Od djela nasilja do nezgoda na radnom mjestu

zdravstvenog radnika: radionica u malim grupama

prof. Nurka PranjicMedical Faculty University of Tuzla

Bosnia and Herzegovinae-mail: pranicnurka@hotmail.com

O čemu govorimo:......

1. djelu/ činu nasilja kao incidentu/ nezgodi na radnom mjestu zdravstvenog radnika

Ekspozicija nasilju= ekspozicija kriznoj situaciji= akutna reakcija na stres= opći sindrom prilagodbe

2 o posljedicama i ishodima ekspozicije činu nasilja

3. prezentacija rezultata vlastitog istraživanja djela nasilja u zdravstvenih radnika u BiH

4. Rad i diskusija u malim grupama

• svaki čin u kojem osoba bude izložena fizičkom napadu, prijetnji ili zastrašivanju na radnom mjestu

• Konflikt nije uključiv u čin nasilja

Kako definisati nasilje na radnom

mjestu?

• Nasilje predstavlja povredu koja prijeti ljudskom samopoštovanju i integritetu.

• Reakcija na krizu je “normalna reakcija na nenormalan događaj”.

Kako definisati nasilje na radnom

mjestu?

Definicija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

• „namjerna upotreba fizičke sile ili moći, u svrhu prijetnje ili primjene iste protiv jedne osobe, druge osobe ili grupe osoba ili zajednice koja rezultira ili će najvjerovatnije rezultirati ranjavanjem, smrću, psihološkom štetom, lošim zdravljem“

(Krug i sar. 2002)  

• Nasilje na poslu je svaki incident u kojem je osoba zlostavljana, napadnuta ili kojoj se prijeti na poslu.

• Takva nasilna ponašanja ugrožavaju sigurnost, zdravlje, dobro osjećanje ili radnu učinkovitost.

• Nasilnost ne mora biti ispoljena fizičkim ili seksualnim nasrtajem, već može biti i “necivilizirano ponašanje”

Rizik izloženosti nasilju

• Zdravstveni radnici• Uposlenici socijalnih uslužnih djelatnosti• Uposlenici obrazovnog sektora• Zaštitari lica i imovine i policija• Inspektori• Javne ličnosti

Epidemiološki pokazatelji

• Problem fizičkog nasilja prema zdravstvenom osoblju je globalna i rastuća pojava

Gates, 2004; Kuehn, 2010

Godišnje stope variraju u istraživanjima:• niske 3%,

• umjerene od 11-25 %, ili

• visoke stope od 35-71 %

Kamcuchat i sar., 2008; Hodgson i sar., 2004; Gerberich i sar., 2004

• Prevalenca verbalnog nasilja je od 38% do 90%Hodgson i sar., 2004; Gerberich isar., 2004

Zašto raste nasilje/ nasilje na radnom mjestu?

• Raste tolerancija na nasilje• Pad nadzora i kontrola na radnom mjestu• Pad moralnih i etičkih vrijednosti • Upotreba psihoaktivnih supstanci

– Dugoročna percepcija distresa na poslu– Rastući stres– Pad podrške na poslu

• Promjene, reformski procesi

Ko su žrtve/ nasilnici?Ko su žrtve/ nasilnici?

• medicinske sestre, liječnik(Fujishiro et al, 2011)

Postoje dva mita o nasilju na radnom mjestu

To se ne događa ovdje!!!

Ne može se prevenirati!!!

Unsafe people

Unsafe conditions

Accidents

Incident/nezgoda na radu/ čin nasilja

• nesreća neočekivani neželjeni događaj• povreda (ozljeda)• incident prekida normalnu proceduru rada, a u

budućnosti kumulira u zdravstvenu i sigurnosnu krizu na radnom mjestu

• problem nije osviješten i čin nasilja kao incident se uglavnom ne prijavljuju, čak ni kao nezgode, rijetko

Da li je tačno?

T: Nasilje na radnom mjestu je vodeći uzrok smrti na radnom mjestu?

DA ili NE

• saobraćajni udes je vodeći uzrok smrtnog ishoda na poslu

• čin nasilja je drugi uzrok smrti na poslu

nasiljeEKSPOZICIJA STRESORU VISOKOG INTENZITETA JEDNOKRATNO (krizna situacija) u zdravstenih radnika (karakteristike ekspozicije signali u procjeni rizika)!!!

Ali...ipak..kriza• Licem u lice sučeljavanje & individualnost zdravstvenog

radnika/ nasilnika • važne vještine upravljanja stresnim situacijama

(Marine et al. Limited evidence shows worker- and work-directed interventions lowers stress in health care workers. 2007)

Oslobađanje hemijskih glasnika primarno

adrenalina u krvotok

Simpatikus i endokrini sistem (aktiviran

hormonalni sistem)

Hans Selye, 1907-1982

PRIPREMA PRILAGODBENOG ODGOVORA U ODNOSU NA NIVO STRESA

Stupanj alarma Faza oporavka Stupanj iscrpljenosti

Normalan nivo uspješnosti

“Burnout”

1 2 3

Inicijalni šok Zbunjenost

DezorijentacijaUsporenost

Nerealna procjena

MobilizacijaBržeJače

PerceptivnoHipervigilno

umoriscrpljenje

kolapsbolest

Selye’s Opći adaptivni sindrom (GAS)Stupnjevi stres reakcija

TEORIJA O STRESU (Henry & Stepehen)

Two Axes Theory of Henry & Stephens

Aktivna reakcija na stres Akutni stres

Passive Stess-reactionChronic stres

Hormon Adrenalin Kortizol

Libido Low level of libido Supress sexual activiti

Immune- System Increase number of NK-cells decrease number of NK-cells

Methabolism cholesterol, pulse, RR, blood sugar

Digestion Indigestion, constipation Ill health

Self- esteem High level Reduced level, loss of self esteem

kriza

Reakcija na krizne situacije obično prolazi kroz četiri faze:

1.Akutna katastrofična situacija (shock) može trajati i do nekoliko dana (2 tjedna)

2.Produžena reakcija na stres: Nastavak reakcije kad osoba koja počinje shvaćati i reagirati na ono

što se dogodilo. Emocije su često jako izražena, što može biti stresno za ljude u okruženju. Ova faza može trajati i do 8 tjedana (oporavak ili put ka

distresu i birnoutu).

3. Burnout: stanje tjelesnog i emocionalnog iscrpljenja – ponavljana mentalna obrada događaja (flash-

back) sustavnije i uz samo-preokupaciju. Ova faza može trajati i do godinu dana ( oporavak ili put ka

PTSP).

Re-orijentacija, kada su rane izbledjele, osjećaji i misli su obrađeni, i osoba može krenuti dalje-

može se dogoditi u bilo kojoj fazi.

Žrtva nasilja, međutim, nikada ne zaboravlja ono što se tijekom cijelog životnog vijeka.

Prva pomoć

Emocionalna prva pomoć uključuje: empatiju, vještinu nošenja sa

situacijom, sigurnost, bliskost i pripadnost.

PonašajnePonašajne

PsPsihološkeihološke

pad radne uspješnosti, nesreće, absentizam, agresija, loše odluke,

presentizam

disatisfakcija, nezadovoljsstvo, pad samopoštovanja, depresija,

emocionalni umor

FiziološkeFiziološkekardiovaskularne bolesti, hipertenzija, glavobolja

Posljedice distresa

• Fizički napad i čin verbalnog nasilja su povezane s nezgodom/ incidentom na radu i bolestima u vezi s radom

• Čin verbalnog nasilja (uvreda, prijetnja) povezan je s posljedičnim lošim općim zdravljem, sindromom sagorijevanja ......

• fizički napad je povezan s bolovanjem(Fujishiro et al, 2011)

Negativni ishodi djela nasilja

• poremećaji tjelesnog ili mentalnog zdravlja, smrt

• pad sigurnosti na poslu

• pad entuzijazma i empatije= pad uspješnosti i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite

• pad kvaliteta života žrtve i članova obitelji

n=266Zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ZENICA

n= 266; žena 205, muških 61

Žene statistički značajno češće trpe nasilje (P= 0.001; 36: 152 vs. 59%: 74%)

Dobne skupine ispitanika

Nasilnik- individualnost

Tretman nakon incidenta/ akcidenta

Dužina trajanja iniciranih simptoma

Nastavak tretmana iza akta nasilja

Sigurnost na radnom mjestu

Prediktor kao nezavisna varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

Pad empatije 0.218 0.043 0.006- 0.361

ANOVA, zavisna varijabla fizički napad, odabrana varijabla medicinske sestre

Prediktori kao nezavisne varijable β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

Pad empatije 0.750 0.017 0.153- 1.375

Gubitak koncentracije 0.459 0.018 -2.168- -0.230

ANOVA, zavisna varijabla fizički napad, odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre/ tehničari

Prediktor kao nezavisna varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

Napeta komunikacija na poslu i kući -0.515 0.045 0.678- -0.008

ANOVA, zavisna varijabla fizički napad, odabrana varijabla liječnici

Prediktori kao nezavisne varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

Pad efikasnosti na radu -0.377 0.001 -0.973- -0.282

Nezadovoljstvo poslom 0.289 0.031 0.040- 0.808

ANOVA, zavisna varijabla uvrede odabrana varijabla medicinske sestre/ tehničari

Prediktor kao nezavisna varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

Pad koncentracije 0.744 0.030 3.333- - 0.192

ANOVA, zavisna varijabla uvrede odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre

Prediktor kao nezavisna varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

Pad koncentracije -0.496 0.006 1.576- -0.286

Zaboravnost 0.692 0.001 0.650- 1.995

ANOVA, zavisna varijabla uvrede odabrana varijabla liječnici

Prediktor kao nezavisna varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)*

β P 95%CI

Pad efikasnosti u radu -0.305 0.004 -0.851- -0.165

Burnout -0.311 0.013 -0.799- -0.098

Nezadovoljstvo poslom 0.317 0.018 0.082- 4.848ANOVA, zavisna varijabla prijetnje odabrana varijabla medicinske sestre/ tehničari

Prediktori kao nezavisne varijable β i 95% interval povjerenja (95%CI)*

β P 95%CI

Burnout -0.781 0.010 -1.603- -0.255

Pad imuniteta -0. 617 0.019 -1.342- -0.139

Smanjen libido 1.005 0.009 0.346-2.063

Sklonost psihoaktivnim supstancama 0.520 0.044 0.021-1.340

Napeta komunikacija na poslu i kući 0.618 0.025 0.117-1.5 27

Pad koncentracije -0.783 0.040 -2.619- -0.066

ANOVA, zavisna varijabla prijetnje odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre

Prediktor kao nezavisna varijabla β i 95% interval povjerenja (95%CI)

β P 95%CI

zaboravnost 0.482 0.015 0.201- 1.758

ANOVA, zavisna varijabla prijetnje odabrana varijabla liječnici

Vrste nasilja, prediktori kao nezavisne varijable

β i 95% interval povjerenja (95%CI)*β P 95%CI

Fizičko nasilje (zdravstveni radnik) 0.007 0.905 -0.208- 0.235

Uvrede (zdravstveni radnik) 0. 071 0.357 -0.070- 0.193

Prijetnje (zdravstveni radnik) -0.063 0.419 -0.224-0.093

Fizički napad (pacijent ) -0.060 0.328 -0.245-0.082

Uvrede (pacijent) -0.252 0.013 -0.344- -0.041

Prijetnje (pacijent) -0.097 0.346 -0.229- 0.080

ANOVA, zavisna varijabla SIGURNOST NA POSLU

Vrste nasilja, prediktori kao nezavisne varijable

β i 95% interval povjerenja (95%CI)*β P 95%CI

Fizičko nasilje (zdravstveni radnik) 0.015 0.806 -0.190- 0.241

Uvrede (zdravstveni radnik) 0. 075 0.335 -0.066- 0.192

Prijetnje (zdravstveni radnik) 0.121 0.125 -0.034-0.276

Fizički napad (pacijent ) -0.105 0.091 -0.298-0.022

Uvrede (pacijent) 0.204 0.045 0.003- 0.300

Prijetnje (pacijent) 0.045 0.668 -0.118- 0.184

ANOVA, zavisna varijabla EFEKTI NA ZDRAVLJE

Prevencija nasilja na radnom mjestu

• Primarna prevencija odnosi se prvenstveno na odgovornost poslodavca da obuči i informira uposlenike o obavezama etičnosti, međusobne tolerancije i pravilne komunikacije.

• Sekundarna prevencija bi se morala poduzimati u slučajevima kada je uposlenik već izložen prediktorima distresa (burnouta), a odnosi se na uspostavljanje mogućnosti uposlenika da identificira stresor i zlostavljača, te da zatraži adekvatnu pomoć.

• Tercijarna prevencija podrazumjeva uspostavljanje mjera koje će dovesti do ranog otkrivanja simptoma distresa, koje će otkloniti već stvorenu štetu po uposlenika, njegovu porodicu i društvo, brz uporavak i povratak na posao.

Važnost zakonodavstva također je naglašena u prevenciji nasilja u radnoj sredini.

Zdraviji sistemi koji suzbijaju nasilje:Ne zaboraviti!!!

“komadić znanja- nepoznato učiniti poznatim

• nulta tolerancija na nasilje u zdravstvenim ustanovama i društvu. …

Edukacija& podizanje vještina empatije i emocionalne inteligencije, komunikacijskih vještina

Zdraviji sistemiorganizacija radazdravo upravljanjebroj zaposlenika

Timski problemiVRAĆANJE ETIČKIM

PRINCIPIMA

Prepoznavanje, Registracija, Prijava, Evaluacija, Prevencija= PROMOCIJA

Reddick, Catlin, Jellinek. Crisis within Crisis: Recommendations for Defining, Preventing, and Coping with Stressors in the NICU, J. Clinical Ethics, Fall 2001.