija države i prava. Antički period. Rano

hrišćanstvo. Glosatori i postglosatori.

2. Francuska pravna škola, škola prirodnog prava. Istorijskopravna škola.

3. Država i pravo u robovlasničkom periodu. Istočne države robovlasbičkog perioda i njihova bitna

obilježja: Vavilonska država. Egipatska država. Društveno – ekonomska struktura. Državno uređenje.

Opće karakteristike prava. Pojedine grane prava. Persijsko carstvo.

4. Zapadne države robovlasničkog perioda: Atinska država. Spartanska država. Državna organizacija.

Pravo i njegove grane. Opći pogled na Rimsku državu i njen razvitak.

5. Država i pravo u feudalnom periodu. Opće karakteristike feudalizma. Geneza feudalizma na Zapadu.

Geneza feudalizma na Istoku. Karakteristike prava i njegovog razvitka. Klasifikacija feudalnog prava.

Opće pravo u Engleskoj.

6. Recepcija rimskog prava.

7. Partikularna prava: Gradsko pravo. Kanonsko pravo. Šerijatsko pravo i njegovi izvori. Osvrt na

Franačku, Vizantijsku, Arabljanski hilafet, Osmanlijsku Tursku.

8. Država i pravo u buržoaskom periodu. Bitna obilježja nove formacije. Osnovne karakteristike države i

prava u buržoaskom periodu. Pojedine države i njihovo pravo: Engleska, Sjedinjene američke Države,

Francuska, Njemačka, Italija. Engleska: Građanski rat, revolucija i formiranje engleske buržoaske

države. Ustavni akti i ustavnost. Razvitak parlamentarizma. Razvitak Biritanskog imperija.

9. Pravo: Obilježje i izvori. Pojedine grane prava. Sjedinjene Američke Države: Stvaranje SAD.

Deklaracija o nezavisnosti. Razvitak ustavnosti i državno uređenje SAD. Specifičnosti političkog

sistema SAD. Razvitak prava i bitne karakteristike.

10. Francuska: Revolucija 1789. godine – njezini uzorci i značaj. Razvitak države i prava u prvoj etapi

(od Revolucije 1789. godine do restauracije 1814. godine). Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

i dalje razvitak ustavnosti u prvoj fazi. Organizacija državne uprave i sudstva. Odnos crkve i države

od Revolucije do Konkordata 1801. godine. Razvitak prava. Druga etapa i daljnji državnopravni

razvitak do Pariske komune 1871. godine. Promjene u državnopravnom uređenju – radnički pokret.

Treća etapa razvitka: od Treće do Pete republike. Pariska komuna 1871. godine. Organizacija vlasti i

djelatnost Komune. Nedostaci i uzroci pada Komune. Prva i Druga internacionala.

11. Njemačka: Ujedinjena Njemačka. Carstvo. Njemačko pravo. Prvi svjetski rat i kraj Carstva.

Weimarska republika. Italija: Stanje u Italiji do Napoleona. Napoleonova osvajanja. Bečki kongres

1815 godine. Pokret za ujedinjenje – Pijemont. Ujedinjena Italija 1861. godine. Austro-Ugarska

nagodba 1867. godine. Ustavno uređenje. Kraljevina Italija 1871 – 1918. Godine. Fašistička Italija.

12. Socijalizam i države prelaznog perioda. Od Carske Rusije do Sovjetskog saveza, od 60-tih godina

XIX vijeka do 1917. godine.

13. Revolucija 1905. godine. Februarska revolucija i osnone državnopravne promjene. Oktobarska

revolucija, tok i istorijsko značenje. Prvi dekret nove vlasti.

14. Začeci izgradnje sovjetskog političkog i državnopravnog sistema, Prvi Ustav iz 1918. godine. Proces

stvaranja sovjetske države. Ustav iz 1924. i 1925. godine i sovjetsko pravo.

15. Ekonomska kriza 1929-1933. Godine. New Deal, Pojava nacističke Njemačke, Drugi svjetski rat,

Pariski mirovni kongres 1946-47. godine.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Festić, R., Opća historija države i prava, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

1998.

2. Festić, R.: Stari kodeksi, Magostrat, Sarajevo, 1998

3. Vajs, A., Kandić, Lj., Opšta istorija države i prava, Savremena administracija, Beograd, 1977, ili

neko kasnije izdanje

4. Avramović, S., Opšta pravna istorija: stari i srednji vek, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu,

Beograd, 2000

5. Popović, D. M., Opšta pravna istorija, Dosije, Beograd, 2002.

6. Šarkić, S., Popović, D., Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Beograd, 1993.

7. Horvat, M., Bastaić, K., Sirotković, H., Riječnik historije države i parva, Zagreb, 1968

8. Franswort, A.. Uvod u pravni sistem SAD, Beograd, 1973.

9. Karčić, F., Studije o šerijatskom pravu, Bemus, Zenica, 1997.

10. Inaldžik, H., Osmansko carstvo, Srpska književna zadruga, 1977.

Dodatna literatura:

1. Šarkić, S., Marelica, A., Pravne teorije i institucije antike I, Novi Sad, 1994

2. Bek, H. G., Vizantijski milenij, Clio, Banja Luka, 1998, str. 13-107

3. Franzen, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988.

4. Živojinović, D., Uspon Evrope (1450-1789), Novi Sad, 1985.

5. Fire, F., Kritički rečnik francuske revolucije, Izdavačka knjižara Zorana Stojanovića, Sremski

Karlovci-Novi Sad, 1996.

6. Makoli, Dž. T., Društvena istorija Engleske, Beograd, 1982.

7. Aleksis de Tokvil, O demokratiji u Americi, Izdavačka knjižara Zorana Stojanovića, Sremski

Karlovci-Novi Sad, 2002.



Predmet RETORIKA Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Osnovni cilj ovog predmeta je razvijanje vještina komunikacije i kulture pravničkog izražavanja. S obzirom

da su vještine važan element pravne profesije, studenti se putem teoretskih tematskih cjelina i praktičnih

vježbi upoznaju sa osnovnim pojmovima retorike, te razvijaju vještine prezentacije i pravne argumentacije.

Ishod učenja Uspješno ovladavanje sadržajem ovog predmeta podrazumijeva osposobljenost za argumentiranu debatu;

osposobljavanje za javni nastup; upotrebu jezika u pravu.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Komuniciranje: zvanično-pismeno i nezvanično-usmeno.

2. Elementi: pošiljalac, poruka, komunikacijski kanal, prijemnik.

3. Etika pri ostvarivanju ciljeva komuniciranja.

4. Kvalitet komuniciranja.

5. Govorenje: pažljivo, brzo, tiho, glasno.

6. Slušanje, zapisivanje.

7. Retorika: pojam i elementi (osobine, jezik, disanje i govor).

8. Mimika, gestkulacije, držanje proksemika, oprema.

9. Vrste u strukturi govora: monolog.

10. Pripremljeni i nepripremljeni govor (improvizacija).

11. Usmjeravanje i razvijanje misaonih procesa. Mišljenje.

12. Pridobivanje i zadržavanje pažnje slušatelja.

13. Javni nastup: uživo, nastup u medijima.

14. Debata, dijalog, postupci argumentacije.

15. Historija evropske i američke retorike.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Škarić, I., Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000.

2. Vlaisavljević, S., Uvod u debatu-kritičko mišljenje i logika, Pravni centar, Fond otvoreno društvo BiH

3. Težak, S., Govorne vježbe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Školska knjiga Zagreb, 1990.

Dodatna literatura:

1. Kvintilijan, M.F., Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1984.

2. Beker, M., Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997.



Predmet RIMSKO PRAVO

Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta U okviru nastavnog predmeta studenti će steći osnovna znanja i pojmove iz oblasti rimskog prava kao i

drugih srodnih pravnih instituta iz oblasti grana prava (građansko, obligaciono, stvarno, porodično, nasljedno

i dr.). Studenti će ovladati pojmovima kao i nastanku i razvoju pravnih instituta i temeljnih principa prava.

Ishod učenja Opća i posebna znanja o temeljnim institutima rimskog privatnog prava. Na osnovu stečenih znanja student

je u stanju da dobije optimalne informacije o nastanku i genezi pravnih instituta, da uspostavi korelaciju

između relevantnih grana i oblasti prava.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Pojam rimskog prava. Važnost učenja rimskog prava u pravnom studiju. Diobe rimskog prava.

2. Povijesni razvitak rimskog prava. Izvori spoznaje rimske pravne povijesti. Razdoblja rimske pravne

povijesti: razdoblje civilnog prava, razdoblje pretorskog ili honorarnog prava.

3. Osnove ustavno-političkih, gospodarskih i drugih društvenih odnosa u kojima se proces razvitka

prava odvijao.

4. Rimsko pravo nakon Justinijana u europskom pravnom razvitku: znanstvena obrada i primjena

rimskog prava.

5. Osobno pravo. Subjekti prava, pravna i djelatna sposob-nost, te njihova ograničenja. Fizičke osobe:

status libertatis, status civitatis, status familiae.

6. Obiteljsko pravo. Rimska obitelj i njezin povijesni razvitak. Agnatsko i kognatsko srodstvo.

7. Rimsko bračno pravo. Pojam rimskog braka. Brak cum manu i brak sine manu. Miraz. Prestanak

braka, razvod. Patria potestas: povijesni razvitak, sadržaj, postanak i prestanak.

8. Stvarno pravo. Pojam, vrste i značajke stvarnih prava. Pojam i dioba stvari. Posjed (pojam, vrste,

stjecanje, gubitak i zaštita; posjed prava). Pravo vlasništva (pojam, povijesni razvitak, vrste rimskog

vlasništva). Originalni i derivativni načini sticanja vlasništva.

9. Služnosti (pojam i načela). Zemljišne služnosti. Osobne služnosti. Enfiteuza. Superficies.

10. Obavezno pravo - opći dio. Pravni poslovi. Pojam i vrste pravnih poslova. Sadržaj pravnog posla.

Očitovanje volje: oblici pravnih poslova. Zastupanje kod pravnih poslova.

11. Pojam i historijski razvoj obaveza. Razlozi postanka obaveza. Subjekti obaveza: razdijeljene i

solidarne obaveze; uzgredni subjekti obaveza; djelovanje obaveza prema trećim osobama; promjena

subjekata obaveze.

12. Činidba kao predmet obaveze. Pojam, vrste i značajke činidbe. Naknada štete. Ugovorna kazna.

Zakašnjenje dužnika i vjerovnika.

13. Posebni dio - pojedine obaveze. Obaveze iz kontrakata. Verbalni kontrakti. Liberalni kontrakti. Realni

kontrakti. Inominatni kontrakti. Pakti. Kvazikontrakti.

14. Nasljedno pravo. Pojam i povijesni razvitak nasljednog prava. Intestatno nasljeđivanje. Oporučno

nasljeđivanje. Nužno nasljeđivanje.

15. Građanski postupak. Pojam i historijski razvitak rimskoga građanskog postupka. Pojam i značaj tužbe

u rimskom pravu. Legisakcijski postupak. Formularni postupak, njegovi stadiji i tok. Formula.

Ekstraordinarni postupak.

Literatura Osnovna literatura:

1. Stanojević, Obrad, Rimsko pravo, Sarajevo, 2000.

2. Šarac, M., Lučić, Z., Rimsko privatno pravo, Sarajevo, 2007.

3. Boras, M., Margetić, I., Rimsko pravo, Rijeka, 2004.

4. Horvat, Marijan, Rimsko pravo, Zagreb, 1984.

5. Malenica, Antun, Rimsko pravo, Novi Sad, 1999.

6. Milošević, Miloš, Rimsko pravo, Beograd, 2005.

7. Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 1988.

Dodatna literatura:

1. Bogojević-Gluščević, N., Izvori za rimsko obligaciono pravo (posebni dio), Podgorica, 1995.

2. Gaj, Insitucije (Gai Institutionum Commentarii), prev. O. Stanojević, Beograd, 1982.

3. Justinijan, Digesta, prva knjiga, drugo izdanje, prev. A. Malenica, Beograd, 2003.

INTERNACIONALNI UNIVERZITET

TRAVNIK

U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK



- JAVNA UPRAVA-

4+1

Akademska godina 2018/2019

Travnik, 2018.

MODEL 4+1

Smjer:

JAVNA UPRAVA

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

Izborni predmet

1. Međunarodno javno pravo 2+1 5


3. Savremeni upravni sistemi 2+1 5

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

I semestar


2. Upravno procesno pravo 2+1 5

3.

Primjena europske konvencije za zaštitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda u radu državne i javne

uprave

2+1 5

4. Politički sistemi 2+1 5

5. Upravno pravo 2+1 5



II semestar





PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmom međunarodnog prava, osnovnim principima te izvorima međunarodnog prava.

Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata (prije svega uzajamne odnose država, odnose između država i međunarodnih organizacija, te odnose između samih međunarodnih organizacija).



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Uvodna pitanja. Definicija i pojam međunarodnog prava. Podjela pravila međunarodnog prava. Uvodna razmatranja.

2. Pravna priroda međunarodnog prava. Odnos međunarodnoga i unutarnjeg prava. Historija i razvoj nauke međunarodnog prava. Izvori međunarodnog prava.

3. Običajno pravo. Ugovorno pravo. Opća načela prava. 4. Sudske rješidbe. Doktrina. Pravičnost u međunarodnom pravu. Kodifikacija. 5. Subjekti međunarodnog prava. Pregled i općenito o međunarodno-pravnom subjektivitetu. Država:

postanak i prestanak. Priznanje države i vlade. Temeljna prava i dužnosti država. 6. Složene države. Ustanci i oslobodilački pokreti. Odnosi ovisnosti. Područja s posebnim položajem.

Trajna neutralnost. 7. Čovjek u međunarodnom pravu. Čovjek kao subjekt međunarodnog prava. Državljani i stranci.

Međunarodna zaštita čovjeka. Međunarodna zaštita manjina. 8. Kaznena odgovornost pojedinca. 9. Objekti međunarodnog prava. Državno područje. Granice. Rijeke. More, morsko dno i podzemlje.

Tjesnaci i morski kanali. Zračni prostor. Svemir. Sticanje područja. Sukcesija država. Međudržavne služnosti. Izlaganje seminarskih radova.

10. Organi međunarodnih odnosa. Opći pregled. Organi države u međunarodnim odnosima. Diplomatski zastupnici. Diplomatski privilegiji i imuniteti. Konzularno pravo. Međunarodni službenici.

11. Pravne činjenice međunarodnog prava. Opći pregled. Međunarodnopravni poslovi općenito. Jednostrani pravni poslovi. Međunarodni ugovori: pojam i vrste. Postanak međunarodnih ugovora. Djelovanje i prestanak ugovora. Međunarodni delikti (nedopušteni čini).

12. Međunarodne organizacije. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije kao subjekti međunarodnog prava. Privilegiji i imuniteti međunarodnih organizacija i njihovih djelatnika. Ujedinjeni narodi: preteče i osnivanje. Pravo i ciljevi Ujedinjenih naroda. Članovi. Poseban položaj stalnih članova Vijeća sigurnosti. Položaj država nečlanica. Organi Ujedinjenih naroda (glavni i pomoćni).

13. Specijalizirane ustanove. Regionalne organizacije i sporazumi i ostale međuvladine organizacije. Europske integracije. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira. Opći problemi. Sredstva mirnog rješavanja međunarodnih sporova.

14. Izravni pregovori. Dobre usluge. Istraga. Posredovanje.Mirenje. Izravnanje. Arbitraža. Međunarodni sud u Haagu i ostali stalni sudski organi. Uloga Ujedinjenih naroda. Kolektivne mjere. Mirovne operacije. Smanjenje naoružanja i razoružanje. Samopomoć: retorzija i dopuštene represalije. Izlaganje seminarskih radova.

15. Ratno pravo Ograničenja ratovanja. Pojam rata, početak i svršetak. Izvori ratnoga prava. Ratište. Zaštita ratnih zarobljenika, ranjenika, bolesnika i brodolomaca. Zaštita civilnog pučanstva. Ratna okupacija. Neutralnost. Dužnost neutralaca i zaraćenih strana. Gospodarski rat na moru i neutralna imovina. Blokada. Kontrabanda. Protuneutralna pomoć. Formalno pljenovno pravo. Pljenovno redarstvo. Pljenovno sudovanje.

Literatura

Osnovna literatura: 1. V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000. 2. Smilja Avramov i Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007. 3. J. Andrassy, B. Bakotić i B. Vukas, Međunarodno pravo, Zagreb, 1995. Dodatna literatura: 1. V. Dimitrijević et al., Osnovi međunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, 2005. 2. B. Janković i Z. Radivojević, Međunarodno javno pravo, Beograd, 1991.


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA Godina I Status



2 1


90 25

Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.

Ishod učenja Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja; prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti; ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenja o istini, 5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja, 6. Naučno otkriće. 7. Znanstveno djelo, pojam i vrste. 8. Metodika znanstvenog istraživanja 9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. 10. Metode znanstvenog istraživanja. 11. Metoda scenarija. 12. Teorija sistema kao metoda istraživanja. 13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja. 14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela. 15. Magisterij, doktorat.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku,

Travnik, 2009. 2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek,

2000. 3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet

Rijeka, 2000.

Dodatna literatura: 1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti

znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru 2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.



Predmet PRIMJENA EUROPSKE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA U RADU DRŽAVNE UPRAVE I JAVNE UPRAVE

Godina I Status predmeta OBAVEZAN Kod M 5-40 ECTS krediti 5

Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu uvid u europski mehanizam zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda protiv protupravnog djelovanja uprave te njihovo osposobljavanje za pravilnu primjenu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u radu državne i javne uprave.

Ishod učenja Studenti će steći kompetencije nužne za sudjelovanje u upravnim prilagodbama u području zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s europskim pravnim standardima.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Osnivanje, razvoj i utjecaj Vijeća Europe i njegovih međunarodnih pravnih instrumenata na nacionalne pravne poretke država ugovornica.

2. Donošenje Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz Konvenciju.

3. DvostrukI mehanizam zaštite konvencijskih prava do 1998. (institucionalni i sadržajni aspekt: Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava)

4. Sadržaj i značenje Protokola br. 11 uz Konvenciju 5. Osnivanje i djelovanje jedinstvenog Europskog suda za ljudska prava od 1. studenoga 1998. 6. Nadzorne ovlasti Odbora ministara Vijeća Europe u provedbi odluka Europskog suda. 7. Važenju Konvencije u odnosu na RBiH, odnosu Ustava BiH i Konvencije, načelima za

tumačenje Konvencije, interpretativnim metodama za primjenu Konvencije u postupcima odlučivanja o pravima i obvezama stranaka.

8. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo zakonitosti u djelovanju uprave, i diskrecijska ocjena i zabrana arbitrarnog djelovanja uprave;

9. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo jednakosti i načelo zabrane diskriminacije kao obvezujuće maksime u djelovanju uprave,

10. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo razmjernosti u djelovanju uprave i provođenje testa proporcionalnosti u donošenju odluka,

11. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo pravne izvjesnosti i načelo zaštite legitimnih očekivanja stranaka.

12. Primjenu Konvencije u području prava udruga, uključujući sindikate 13. Pimjenu Konvencije u području prava političkih stranaka, 14. Primjenu Konvencije u području službeničkog prava i sporova iz službeničkih odnosa 15. Primjenu Konvencije u području prava stranaca, azilanata i izbjeglica.

Literatura Osnovna literatura: 1. Omejec, Jasna; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za

ljudska prava. Strasbourški acquis. (Drugo dopunjeno izdanje); Novi informator (2014)

2. Herdegen, Matthias; Europsko pravo, hrvatsko izdanje, Biblioteka Prijevodi, ur. Miomir Matulović; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (2002), str. 3-30

3. Maričić, Domagoj; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodas napomenama i sudskom praksom III. izdanje; Novi informator (2012)

4. Rodin, Siniša; Ustavnopravni aspekti primjene Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 48 (1998), br. 1-2; (1998), str. 85.-116

5. Gomien, Donna; Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima (hrvatski prijevod Josip Kregar, Dubravka Šimonović); Organizator, Sveučilišna tiskara d.o.o. (1996)

Dodatna literatura: 1. Vajić, Nina; Europski sud za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 49 (1999.), broj 3-

4; (1999), str. 487.-524


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet SAVREMENI UPRAVNI SISTEMI Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Predmet ima za cilj da osposobi studenta za razumijevanje pojma i zadataka javne uprave, njene svrhe i metoda rada, kao i savremenim teorijama o njenom funkcionisanju

Ishod učenja

Student će biti osposobljen da: -Uporedi upravne sisteme prema efikasnosti i efektivnosti u organizacionom i funkcionalnom smislu - Analizira pojam, elemente i značaj elektronske uprave - Objasni značaj javne uprave za osnovne demokratske vrijednosti društva i države - Analizira razvijenost i efikasnost javne uprave sa stanovišta javnih službi, demokratije i ljudskih prava - Prepoznaje pojavu loše uprave i obrazloži mjere za njeno otklanjanje - Analizira zajedničke karakteristike sistema javne uprave



60% 30% 10%

Učešće u ocjeni (%): 1. I kolokvij 2. II kolokvij 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. prisustvo na nastavi 6. aktivnost na nastavi

30% 30% 10% 10% 10% 10%



1. Uprava i nastanak državne uprave 2. Uloga uprave u odnosu slobode, pravednosti. Komparativna javna uprava 3. Etape razvitka uprave 4. Perspektive u upravi; 5. Stabilnost i prilagodljivost; Sloboda i pravednost; 6. Neravnoteža: prednost i opasnost; Perspektive budućnosti 7. Reforma prava i javna uprava budućnosti 8. Modernizacija velikih evropskih upravnih sistema (Velika Britanija; Njemačka; Francuska) 9. Budući razvitak uprave; 10. Od državne uprave prema javnom upravljanju 11. Država i ljudska prava; 12. Nastanak socijalne države 13. Zajednički okvir za procjenu uspješnosti djelovanja organizacija u javnom sektoru 14. Savremena javna uprava 15. Elektronska vlada

Literatura

Osnovna literatura: 1. Eugen Pusić, Komparativna javna uprava, Zagreb, 2006. 2. Milan Marković, Savremena javna uprava, 2007. 3. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan Marković - Upravno pravo, Savremena administracija,

Beograd, 2004

Dodatna literatura: 1. Materijali sa nastave


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Studenti će savladati opće znanje iz oblasti upravnih nauka. Bit će osposobljeni za primjenu određenih upravnih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka kao i pisanje pojedinih upravnih akata.

Ishod učenja Na osnovu stečenih znanja iz oblasti upravne nauke, student je osposobljen i u mogućnosti je da se bolje pripremi za primjenu određenih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka. Student je ovladao vještinama kvalitetnog analiziranja, prepoznavanja upravnih instituta, pisanja pojedinih upravnih akata, te shvatanjem cjelokupnog upravnog aparata u državnom sistemu.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Upravne organizacije. Upravno-pravni odnos: s obzirom na stvari i s obzirom na lica. Upravno pravo kao grana prava.

2. Sistem upravnog prava. Odnos upravnog prava prema drugim granama prava. Izvori upravnog prava. Upravne organizacije. Opći pogled na nastanak i razvoj. Struktura rješenja položaja uprave u mehanizmu vlasti-načelo podjele i jedinstva vlasti.

3. Odnos organa uprave sa predstavničkim tijelima i vladom. Djelatnost organa uprave. Djelokrug i nadležnost organa uprave. Uprava u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.

4. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih ustanova. Odnosi između organa uprave. Odnos organa uprave prema sudovima i nadležnom tužilaštvu. Upravno-pravni odnos. Pojam upravno-pravnog odnosa. Subjekti između kojih se može zasnovati upravno-pravni odnos. Razlika između upravno-pravnog i građansko-pravnog odnosa. Nastanak upravno-pravnog odnosa.

5. Vrste upravnih akata. Sadržajni elementi upravnog akta. Pravno dejstvo upravnog akta. Prestanak važenja upravnog akta. Karakter normi koje regulišu upravno-pravne odnose. Upravni ugovor. Upravno pravo s obzirom na lica.

6. Državljanstvo. Zavičajno pravo. Obaveza prijavljivanja prebivališta i boravišta građana. Lično ime. Udruženja građana Javni skupovi.

7. Prava i dužnosti ovlaštenih lica organa unutrašnjih poslova u odnosu na građane. Upravno pravo s obzirom na stvari: Javno pravo. Eksproprijacija.

8. Ostali oblici nastanka državne svojine. Rekvizicija. Obavezni otkup. Dužnost. Načela upravnog postupka.

9. Nadležnost. Stranka i njezino zastupanje. Općenje organa i stranke. Dostavljanje. Rokovi. 10. Povraćaj u prijašnje stanje. Odražavanje reda. Troškovi upravnog postupka. 11. Dokazivanje. Prvostepeni postupak. Žalbeni postupak. 12. Vanredna pravna sredstva. Izvršenje. 13. Osnovi upravnog spora. Postupak u upravnom sporu. 14. Sudska zaštita ustavom zajamčenih sloboda i prava od pojedinačnih akata i radnji. Pojam prekršaja.

Pravni propisi o prekršajima.

15. Materijalno prekršajno pravo. Prekršajni postupak.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Prof. dr. Mustafe Kamarić i prof. dr. Ibrahima Festića: Upravno pravo, str. 240-568 . 2. Prof. dr. Ivo Borković: Upravno pravo, šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator Zagreb,

1997., str. 363-537.; 3. Prof. dr. Zoran R. Tomić: Upravno pravo, treće, novelirano I prošireno izdanje, Beograd, 1998., str.

327-574.;

Dodatna literatura: 1. Prof. dr. Slavoljub Popović: Upravno pravo, opći dio, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač

«Savremena administracija», izdavačko-štamparsko- knjižarska radna organizacija, Beograd 1999., str. 3-482, 649-682, 765-789


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PROCESNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta

- Usvajanje naučnih saznanja, akademskih vještina i praktičnih sposobnosti u tumačenju i primjeni pravnih propisa u oblasti upravnog procesnog prava;

- Razvijanje kreativnih sposobnosti kao i ovladavanje metodama, postupcima i procesima istraživanja i primjene principa, pojmova i instituta u oblasti upravnog procesnog prava;

- Upoznavanje studenata sa pravilima upravnog postupka u cilju pravilne primjene materijalnih propisa, kojima se reguliraju pojedini segmenti društvenog života, kao nužne pretpostavke ostvarivanja prava.

Ishod učenja

Po uspješnom okončanju nastavnih aktivnosti i obaveza očekuje se da će studenti: - Moći valjano analizirati pravne izvore u oblasti upravnog procesnog prava; - Moći identificirati probleme vezane za normativno uređenje općih instituta upravnog procesnog

prava, te ponuditi odgovarajuća rješenja u praktičnoj primjeni pravnih normi; - Znati kako se vodi upravni postupak i biti svjesni obaveze poštivanja rokova u postupku; - Biti u mogućnosti samostalno sastavljati rješenja u upravnom postupku; - Znati samostalno sastaviti žalbu i poznavati vanredna pravna sredstva kao i razloge ulaganja;



60% 30% 10%

Učešće u ocjeni (%): 1. I kolokvij 2. II kolokvij 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. prisustvo na nastavi 6. aktivnost na nastavi

30% 30% 10% 10% 10% 10%



1. Nastanak i razvoj upravnog procesnog prava, posebno u BiH. 2. Upravne organizacije, pojam, nastanak, razvoj. 3. Kodifikacija općeg upravnog procesnog prava 4. Savremeno stanje i nužne promjene 5. Odnos općeg upravnog postupka i posebnih postupaka: suvremeno stanje i perspektive; 6. Temeljna načela upravnog procesnog prava i nužnost njihove prilagodbe savremenoj Europskoj

praksi (nova načela nediskriminacije, razmjernosti, zaštite legitimnih očekivanja stranaka, brižljivosti /care-diligence/ itd);

7. Određivanje kruga subjekata koju su dužni postupati po propisima upravnog procesnog prava; 8. Primjena općeg upravnog procesnog prava samo u donošenju upravnih akata ili i drugih akata uprave,

posebice upravnog ugovora; 9. Problem aktivne i uzgredne stranke u postupku, posebice procesne legitimacije (pravni interes,

faktični interes ili popularni zahtjev - u općem i posebnim postupcima; 10. Komuniciranje tijela postupka, stranaka i drugih učesnika, posebice elektroničkim medijima; 11. Složeni (potpuni ispitni) i jednostavni (skraćeni) postupci, forma i sadržaj odluka, mogućnost i

dopustivost elektroničkog rješavanja o pravima i obvezama stranaka; 12. Tipologija procesnih grješaka i upotreba pravnih lijekova (redovni i izvanredni). 13. Otklanjanje grešaka u primjeni diskrecijske ocjene.

14. Zaštita javnog interesa.. 15. Izvršenje akata donesenih u upravnom postupku - stanje i moguća rješenja.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Borković I., Upravno pravo, Zagreb, 2002. 2. Krbek I., Pravo javne uprave, knj. III, Zagreb, 1962 3. Medvedović, D., Pravno uređeni postupci - pretpostavka moderne uprave, u Hrestomatija upravnog

prava, Zagreb, 2003. Dodatna literatura: 1. Krbek, I. Stranka u upravnom postupku, Zagreb 1928 2. Babac, Upravnopostupovno pravo: odabrana poglavlja, Osijek 1998.


PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet USTAVNO PRAVO Godina I Status



2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom na ustavno uređenje BiH.

Ishod učenja

Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.



60% 30% 10%


10% 30% 60%



1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena. Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.

2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije. Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu. Okolina klasičnog ustavnog prava.

3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski, tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih država. Transformacije ustavnog prava.

4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet. Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.

5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode. Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.

6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu. O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela. Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih

sistema. 7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite

vrste ustavnih pravila. Definicija ustava. Kriteriji iden¬tifikacije. Materijalni i formalni kriterij identifikacije. Varijetet ustavnih pravila: pisani ustav, zakoni ustavnog karak¬tera, ustavni običaji. Elaboracija ustava; intelektualna sloboda elaboracije ustava; institucionalna sloboda elaboracije ustava.

8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije. Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji parlamentarnog suvereniteta.

9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli. Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama. Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.

10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O ustavnoj odgovornosti šefa države.

11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.

12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi. Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj skupini.

13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.

14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti. Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama. Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud. Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.

15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće. Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina. Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija. Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.

Literatura

Osnovna literatura: 1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006. 2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006. 3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000. 4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.

Dodatna literatura: 1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;

2. Ustav Bosne i Hercegovine; 3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; 4. Ustav Republike Srpske; 5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.



Predmet POLITIČKI SISTEMI Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj ovog predmeta je produbljivanje znanja o savremenim pravno-političkim sistemima na globalnom

planu. Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o savremenim pravnim i političkim sistemima,

oblicima u kojima se javljaju, načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj evoluciji. Upoznavanje

studenata sa savremenim ustavnim, pravnim i političkim sistemima, posebno parlamentarizmom, osnova je

za razumijevanje i daljnju izgradnju kako, savremenim političkih sistema tako i političkog sistema Bosne i

Hercegovine.

Ishod učenja Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o političkim sistemima, oblicima u kojima se javljaju,

načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj evoluciji.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Uloga civilnog društva u stvaranju prava.

2. Opća pitanja političkog sistema.

3. Asocijacije kao agregati politike.

4. Političke partije.

5. Javno mišljenje.

6. Parlamentarni politički sistem: bipartizam u britanskom parlamentarnom sistemu.

7. Koalicioni bipartizam u SR Njemačkoj.

8. Multipartizam u italijanskom političkom sistemu.

9. Deformacija parlamentarizma u vidu jednopartijskih sistema.

10. Predsjednički politički sistem.

11. Skupštinski sistem.

12. Savremene tendencije u razvoju političkog sistema.

13. Međunarodni politički sistemi.

14. Organizacija ujedinjenih nacija.

15. Oblici svjetskog poretka.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Sadiković, Č., "Politički sistemi", Pravni fakultet, Sarajevo, 2004.

2. Duraković, N., Uporedni politički sistemi, Sarajevo, 2007.

Dodatna literatura:

1. Duraković, N., "Savremeni politički sistemi", Sarajevo 1999;

2. Pašić, N., "Uporedni politički sistemi", Beograd. 1981.

3. Jesse, E., "Tipo1ogija suvremenih političkih sistema", Osijek, Zagreb, Split 1999


U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK



- KRIVIČNO PRAVO-

4+1


Travnik, 2018.

MODEL 4+1

Smjer:

KRIVIČNO PRAVO

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

Izborni predmet

1. Prekršajno pravo 2+1 5


3. Pravni i institucionalni oblik antiterosrističkog

djelovanja

2+1 5

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

I semestar


2. Krivično pravo 2+1 5

3. Međunarodno krivično pravo 2+1 5

4. Krivično procesno pravo 2+1 5

5. Kriminologija sa penologijom 2+1 5



II semestar






Predmet KRIMINOLOGIJA SA PENOLOGIJOM Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Upoznavanje sa pojmom, predmetom kriminologije kao naučne discipline.

Ishod učenja Razumijevanje pojma, predmeta i metoda kriminologije kao nauke, poznavanje etiologije i fenomenologije

kriminaliteta uopće i u vezi sa domaćim krivičnim zakonodavstvom, pojam viktimizacije i straha od

kriminaliteta, kao i društvene reakcije na kriminalitet.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Metodi kriminologije: Osnovna metoda. Posebne metode. Pomoćne metode.

2. Endogena etiologija kriminaliteta: Opći lični uslovi. Posebni lični uslovi. Endogeni uslovi kao

odlučujući kriminogeni faktor.

3. Egzogena etiologija kriminaliteta: Opći društveni uslovi. Posebni društveni uslovi. Egzogeni uslovi

kao odlučujući kriminogeni faktor.

4. Kriminalna fenomenologija: Prikupljanje podataka o pojavnim oblicima kriminaliteta. Pojavni oblici

nekih oblika kriminaliteta: delikti nasilja, organizirani kriminalitet.

5. Maloljetnička delikvencija.

6. Pojam i predmet penologije. Historijski razvoj penološke misli.

7. Razvoj shvatanja o pravnom i društvenom osnovu kazne i cilju kazne. Pojava i razvoj kazni lišeja

slobode.

8. Savremeni penitensijarni sistem u svjetlu kriminološke i krivičnopravne doktrine.

9. Međunarodni pravni instrumenti i izvršenje krivičnih sankcija.

10. Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH - Pretpostavke i ustanove za izvršenje KS.Sistem izvršenja

krivičnih sankcija u BiH - Izvršenje kazne zatvora

11. Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH - Pložaj osuđene osobe.

12. Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH - Izvršenje ostalih kazni.

13. Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH- Izvršenje drugih krivičnih sankcija.

14. Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH. Izvršenja krivičnih sankcija u BiH. Izvršenje drugih

krivičnih sankcija.

15. Posjeta instituciji za izvršenje KS.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Ignjatović, Đ., Kriminologija, Službeni glasnik, Beograd, 2005.

2. Modly D., Šuperina M., Korajlić N., Rječnik kriminalistike, Strukovna udruga kriminalista, Zagreb,

2008.

3. Korajlić N., Kriminalistička metodika, Fakultet kriminalističkih nauka, Sarajevo, 2008.

4. Mlađenović R., Kriminologija, Fakultet kriminalističkih nauka, Sarajevo, 2001.

5. Petrović B., Meško, G., Kriminologija, Pravni fakultet, Sarajevo, 2004.

6. Mlađenović-Kupčević, R., Osnovi penologije, Svjetlost, Sarajevo, 2001.

7. Petrović, B., Jovašević, D., Izvršno krivično/ kazneno pravo, Pravni Fakultet, Sarajevo, 2005.

8. Vranj, V., Bisić, M., Primjena propisa o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Bosni i

Hercegovini, Sarajevo, 2009.

9. Izbor aktuelnih preglednih naučnih članaka iz oblasti Penologije.

10. Važeći zakoni iz oblasti materijalnog i izvršnog krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini

11. Izbor aktuelnih preglednih naučnih članaka iz oblasti Kriminologije.

Dodatna literatura:

1. Milutinović, M., Kriminologija, Savremena administracija, Beograd,1981.

2. Singer, M., Kriminologija, Globus, Zagreb, 1994.

3. Meško, G., Preprečavanje kriminalitete - teorija, praksa in dileme, Ljubljana: lnstitut za kriminologiju

pri Pravni fakulteti v Ljubljani, 2004

4. Meško, G., Osnove preprečavanja kriminalitete, Ljubljana, Fakultet za policijsko-varnosne vede,

2002

5. Meško, G., Vizije slovenske kriminologije, Ljubljana, Fakultet za policijsko-varnosne vede, 2002



Predmet KRIVIČNO PRAVO

Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima krivičnog prava kao pravne nauke i kao grane pozitivnog

prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na krivično zakonodavstvo, krivično djelo i krivičnu

odgovomost u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.

Ishod učenja Poznavanje osnovnih instituta krivičnog prava; definisanje jednostavnijih krivičnih djela, krivične

odgovornosti i krivične sankcije; student se osposobljava za rad u pravosudnim institucijama.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Krivično zakonodavstvo. Ciljevi krivičnog zakonodavstva.

2. Izvori krivičnog prava. Važenje krivičnog zakonodavstva.

3. Pojam krivičnog djela. Krivično djelo. Opći osnovi koji isključuju postojanje krivičnog djela.

4. Stadijumi u ostvarenju krivičnog djela. Mjesto, vrijeme i način učinjenja krivičnog djela.

5. Pojam krivične odgovornosti. Krivična odgovornost. Uračunljivost.

6. Krivnja i oblici krivnje.

7. Zablude i njihov znacaj u krivičnom pravu.

8. Saučesništvo u krivičnom djelu. Opći pojam saučesništva. Uslovi za postojanje saučesništva. Pojedini

oblici saučesništva.

9. Krivična odgovornost saučesnika.

10. Krivične sankcije. Pojam i vrste krivičnih sankcija.

11. Pojam kazne, opravdanost i svrha kazne.

12. Sistem kazni u domaćem krivičnom pravu. Odmjeravanje kazne.

13. Posebni dio Krivičnog prava. Krivična djela propisana u KZ BiH.

14. Krivična djela propisana u KZ FBiH, KZ RS i KZ Brčko distrikt.

15. Analiza nekih najtipičnijih krivičnih djela.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Komentari krivičnih zakona u BiH, "Vijeće Evrope i Evropska Komisija", Sarajevo, 2005. (grupa

autora);

2. Babić, M., Marković I.:Krivično pravo , opšti dio, Banja Luka, 2008;

3. Babić, M.,Marković, I.:Krivično pravo , posebni dio ,Banj Luka, 2007

4. Petar Novoselec, Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.

5. Petar Novoselec (ur) i dr., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.

6. Krivično pravo, opsti dio, "Savremena administracija", Beograd, 1998., (autori: N Srzentic, A. Stajic,

Lj. Lazarevic);

Dodatna literatura:

1. Srzentić, N. – Stajić, A. – Lazarević, Lj.: Krivično pravo SFRJ – Opšti deo, Savremena administracija

Beograd, 1998,

2. Horvatić, Ž.: Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb, 1997,

3. Horvatić, Ž.- Šeparović, Z. i sardnici: Kazneno pravo – Posebni dio, Masmedija, Zagreb, 1999,

4. Komentar krivičnog zakona SFRJ, grupa autora, pod redakcijom N. Srzentića, Savremena

administracija, Beograd, 1978,



Predmet KRIVIČNO PROCESNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Studenti će dobiti znanje iz oblasti krivičnog procesnog prava, a posebno iz područja organizacije,

nadležnosti i vođenja krivičnog postupka. Također, upoznat će se sa bitnim institutima krivičnog procesnog

prava, a i da učestvuju u jednostavnijim segmentima krivičnog procesa.

Ishod učenja Nakon odslušanog i položenog predmeta student je u stanju da optimalno razumije i tumači sve bitne

institute krivičnog procesnog prava i da učestvuje u pojedinim segmentima krivičnog procesa.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Uvod u krivično procesno pravo i krivični postupak.

2. Definicija, načela i vrste krivičnog procesnog prava.

3. Tužilac (javni, oštećeni, privatni).

4. Oštećeni i okrivljeni.

5. Branilac

6. Krivično procesne radnje.

7. Tok postupka (predkrivični postupak, istrage, podizanje optužnice).

8. Pretres (pripremanje i glavni pretres).

9. Donošenje presude.

10. Pravni lijekovi (redovni, vanredni).

11. Postupak prema maloljetnicima.

12. Primjena mjera bezbjednosti i prestanak mjera.

13. Naknada štete.

14. Izdavanje okrivljenih između država.

15. Pomilovanje.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Simović, Miodrag „Krivično procesno pravo“ knjiga 1 i 2, Banja Luka, 2006.

2. Sijerčić – Čolić „Krivično procesno pravo BiH“, Pravni fakultet, Sarajevo, 2005.

Dodatna literatura:





Predmet MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima međunarodnog krivičnog prava kao segmenta

međunarodnog javnog prava koji se odnosi na njegov nastanak i razvoj, osnovna načela na kojima je to pravo

izgrađeno, njegovim izvorima, vremenskom i prostornom važenju, općim pojmom međunarodnog krivičnog

dijela i krivične sankcije te o međunarodnom krivičnom pravosuđu i pravnoj pomoći u krivično pravnim

stvarima. u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.

Ishod učenja Student razvija sposobnost samostalne teorijske i stručne analize osnovnih pojmova te se ospsobljava za rad

u domaćim i međunarodnim pravosudnim institucijama.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Opća pitanja međunarodnog krivičnog prava.

2. Pojam međunarodnog krivičnog prava.

3. Osnovna načela međunarodnog krivičnog prava.

4. Izvori međunarodnog krivičnog prava.

5. Vremensko i prostorno važenje.

6. Međunarodno krivično djelo i krivične sankcije: opći pojam međunarodnog krivičnog djela.

7. Osnovi isključenja međunarodnog krivičnog djela.

8. Saučesništvo.

9. Krivične sankcije.

10. Pojedina međunarodna krivična djela.

11. Međunarodno krivično pravosuđe i međunarodna pravna pomoć u krivičnopravnimn stvarima: Ad

hoc tribunali (Ninrbeški i Tokiski tribunal i tribunali za bivšu Jugoslaviju i Ruandu).

12. Stalni međunarodni krivični sud (osnivanje, nadležnost i organizacija).

13. Ekstradicija (stranoj državi i međunarodnom krivičnom sudu).

14. Međunarodna krivična djela prema Krivičnom zakonu BiH.

15. Izvršenje strane krivične presude.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Stojanović. Zoran: Međunarodno krivično pravo, Dosije, Beograd, 2008.

2. Kaseze. Antonio: Međunarodno krivično pravo, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2005.

3. Džons, Džon R.V.D.- Pauls, Stiven.: Međunarodna krivična praksa, Fond za humanitarno pravo,

Beograd 2006.

Dodatna literatura:

5. Andassy, Juraj. – Bakotić, B. – Vukas, B.: Međunarodno pravo I, Školska knjiga, Zagreb, 1998.




Godina I Status


Semestar I


2 1


90 25




Ishod učenja





Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice
















Literatura

Osnovna literatura:


Travnik, 2009.


2000.


2000.

Dodatna literatura:







Predmet PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ANTITERORISTIČKOG DJELOVANJA Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa fenomenom terorizma koji je vrlo dinamičan i problemima pravnog, institucionalnog

i sistemskog djelovanja.

Ishod učenja Razvijanje pravnih, analitičkih i organizacijskih sposobnosti za razumijevanje terorizma i antiterorističkog

djelovanja.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Pojmovno određenje uzroka terorizma i njegovih nosilaca.

2. Organizovanost, fanatizovanost, oblici ispoljavanja.

3. Međunarodne pravni okviri koji se odnose na terorizam.

4. Krivično pravno određenje terorizma u domaćem zakonodavstvu.

5. Nacionalna i međunarodna sigurnost.

6. Strategija i taktika terorista. Klasifikacije terorizma.

7. Sprega sa organizovanim kriminalom.

8. Pojam i karakteristike terorističkog akta.

9. Organizacioni i sociološko-psihološki faktori nosilaca terorizma.

10. Osnovni pojmovi geopolitike i geopolitičke pojave kao mogući generator terorizma.

11. Elementi i funkcionisanje protivterorističkog sistema države.

12. Subjekti i snage prevencije države za odbranu od terorizma.

13. Specijalizovane snage za borbu protiv terorizma.

14. Obavještajne službe i terorizam.

15. Planiranje, organizovanje i ostvarivanje odbrane države od terorizma.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Mijalkovski, M., Odgovor terorizmu, FCO, Beograd, 2005.

2. Kurmon, B., Ribnikar, D., Asimetrični ratovi, terorizam i nove pretnje,NIC "Vojska”, Beograd, 2003.

3. Tomić, Z., Krivično pravo II-Posebni Dio, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

4. Grizold, A., Tatalović, S., Cvrtila, V., Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, Zagreb, Hrvatska,

Fakultet političkih znanosti, 1999.

5. Clutterbuck, R., Terrorism, Drugs and Crime in Europe after 1992. London, Routled,1990.

Dodatna literatura:

1. Dimitrijević,V., Terorizam, Beograd, Radnička štampa, Ideje,1982.

2. Purg, A., Boj proti mednarodnemu terorizmu, Visoka policijskovarnostna šola, Ljubljana, 1997.





Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta












Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice



ugovor).
















Literatura

Osnovna literatura:



Dodatna literatura:






Predmet PREKRŠAJNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Student se upoznaje sa osnovnim pojmovima prekršajnog prava kao samostalne pravne discipline koja je

uključena u sistem kaznenog prava koji je pojmovno širi od krivičnog prava, a koji se odnosi na opći pojam

prekršaja u pravnoj teoriji, pravne propise o prekršajima, institute materijalnog karaktera i prekršajni

postupak u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova; student se

osposobljava za rad u domaćim pravosudnim institucijama, privrednim društvima, ustanovama, organima

uprave, policijskim organima itd.

Ishod učenja Realizacija postavljenih ciljeva.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Opći pojam prekršaja u teoriji i njegovo razgraničenje u odnosu na krivično djelo.

2. Pravni propisi o prekršajima: Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine. Zakon o prekršajima

Federacije Bosne i Hercegovine.

3. Pravni propisi o prekršajima: Zakon o prekršajima RS.

4. Pravni propisi o prekršajima: Zakon o prekršajima Brčko distrikta BiH.

5. Pravni propisi o prekršajima: Ostali zakoni i drugi propisi kojima su regulisani prekršaji.

6. Materijalno prekršajno pravo: Načelo legaliteta i važenje propisa o prekršajima.

7. Materijalno prekršajno pravo: Način, mjesto i vrijeme izvršenja prekršaja.

8. Materijalno prekršajno pravo: Uslovi odgovornosti za prekršaj.

9. Materijalno prekršajno pravo: Sankcije za prekršaj.

10. Materijalno prekršajno pravo: Zastarjelost.

11. Prekršajni postupak : Osnovna načela prekršajnog postupka.

12. Prekršajni postupak : Organi za vođenje prekršajnog postupka.

13. Prekršajni postupak : Nadležnost i sukob nadležnosti.

14. Prekršajni postupak : Pokretanje i tok prekršajnog postupka.

15. Prekršajni postupak : Pravna sredstva i posebni postupci.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Veić, P., Gluščić, S., Prekršajno pravo, Opći dio, Narodne novine d.d, Zagreb, 2009.;

2. Đorđević, Đ., Prekršajno pravo, Policijska akademija, Beograd, 2004.;

3. Mrvić-Petrović, N., Mitrović. LJ., Prekršajno pravo, Banja Luka, 2007.;

4. Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine, („Službeni glasnik BiH“, br. 41/07);

5. Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine, („Službene novine FBiH“, br. 31/06)

Dodatna literatura:

1. Salihović, G., Komentar zakona o prekršajima, Fineks d.o.o., Sarajevo, 2006.;

2. Zakoni i drugi propisi o prekršajima iz određenih oblasti


U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

TRAVNIK



- PRIVREDNO PRAVO-

4+1


Travnik, 2018.

MODEL 4+1

Smjer:

PRIVREDNO PRAVO

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

Izborni predmet

1. Obligaciono pravo 2+1 5

2. Teorija i politika privrednog razvoja 2+1 5

3. Međunarodno finansijsko pravo 2+1 5

Redni

broj Predmet

Broj sati

P+V ECTS

I semestar


2. Međunarodno privredno pravo 2+1 5

3. Privredno-poslovno pravo 2+1 5

4. Finansije i finansijsko pravo 2+1 5




II semestar






Predmet FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa osnovnim finansijsko-pravnim kategorijama i finansijskim pravom s osvrtom na

finansijski sistem Bosne i Hercegovine.

Ishod učenja Studenti stiču znanje iz oblasti finansija i finansijskog prava i na taj način bili pripremljeni za praktičan rad

u finansijskim institucijama, organima javne uprave i pravosuđa, te obavljanje drugih poslova za koje će

poznavanje ove nastavno-naučne discipline biti neophodno.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Pojam i historijski razvoj finansija i finansijskog

prava. Vrste finansija i finansijskog prava.

2. Novac, valute i devize u finansijskom pravu.

3. Bankarsko pravo i bankarski sistem.

4. Finansijske institucije. Uloga i značaj finansijskih izvještaja u finansijskom pravu.

5. Poresko pravo i vrste poreza u BiH.

6. Carinsko pravo i carine u sistemu prihoda BiH.

7. Takseno pravo i taksena sistematizacija u BiH.

8. Pravo i vrste doprinosa u BiH. Budžetsko pravo.

9. Organi nadležni za postupak naplate javnih prihoda i finansijske kontrole.

10. Predmet, razvoj, izvori i principi međunarodnog finansijskog prava. Međunarodni finansijski tokovi i

odnosi. Subjekti međunarodnog finansijskog prava.

11. Porezi i problemi oporezivanja u međunarodnom finansijskom pravu.

12. Carinsko-političke mjere i posljedice takvih mjera u međunarodnom finansijskom pravu.

13. Instrumenti i tehnike plaćanja u međunarodnom finansijskom pravu.

14. Pravo deviza i devizno poslovanje u međunarodnim finansijskim odnosima.

15. Međunarodni monetarni sistem.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Jahić, Mehmed, Finansije i finansijsko pravo, Pravni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

2. Dautbašić, Ismet, Finansije i finansijsko pravo, Sarajevo 2001.

Dodatna literatura:

1. LeRoy Miller, Roger & VanHoose D. David, Moderni novac i bankarstvo, Mate, Zagreb, 1999.

2. Doernberg, L. Richard, Međunarodno oporezivanje u sažetom obliku, Magistrat i COLPI, Sarajevo,

1999.



Predmet OBLIGACONO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Ciljevi predmeta su sticanje osnovnih znanja iz oblasti ugovornog prava, kao i teoresko-praktična pitanja

ostalih izvora obligacionih odnosa. U ovom dijelu, a imajući u vidu obim i potrebe predmeta, cilj je iz

množine obligacionih odnosa izdvojiti one karakteristike koje omogućavaju njihovo grupisanje i tretiranje

kao zasebnih obligacionopravnih instituta. To je potrebno uraditi prije svega iz pedagoško-didaktičkih

razloga, a može se posmatrati i kao izraz naučnog sistema obligacionog prava.

Ishod učenja U okvirima ovog predmeta studenti će steći znanja i sposobnosti neophodna za razumjevanje, tumačenje i

kritičku analizu normi obligacionog prava i pojedinih instituta obligacionog prava.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Pojam i značaj Obligacionog prava. Odnos Obligacionog prava i drigih srodnih grana prava;

2. Izvori nastanka obligacije. Izvori u formalnom smislu. Izvori u materijalnom smislu;

3. Pojam i karakteristuike obligacionog odnosa. Pojam i vrste, klasifikacija obligacija;

4. Subjekti obligacija; dejstva obligacije-docnja dužnika i docnja poverioca; Paulijanska tužba;

5. Obligacioni ugovor; Opšti uslovi za zaključenje ugovora. Forma ugovora. Opšta dejstva ugovora;

6. Posebna dejstva dvostrano teretnih ugovora; Klasifikacija ugovora; Sredstva obezbeđenja izvršenja

ugovora. Prestanak ugovora;

7. Prouzrokovanje štete kao izvor obligacije; Pojam i vrste štete. Opšti uslovi za ostvarivanje prava na

naknadu štete. Način naknade štete; Osnovi odgovornosti za prouzrokovanu štetu;

8. Neosnovano obogaćenje kao izvor obligacije;

9. Poslovodstvo bez naloga kao izvor obligacije;

10. Jednostrana izjava volje kao izvor obligacije; Druge pravne činjenice kao izvor obligacije;

11. Prestanak ili gašenje obligacije;

12. Klasični ugovori obligacionog prava - ugovor o prodaji; posebne vrste prodaje;

13. Ugovor o razmeni; ugovor o poklonu; posebne vrste poklona;

14. Ugovor o zajmu; ugovor o zakupu; ugovor o posluzi;

15. Ugovor o delu; ugovor o punomoćstvu, ugovor o ostavi, ugovor o ortakluku;

Literatura

Osnovna literatura:

1. Abedin Bikić: "Obligaciono pravo - opći dio ", Sarajevo 2006.

2. Branko Morait: "Obligaciono pravo", Banja Luka, 1997.

3. Abedin Bikić: "Obligaciono pravo posebni dio-skripta", Sarajevo 2001.

Dodatna literatura:

1. B. Loza: "Obligaciono pravo-opći i posebni dio", Kaner, Sarajevo 2000.



Predmet MEĐUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa međunarodnim finansijsko-pravnim odnosima, tokovima i

principima na kojima isti počivaju, subjektima, odnosno institucijama međunarodnog finansijskog prava i

integracijama regionalnog i međunarodnog karaktera, te međunarodnim monetarnim sistemom.

Ishod učenja Studenti su osposobljeni za ravnopravno uključivanje u rasprave i donošenje mišljenja i stavova po pitanjima

sadržanim u ovoj nastavno-naučnoj disciplini.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Predmet međunarodnog finansijskog prava.

2. Razvoj međunarodnog finansijskog prava.

3. Izvori međunarodnog finansijskog prava.

4. Principi međunarodnog finansijskog prava.

5. Međunarodni finansijski tokovi.

6. Međunarodni finansijski odnosi.

7. Subjekti međunarodnog finansijskog prava.

8. Porezi i problemi oporezivanja u međunarodnom finansijskom pravu.

9. Carinsko-političke mjere u međunarodnom finansijskom pravu.

10. Posljedice carinsko-političkih mjera u međunarodnom finansijskom pravu.

11. Instrumenti plaćanja u međunarodnom finansijskom pravu.

12. Tehnike plaćanja u međunarodnom finansijskom pravu.

13. Pravo deviza

14. Devizno poslovanje u međunarodnim finansijskim odnosima.

15. Međunarodni monetarni sistem.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Babić, Mate & Ante, Međunarodna ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.

2. Doernberg, L. Richard, Međunarodno oporezivanje u sažetom obliku, Magistrat i COLPI, Sarajevo,

1999.

3. Jahić, Mehmed, Finansije i finansijsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

Dodatna literatura:

1. LeRoy Miller, Roger & VanHoose D. David, Moderni novac i bankarstvo, Mate, Zagreb, 1999.

2. Richard, Doenberg, Međunarodno oporezivanje u sažetom obliku, Magistrat Sarajevo, 1999.




Godina I Status


Semestar I


2 1


90 25




Ishod učenja





Način organizacije


rada studenta

1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice
















Literatura

Osnovna literatura:


Travnik, 2009.


2000.


2000.

Dodatna literatura:







Predmet MEĐUNARODNO PRIVREDNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta Sticanje adekvatnih teoretskih i praktičnih znanja potrebnih za razumjevanje privrednih i ekonomskih

odnosa sa privrednim subjektima izvan BiH, te njihova primjena u praksi.

Ishod učenja Student stiče produbljeno znanje o institutima Međunarodnog privrednog prava i o njihovoj ulozi u

međunarodnoj poslovnoj praksi.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Uvod, pojam i značaj.

2. Najznačajniji ugovori međunarodnog poslovnog prometa. Međunarodna prodaja robe. Pojam.

Kriterijumi razlikovanja unutrašnje i međunarodne prodaje.

3. Izvori prava, prava i obaveze ugovornih strana. Bitna povreda ugovora, raskid ugovora, naknada štete.

4. Ugovori o trgovinskim uslugama. Ugovor o posredovanju- ugovor o posredovanju u međunarodnom

prometu. Ugovor o međunarodnom trgovinskom zastupanju. Ugovor o komisionu u međunarodnom

prometu. Ugovor o uskladištenju.

5. Ugovor o osiguranju robe u međunarodnom transportu. Ugovori o prevozu.

6. Ugovori o višim oblicima privredne saradnje – ugovor o finansijskom lizingu, ugovor o franšizingu u

međunarodnom prometu. Ostali ugovori međunarodnog poslovnog prometa – osnovne karakteristike.

7. Unificirani trgovinski propisi. Principi evropskog ugovornog prava.

8. UNIDROIT Principi međunarodnih trgovinskih ugovora.

9. Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe. Pojam. Značaj. Oblast primjene.

Najznačajnija rješenja i njihova komparacija sa domaćim zakonodavstvom.

10. Pravni aspekti stranih ulaganja.

11. Hartije od vrijednosti i pravni odnosi u vezi sa međunarodnim plaćanjima.

12. Rješavanje sporova iz međunarodnog poslovnog prometa. Nadležnost sudova, mjerodavno pravo,

priznanje i prinudno izvršenje stranih presuda.

13. Međunarodne trgovinske arbitraže.

14. Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT).

15. Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Literatura

Osnovna literatura:

1. Trifković, Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Ekonomski fakultet Univerziteta u

Sarajevu, 2001.

2. Subotić-Konstantinović, Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999.

3. Vilus, Komentar Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe, "Informator" Zagreb, 1981.

4. Draškić, Međunarodno privredno i ugovorno pravo, Beograd 1979.

Dodatna literatura:

1. Aleksandar Jakšić, Praktikum za Međunarodno privatno i Međunarodno građansko procesno

2. pravo, Beograd 2004.

3. Dizdarević, S., Uzorci modernih poslovnih ugovora : najveća zbirka poslovnih ugovora sa

4. primjerima i objašnjenjima, Amax bmr, Sarajevo, 2007.

5. International Uniform Law Conventions, Lex Mercatoria and UNIDROIT Principles, Uniform

6. Law Review 2000.

7. Bonell, M. J., UNIDROIT Principles 2004- The new edition of the Principles of

8. International Commercial Contracts adopted by the International Institute for the Unifikation

9. of Private Law, Uniform Law Review 2004, str. 5.

10. Basedow, J., Lex Mercatoria and the Private International Law of Contracts in Economic

11. Perspective, Uniform Law Review 2007, str. 697.

12. Davies, P., Gower’s Principles of Modern Company Law, London 1997.





Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta












Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice



ugovor).
















Literatura

Osnovna literatura:



Dodatna literatura:






Predmet PRIVREDNO-POSLOVNO PRAVO Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Osnovni cilj predmeta je osposobljavanje polaznika studija za Sticanje znanja o institutima općeg

(kompanijskog prava) i posebnog (ugovornog) dijela privrednog prava. Studenti će se upoznati sa izvorima

prava, praksom osnivanja, poslovanja i prestanka postojanja različitih oblika privrednih društava, kao i sa

rešenjima uporednog kompanijskog i ugovornog prava.

Ishod učenja U okvirima ovog predmeta studenti će steći znanja i sposobnosti

neophodna za razumjevanje, tumačenje i kritičku analizu normi statusnog kompanijskog prava i različitih

vrsta ugovora u koje stupaju različiti oblici privrednih društava.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Opći seminar iz Privrednog prava: Historijat trgovinskog prava.

2. Izvori privrednog prava. Odnos domaćeg i međunarodnog privrednog prava. Unifikacija domaćeg i

međunarodnog privrednog prava.

3. Kompanijsko pravo: Privredni subjekti- Pojam privrednog subjekta – preduzeća. Oblici privrednih

društava i njihovo povezivanje.

4. Trgovačka društva: Dioničarsko društvo. Društvo sa ograničenom odgovornošću. Društvo jednog

lica.

5. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću. Komanditno društvo. Javno preduzeće.

6. Evropsko preduzeće i EEIG. Prestanak privrednih subjekata. Status privrednih subjekata i registracija

Odgovornost privrednih subjekata

7. Promjene u klasičnom pojmu ugovora: Pregovori u zakjučivanju poslovnih ugovora i

odgovornost.Načelo slobode ugovaranja u domaćem i uporednompravu. Odgovornost zbog

nesaobraznog izvršenja poslovnih ugovora. Viša sila i rat – nemogućnost izvršenja ugovora.

Neposredna i posredna zaštita partnera ugovornim sredstvima

8. Ugovori: Ugovor o prodaji. Ugovor o trgovinskom posredovanju. Ugovor o trgovinskom zastupanju.

Ugovor o komisionu.

9. Ugovor o uskladištenju. Ugovora o špediciji. Ugovora o prevozu stvari željeznicom. Ugovor o

prevoza stvari drumom.

10. Ugovor o licenci. Ugovor o građenju. Ugovor o osiguranju.

11. Pojam i osobine hartija od vrijednosti. Pravni izvori i značaj hartija od vrijednosti. Vrste hartija od

vrijednosti. Prenos hartija od vrijednosti.

12. Pojam i funkcije mjenice. Mjenične radnje. Mjenične tužbe i prigovori. Vrste mjenice. Pojam i

karakteristike čeka. Čekovne radnje. Čekovne tužbe i prigovori. Vrste čeka.

13. Obveznica. Blagajnički zapis. Komercijalni zapis. Potvrda i certifikat. Pravo konkurencije

14. Posebni ugovori: Ugovor o stranom ulaganju. Pojam i klasifikacija stranih ulaganja. Ugovor o lizingu.

Ugovor o menadžmentu – upravljanju

15. Pravo konkurencije.

Literatura

Osnovna literatura:

1. Dizdarević, S., Poslovno pravo, Fakultet za poslovni menadžment, Mostar, 2003.

2. Dizdarević, S.,Uzorci modernih poslovnih ugovora : najveća zbirka poslovnih ugovora sa primjerima

i objašnjenjima / Amax bmr, Sarajevo, 2007.

3. Čović, Š., Poslovno pravo, Pravni fakultet u Sarajevu 2003.

4. Šemić, H., Trgovačko pravo, knjiga I i II – Trgovačko ugovorno pravo, Sarajevo, 2001.

5. Trifković, M., Simić, M., Trivun, V., Poslovno pravo : ugovori, vrijednosni papiri i pravo

konkurencije, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004.

Dodatna literatura:

1. Dizdarević, S., Dioničari i dioničko društvo, Muller, Sarajevo, 2004.

2. Vasiljević, M., Poslovno pravo, Udruženje pravnika u privredi Jugoslavije, Beograd, 2001.

3. Kapor, V., Carić, S., Ugovori robnog prometa, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

4. Goldštajn, A., Privredni ugovorno pravo", Informator, Zagreb, 1974.

5. Gorenc, V., Trgovačko pravo- ugovori, Školska knjiga, Zagreb 2000.

6. Gorenc, V., Trgovačko pravo - trgovačka društva, Školska knjiga, Zagreb 2000.



Predmet TEORIJA I POLITIKA PRIVREDNOG RAZVOJA Godina I Status


Semestar I


2 1


90 20

Cilj predmeta

Cilj predmeta je da izvrši odgovarajuća pojmovna razgraničenja koja postoje kada se analiziraju razvojni

problemi; da pruži saznanja, kako o klasičnim, tako i savremenim teorijama razvoja; da utvrdi osnovne

ciljeve i pokazatelje, kao i faktore koji na njih utiču; da pruži odgovarajuća saznanja o ulozi države i drugih

institucija u razvojnom procesu, kao i saznanja o primijenjenim ekonomskim politikama.

Ishod učenja

Da omogući dovoljan nivo znanja za razgraničenje i razumijevanje pojmovnih određenja razvojnih

fenomena, da dobije saznanja o teorijskim osnovama ovih procesa; da proširi nivo znanja o faktorima i

pokazateljima razvoja; da vlada i primjenjuje ekonomska saznanja i politike na unapređenju privrednog

razvoja.

Način organizacije


rada studenta


1. ex katedra

2. vježbe

3. diskusije

60%

30%

10%


1. diskusija

2. pristupni rad

3. završni ispit

10%

30%

60%



Osnovne tematske

jedinice

1. Teorije ekonomskog razvoja.

2. Ciljevi i pokazatelji privrednog razvoja.

3. Faktori privrednog razvoja.

4. Rast stanovništva i i privredni razvoj.

5. Ljudski kapital i privredni razvoj.

6. Transformacija poljoprivrede i privredni razvoj.

7. Država i institucije i privredni razvoj.

8. Ekonomska politika i privredni razvoj.

9. Makroekonomska stabilizacija.

10. Makroekonomska analiza institucionalnih sektora nacionalne ekonomije, povezanost i uvjetnost

razvoja realnog i financijskog sektora

11. Analiza institucionalnih mehanizama u različitim zemljama i sustavima (britansko-američki, model

dalekog istoka i europskog razvoja) i uloga moderne države u razvojnom procesu - moderni razvojni

procesi u današnjem svijetu.

12. Strane direktne investicije.

13. Privatizacija.

14. Finansijske krize i privredni razvoj.

15. Osnovne poluge razvoja u globalizaciji svjetske ekonomije: inovativni tehnološki razvoj, održivost

razvojni proces i potreba za potpunom integracijom u svjetske trendove razvoja

Literatura

Osnovna literatura:

1. Dragutinović D., Filipović M, Cvetanović, S., Teorije privrednog razvoja, Ekonomski fakultet,

Beograd, 2005.

Dodatna literatura:



Documents

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za II ciklus studijaMeđunarodno privredno pravo 2+1 5 . Redni broj Predmet Broj sati P+V ECTS I semestar . 1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1