Obligaciono Pravo(Pitanja) (1) (1)

7/27/2019 Obligaciono Pravo(Pitanja) (1) (1)

1/45

Obligaciono pravo (opi dio)=pitanja i odgovori=


2/45

1.Obligaciono pravo u objektivnom i subjektivnom smislu?U objektivnom smislu obligaciono pravo predstavlja skup pravnih normi kojima se reguliraju obligacioni odnosiizmeu odreenih subjekata, odnosno prijelaz dobara iz imovine jednog u imovinu drugog lica.Obligaciono pravo u subjektivnom smislu je ovlatenje ili pravo odreenog pojedinca(povjerioca) da od drugog

lica (dunika) zahtijeva odreeno ponaanje.

2. Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu?...su obligacioni odnosi. Obligacioni odnosi su odnosi izmeu povjerioca i dunika, odnosno prava i obavezekoje proizlaze iz tih odnosa.

3.Obiaj kao izvor obligacionog prava?Nekad je obiaj kao izvor prava imao veliku ulogu. Danas obiaj se rijetko javlja kao izvor prava. Pod obiajempodrazumijevamo nepisano pravilo nastalo dugotrajnim ponavaljanjem. Mnogi zakoni upuuju na primjenuobiaja, bilo u sluaju pravnih praznina ili kad je sudija ovlaten da primjeni obiaj pri rjeavanju konkretnogsluaja.

4. ta je obligacija?...je pravni odnos izmeu dvije odreene strane na osnovu koga je jedna strana (povjerilac) ovlatena dazahtijeva od druge strane (dunika) odreeno davanje, injenje i uzdravanje od neeg to bi inae imala pravoiniti, a druga strana je obavezna to ispuniti.

5.Pravne karakteristike obligacije?Obligacija je relativan odnos imovinskog karaktera, zatien zakonom, sa tano odreenim sadrajem isubjektim.

6. Objasni karakteristiku obligacije da je to relativan odnos?Obligacija je odnos izmeu tano odreenih lica. Nije poznato samo koja lica su vezana obligacijom, nego se znai koja od tih lica ima pravo zahtijevati odreeno ponaanje (titular prava), a koje je obavezno to ponaanjeizvriti (titular obaveze). Ovaj obligacioni odnos djeluje inter partes, to znai da povjerilac svoje pravo moeostvariti samo prema duniku, a ne i prema treim licima.

7. ta znai da relativnost obligacije nije apsolutna?To znai da i obligacija moe imati apsolutno dejstvo. Tako npr. zakup koji kao obligacioni odnos ima relativnodejstvo, u izvjesnim sluajevima moe imati i apsolutno dejstvo. To je sluaj ako se zakup nepokretnosti upie uzemljinu knjigu. Te je izuzetak od relativnosti obligacije i pravo pree kupovine. Lice koje ima pravo preekupovine moe u roku od 6 mjeseci zahtijevati da se njemu stvar ustupi pod istim uslovima.

8.Izuzeci od pravila da su subjekti obligacije poznati od samog obligacionog odnosa?Od ovog pravila postoje izuzeci i to tako da se na poetku odnosa zna samo jedna strana, povjerilac ili dunik, adruga e biti kasnije poznata.U asu izdavanja vrijednosnih papira ili javnog obeanja nagrade, poznata je samo jedna strana, a obligacioniodnos e biti potpun pristupom sticaoca vrijednosnih papira, odnosno izvrioca radnje kod javnog obeanja

nagrade.9.ta je obligacija u uem i irem smislu?Ako obligaciju posmatramo u uem smislu, sa stanovita povjerioca se ta obligacija javlja samo kao trabina,odnosno potraivanje, a sa stanovita dunika obligacija je obaveza.Obligacija u irem smislu je cjelokupan odnos izmeu povjerioca i dunika. Ovaj odnos naziva se obligacioniodnos.

10. Odnos obligacionog i stvarnog prava?a) Stvarno pravo regulie odnose nastale povodom stvari.Obligaciono pravo regulie odnose nastale povodom odreenog ponaanja subjekaza obligacije.

b) Dejstvo: stvarna prava imaju apsolutno dejstvo i ta prava djeluju prema svima (erga omnes). Obligacionopravo ima relativno dejstvo prema tano odreenim licima (inter partes).

Titular stvarnog prava moe svoje pravo ostvariti protiv svakog lica koji ga u tom pravu ometa, ograniava ilimu to pravo oduzima, a povjerilac svoje pravo moe iz jedne obligacije ostvariti samo prema konkretnom licu.

2


3/45

c)Zahtjev: titular stvarnog prava ima negativan zahtjev prema svima. To znai da niko nema pravo ometati ga unjegovom pravu. Titular obligacionog prava ima ili pozitivan ili negativan zahtjev, pozitivan se odnosi na to dadunik treba da da ili uini neto, a negativan da trpi ili proputa.11.Znaaj podjele obligacija na pozitivne i negativne?Povredom pozitivne obligacije proputene radnje se mogu naknadno izvriti, a negativne obligacije se ne mogunaknadno izvriti. Ova podjela je znaajna i za poetak toka zastarijevanja. Kod pozitivnih obligacija

zastarijevanje poinje tei prvog narednog dana od dana kada je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenjeobaveze.Kod negativnih obligacija zastarjevanje poinje tei prvog narednog dana poslije dana kad je dunik postupio

protivno svojoj obavezi.

12. Koji su vanugovorni izvori obligacije?Vanugovorni izvori obligacije su: a) prouzrokovanje tete, b) sticanje bez osnova, c) poslovodstvo bez naloga d)

jednostrana izjava volje.

13. Razlika izmeu ugovornih i vanugovornih obligacija?Ugovorne i vanugovorne obligacije se razlikuju po svome nastanku.Dok ugovorne obligacije nastaju izjavom volje, vanugovorne obligacije nastaju na temelju radnji, svojstava ilistanja. Izvori vanugovornih obligacija nastaju na temelju tano odreenih pravnih injenica predvienih

zakonom. Ugovorne obligacije najee nastaju iz ugovora, odnosno pravnog posla i to kako imenovanih tako ineimenovanih.

14. Sticanje bez osnova?Kad jedno lice stekne odreenu imovinsku korist, bez pravnog osnova na raun drugog lica, tada govorimo osticanju bez osnova.Lice koje se obogatilo bez pravnog osnova, obavezno je vratiti to obogaenje onom licu na raun koga seobogatio.

15.Poslovodstvo bez naloga?Postoji kada se jedno lice mijea u poslove drugog lica i to bez ovlatenja tog drugog lica, u namjeri da otkloniili sprijei nastajanje tete.

16. Jednostrana izjava volje?Pod jednostranom izjavom volje zakonodavac podrazumijeva javno obeanje nagrade i izdavanje vrijednosnih

papira.Javno obeanje nagrade je jednostrana izjava volje jednog lica upuena neodreenom broju drugih lica, kojom tolice obeava nagradu licu koje izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh i slino.Vrijednosni papiri su pismene isprave kojim se njihov izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisom na tom

papiru.

17. Solidarne obligacije ?Kod ovih obligacija imamo vie subjekata na dunikoj ili povjerilakoj strani i svaki je dunik obavezaninidbu u potpunosti ispuniti, odnosno svaki povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze u cijelosti, s tim daobaveza prestaje kad je ispuni jedan od vie dunika ili kad ispunjenje primi bilo koji od povjerilaca.

18.Pasivna solidarna obligacija?Radi se o ovoj obligaciji ako se na dunikoj strani javlja vie lica, a dunike nazivamo sadunicima. Kod

pozitivne solidarne obligacije postoji vie sadunika i svaki od njih je obavezan povjeriocu u cijelosti ispunitiobavezu, ali je povjerilac ovlaten primiti samo jedno ispunjenje. Povjerilac moe po svom izboru zahtijevatiispunjenje obaveze od bilo kojeg dunika, ali kad jednom primi dugovanu inidbu, tada njegovo pravo prestaje i

prema svim drugim dunicima.

19.ta znai da je kod pasivne solidarne obligacije dug alternativan, ali je odgovornost kumulativna?Povjerilac ispunjenje obaveze moe zahtijevati od bilo kojeg dunika, a u sluaju da se od jednog dunikadjelomino namiri za ostatak obaveze odgovaraju i svi ostali dunici. Zahtjev za ispunjenje obaveze povjerilacmoe mijenjati sve dok potraivanje u cijelosti ne bude podmireno. Ovo pravo povjerilac zadrava ak i usluaju tube.

20.Pravni poloaj solidarnih dunika u pasivnoj solidarnoj obligaciji?

3


4/45

Njihov poloaj ne mora biti isti. Svaki solidarni dunik moe dugovati sa drugim rokom ispunjenja, pod drugimuslovima ili s drugim odstupanjima.

21.Nastanak pasivne solidarne obligacije?Moe nastati na osnovu ugovora, testamenta ili zakona.

Ugovorom se pasivna solidarna obligacija uspostavlja tako to se dunici izriito obavezuju da e povjeriocuugovornu obavezu solidarno ispuniti.Testamentom je mogue zasnovati pasivnu solidarnu obligaciju i to tako to e testator u testamentu svojimnasljednicima naloiti solidarno ispunjenje odreene obaveze.Zakonska pasivna solidarnost nastaje bez obzira na volju stranaka i to im se ispune zakonom predvieneinjenice.

22.Prava dunika prema duniku i isticanje prigovora?Pravilo je da kod solidarnih obaveza ni jedan dunik svojim postupcima ili preduzetim radnjama ne moe

pogoravati poloaj ostalih dunika. Pravne radnje jednog dunika na tetu dunike strane u solidarnomobligacionom odnosu pogaaju samo onog dunika koji je poduzeo takve radnje ili koji nije koristio svoja prava,a bio ih je duan koristiti.Svaki dunik moe povjeriocu isticati subjektivne (line) prigovore koji potiu iz linog odnosa tog dunika i

povjerioca. Objektivne prigovore moe staviti svaki dunik jer takvi prigovori slue zatiti svih dunika. Akodunik kojem se povjerilac obratio za ispunjenje obaveze ne istakne objektivne prigovore, odgovarat e ostali nasolidarnim dunicima za tetne posljedice neisticanja prigovora.

23.Prestanak solidarne obligacije?Kad jedan od sadunika ispuni obavezu, obligacija prestaje izmeu sadunika i povjerioca, jer je tim ispunjenjem

povjerilac uspio namiriti svoje potraivanje. Potpuno isto dejstvo, kao ispunjenje, imaju i zamjena ispunjenja ilideponovanje kod suda.

24.Prebijanje (kompenzacija)?Je jedan od naina prestanka obligacije i to tako to se meusobna dospjela potraivanja dunika i povjerioca

prebijaju. Izvrenim prebijanjem obje se trabine gase, ako su one iste, a ako su trabine razliite tada se gasimanja, a via ostaje i dalje postojati za onu razliku iz te dvije trabine.

25.Kompenzacija, njeno dejstvo na solidarnu obligaciju?Ako jedan od solidarnih dunika ima potraivanje prema povjeriocu koje se moe kompenzirati i taj dunikizvri kompenzaciju, tada ta kompenzacija djeluje i prema ostalim sadunicima i svaki se od njih moe pozvatina izvrenu kompenzaciju od strane solidarnog dunika.

26.Kakva je situacija ako taj solidarni dunik povjeriocu ne izjavi kompenzaciju, a povjerilac se obrati zaispunjenje obaveze nekom od drugih solidarnih dunika?Dunik od koga se trai ispunjenje ne moe izjaviti povjeriocu prebijanje s potraivanjem koje ima neki drugisolidarni dunik, jer nedostaje uzajamnost potraivanja. Ali, solidarni dunik od kojeg povjerilac zahtijevaispunjenje moe sa povjeriocem prebiti potraivanje svog sadunika za onoliko koliko iznosi dio tog sadunika usolidarnoj obligaciji.

27.Otpust (oprost) duga?Je ugovor izmeu povjerioca i dunika, kojim povjerilac izjavljuje duniku da nee traiti ispunjenje obaveze idunik se s time saglasi.

28.Otpust duga i solidarna obligacija?Otpust duga izvren sa jednim solidarnim dunikom oslobaa i ostale dunike(otpust in rem). Ako povjerilac eliotpustiti dug samo jednom od solidarnih dunika (otpust in presonam), tada se ostali solidarni dunici neoslobaaju obaveze prema povjeriocu nego se ta obaveza smanjuje za onaj dio koji prema meusobnimodnosima pada na dunika kojem je dug oproten.

29. Otpust in rem?To je otpust duga izvren sa jednim solidarnim dunikom koji oslobaa i ostale solidarne dunike.

30.Otpust in personam?

4


5/45

Ako povjerilac eli otpustiti dug samo jednom od solidarnih dunika, tada se ostali dunici ne oslobaajuobaveze prema povjeriocu nego se ta obaveza smanjuje za onaj dio koji prema meusobnim odnosima pada nadunika kojem je dug oproten.

31.Prenov (novacija)?Je ugovor izmeu povjerioca i dunika kojim se dosadanji obligacioni odnos zamjenjuje novim odnosom i topod uslovom da nova obaveza ima razliit predmet ili pravni osnov. Ako dunik i povjerilac postignu saglasnosto prenovu dotadanja obaveza prestaje.

32.Prenov i pasivna solidarnost?Prenov izvren s jednim dunikom djeluje i na ostale sadunike, ako je prenov zakljuen in rem, u kom sluajusolidarna obligacija prestaje. Ako su povjerilac i dunik prenov zakljuili in personam, tako to su prenovograniili na dio obaveze koji se odnosi na tog dunika, obaveza ostalih sadunika ne prestaje, nego se smanjujeza taj dio.

33.Poravnanje?Je ugovor kojim ugovorne strane izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu ,

uzajamnim proputanjem prekidaju spor, odnosno uklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja prava i obaveze.

34.Poravnanje i solidarna obligacija?Zakljueno poravnanje izmeu povjerioca i jednog od sadunika nema dejstvo prema ostalim solidarnimdunicima, ali oni mogu prihvatiti poravnanje pod uslovom da takvo poravnanje nije iskljuivo ogranieno nakonkretnog dunika.

35.Sjedinjenje (konfuzija)?Je jedan od naina prestanka obaveze i to tako to jedno lice postane i dunik i povjerilac.

36.Sjedinjenje i solidarna obligacija?Ako se desi da u solidarnoj obligaciji doe do sjedinjenja linosti povjerioca i jednog od sadunika, tadaobligacija ne prestaje nego se obaveza ostalih sadunika smanjuje za iznos onog dijela koji u unutranjem

odnosu pada na dunika koji se sjedinio sa povjeriocem.

37.Zakanjenje (docnja)?Je povreda obligacionog odnosa na taj nain to dunik na vrijeme ne ispuni svoju obavezu ili ako povjerilac bezosnovanog razloga odbije prijem ispunjenja ili ga svojim ponaanjem sprijei. I dunik i povjerilac se mogunalaziti u zakanjenju.

38.Zakanjenje i pasivna solidarnost?Posljedice dunikog i povjerilakog zakanjenja kod pasivne obligacije nisu iste.Ako se jedan od solidarnih dunika nalazi u zakanjenju, posljedice zakanjenja pogaaju samo njega, a ne iostale sadunike.Ako povjerilac doe u zakanjenje prema jednom solidarnom duniku, tada se on nalazi u zakanjenju i premaostalim sadunicima.

39.Odnos solidarnosti i odnos regresa?Odnos izmeu povjerioca i sadunika naziva se odnos solidarnosti.Odnos regresa je odnos izmeu sadunika.Ispunjenjem obaveze od strane jednog sadunika i ostali sadunici su se oslobodili obaveze prema povjeriocu.Sadunik koji je ispunio solidarnu obavezu ima pravo od ostalih sadunika zahtijevati da mu svaki od njihnaknadi dio obaveze koja pada na njega.Solidarni dunici svoj unutranji odnos mogu urediti sporazumom i takav sporazum predstavlja osnov za regres.Pored sporazuma, visina udjela svakog sadunika moe se odrediti i prema prirodi posla iz kojeg potiesolidarnost.Ako sadunici nisu ugovorili visinu meusobnog regresa, niti se visina moe utvrditi prema postojeem pravnomodnosu izmeu sadunika, tada je svaki sadunik u regresnom postupku duan naknaditi jednak dio obaveze.

40.Aktivna solidarna obaveza?

5


6/45

Kod aktivne solidarne obligacije imamo mnoinu subjekata na povjerilakoj strani, s tim to je svaki povjerilacovlaten od dunika zahtijevati ispunjenje cjelokupne obaveze. Dunik duguje ispunjenje svim sapovjeriocima,ali je dug obavezan ispuniti samo jednom od njih. Ispunjenjem obaveze solidarna obligacija izmeu sapovjeriocai dunika prestaje.

41.Nastanak aktivne solidarnosti?Na osnovu ugovora, zakona ili testamenta.

42. Djeljive i nedjlejive obligacije?Podjela obligacija na djeljive i nedjeljive izvrena je prema tome moe li se predmet dunikove obaveze ispunitiu alikvotnim dijelovima ili ne.Ukoliko se obaveza moe ispuniti u vie dijelova, radi se o djeljivoj obligaciji, a ako ne moe, tada imamonedjeljivu obligaciju.

43. Nedjeljivost obligacija nastaje iz kojih razloga?a) Kada je ispunjenje u dijelovima nemogue zbog samog svojstva stvari koja su predmet obligacije, ( faktikanedjeljivost).

b) nedjeljivost proizlazi iz pravnog posla na osnovu kojeg je nastala obaveza, (pravna nedjlejivost)

44. Znaaj podjele na djeljive i nedjeljive obligacije?Ova podjela je vana radi izvrenja obaveze, mnoine subjekata obligacije, kao i zbog pitanja zastarjelosti. Samose djeljive obaveze mogu ispunjavati sukcesivno, odnosno u dijelovima. To dalje znai da kod djeljivihobligacija mogu biti razliiti rokovi zastarjelosti.Kad se kod djeljivih obligacija javi vie lica na strani povjerioca ili na strani dunika, tada imamo viesamostalnih (razdjeljenih) obligacija, to znai da ima onoliko obligacija koliko ima dunika ili povjerilaca.Kad je nedjeljiva obligacija s vie subjekata, bilo povjerilaca bilo dunika ona je uvijek solidarna.

45.Znaaj podjele na line i neline obligacije?Ova podjela je vana kod promjene subjekata obligacije. Tako obaveze ili prava iz line obligacije nije mogue

prenositi na druga lica, dok su neline obligacije prenosive.Smrt dunika ili povjerioca kod linih obligacija znai prestanak obligacije, dok kod nelinih to nije sluaj.

Prava i obaveze kod nelinih obligacija ne prestaju ni u sluaju smrti povjerioca i dunika nego se njihova pravai obaveze prenose na njihove nasljednike.46.Trenutne i trajne obligacije?Kod trenutnih obligacija dunikova se radnja sastoji u jednokratnom postupku. Trenutne obligacije prestaju saispunjenjem obaveze.Trajne obligacije su one obligacije ije izvrenje traje due vremena, a ponekad vremenski nisu uopeograniene. Kod trajnih obligacija moe se javiti naknadna nemogunost ispunjenja ili mogu nastati odreeneokolnosti nakon zakljuenja pravnog posla, to moe prouzrokovati izmjenu ugovora.

47.Individualne i generike obligacije?Individualne obligacije su takve obligacije kod kojih je obaveza dunika, kao predmet obligacije, tanoodreena. Da bi se oslobodio svoje obaveze mora ispuniti tano tu odreenu obligaciju. Povjerilac je ovlaten

zahtijevati ispunjenje samo te tano odreene obaveze. Generike obligacije nisu u potpunosti odreene utrenutkui zasnivanja obligacionog odnosa. Kod generikih obligacija obaveza dunika je odreena prema rodu ilivrsti. Kod generikih obligacija radi se o zamjenjivim stvarima.

48.Znaaj podjele na individualne i generike obligacije?Ova podjela je znaajna kod propasti stvari (prije njene predaje povjeriocu). Pravilo je da obaveza prestaje kadnjeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti za koje dunik ne odgovara.Kad je predmet obaveze generika stvar, dunikova obaveza ne prestaje ak ni onda kad sve to dunik ima odtakvih stvari propadne i to usljed onih okolnosti za koje dunik ne odgovara.

49.Alternativne obligacije?Alternativne obligacije su takve obligacije kod kojih dunik duguje jedan od dva ili vie predmeta obaveze, ali taobaveza prestaje kad on ispuni jednu od predvienih obaveza.Pravo izbora izmeu vie odreenih radnji najee se regulie sporazumom stranaka i tada to pravo pripadaonoj strani koja je sporazumom odreena. Pravo izbora moe imati povjerilac ili dunik, a nema prepreke da se

6


7/45

izbor povjeri i treem licu. Ukoliko strane same nisu nita odredile, pravo izbora pripada duniku. Kad dunik neizvri izbor obaveze u odreenom roku, tada pravo izbora ne prelazi na povjerioca. Povjerilac moe samo

podnijeti tubu nadlenom sudu u kojoj e alternativno zahtijevati ispunjenje obaveze.

50.Posljedive nevrenja prava izbora od strane dunika ili povjerioca?...nisu iste.Kada pravo izbora pripada duniku, ako dunik ne izvri izbor obaveze u odreenom roku, tada pravo izbora ne

prelazi na povjerioca.Kada pravo izbora pripada povjeriocu, a on u odreenom roku ne izvri izbor, tada on dolazi u povjerilakudocnju. Nakon toga pravo povjerioca da izvri izbor izmeu vie predmeta prelazi na dunika.Pravne posljedice nevrenja prava izbora od strane povjerioca i dunika nisu iste. Dunik ne gubi svoje pravoizbora, dok povjerilac gubi.

51.Naknadna nemogunost izvrenja alternativne obaveze usljed dogaaja za koji odgovara jedna stranka?a) Ako je za nemogunost kriv dunik, a pravo izbora pripada njemu (duniku), tada se obaveza ispunjenjakoncentrie na preostali predmet.

b) Ako je za nemogunost kriv dunik, a pravo izbora pripada povjeriovu, onda povjerilac moe po svom izboru

traiti preostali predmet ili naknadu tete za predmet koji nije mogue zahtijevati od dunika.c) Ako je za nemogunost kriv povjerilac, a njemu pripada pravo izbora, tada on moe traiti ispunjenje neke odpreostalih obaveza, a za onu obavezu koja je postala nemogua njegovom krivicom, obaveza je dunikanaknaditi tetu ili izabrati samo tu obavezu koja je postala nemogua njegovom krivicom i na taj nain ugasitiobligaciju.d) Ako je za nemogunost kriv povjerilac, a pravo izbora pripada duniku, tada dunik moe izabrati tu obavezui obligacija prestaje ili moe odluiti da ispuni neku od preostalih obaveza, a da od povjerioca zahtijeva naknadutete za propalu obavezu.

52.Nastanak alternativnih obligacija?Osnov nastanka najee je ugovor, moe nastati i jednostranom izjavom volje, te izvor moe biti i zakon.?

53.Fakultativne obligacije?

Fakultativne obligacije (facultas alternativa) su takve obligacije kod kojih se duguje jedan odreeni predmet, aliobligacija moe prestati i kada povjerilac primi, odnosno kada mu dunik preda drugi odreeni predmet.

54.Fakultativno ovlatenje na strani dunika?U ovom sluaju dunik duguje jedan predmet, ali se svoje obaveze moe osloboditi i na taj nain to e umjestotog dugovanog predmeta povjeriocu predati drugi predmet. Ako dugovani predmet propadne, odnosno ispunjenjeobaveze postane nemogue iz razloga za koji dunik ne odgovara, obligacija se gasi i dunik se oslobaa svojeobaveze. Dunik nije obavezan povjeriocu predati drugi predmet na koji je on bio ovlaten, ni u sluaju kad je umogunosti povjeriocu predati taj predmet.Ako bi predmet obaveze postao nemogu usljed okolnosti koje se duniku mogu staviti na tere, duniku ponovoostaje mogunost izbora: on moe umjesto dugovanog predmeta predati drugi (fakultativni) predmet i takouredno ispuniti svoju obavezu ili izabrati za obavezu predmet koji je postao nemogu i umjesto njega povjeriocunaknaditi tetu.

55.Fakultativno ovlatenje na strani povjerioca?U ovom sluaju dunik duguje povjeriocu jedan predmet, ali povjerilac moe umjesto tog predmeta zahtijevatineki drugi predmet.Ako glavni predmet izvrenja obaveze postane nemogu prije izjave povjerioca da od dunika zahtijeva predajudrugog, a ne glavnog predmeta i to proizvodi odreene posljedice i to s obzirom da li je dunik kriv ili nije zbognemogunosti predaje glavnog predmeta.Ako predmet obaveze propadne bez dunikove krivice, tada se on oslobaa obaveze, a povjerilac vie ne moetraiti predaju fakultativnog predmeta. Ako je dunik odgovoran za nemogunost, tada povjerilac moe traiti ili

predaju fakultativnog predmeta ili naknadu tete za glavni predmet obaveze.

56.Kumulativne obligacije?Kumulativne obligacije su takve obligacije kod kojih dunik duguje dva ili vie predmeta i sve te predmete mora

predati povjeriocu da bi se oslobodio svoje obaveze. Kod ovih obligacija ne postoji mogunost izbora, negopredaja svih dugovanih predmeta predstavlja jedinstven sadraj dunikove obaveze.

7


8/45

57.Potpune (prinudne) obligacije?Su obligacije koje uivaju pravnu zatitu, tj. izvrnu obavezu povjerilac moe da realizira i prinudno putem suda.

58.Razlika izmeu potpunih i prirodnih obligacija?Prirodne obligacije su isto kao i potpune obligacije, pravne obligacije i kod jednih i drugih dunika. Treba platitidug, ali je razlika u tome to je dunikova odgovornost kod prirodnih obligacija znatno smanjena u odnosu na

potpune obligacije. Razlika je u tome to potpune obligacije zakon titi, a prirodne obligacije ostavlja na voljudunika, hoe li ih izvriti ili ne.

59.Koje su prirodne obligacije?a) zastarjele obligacije

b) obligacije kod ijeg zakljuenja nije potovana odreena formac) obligacije iz doputene igre ili opklade ako predmet igre ili opklade nije predat

60.Zastarjele obligacije?Povjerilac je obavezan ostvarenje svojih prava zahtijevati u zakonom predvienom roku. Ako to ne uradi

njegovo e potraivanje zastarjeti. Zastarjelou potraivanja prestaje povjerioevo pravo, zahtijevati ispunjenjeobaveze prinudnim putem.

61.Karakteristike novane obligacije?a) Ispunjenje novanih obligacija ne moe postati nemogue, jer se radi o vrsti generikih obligacija.

b) Za novane obligacije karakteristino je da u sluaju docnje dunik, pored glavnice duguje i zatezne kamate.c) Dunik novane obaveze moe ispuniti i prije roka.d) Novane obligacije se ispunjavaju u mjestu koje je za to odreeno. Ako mjesto nije odreeno pravnim

poslom, a ni zakonom, tada se novane obaveze ispunjavaju u mjestu u kojem povjerilac ima prebivalite,odnosno boravite.

62.Naelo sloboda ureivanja ugovornih odnosa?a) Svaka ugovorna strana ima slobodu hoe li ili nee uope zakljuiti jedan obligacioni ugovor.

b) Svaki ugovara je slobodan u izboru svog ugovornog partnera.c) Ugovorne strane su slobodne da odreuju sadraj i vrstu budueg ugovora.d) Nain zakljuenja takoer je preputen samim ugovornim stranama.e) Sloboda ugovaranja podrazumijeva da ugovarai svoja prava i obaveze mogu mijenjati ili stvarati nova.

63.Ogranienje slobode ugovaranja?U ZOO utvreno ogranienje slobode ugovaranja i to tako da predvia da sudionici u prometu slobode ureujuobligacione odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu, prinudnim propisima, te moralu drutva.Ogranienje slobode ne odnosi se samo na zabranu zakljuenja ugovora, nego ponekad moe znaiti obavezuzakljuenja odreenog ugovora. Sloboda ugovaranja se moe ograniiti zakonom i tako to se za pojedineugovore predvia pismena formula.

64.Naelo savjesnosti i potenja?

Uesnici obligacionog odnosa duni su da se pridravaju naela savjesnosti i potenja prilikom zasnivanja, kao iprilikom ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa. Ovo bi bio sluaj kad ugovorne strane imaju dunostobavjetavanja druge ugovorne strane o promjenama nastalim nakon zakljuenja ugovora.

65.Naelo ravnopravnost stranaka?Sve strane u obligacionom odnosu su ravnopravne. Ravnopravnost stranaka podrazumijeva njihovu pravnu, a neekonomsku ravnopravnost. Prilikom zasnivanja obligacionog odnosa jedna strana ne smije imati nadreen

poloaj u odnosu na drugu stranu, koja bi koritenjem takvog poloaja drugoj strani nametnula neeljeni sadrajugovora i obaveze koje iz njega proizlaze.

66.Naelo zabrana zloubotrebe prava?Shvatanja o zloubotrebi prava mogu se podijeliti na subjektivnu i objektivnu teoriji o zloupotrebi prava. Premasubjektivnoj teoriji zloupotreba prava postoji, ako titular pravo koristi jedino u cilju nanoenja tete drugom licu(ikana). Prema objektivnoj teoriji titular odreenog prava to pravo zloupotrebljava uvijek kada ga koristi

protivno svrsi radi koje je ono dato. Na zakon prihvata objektivnu teoriju.

8


9/45

67.Naelo jednake vrijednosti davanja?Odnosi se samo na dvostrano obavezne ugovore, jer se takvim ugovorima stvaraju obaveze za obje ugovornestrane.Od ovog naela postoje izuzeci:

- ovo naelo se ne primjenjuje na jednostrao obavezne ugovore.- Ne primjenjuje se ni na sve dvostrane obavezne ugovore i to se prije svega odnosi na ugovore kod kojih

je izraen element aleatornosti.Povredu naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja u vrijeme zakljuenja ugovora nalazimo u sluaju

prekomjernog oteenja, u sluaju kad je u dvostranom ugovoru u vrijeme zakljuenja ugovora postojalaoigledna nesrazmjera, i kod zelenakog ugovora. S druge strane nejednakost uzajamnih davanja moe nastupitiusljed promijenjenih okolnosti gdje se nesrazmjer javlja poslije zakljuenja ugovora.

68. Naelo zabrana prouzrokovanja tete?

Svako je duan da se uzdri od postupaka kojima se drugim moe prouzrokovati teta.Od ovog pravila postoje izuzeci odreeni zakonom:-Ako je teta nastala u obavljanju ope korisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola nadlenog organa, moese zahtijevati samo naknada tete koja prelazi normalne granice.-Doputene su i tzv. imisije, ako su prema okolnostima konkretne sredine uobiajne.-Pod izvjesnim uslovima neodgovara se ni za tetu u sluaju: nune odbrane (krajnje nude), stanja nude,doputene samopomoi i pristanku oteenog na tetnu radnju.

69.Naelo dunost ispunjenja obaveze?Kada se radi o ispunjenju ugovornih obaveza i danas vai pravilo pacta sunt servanda da je ugovor za stranezakon. Sudionici u obligacionom odnosu duni su izvriti svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje.Obaveza se moe ugasiti saglasnou volja stranaka u obligacionom odnosu ili zakonom. Obavezu je duanispuniti dunik, ali je povjerilac duan primiti ispunjenje i od svakog treeg lica koje ima pravni interes ako

obaveza bude ispunjena. Pod odreenim uslovima obavezu moe ispuniti i tree lice koje ne mora imati pravniinteres za ispunjenje duga.

70.Naelo paljivo ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava?U jednom obligacionom odnosu dunik je duan u izvrenju svojih obaveza postupati sa panjom koja se u

pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obligacionog odnosa. Ova panja se dijeli na panju dobrogdomaina, ako se radi o graansko-pravnim obligacionim odnosima, ili panju dobrog privrednika, ako se radiradi o privredno-pravnim obligacionim odnosima. S panjom dobrog domaina duan je da postupa dunik koji

je zasnovao obligacioni odnos van svoje poslovne djelatnosti. S panjom dobrog privrednika moraju dapostupaju ona lica koja su obligacioni odnos zasnovali u okviru svoje poslovne djelatnosti. Ako se kao dunik, uizvrenju obaveze, javlja lice koje se profesionalno bavi odreenom djelatnou, tada je on duan postupati sa

jo veom panjom, tzv. panjom dobrog strunjaka. Strana koja se u obligacionom odnosu nije ponaala spotrebnom panjom odgovorna je drugoj strani za prouzrokovanu tetu.

71.Naelo primjena dobrih poslovnih obiaja?Strane u obligacionom odnosu dune su u pravnom prometu postupati u skladu sa dobrim poslovnim obiajima.Pored poslovnih obiaja koji nisu kodificirani, postoje i poslovni obiaji koji su kodificirani. Kodificirani(trgovaki) obiaji nazivaju se uzanse. Dijele se na ope i posebne. Postoje mnoge situacije koje nisu ureenezakonom. U takvim sluajevima mogua je primjena uzansi, ako su strane ugovorile njihovu primjenu, ili ako izokolnosti proizlazi da su njihovu primjenu htjele.72.Naelo jedinstvenost reguliranja ugovornih odnosa?Donoenjem ZOO-a, usvojeno je naelo da se odredbe zakona koje se odnose na ugovore jedinstveno

primjenjuju bez obzira da li se radi o obligacionim ili privrednim (trgovakim) ugovorima.

73.Obim predugovorne odgovornosti?Strana koja je kriva za prekid pregovora odgovara za tetu i obavezna je drugoj strani naknaditi nastalu tetu.Oteena strana moe zahtijevati naknadu tzv. negativnog interesa. Kod naknade negativnog interesa tetnik jeobavezan uspostaviti onakvo stanje u imovini oteenog u kakvom bi se oteeni nalazio da uope nije vodio

9


10/45

pregovore s drugom stranom. Oteeni nema pravo na naknadu tzv. pozitivnog interesa, odnosno izgubljenedobiti. Kod naknade pozitivnog interesa, tetnik je obavezan dovesti oteenog u takvo stanje kao da je ugovorzakljuen i uredno ispunjen.

74.ta je obligacioni ugovor?Obligacioni ugovor je dvostrani pravni posao kojim se jedna ugovorna strana obavezuje drugoj ugovornoj stranida e joj neto odreeno izvriti ili neto odreeno propustiti, a druga strana sve to prihvata.

75.Pravno relevantna volja?Za obligacioni ugovor je bitno da je volja koja dovodi do sklapanja ugovora pravno relevantna volja. Ona jetakva kada se ugovore ba ona prava i obaveze koje su obje strane eljele i bile svjesne ili morale biti svjesnenjenih posljedica.

76.Koja je volja relevantna?Postoje 2 teorije kao odgovor na ovo pitanje.

a) Teorija volje prema ovoj teoriji bitno je samo ono to je ugovorna strana htjela, a ukoliko postojinesklad izmeu htijenja (volje) i oitovanja (izjave), prednost ima volja, a ne izjava.

b) Teorija izjave smatra da izjava uinjena drugoj ugovornoj strani ima prednost i da je to ustvarirelevantno za nastajanje ugovornog odnosa. Prema ovoj teoriji prednost ima izjava, a ne unutranjavolja.

77.Kojoj teoriji na Zakon daje prednost?Daje prednost teoriji izjave, ali u potpunosti ne zanemaruje ni teoriju volje. Odstupanja od teorije izjave

predviena su kod mana volje, odnosno kad se radi o zabludi, prevari, prijetnji ili prinudi. U tim sluajevima nepostoji podudarenost stvarne volje i izjave, a prednost se daje stvarnoj volji. Ista situacija je i kad je izjava voljedata neozbiljno ili u ali. Te pri tumaenju sporednih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja upotrebljenihizraza, ve treba ispitati zajedniku namjeru ugovaraa.

78.Prema ZOO ugovor je zakljuen kad?Ugovor je zakljuen kada su se ugovorne strane sporazumijele o bitnim sastojcima ugovora. Bitni sastojci

ugovora su oni minimalni sastojci neophodni za postojanje ugovora. Bitni sastojci ugovora mogu biti subjektivnii objektivni.Objektivni bitni sastojci ugovora odreuju se pravnim propisom, odnosno zakonom.Subjektivni bitni elementi ugovora odreuju se voljom stranaka. To su oni sastojci ugovora koji ne predstavljajuuslov nastanka ugovora.U sluaju spora samo se objektivni bitni sastojci ugovora ne dokazuju, dok postojanje subjektivnih bitnihsastojaka ugovora mora dokazati ona strana koja se na njih poziva.

78.Prirodni i sluajni (sporedni, uzgredni) sastojci obligacionog ugovora?Prirodni sastojci su takvi sastojci koje strane ne moraju ugovoriti, a uprkos tome oni ine sastavni dio ugovora(primjer: odgovornost prodavca za pravne i materijalne nedostatke prodate stvari). Ukoliko strane ne ele

primjenu prirodnih sastojaka u ugovoru, one ih mogu svojom voljom mijenjati, a u protivnom ti propisi djelujupo sili zakona. Sporedni sastojci su takvi sastojci koji se ne odnose ni na jednu vrstu ugovora, ali ih same

ugovorne strane mogu dogovoriti.

79.Razlika i slinost sporednih i prirodnih sastojaka obligacionog ugovora?Slinost se ogleda u tome to obligacioni ugovori vae i bez da se ugovarai sporazumiju o prirodnim isporednim sastojcima.Razlika je u tome to prirodni sastojci vae i ako ih stranke ne ugovore, dok sporedni vae samo ako ih strankeugovore.

80.Pretpostavke da bi jednom ugovoru bilo priznato svojstvo obligacionog ugovora?To su sljedee pretpostavke:

- da ugovorne strane posjeduju poslovnu sposobnost- da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana- da postoji predmet ugovora- da postoji valjan pravni osnov ugovora- ponekad i forma ugovora

10


11/45

81.Potpuna poslovna sposobnost?Potpunu poslovnu sposobnost imaju punoljetna fizika lica koja nisu pod starateljstvom , a (niti im je oduzeta

poslovna sposobnost), kao i pravna lica. Poslovnu sposobnost imaju i lica koja nisu navrila 18.godina, ako suzakljuila brak. Lica koja imaju potpunu poslovnu sposobnost mogu svojim vlastitim radnjama sticati prava iobaveze.

82.Potpuna poslovna nesposobnost?Potpuno poslovno nesposobni su svi maloljetnici ispod 14.godina, kao i punoljetna lica kojima je u cijelostioduzeta poslovna sposobnost. Da poslovno nesposobna lica ne mogu zakljuiti pravni posao, pa ni ugovor,

postoje izuzeci. Ta lica mogu sklapati ugovor manjeg znaaja. Drugi izuzetak se odnosi na sklapanje dobroinihugovora.Ugovori poslovno nesposobnih lica iz kojih za njih proizlaze samo prava, a ne i obaveze, treba priznatikao valjane. Roditelj, odnosno staralac bi mogao osporiti takve ugovore, na nain da naredi da dijete, odnosnotienik ne primi poklon ili da ga vrati ako ga je primio.

83.Ograniena ili djelimina poslovna sposobnost?Maloljetnik sa navrenih 14 godina stie ogranienu poslovnu sposobnost. Ogranienu poslovnu sposobnost licamogu bez saglasnosti zakonskog zastupnika zakljuivati samo one ugovore ije im je zakljuenje zakonomdozvoljeno. Lica koja imaju ogranienu poslovnu sposobnost mogu zakljuivati i druge ugovore ukoliko za toimaju saglasnost zakonskog zastupnika. Saglasnost zakonskog zastupnika data prije zakljuenja ugovora naziva

se dozvola, a nakon zakljuenja je odobrenje. I u jednom i u drugom sluaju pravne posljedice tog ugovoradjeluju od momenta zakljuenja istog.

84.epavi ili nepotpuni ugovor?Je ugovor kojeg zakljui lice koje ima ogranienu poslovnu sposobnost, bez saglasnost zakonskog zastupnika.Ukoliko se dobije naknadna saglasnost (odobrenje), ugovor e vaiti kao da je saglasnost postojala i prijezakljuenja ugovora. Ukoliko zakonski zastupnik ne bi dao odobrenje, ugovor bi bio nitav od poetka (ex tunc)i ne bi proizvodio pravno dejstvo, a strana koja je eventualno neto primila na ime ispunjenja ugovora, bila biobavezna to vratiti.

85.Pod kojim uvjetima i u kojem roku saugovara ogranieno poslovno sposobnog lica ima pravo odustati odzakljuenja ugovora?Ima pravo odustati: a) ako nije znao za poslovnu nesposobnost druge ugovorne strane, b) ako je on znao da je

drugo lice poslovno nesposobno, ali ga je ono prevarilo da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika.Pravo odustanka se gasi najkasnije nakon isteka roka od 30 dana od dana saznanja za poslovnu nesposobnostdruge strane, odnosno saznanja za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika. Ovo pravo prestaje i prije istekaroka od 30 dana, ako zakonski zastupnik prije odobri zakljuenje ugovora.

86.Specijalna poslovna sposobnost?Maloljetnik koji je navrio 15 godina moe zasnovati radni odnos i svojom zaradom slobodno raspolagati. Ovimaloljetnici imaju specijalnu poslovnu sposobnost i mogu punovano, bez odobrenja roditelja ili staraoca,zakljuivati sve pravne poslove koji se odnose na njihovu zaradu.

87.Poslovna sposobnost pravnog lica?U principi poslovna sposobnost pravnih lica izjednaena je sa poslovnom sposobnou fizikih lica. Razlika je utome to kod pravnog lica nema stupnjevanja poslovne sposobnosti dok kod fizikih lica ima. Pravno lice je

ovlateno da sklapa ugovore u okviru svoje pravne sposobnosti, ali ako je ugovor zakljuen izvan okvira pravnesposobnosti, on nema pravno dejstvo. Ugovor sklopljen izvan okvira pravne sposobnosti nije vaei, ali lice koje

je savjesno prilikom sklapanja ugovora ima pravo na naknadtu tzv. pozitivnog interesa, to je naknada koju bidruga ugovorna strana ostvarila da je ugovor bio valjan.

88.Za nastanak punovanog ugovora potrebna je kakva volja?Pored saglasnosti izjava volja neophodno je da su ove izjave punovane. Punovanost izjave volje pretpostavljada je ona data slobodno, bez prinude, da nisu date u zabludi ili usljed prevare. Volja koja dovodi do zakljuenjaugovora mora biti pravno relevantna volja, to podrazumijeva postojanje svijesti namjere, Pravno relevantnavolja osim to je slobodna mora biti ozbiljna i stvarna.

89.Uinak prividnog ugovora?Prividni ugovor nema uinka meu ugovornim stranama, ali ako prividni ugovor prikriva neki drugi ugovor, tajdrugi vai ako je udovoljeno uslovima za njegovu pravnu valjanost.

11


12/45

90.Ponuda?Je jednostrana izjava volje kojom jedno lice (ponudilac) drugom licu (ponuenom) nudi zakljuenje jednogodreenog ugovora sa odreenim uslovima.

91.Vrste ponude prema ZOO?a) opa ponuda, b) izlaganje robe, c)slanje kataloga i oglasa.

92.Svojstva i karakteristike ponude ( da bi proizvela pravno dejstvo)?a)ponuda mora sadravati najmanje bitne elemente predviene za zakljuenje tog ugovora.b)ponuda mora biti upuena od strane ovlatenog lica koje eli zakljuiti ugovor i to u svoje ime i za svoj raun(ponudilac) ili od treeg lica koje je ovlateno da zakljui ugovor ( punomonik, odnosno zastupnik ponudioca).c)ponuda mora biti upuena odreenom drugom licu s kojim se eli zakljuiti ugovor. Ovo lice se zove

ponueni.d) ponuda mora sadravati jasno izraenu volju ponudioca da eli zakljuiti ugovor i to sa ponuenim poduslovima iz ponude.e) ukoliko se ponuda odnosi na zakljuenje ugovora za koji zakon, kao uslov punovanosti, trai postojanjeodreene forme, tada i ponuda mora biti stavljena u toj formi.

93.Pravna priroda ponude?Ponuda je jednostrana izjava volje usmjerena na nastanak jednog obligacionog odnosa. Ponudilac je vezan

svojom ponudom kad ona stigne ponuenom i on je ne moe jednostrano mijenjati, povlaiti ili na bilo koji druginain sa njom raspolagati. Ponuda jednostrano obavezuje ponudioca sve dok ponueni ne privati ili ne odbijeponudu. Ako ponueni prihvati ponudu smatra se da je ugovor zakljuen i ponudilac ne moe jednostranoodustati od svoje ponude, tj. od ugovora.

94.Pravna dejstva ponude (uinak ponude)?Pravno valjana ponuda obavezuje samo ponudioca, a ne i ponuenog. Ponueni ima pravo da ponudu privati iline. Znai ponuda obavezuje jednostrano i to samo ponudioca.

95.Izuzeci pravnog dejstva ponude?Prvi izuzetak se odnosi na mogunost ponudioca da u samoj ponudi istakne iskljuenje obaveznosti ponude, takoto ponudilac u ponudi napie bez obaveze, neobavezno i tome slino.Drugi izuzetak se odnosi na mogunost opoziva ponude. Ponudilac moe opozvati svoju ponudu samo ako je

ponueni primio opoziv prije primitka ponude ili istovremeno s njom. Iz ovog proizlazi da je ponudu veomateko opozvati.

96.Opoziv ponude?Ponudilac moe opozvati ponudu samo ako je ponueni primio opoziv prije primitka ponude ili istovremeno snjom. Iz toga proizlazi da je veoma teko opozvati ponudu.

97.Rok prihvatanja ponude?Ako je ponuda upuena prisutnom licu, a ponudilac nije ostavio ponuenom rok za razmiljanje u tom sluaju

ponuda mora biti odmah prihvaena.Ako je u ponudi naveden rok za njeno prihvatanje, tada ta ponuda obavezuje ponudioca do isteka tog roka.Ponuda upuena odsutnom licu, u kojoj nije odreen rok za prihvatanje, vezuje ponudioca za vrijeme koje jeredovno potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je ovaj razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvatanju

stigne ponudiocu. ta je redovno potrebno vrijeme zavisi od konkretne situacije.

98.Prihvat ponude?Je jednostrana izjava volje ponuenog, kojom on ponudiocu izraava svoju saglasnost s njegovom ponudom.

99.Konsens i disens?Konsens je podudarnost dviju volja, a njihova nepodudarnost je disens. Konsens i disens se odnose na izjavljenevolje, a ne na stvarne volje ugovaraa. Ukoliko su obje volje saglasne prema vani, ugovor je zakljuen, bezobzira jesu li to stvarne volje ugovaraa. Ugovara ija izjavljena volja ne odgovara njegovoj stvarnoj volji,moe traiti pobijanje ugovora zbog mana volje.

100.Pretpostavke da bi prihvat ponude bio pravno relevantan?a) Prihvat ponude mora poticati od ponuenog ili njegovog ovlatenog zastupnika i mora biti upuen ponudiocuili njegovom ovlatenom zastupniku.

b) Prihvat ponude mora sadrajno odgovarati ponudi.

12


13/45

c) Iz prihvata ponude mora se vidjeti jasno izraena volja ponuenog da sa ponudiocem zakljui ugovor.d) Prihvat ponude mora stii ponudiocu u predvienom roku.e) Ako se ponudom predlae zakljuenje nekog formalnog ugovora, tada i ponuda i prihvat ponude moraju bitidati u toj formi.

101.Vrijeme zakljuenja ugovora kod ponude?Momenat perfekcije je vaan iz nekoliko razloga:a) od tog momenta ugovor proizvodi pravna dejstva,

b) pitanje zastarjelosti potraivanja,c) poslovna sposobnost ugovaraa,d) kod sluajne propasti stvari.

Na zakonodavac se odluio za teoriju prijema prema kojoj je ugovor zakljuen onog asa kad je ponudilacprimio izjavu ponuenog da prihvata ponudu.

102.Teorije o vremenu zakljuenja ugovora kod ponude?a) Teorija izjave prema ovoj teoriji ugovor je zakljuen onog momenta kad je ponueni prihvatio ponudu.Prigovor ovoj teoriji je da ne vodi rauna o interesu ponudioca, te da ponueni svoje pravo prihvata moezloupotrijebiti. Vrlo je teko utvrditi kad je ponueni odluio da prihvati ponudu.

b) Teorija odailjanja ili otposlanja ugovor je zakljuen onda kad je ponueni otposlao svoj prihvat ponudeponudiocu.c) Teorija prijema ugovor je zakljuen onda kad je ponudilac primio izjavu ponuenog o prihvatu ponude.d) Teorija saznanja ugovor je zakljuen kad ponudilac sazna sadraj izjave o prihvatanju ponude.

103.Mjesto zakljuenja ugovora kod ponude?U ZOO je odreeno da je ugovor zakljuen u mjestu u kojem je ponudilac imao svoje sjedite, odnosno svoje

prebivalite u trenutku kada je uinio ponudu. Mjesto zakljuenja ugovora posebno je vano u oblastimeunarodnog privatnog prava i za odreenje mjesne nadlenosti suda.

104.Predmet ugovora?Predmet ugovora je odreena radnja ili inidba koja moe biti pozitivno ili negativno odreena. Pozitivnoodreene su one obligacione radnje kojima se dunik obavezuje povjeriocu na odreeno davanje ili injenje.

Negativna je radnja kojom se dunik obavezuje da neto propusti ili trpi.

105.Sadraj ugovora?Predstavlja jedinstvo prava i obaveza iz tog ugovora. Sadraj ugovora je iri pojam od pojma koji obuhvata

predmet ugovora.

106.Karakteristike predmeta ugovora (ugovorne obaveze)?Predmet ugovora mora biti:

a) mogu,b) doputen ic) odreen ili odrediv.

107.Mogunost predmeta ugovora (objektivna,subjektivna,poetna i naknadna nemogunost)?

Ukoliko bi strane ugovorile nemogu predmet obaveze, takav ugovor bi bio nitav.Objektivna nemogunost postoji onda kad ugovornu obavezu ne moe ispuniti niti dunik niti bilo koje drugolice.Subjektivna nemogunost je takva nemogunost gdje ugovornu obavezu ne moe ispuniti dunik, ali bi nekodrugi moga.Poetna nemogunost o njoj govorimo onda kada je ta nemogunost postojala u vrijeme zakljuenja ugovora.

Naknadna nemogunost je takva nemogunost koja je nastupila nakon zakljuenja ugovora.Poetna objektivna nemogunost povlai nitavost ugovora. Ugovor uope nije ni nastao.

Naknadna objektivna nemogunost povlai nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze dunika. Ako je zanemogunost odgovoran dunik, on vie nije u mogunosti ispuniti svoju primarnu oabavezu, ali je umjesto togaduan povjeriocu naknaditi tetu. Ako za nemogunost nije kriva ni jedna strana, nego je ona nastala usljedsluaja ili vie sile, tada se dunik oslobaa svoje obaveze (obligacija prestaje).Subjektivna nemogunost (poetna ili naknadna) ne povlai nitavost ugovora, ali je jasno da dunik svojuobavezu ne moe ispuniti. Umjesto toga, dunik koji ne moe ispuniti svoju ugovornu obavezu duan je drugojstrani naknaditi tetu. Te se obaveze dunik moe osloboditi, ako dokae da nije kriv za nemogunost.

13


14/45

108.Izuzetak od pravila da predmet obaveze mora biti mogu jer je u suprotnom nitav?To je sluaj kada je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom. Ukoliko je predmet obaveze u poetkunemogu, a ugovor sadri odloni uslov ili rok, pa prije ispunjenja obaveze postane mogu, smatra se da jeugovor punovaan.

109.Doputenost predmeta ugovora?Ugovor iji je predmet obaveze nedoputen je nitav. Nedoputen je predmet obaveze koji je protivan Ustavu,prinudnim propisima ili moralu drutva.Nedoputenost moe biti pravna i moralna.Pravna nedoputenost se odnosi na suprotnost ustavnim naelima i kogentnim zakonskim normama.Moralna nedoputenost se odnosi na osnovne nepisane principe odreenog drutva. Ovdje se radi o oitojnepravdi, ali sankcija vezana za tu nepravdu nije utvrena zakonom.

Nedoputenost obaveze moe proizlaziti iz same prirode stvari. Odreene stvari su izuzete iz prometa, odnosnonjihov promet je zabranjen.Postoje i stvari koje su u tzv. ogranienom prometu. Te stvari mogu biti predmetom ugovora samo onda kadispunjavaju dodatne uslove predviene zakonom u pogledu naina i mjesta predaje. Ugovori s nedoputenim

predmetom obaveze su nitavi.

110.Odreenost ili odredivost predmeta ugovora?Predmet ugovora mora biti odreen ili barem odrediv. Zakonom se ne trai da ugovarai reguliu sve pojdinosti,nego se trai da se oni dogovore o bitnim elementima konkretnog ugovora. Sudska praksa stoji na stanovitu da

je predmet obaveze odreen kad ugovor sadri dovoljno podataka na osnovu kojih se moe zakljuiti koja jestvar predmeta ugovora. Predmet obaveze je odreen i onda kada je ugovorom ili zakonom predvieno da seobaveza moe ispuniti izvrenjem jedne od vie alternativno odreenih obaveza. Kad je predmet obavezeneodreen ili neodrediv ugovor je nitav.

111.Osnov ugovora?Osnov ili kauza ugovora je cilj, odnosno svrha ugovora. Predmet ugovora je ono na ta se dunik obavezuje, aosnov ugovora je ono zbog ega se dunik obavezuje. Doputena osnova je bitan uslov za nastanak punovanogugovora. Ukoliko je osnova nedoputena ugovor je nitav. Nedoputenom osnovom smatra se ona osnova koja jesuprotna javnom poretku. Osnovi ugovora koji su suprotni javnom poretku mogu imati zabranjenu ili nemoralnu

osnovu. Zabranjena osnova postoji kada je cilj ugovora suprotan ustavu i prinudnim propisima. Nemoralnaosnova je ona kod koje je cilj ugovora suprotan moralu drutva.

112.Motiv sklapanja ugovora?Podrazumijeva se unutranji psiholoki faktor ugovaraa, odnosno ono to je ugovaraa pokrenulo nazakljuenje ugovora. Ukoliko je pobuda ili motiv nedoputena, moe voditi nitavoati ugovora.

113.Forma ugovora?Pod formom jednog ugovora podrazumijeva se nain, odnosno oblik postizanja saglasnosti izjavljenih voljaugovornih strana.

114.Izuzeci od pravila neformalnosti ugovora?ZOO je postavio pravilo da zakljuenje ugovora ne podlijee nikakvoj formi, osim ako je zakonom drugaije

odreeno. Izuzeci od ovog pravila su:Pismena forma trai se kada: a)prodaje nepokretnosti, b)ugovor o prodaji sa obronim otplatama, c)ugovor ograenju, d)ugovor o licenci.

115.Zakonska forma i ugovorna forma?Zakonska forma je forma koju zakon zahtijeva. Ugovorna forma predstavlja zakljuenje ugovora u tano

predvienoj formi koju su saugovarai sporazumno odredili.

116.Jednostrano i dvostrano formalni ugovori?Kod jednostranih formalnih ugovora dovoljno je da jedna strana svoju izjavu da u predvienoj formi.Kod dvostranih formalnih ugovora obje strane izjavu volje moraju dati u predvienoj formi.

117.Funkcija forme?

14


15/45

Zakonski propisana forma slui jasnoi pravnog odnosa u odreenim ugovorima. Forma doprinosi lakemobezbjeivanju dokaza o zakljuenom ugovoru. Forma moe imati i zatitnu funkciju i to na taj nain tougovornu stranu titi od prebrzog prihvatanja odreenog ugovora.

118.Forma ad solemnitatem?Ako je forma predviena kao bitan uslov zakljuenja ugovora, tada se radi o formi ad solemnitatem . Ugovor

koji nije zakljuen u predvienoj formi, a forma se javlja kao bitan uslov punovanosti ugovora, ne proizvodipravna dejstva.

119.Forma ad probationem?Je forma koja slui kao dokaz da je ugovor zakljuen. Nepridravanje ove forme ne povlai nitavost ugovora,ali se ispunjenje takvog ugovorane moe zahtijevati prinudnim putem.

120.Kad je forma ugovora propisana zakonom?Kada i sve kasnije izmjene i dopune takvog ugovora moraju biti u toj propisanoj formi.

Navedi izuzetke od tog pravila?a) izuzetak se odnosi na to da su valjane usmene dopune koje se odnose na sporedne take o kojima

ugovarai nisu nita odredili u formalnom ugovoru, ako to nije protivno cilju radi kojeg je formapropisana.

b) Izuzetak predvia da su punovane i kasnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavajuobaveze jedne ili druge strane, a posebna forma je propisana samo u interesu ugovornih strana.

121.Konvalidacija ugovora?Pobojni ugovori mogu konvalidirati i to najee protekom odreenog vremena ili naknadnim odobrenjemovlatenog lica.

Nitavi ugovori ne mogu konvalidirati. Postoje izuzeci:- ako je zabrana bila manjeg znaaja- ako je ugovor izvren- ako zabranjeni ugovori mogu konvalidirati

122.Konvalidacija ugovora koji nisu zakljueni u propisanoj formi?Mogu konvalidirati. To e biti u onim sluajevimakada su ugovorne strane u cijelosti ili u pretenom dijelu

ispunile svoje obaveze.

123.Konverzija ugovora?Znai pretvaranje nitavog ugovora u drugi punovaan ugovor. Ako nitavi ugovor ispunjava uslove za valjanostnekog drugog ugovora, tada e meu ugovorima vaiti taj drugi ugovor. Da bi nastupila konverzija nitavogugovora moraju biti ispunjeni i dodatni uslovi:

a) da je drugi vaei ugovor u saglasnosti s ciljem koji su ugovarai imali u vidu,b) da bi strane zakljuile konvertirani ugovor da su znale za nitavost svog ugovora.

124.Subjektivno i objektivno zumaenje ugovora?Subjektivno tumaenje poklanja iskljuivu panju volji ugovornih strana. Cilj tumaenja je pronai zajednikuvolju ugovornih strana. Objektivno tumaenje veu panju poklanja znaenju upotrijebljenih rijei i radnji sobzirom na njihovo uobiajno znaenje u pravnom prometu.

125.Mjeovito tumaenje ugovora?Kod ovog tumaenja pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja upotrijebljenih izraza,ve treba istraiti zajedniku namjeru ugovaraa i odredbu tako razumijeti kako to odgovara naelimaobligacionog prava.

126.Ako je ugovor zakljuen prema naprijed odtampanom sadraju ili kad je ugovor na drugi nain pripremljeni predloen od jedne ugovorne strane kako se tumae nejasne odredbe?

Nejasne odredbe tumait e se u korist druge strane.

127.U ugovoru bez naknade i u teretnom ugovoru kako se tumae nejasne odredbe?U ugovoru bez naknade nejasne odredbe treba tumaiti u smislu koji je manje teak za dunika. U teretnomugovoru nejasne odredbe treba tumaiti u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.

128.Jednostrano obvezni ugovori?

15


16/45

Kod jednostranih obveznih ugovora obaveza nastaje samo na jednoj strani, dok druga ugovorna strana ima pravozahtijevati ispunjenje obaveze. Ovi ugovori su rijei i imaju manji privredni znaaj od dvostranih obveznihugovora.

129.Dvostrano obvezni ugovori?Su takvi ugovori kojima se stvaraju obaveze za obje ugovorne strane. Kod ovih ugovora obje ugovorne strane se

javljaju i u ulozi dunika i u ulozi povjerioca.

130.Razlika izmeu jednostranih i dvostranih obveznih ugovora i jednostranih i dvostranih pravnih poslova?Jednostrani pravni poslovi nastaju izjavom volje jedne strane,a dvostrani pravni poslovi nastaju sagalsanimizjavama volja najmanje dvije strane. Jednostrani pravni posao je npr. testament, javno obeanje, nagrade itd.

Najei dvostrani pravni posao je ugovor. Znai svaki ugovor, bilo jednostrano ili dvostrano obavezan, jestedvostrani pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.!

131.Znaaj podjele na jednostrano i dvostrano obvezne ugovore?Kod dvostranih obveznih ugovora vai princip uzajamnosti obaveza, to znai da jedna strana ispunjenje svojeobaveze moe usloviti ispunjenjem obaveze druge ugovorne strane. Ako jedna strana ne ispuni svoju obavezu,druga strana moe prostom izjavom raskinuti ugovor. Prigovor neispunjenja i raskidanja ugovora zbogneispunjenja mogu je samo kod dvostranih obveznih ugovora.

Kad kod jedne strane obaveza postane nemogua, tada se kod jednostranih obveznih ugovora gasi obligacija, akod dvostranih obveznih ugovora se postavlja pitanje krivice, odnosno odgovornosti za nemogunost ispunjenja.Primjenjuju se razliita pravila tumaenja ugovora. Ako postoji sumnja, kod jednostrano obveznih ugovora seuzima da se dunik obavezao na manju obavezu. Kod dvostrano obveznih ugovora nejasne odredbe trebajusetumaiti u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.

132.Teretni ugovor?Pod teretnim ugovorom se podrazumijeva takav ugovor gdje jedna ugovorna strana daje odreenu naknadu iliini neto drugo kao naknadu za protuinidbu koju dobija od druge ugovorne strane. Npr. ugovor o prodaji, ozakupu i dr.

133.Dobroini ugovor?Imamo onda kad jedna ugovorna strana za pripremljenu inidbu ne daje protuinidbu. Npr. ugovor o poklonu,

ugovor o zajmu bez kamate i dr.

134.Podjela ugovora na teretne i dobroine ima nekih karakteristika kao i podjela na jednostrano i dvostranoobvezne ugovore, ali se ove podjele razlikuju po emu?Podjela ugovora na jednostrano i dvostrano obvezne ugovore vri se s obzirom na to da li je obaveza samo na

jednoj ili na obje ugovorne strane, dok se podjela na teretne i dobroine ugovore zasniva na tome da li je inidbasa ili bez naknade.

135.Znaaj podjele na teretne i dobroine ugovore?Ova podjela je od posebnog znaaja kod odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke stvari. Ova odgovrnost

postoji samo kod teretnih ugovora, a ne i kod dobroinih. Kad se radi o ponitenju ugovora, mnogo je lakeponititi dobroini, nego teretni ugovor. Kod dobroinih ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi.

136.Formalni i neformalni ugovori?Ako se za zakljuenje jednog ugovora trai ispunjenje odreene forme, govorimo o formalnom ugovoru.Odreena forma moe biti propisana zakonom (zakonska forma) ili voljom samih ugovornih strana (ugovornaforma). Kod ovih ugovora forma je bitan element ugovora. Kod neformalnih ugovora dovoljna je saglasnostvolja ugovaraa o bitnim elementima ugovora da bi ugovor nastao.

137.Znaaj podjele na formalne i neformalne ugovore?Znaaj ove podjele veoma je bitan u sluaju nitavosti ugovora. Ako je jedan ugovor formalan, a prilikomzakljuenja forma nije ispotovana, takav ugovor e biti nitav. Pitanje dokazivanja postojanja i sadraja ugovoragotovo se ne postavlja kod formalnih ugovora. Kod formalnih ugovora mnogo lake je razluiti fazu

pregovaranja ugovaraa od samog zakljuenja ugovora.

138.Konsenzualni i realni ugovori?

16


17/45

Konsenzualni ugovori su ugovori kod kojih je dovoljno da ugovorne strane postignu saglasnost o bitnimelementima tog ugovora, bez bilo koje odreene forme ili predaje stvari drugoj ugovornoj strani. Konsenzualniugovor je perfektan kad ponueni prihvati ponudu. Npr. ugovor o prodaji.Realni ugovori nastaju kad ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora i kad jedna odugovornih strana preda drugoj strani stvar koja je predmet ugovora. Kod ovog ugovora potrebno je kumulativnoispuniti 2 pretpostavke: a)sporazum stranaka i b)predaja stvari.

139.Odstupanja od principa konsenzualnosti u naem ZOO?ZOO je usvojio konsenzualnu koncepciju ugovora to je vidljivo iz odredbe u kojoj stoji da je ugovor zakljuenkad su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Odstupanja su: a)ugovor o poklonu je realanugovor, te b)ako je jedna strana dala drugoj strani kaparu, ugovor se smatra zakljuenim kad je data kapara.

140.Kauzalni i apstraktni ugovori?Kauzalni je onaj ugovor u kojem je kauza (osnov) obvezivanja jasno istaknuta. Osnov obvezivanja kodkauzalnih ugovora je istaknut kao bitan element ugovora.Apstraktni ugovor je ugovor kod kojeg osnov obvezivanja nije vidljiv iz samog ugovora. To ne znai da

apstraktni ugovor kauzu. Ona nije vidljiva niti poznata treim licima.

141.Znaaj podjele na kauzalne i apstraktne ugovore?Pojmom apstraktnog ugovora ubrzava se promet roba i usluga. Povjerilac moe brzo i lako realizirati svoje pravo

prema duniku ili to pravo jednostrano dalje prenijeti na tree lice. U sluaju spora kod apstraktnog ugovora,povjerilac je osloboen dokazivanja osnova obvezivanja.

142.Ekvivalentni i aleatorni ugovori?Ekvivalentni su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane ve u trenutku zakljuenja ugovora znaju u cijelostisvoja prava i obaveze, odnosno znaju ta jedna drugoj trebaju dati kao ekvivalent za ono to primaju. Primjer:ugovor o prodaji, ugovor o djelu, ugovor o zakupu i sl.Aleatorni ugovori su takvi ugovori kod kojih ugovarai u vrijeme zakljuenja ugovora ne znaju u potpunostisvoja prava i obaveze. Oni ponekad ne znaju ni koja od ugovornih strana e biti povjerilac, a koja dunik. Kod

ovih ugovora ne postoji ekvivalent u davanju ili injenju. Primjer: ugovor o opkladi, o igri i dr.

143.Razlika izmeu aleatornih i ekvivalentnih ugovora'Aleatorni ugovori se ne mogu pobijati zbog prekomjernog oteenja. Iz ekvivalentnih ugovora nastaju utuiveobligacije,a iz aleatornih u pravilu nastaju prirodne obligacije. Izuzetak je dravna lutrija i sportska prognoza.Aleatorni se ne mogu javiti kao zelenaki ugovori.

144.Predugovor i glavni ugovor?Predugovor je saglasna izjava volja o preuzimanju obaveze da se zakljui glavni ugovor. Predugovorom semeusobno dvije straneobavezuju da e zakljuiti jedan drugi glavni ugovor. Predugovor moe biti dvostrano ili

jednostrano obavezan. Predugovor obavezuje samo ako su njim odreeni bitni elementi glavnog ugovora.Glavni ugovor je taj drugi ugovor koji su se strane obavezale zakljuiti.Predugovor treba razlikovati od faze pregovaranja, jer predugovor obavezuje, dok pregovori ne obavezuju.

Predugovor moe, u principu, prethoditi zakljuenju kako konsenzualnog tako i realnog ugovora.Predugovor je neforamalan ugovor, osim kada je za glavni ugovor propisana forma, jer tada i predugovor mora

biti zakljuen u toj formi.Smrt ili poslovna nesposobnost jednog od predugovaraa ne dovodi do gaenja predugovora, izuzev ukoliko nijeu pitanju institut personae (ugovor zakljuen s obzirom na lina svojstva stranaka).

145.U kom se roku kod predugovora moe zahtijevati zakljuenje glavnog ugovora?Zakonom je odreeno da se zakljuenje glavnog ugovora moe zahtijevati u roku od 6.mjeseci od isteka roka

predvienog za njegovo zakljuenje. Ukoliko taj rok nije odreen, onda u istom roku, tj. roku od 6.mjeseci, oddana kada je prema prirodi posla i okolnostima glavni ugovor trebao biti zakljuen.

146.Imenovani i neimenovani ugovori?Imenovani su takvi ugovori koji su zbog svoje vanosti i este upotrebe dobili svoj naziv i kao takvi regulisanizakonom, npr. ugovor o prodaji, o zakupu i dr. Njihovi bitni elementi su propisani zakonom i bez ispunjenja tih

17


18/45

bitnih elemenata oni ne mogu ni nastati, osim toga propisani su im i prirodni elementi, koji se isto tako trebajuprimjeniti ukoliko ugovorne strane nisu dogovorile neto drugo.Neimenovani ugovori su takvi ugovori koji u zakonu nisu oznaeni posebnim nazivom, niti su u zakonu posebnoregulisani. Ovi ugovori ipak svojom sadrinom moraju odgovarati opim propisima o obligacionim ugovorima.

147.Znaaj podjele na imenovane i neimenovane ugovore?

Znaaj ove podjele ogleda se u tome to ako je jedan ugovor zakonom regulisan, tada ugovarai ne morajudetaljno regulisati sva pitanja iz njihovog ugovornog odnosa. Dovoljno je da se sporazumiju o bitnimelementima, a druga e se pitanja regulisati primjenom dispozitivnih propisa.

148.Glavni i sporedni ugovori?Glavni ugovor je takav ugovor kojim se potpuno samostalno zasniva i regulie obligacioni odnos izmeuugovornih strana. Ovaj ugovor nije zavisan od drugog ugovora, pa se esto naziva i osnovni ili samostalniugovor. Takvi su: ugovor o zakupu, ugovor o djelu, ugovor o poklonu i dr.Sporedni ugovori se dodaju glavnom ugovoru i dijele njegovu sudbinu. Kod tih ugovora nastanak, prijenos ili

prestanak prava i obaveza zavisi od glavnog ugovora. Ti se ugovori nazivaju i akcesornim ugovorima.Sporednim ugovorima se potpunije postie svrha glavnog ugovora i najee slue kao sredstvo pojaanja iliobezbjeenja glavnog ugovora. Sporedni ugovori su : ugovor o zalogu, ugovor o jemstvu, ugovor o kapari i dr.

Sporedni ugovori mogu nastati samo ako postoji glavni ugovor, a s prestankom glavnog ugovora prestajepostojati i sporedni ugovor.

149.Trajni i trenutni ugovori?Trajni ugovori su takvi ugovori kod kojih izvrenje obaveze ili dugovane radnje traje due vrijeme. To trajanjemoe biti kontinuirano ili periodino. Trajni ugovori su: ugovor o zakupu, ugovor o doivotnom izdravanju i dr.Kod trenutnih ugovora obaveza se izvrava odjedanput, to znai da se ugovorna obaveza sastoji u jednominjenju, neinjenju ili proputanju odreene radnje. Trenutan ugovor bi bio kupovina novina na kiosku, gdje seodmah predaje novac i uzima kupljena stvar.

150.Znaaj podjele na trajne i trenutne ugovore?Znaaj ove podjele ogleda se u sluaju raskida ugovora. Kod trajni ugovora, kod kojih nije odreen rok trajanja,ugovorni odnos se okonava jednostranom izjavom volje, odnosno otkazom. Zatim, raskidanje i izmjena

ugovora zbog promijenjenih okolnosti mogua je samo kod trajnih,a ne i kod trenutnih ugovora. Samo kodtrajnih ugovora mogue je preutno produenje ugovora,

151.Lini i nelini ugovori?Lini su ugovori koji su zakljueni s obzirom na svojstvo tano odreenog lica. Ovi ugovori se nazivaju iugovori intuitu personae. Primjer: ugovor o djelu, o punomostvu.Kod nelinih ugovora ugovaraima nije stalo do linih svojstava suprotne strane, nego do izvrenja odreeneobaveze. Ovakvu obavezu moe ispuniti i svako drugo lice, a ne samo dunik.

152.Znaaj, tj. razlika u podjeli na line i neline ugovore?Prava i obaveze iz linih ugovora ne mogu se prenositi, dok se prava i obaveze iz nelinih mogu prenositi,odnosno ustupati. Lini ugovori se mogu ponititi zbog zablude u linosti. Lini ugovori prestaju smru jedneugovorne strane, dok to nije sluaj sa nelinim ugovorima.

153.Generalni i posebni ugovori?Generalni ugovori se uglavnom zakljuuju za dui vremenski period, gdje se utvruju samo opi elementiugovora i uslovi izvrenja. Takvi se ugovori najee sklapaju prilikom izgradnje velikih investicionih objekata.Poseban ugovor se zakljuuje u okviru generalnog ugovora, i to na krai period, kojim se konkretno ureuju

pitanja znaajna za izvrenje generalnog ugovora.

154.Vrste zastupanja?Ugovorno zastupanje nastaje temeljem ugovora zakljuenog izmeu zastupnika i zastupanog.Zakonsko zastupanje nastaje neovisno od volje zastupanog.

Neposredno zastupanje kod ovog zastupanja zastpunik oituje svoju volju, ali u ime i za raun zastupanog.Smatra se da je pravni posao sklopio sam zastupani, jer on iz tog posla stjee prava i obaveze.Posredno zastupanje je takvo zastupanje kad zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za raun zastupanog.U ovom sluaju zastupnik sa drugim licem zakljuuje posao u svoje ime i prava i obaveze iz tog posla padaju na

18


19/45

njega i to drugo lice. Izmeu zastupanog i drugogo lica ne nastaje nikakav pravni posao. Drugi uope ne moraznati za zastupanog, niti ipak da je pravni posao sklopljen za njegov raun.

155.Uinak posrednog zastupanja?Kod posrednog zastupanja uinak zastupanja se ne postie automatski, nego prava i obaveze iz takvog posla

prelaze na gospodara posla tek temeljem jednog drugog, internog odnosa izmeu posrednog zastupnika i

gospodara posla.

156.Razlika izmeu zastupnika, posrednika i glasnika?Posrednik je obavezan dovesti u vezu dva lica radi sklapanja odreenog ugovora, a glasnik prenosi ve gotovu(formuliranu) volju jedne ugovorne strane drugoj. Glasnik uope nije ovlaten mijenjati volju zainteresiranoglica, dok to zastupnik moe jer oituje svoju vlastitu volju. Razlika izmeu zastupnika i glasnika postoji i uodnosu na poslovnu sposobnost. Glasnik prenosi tuu volju, tako da on ne mora biti poslovno sposoban.Zastupnik mora imati najmanje ogranienu poslovnu sposobnost.

157.Uinak zastupanja?Da bi zastupanje bilo valjano, potrebno je da zastupnik ima ovlatenje za zastupanje. Pored ovlatenja,zastupnika mora staviti drugoj strani na znanje da on ne nastupa za sebe nego za neko drugo lice. Ako zastupniki ne obavijesti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ugovor proizvodi pravni uinak izmeu zastupanog idruge strane, ako je ta druga strana znala ili je iz okolnosti sluaja mogla znati da zastupnik istupa u tue ime.Ako druga strana nije znala niti je iz okolnosti sluaja mogla znati da zastupnik ugovor zakljuuje za zastupanog,tada se smatra da je ugovor zakljuen izmeu zastupnika i druge strane. U tom bi sluaju zastupnik morao sazastupanim zakljuiti ugovor o ustupanju potraivanja (cesiji) ili preuzimanju duga, odnosno ugovor o ustupanjuugovora.

158.Linost zastupanog?Moramo razlikovati da li se radi o zakonskom ili ugovornom zastupanju. U zakonskom zastupanju zastupani nemora imati poslovnu sposobnost, jer se najee zbog toga i radi o zakonskom zastupanju. U ugovornom

zastupanju zastupani moe dati ovlatenje drugom licu da ga zastupa za sve one poslove koje bi on sam mogaopoduzeti. Ogranieno poslovno sposobno lice moe ovlastiti drugo lice da za njega poduzima one pravneposlove koje bi to ogranieno poslovno sposobno lice moglo i samo da preduzima.

159.Prekoraenje granica ovlatenja?Ako zastupnik posjeduje ovlatenje za zastupanje, ali prekorai to ovlatenje, tada takav pravni posao obavezujezastupanog samo ukoliko on taj posao odobri.Za odobrenje posla od strane zastupanog vae opa pravila o odobrenju. To znai da do momenta odobrenja

pravni posao visi i njegova vanost upravo i zavisi od tog odobrenja. Ako zastupani odobri zastupnikovoprekoraenje, tada se smatra da je posao valjan od momenta njegovog zakljuenja. Odobrenje, u tom sluaju,ima retroaktivno dejstvo. Ugovarai mogu odrediti da to odobrenje djeluje od momenta kad je ono dato ili odnekog drugogo vremena. Zakon ne odreuje rok u kojem je zastupani obavezan dati ili uskratiti svoje odobrenje,nego zastupanom ostavlja vrijeme koje je redovno potrebno da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni.

Ukoliko zastupani uti i ne izjanjava se u vezi sa zastupnikovim prekoraenjem ovlatenja smatra se dazastupani nije dao svoje odobrenje. utnja zastupanog ima isti pravni uinak kao i njegovo odbijanje odobrenja.ZOO titi savjesnu drugu ugovornu stranu, tj. druga ugovorna strana koja nije znala niti je morala znati za

prekoraenje ovlatenja moe odmah nakon saznanja za prekoraenje, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom.Ako zastupani odobri prekoraenje, smatra se da je zakljuen valjan ugovor, iz kojeg za zastupanog i druguugovornu stranu proizlaze prava i obaveze. U suprotnom, smatra se da nije zakljuen ugovor.

160.Koja prava ima druga savjesna ugovorna strana ako zastupani odbije odobrenje prekoraenja?Druga savjesna ugovorna strana ima pravo na naknadu tete. Za naknadu tete zastupani i zastupnik su solidarnoodgovorni.

161.Zakljuenje ugovora od strane neovlatenog?Moe se dogoditi da jedno lice zakljui ugovor lano se predstavljajui da ima ovlatenja, a zapravo ga uopenema. Ovakav zastupnik se naziva lani zastupnik ili flasus procurator. Ugovor koji zakljui lice bez ovlatenjaobavezuje neovlateno zastupanog (gospodara posla) samo ukoliko ga on naknado odobri. Ako zastupani odobri

19


20/45

ugovor, takvo odobrenje ima retroaktivno dejelovanje. Ako neovlateno zastupani uskrati odobrenje ili se neizjasni ni u naknadnom roku, tada ga takav ugovor ne obavezuje.

162.Koja prava ima druga ugovorna strana ako neovlateno zastupani uskrati odobrenje?Druga ugovorna strana ima pravo zahtijevati naknadu tete od lanog zastupnika, ali ne moe od njega traitiispunjenje obaveze iz zakljuenog ugovora. Zastupnik bez ovlatenja nee odgovarati drugoj strani ni u sluaju

kad je ta druga strana znala za nepostojanje valjanog ovlatenja, ali je uprkos tome zakljuila ugovor. Niti eodgovarati za vrijeme lebdeeg stanja (tj. dok ne odobri ili ne odbije odobrenje zastupani).

163. ta je punomo?Punomo je ovlatenje za zastupanje to ga zastupani pravnim poslom daje zastupniku. Lice koje daje ovlatenjenaziva se vlastodavac, a lice koje dobija ovlatenje i zastupa vlastodavca zove se punomonik. Ovlatenje zazastupanje naziva se punomo. Punomo se moe dati jednostranim pravnim poslom ili ugovorom.

164.Razlika izmeu dodjele punomoi jednostranim pravnim poslom ili ugovorom?Kod jednostranog pravnog posla prvo nastaje ovlatenje za zastupanje (jednostranom izjavom volje vlastodavca),

a prihvatanjem tog ovlatenja ili izvrenjem posla, nastaje i ugovorni odnos izmeu vlastodavca i punomonika.Kod davanja ovlatenja ugovorom od samog poetka postoji ovlatenje za zastupanje i obavezu izvrenja posla.

165.Vrste punomoi?a) Opa ili generalna punomo. Punomonik koji ulazi u ovakvu punomo moe poduzimati samo one poslovekoji ulaze u redovno poslovanje.

b) Generina punomo. S ovom punomoi ovlaten je punomonik poduzimati poslove odreene vrste kojiizlaze iz redovnog okvira poslovanja.c) Posebna ili specijalna punomo. Daje se za tano odreeni posao , a od iznimnog je znaaja za vlastodavca.Punomo moemo podijeliti i po drugim kriterijima:

a) U vremenskom pogledu. Punomo se moe vezati za odreeni vremenski period. Posao poduzet prije iliposlije tog perioda bio bi nedjelotvoran prema zastupanom, ali ga on moe naknadno odobriti.

b) Punomo u odnosu na linost. Zastupnik moe dobiti punomo za poslovanje sa svakim drugim licem

ili sa tano odreenim licem.c) Pojedinana i skupna punomo. Ako vlastodavca zastupa samo jedno lice radi se o pojedinanoj

punomoi, a ako ga zastupaju dva ili vie lica govorimo o skupnoj punomoi.

166.Prestanak punomoi?Punomo prestaje zavravanjem svih poslova zbog kojih je punomo i dodjeljena.Ako je punomo data s krajnjim terminom ili pod raskidnim uslovom, ona se gasi nastupanjem tog termina ilinastupanjem uslova.Punomo prestaje jednostranim opozivom od strane vlastodavca ili otkazom od strane punomonika.Punomo prestaje nastupanjem naknadne nemogunosti ispunjenja posla.Punomo prestaje smru punomonika, jer se radi o ugovoru intuitu personae. Ako vlastodavac umre, punomotakoer prestaje, izuzev ako se zapoeti posao ne moe prekinuti za pravne sljednike ili ako punomo vai i usluaju smrti vlastodavca.

Punomo prestaje i gubitkom potpune poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomonika.

167. Promijenjene okolnosti?Kod pojedinih ugovora izmeu vremena zakljuenja i izvrenja ugovora moe proi dui vremenski period. Utom periodu mogu nastati vee ili manje promjene u odnosu na okolnosti koje su ugovorne strane imale u vidukad su zakljuivale ugovor.

168.Uslovi postojanja promijenjenih okolnosti?a) potrebno je da su te okolnosti nastupile nakon zakljuenja ugovora,

b) da su te okolnosti takve da oteavaju ispunjenje jedne ugovorne strane ili se zbog tih okolnosti ne moeostvariti svrha ugovora,c) da je nakon nastupanja novih okolnosti oigledno da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana ida bi ga bilo nepravino drati na snazi,d) te okolnosti moraju biti neotklonjive nepredvidive.

20


21/45

169.Pozivanje na promijenjene okolnosti?Strana koja se poziva na promijenjene okolnosti mora traiti raskid ugovora putem nadlenog suda. Ona moetraiti samo raskid, a ne i izmjene ugovora. Pravo na zahtjev za izmjenu ugovora ostavljeno je drugoj, u ovomsluaju tuenoj strani. Ugovor se nee raskinuti ukoliko druga strana pristane na to da se ugovor pravinoizmjeni.Ako sud donese odluku o raskidu ugovora, tada e na zahtjev strane koja nije traila raskid ugovora (nevine

strane) obavezati drugu stranu (tuioca) da naknadi pravian dio tete.

170.Mogu li se ugovorne strane unaprijed odrei prava da se pozivaju na promijenjene okolnosti?Ugovorne strane se mogu unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako to nije usuprotnosti sa naelima savjesnosti i potenja.

171.Prekomjerno oteenje?Postoji onda ako je izmeu obaveza ugovornih strana koje proizlaze iz dvostranih ugovora u vrijeme zakljuenjatih ugovora postojala oigledna nesrazmjera. U tom sluaju oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovoraako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.

172.Pretpostavke prekomjernog oteenja?Da bi se radilo o prekomjernom oteenju moraju biti ispunjene sljedece pretpostavke:

a) mora se raditi o dvostranom, odnosno naplatnom (teretnom) ugovori,b) mora postojati oigledna nesrazmjera,c) oteena strana nije znala niti je morala znati pravu vrijednost stvari.

173.U kojem sluaju prekomjerno oteenje nije mogue?Kod dobroinih ugovora, igara na sreu, javne prodaje, kao ni onda kad je za stvar plaena via cijena zbog

posebne naklonosti prema toj stvari. Ne moe se traiti ponitenje ugovora o poravnanju zbog prekomjernogoteenja.

174.Prava oteene strane kod prekomjernog oteenja?Oteena strana ima pravo traiti da se ugovor poniti zbog prekomjernog oteenja. Taj zahtjev oteena stranamoe ostvariti podizanjem tube ili isticanjem prigovora na zahtjev za ispunjenje obaveze. Zahtjev za ponitenjeugovora mora se podnijeti u roku od godinu dana, raunajui od dana zakljuenja ugovora, a ne od dana saznanja

za prekomjerno oteenje. Ovaj rok je prekluzivan.Oteena strana moe traiti samo ponitenje, a ne i izmjenu ugovora. Druga strana moe odrati ugovor nasnazi, i to tako to e ponuditi da ona dopuni svoju inidbu do prave vrijednosti. Druga strana, a ne oteena, imamogunost izbora i to tako to e pristati na ponitenje ugovora ili e dopuniti svoju inidbu do stvarnevrijednosti i tako odrati ugovor na snazi.

175.Mogu li se strane unaprijed odrei prava na ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja?Prema ZOO odricanje unaprijed od ovog prava nema pravni uinak.

176.Zelenaki ugovor?Je takav ugovor kojim jedno lice koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovimnedovoljnim iskustvom. Lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treeg korist koja je uoiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugome dao ili uinio, ili se obavezao da e dati ili uiniti.

177.Pretpostavke da bi jedan ugovor bio zelenaki?a) izmeu inidbe i protivinidbe mora postojati oigledan nesrazmjer i to u vrijeme zakljuenja ugovora,

b) jedna je strana iskoristila odreeno stanje nude druge ugovorne strane.

178.Prava oteenog kod zelenakog ugovora?Oteena strana mora dokazati navedene pretpostavke i ako ih dokae ima pravo traiti ponitenje ugovora.Oteena strana moe zahtijevati da se njena obaveza smanji na pravian iznos. Ako sud nae za shodno, on eudovoljiti zahtjevu oteene strane i u tom sluaju e ugovor, sa promjenom, ostati na snazi. Oteena stranamora ovaj zahtjev podnijeti u roku od 5 godina raunajui od dana zakljuenja ugovora.

179.Koja su stvarna sredstva obezbjeenja ugovora?Kapara, kaucija, avans, zalog i hipoteka.

180.Kapara?

21


22/45

Kapara je odreeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari koje jedna ugovorna strana daje drugoj strani kaoznak da je ugovor zakljuen i u cilju obezbjeenja izvrenja ugovora. Kapara je akcesoran (sporedan) ugovor,gdje jedna ugovorna strana daje najee novac ili druge zamjenjive stvari. Budui da se radi o akcesornomugovoru, on se moe zakljuiti najranije zajedno sa glavnim ugovorom. Ugovor o kapari se moe zakljuiti inakon zakljuenja glavnog ugovora, ali ne i prije zakljuenja glavnog ugovora.Ugovor o kapari je realan ugovor, jer nije dovoljno da se ugovarai saglase samo o bitnim svojstvima ugovora,

nego predmet ugovora mora biti predat drugoj ugovornoj strani.

181.Svrhe kapare?a) kapara je znak da je ugovor zakljuen,

b)kapara slui obezbjeenju ispunjenja ugovora i svrha kapare je da se dunik podstakne na ispunjenje obaveze.c)kad je kaparu dao ugovara koji je nakon toga ispunio svoju obavezu, tada se kapara uraunava u izvrenje.181.Pravno dejstvo kapare ako je ugovorna obaveza u cijelosti ili djelimino ispunjena?Ako je ugovor u cijelosti valjano ispunjen, tada se kapara ima vratiti onoj strani koja ju je dala ili se uraunati uispunjene obaveze.Ako je ugovor djelimino ispunjen, tada savjesna strana ne moe sadrati kaparu. Savjesna strana ima dvijemogunosti:a) ona moe traiti potpuno ispunjenje ugovora i naknadu tete koju je pretrpjela zbog neurednog

ispunjenja dunikove obaveze ili

b)moe traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja obaveze.

182.Pravno dejstvo kapare ukoliko ugovor nije ispunjen?a) ako za neizvrenje ugovora nije odgovorna nijedna strana kapara se mora vratiti,

b) ako su za neizvrenje odgovorne obje ugovorne strane, kapara se takoer vraa,c) ako je za neizvrenje odgovorna ugovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe birati izmeu dvijemogunosti:- nevina ugovorna strana moe traiti ispunjenje ugovora ako je to jo mogue u naknadu tete zbog zakanjenjau ispunjenju obaveze ili- se zadovoljiti primljenom kaparom.d) ako je odgovorna strana koja je primila kaparu, tada drugoj nevinoj strani stoje na raspolaganju trimogunosti:- traiti izvrenje ugovora ako je to jo mogue i naknadu tete zbog zakanjenja,

- odustati od ugovora i traiti naknadu tete zbog neispunjenja ugovora,- odustati od ugovora i traiti od druge strane kaparu u dvostrukom iznosu.Ugovorna strana pod c. i d. moe izabrati jednu, a ne vie mogunosti. Jedanput izvren izbor ne moe semijenjati.

183.Karakteristike kapare?a) akcesoran ugovor, b) realan ugovor, c) moe se zakljuiti najranije sa glavnim ugovorom, te moe sezakljuiti i nakon zakljuenja glavnog ugovora, ali ne i prije zakljuenja glavnog ugovora, d) predmet ugovora jenovac ili druge zamjenjive stvari.

184.Kaucija?Kaucija je odreen iznos novca koji dunik daje prilikom zakljuenja ugovora u svrhu zakljuenja i obezbjeenjaizvrenja obaveze iz ugovora.

185.Slinosti kapare i kaucije?Oba instituta slue obezbjeenju ispunjenja ugovorne obaveze. Oba ugovora su realna i akcesorna, te kao takvadijele sudbinu glavnog ugovora.

186.Razlike izmeu kapare i kaucije?Kaucija se razlikuje od kapare po tome to kod neizvrenja ugovornih obaveza kaucija propada, bez obzira narazlog neizvrenja, dok kapara propada samo u sluaju ako je dunik odgovoran za neizvrenje.Kod kapare povjerilac (nevina strana9 ima mogunost izbora, a kod kaucije nema.Kaucija obezbjeuje samo primaoca kaucije, a kapara obje ugovorne strane.Visina kapare se moe pod odreenim uslovima smanjiti, a kaucija ne moe.

187.Zaloga?Zaloga je zalono pravo na pokretnoj strani i najee se zasniva ugovorom. Pored ugovora zaloga moe nastati ina osnovu zakona i sudske odluke.

22


23/45

188.Kad povjerilac stie zalono pravo?Povjerilac stie zalono pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predata. Sve dotad on nije stekaozalono pravo, nego ima prema drugoj ugovornoj strani obligacionopravni zahtjev usmjeren na izvrenjeobligacionog ugovora, tj. zahtjev za predaju stvari.

189.Kako e se povjerilac namiriti iz zaloene stvari?Ukoliko povjerioevo potraivanje ne bude namireno o dospjelosti, on moe zahtijevati od suda da se stvar prodana javnoj prodaji ili po tekuoj cijeni. Ako stvar ima trinu cijenu. Da bi se jedna stvar mogla prodati, povjerilac

prvo mora dobiti izvrni nalog. To e postii na taj nain to e kod nadlenog suda podii tubu, ishoditipresudu i poslije toga u izvrnom postupku traiti prodaju stvari. Za podizanje te tube trebaju se ispunitiodreene pretpostavke, i to :

a) povjerioevo potraivanje mora biti dospjelo,

b) dunik se mora nalaziti u zakanjenju sa ispunjenjem obaveze.

190.Izuzeci od pravila da se zaloni povjerilac namiruje prodajom, sudskim putem?a) Ako bi trokovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki naspram vrijednosti zaloene stvari, sud moe odluitida povjerilac proda stvar po cijeni koja je utvrena procjenom strunjaka, ili da je ako hoe zadri za sebe po tojcijeni.,

b) Ako je u zalogu data stvar ija je cijena propisana, ugovarai se mogu sporazumijeti da povjerilac zaloenustvar proda po propisanoj cijeni ili je po toj cijeni zadri za sebe.

191.ZOO zabranjuje tzv. lex commisoria, objasni?Na ZOO u ostvarivanju zalonog prava, polazi od principa oficijelnosti, to znai da je zabranjeno da sepovjerilac jednostrano namiri iz zaloene stvari. Ugovarai ne mogu u ugovoru o zalozi unijeti klauzulu premakojoj e zaloena stvar automatski prei u vlasnitvo povjerioca ako njegovo potraivanje ne bude namireno o

dospjelosti. Znai, odredbama ZOO-a zabranjuje se tzv. lex commisoria.!

192.Prava i obaveze zalogodavca i zalogoprimca?Primarna obaveza zalogodavca je prodaja zaloene stvari bez materijalnih ili pravnih nedostataka na njoj.Ukoliko zaloena stvar ima materijalni ili pravni nedostatak, zaloeni povjerilac ima pravo zahtijevati odzalogodavca drugu odgovarajuu zalogu.S druge strane, zalogoprimac je zaloenu stvar duan uvati s panjom dobrog domaina kada se radi o fizikimlicima, odnosno s panjom dobrog privrednika kod pravnih lica. Ukoliko zalogoprimac ne uva zaloenu stvarkako je ugovoreno, sud mu je moe, na zahtjev zalogodavca, oduzeti i predati je nekom treem licu da je dri zanjegov raun.Osnovno pravo zalogoprimca je da se namiri iz zaloene stvari, ukoliko njegovo potraivanje ne bude namirenoo dospjelosti.

193.Kako se stie zalono pravo na pravima?Stie se ugovorom o prijenosu potraivanja na zalonog povjerioca.

194.Ugovorna kazna?Ugovornom kaznom se obavezuje jedan ugovara (dunik) da e drugom ugovarau (povjeriocu) isplatitiodreeni novani iznos ili mu pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni ili zakasni sa ispunjenjemsvoje ugovorne obaveze.

195.Ugovorna kazna za sluaj neispunjenja i zakanjenja ispunjenja obaveze?Neispunjenje tada povjerilac moe alternativno zahtijevati ili ispunjenje ugovorne obaveze ili isplatu ugovornekazne.Zakanjenje ukoliko dunik zakasni sa ispunjenjem obaveze, a za taj sluaj je ugovorena kazna, tada povjerilacima kumulativno pravo prema duniku. On moe zahtijevati i isplatu ugovorne kazne i ispunjenje obaveze i to senaziva kumulativna ugovorna kazna.

23


24/45

Ukoliko su ugovorne strane samo ugovorile ugovornu kaznu, a nisu odredile je li to ugovorna kazna za sluajneispunjenja ili za sluaj zakanjenja, smatra se da je ugovorna kazna za sluaj zakanjenja.

196.Razlika izmeu ugovorne kazne i penala?Penali su zakonom propisana naknada koju plaa ono lice koje ne postupi po pravnoj normi. Visina plaanja

penala je odreena, dok visinu ugovorne kazne odreuju sami ugovarai. Ugovorna kazna se moe smanjiti, dok

penali ne mogu. Penali se propisuju zakonom, a ugovorna kazna sporazumom ugovornih strana.

197.Jemstvo?Jemstvo je ugovor zakljuen izmeu povjerioca i jemca, kojim se jemac obavezuje da e povjeriocu ispuniti

punovanu i dospjelu obavezu dunika ukoliko to dunik ne uini.

198.Supsidijarnost jemstva?Je karakteristika jemstva da se obaveza pokua prvo namiriti od glavnog dunika, pa tek onda od jemca.

199.Akcesornost jemstva?Jemstvom se obezbjeuje punovano potraivanje. To znai da je uslov postojanja jemstva postojanje

punovane obaveze glavnog dunika. Ako je glavna obaveza nitava ili je prestala, on se jemstvom ne moe

osnaiti.

200.Izuzetak od naela akcesornosti jemstva?Postoji kad se jemac obavezao povjeriocu za neko poslovno nesposobno lice.

201.Iz akcesornosti jemstva mogu se izvui odreeni zakljuci?a) obaveza jemca postoji sam uz punovanu obavezu glavnog dunika,

b) obim obaveze jemca ne moe biti vei od obima obaveze glavnog dunika,c) jemeva obaveza mora biti kvalitativna isto kao i obaveza glavnog dunika,d) kad prestane glavna obaveza, prestaje i jemstvo,e) jemac odgovara za isunjenje glavne obaveze, kao i za trokove koje je povjerilac uinio u cilju naplate dugaod glavnog funika,f) poloaj jemca ne smije biti slabiji nego poloaj glavnog dunika.

202.Vrste jemstva?a) obino ili supsidijarno jemstvo redovnu sluaj.

b) solidarno jemstvo postoji onda kad se jemac obavezao povjeriocu zajedno sa dunikom, kao kao jemacplatac.c) podjemstvo vrsta jemstva gdje se tree lice obavezuje povjeriocu da e mu ono izmiriti obavezu ukoliko tone uini jemac.d) sajemstvo postoji onda kad se vie jemaca obaveu da e odgovarati za ispunjenje glavne obaveze. To susajemci i solidarno odgovaraju za obavezu glavnog dunika. Povjerilac potrauje od sajemaca tek nakon to nijeuspio naplatiti svoje potraivanje od glavnog dunika.e) jemstvo za naknadu tete jemcu postoji kad se jedno lice obavee jemcu da e mu naknaditi eventualnu tetukoju bi jemac pretrpio zbog toga to je kao jemac platio glavni dug.

203.Odustanica?Pod odustanicom se podrazumijeva sporazum ugovornih strana prema kojem jedna ili obje ugovorne stranemogu odustati od ve zakljuenog ugovora davanjem odustanice. Odustanica je pravo jedne ili obje ugovornestrane da plaanjem odreenog iznosa novca odustanu od ugovora.

204.Razlike izmeu odustanice i kapare?Odustanica se samo obeava i obino se ne daje, dok se kapara predaje ugovornoj strani.Odustanicom se zasniva pravo odustanka od ugovora, a davanjem kapare je znak da je ugovor zakljuen.Pravo na odustanicu ima ona ugovorna strana u iju je korist ona ustanovljena, dok pravo na kaparu ima samonevina strana (ona koja nije odgovorna za neizvrenje ugovora).

205.Razlike izmeu odustanice i ugovorne kazne?Odustanicom ovlatena strana plaa odreeni izns novca i nije obavezna drugoj strani naknaditi tetu. Kodugovorne kazne povjerilac moe traiti naknadu tete i ugovornu kaznu, ako je ugovorna kazna manja od

prouzrokovane tete.

24


25/45

Odustanica se ne moe smanjiti, a ugovorna kazna moe.Plaanjem odustanice se raskida ugovor, dok se ugovorna kazna moe kumulirati s ispunjenjem obaveze.

206.Pravo zadravanja?Je pravo povjerioca da nakon dospjelosti potraivanja zadri dunikovu stvar koja je u njegovom posjedu, svedok mu ne bude isplaeno to potraivanje.

207.Pretpostavke da bi se povjerilac mogao koristiti pravom zadravanja?Povjerioevo potraivanje mora biti dospjelo .Pravo zadravanja se moe vriti na stvari. Stvar mora imati odreenu prometnu vrijednost ( i pokretne inepokretne).Stvar mora biti u posjedu povjerioca.

208.Funkcija prava zadravanja?Slui kao sredstvo prinude koje osigurava uredno

Documents

Obligaciono Pravo(Pitanja) (1) (1)