OCBPH'l V1 flPV1HA3VI

Jov.an Cirilov: RECNIK NOVIH RECI, »Narodna knjiga«, Beograd, 1982. 250 str.

Lj1uidski jezik bilj-eži sve društvene mi:jene - i ione rpo1zitiivne i one negartJivne. U skladu sa mijena:ma u :d:nu:štvu, mijenj,a se i sam jezl~k na sv~m svoj1im mzinama. Naj1vtše novina i :promjena jezik dožLvlj1awa na leikisi1čkioj raizini. P.nomjene u leksLci i s1lV"ara1nje novi!h 1riječi imaju idu­boiki ikrQr:ijen u drrruštveni;m proiillJenama. A na:še je dr>uš1Jv,o. ·ord dr1'Ugo1g svj1€itslkog rata do danas izloženo s taln·Lm prrnn:j·enanna. To. j'e, naiime, vri­jeme revot!_'l.l!dJonrarnog preobra1ž.arj!a dI"UištV"a, !Prelaska j edrrrnga diruš·tve­noig poretka u <lmugi, izmjene e1mnomske i 1krut!_1turne sfere, vrlijeime bur'­nogia ira:zvoja nauk!e i .umjetnosti, vrijeme ibTžeg rukiljU1Č•iivainj1a nrušeg dnurš,tva <U intennadona:linu civiHzareij1u .i nje~oiva ,o;tvair.anja prema tre­ćem s1vijetu.

Ta1kvr0 vrijeme, sasv.im priirodno, kairaik!ter1še j1avtlja:n(je nroivilh r'i­je1či i podimova, stvaram.je novih ,iizra.za i ®rati10a, te jla:vll'janj!e no1Vlilll mia,,. čenda koq po1stojećih riječ.i u našem knj1iže1VJ11om jezikiu. Takve rtjerči, na ža1];01s,t, kod nas 111.isru sis:tematsiki :bi1lježene: mi nernamo 111.elku jez.i1aka1 in­stLtrucijru koja !Pratti promjene u leik1siak,oim sas11lav1u našega jeiz:iilm, nema­mo ni poijedince lingviJsite koji se time ibave, š1lo j!e u dnugim je:zJličkirrn

S!i::ed1na:ma !Saisvjcrn noo:;malna poj1ava (01s;oibi:to 111.a francuislmm, TIUJS~ocrn i eigleslklom jez~ckom po'Clr.učjiu). Uzr.olk tome je sv,akako naiše zairns11Jaj1ainje u lelk:S!i!lmgradlsikiim pnsJ..oviima IUIOOpšte, a 'POiSelbno ;u obr.adli rij eiči knji­ževnog j1ez,i!ka. Pr0sj.edrujemo rječni'k km.j;iiževnog jezilka Mamice smpsike u šest kl!lj~ga, ali on obuhvata :!trađ;u od 1960. gio1dim.e, te i'ak10 je te:me­rljen :na 700 iizlv01ra, vnlo je mailo iizivo1ra lmji ibi •poksaiza'lii Ikoje slU to nove riiječi naistale od osilc01bođenja zemilj:e do daina;s. I što de j~o1š gorre: poslije i1ZdaJvainj1a ovr0iga rjerčni.ka {i po1s1d:je na,šiih !S1vađa i zaidj.ev;iica ok'OI njeiga, g1dje 1su s·e :p1U1tem jezi1ka rješ-avale i driU1ge p1mtivrj.ečno,s1ti naJše1g dnu­štva i međunadonaln1ilh o:drr1i01s.a), - ntšta se pra:k:Jttčmo ne [>oduzima da se nastavi r .aid na do1radi 01v,01ga rj1ečnlika, da se ;i:zraidi jedan praktični jednotomni rj1eooilk knjirŽevno,g jez~ka kojwm bi se siLU!žiili .Sivi :oni koji se j1avno oglašavaij1u, koj!.t bi orbuhva.tio ;naij.freikiventnije riječi knjiiržev­nioig jezik.a i osnOIViJ:m njihova značenja, te k:oji ibi oibraidilo i nove rijeiči naJS1ta1J..e tu .\period!u ikoji nij e post1oj1ećim rjeoni'kom 101buihvaićen. Na ža­lo~t, ii21gi1eda da će . jpmći još mno,g,o vremena idak se t~k!vJ. JJolS/l.0ivi S1hva­-te nu~nirrn i drru1štven10 korkc;,n;im, dro:k se ~oj,avi jedan talk:a~ rje1čnirk.

4* 101

Knjdževni jeziik 12/2 (1983)

A vr'ijreme rće, k1ao i do siada, rčinirti svoje. :Poj ,arvllj:iva:će sie n{)fVe ri­ječi li 1podrrno!Vli ikioj.'i mrJJoigi 'konziumentii ·sarvreimeiniill sredlstava informi­sanja neće lraJZJUIIIljetJi, ipa ·Će ifIIl daivarti dio 1»SVOje origina'lnJOsti.«. 0 is• tim predimetima, pojavama i odnos~ma .g101v,oriće s•e ·raiz<li:č~tiim rječni­

ilrom. tU nizru ti!J:J. p~iimjera, i!sječa:kra iz j 1eiz1i 1člke :kiQlmuni:kacije, do!laiziće do ZIJlaJČenjsJkiih pireiobiraizbi l'i1ječi, 1)a i ido rgulbi:tka S1mhtla, neSuvil.Sllositi i S·tillistilčke nezgrapnosti i isp1raiz1no1sti. Dollaizirće, sarsiv:i:m pri'roidrno, oso­bito u jerz~kiu masovnih medija, t do pretjerarne .i neo:dlgovorne urpotre­be 11".iječii, do 1pdkriivanj1a znaičenja 1i rpm1u:ka, .do stvaranja ·»~naičenjlS!lcih

l'!U!Pa« (os01bito 1U j!eziku rpolitiike), :do 1banaliizadje 'brb'ljaVJooti i jezičke .mutarvootli. Raimii'talk i rusavršaivanj1e jeziika u o'blalSlti lekl.s:i;ke taikio će u osoorvli i dalljre birti pirepuišten 'st1hiji, a stva:rainje novih ri'j reči i po.jmo­va česitJo jezički :po[uo!braizovianiim no1virna1rima, frazerima i difotantima.

Maili de briorj litn!gv.isita ru nas ilmii S!U se, rShvaća•j:ući IOiVe datosti i prortJi'Vrječrniosti, ·o!dva•ži!l:i da se UihV'ate u lk1o'š'ta:c s ·čuvenorm anafor:isittč­

'lmm rilzjaiviam Anratdlra 1Framsa: »Rj ečnik - to je 6tav 1svijet u aibe­ceidnorm nizu«, budući ida su ugla:vnom ostarjaili bez idnuštvene p.Oitpore i ib:uidlUći ida je !IJ.osao na prirku1Pljan1j!U n101vi!h 1riječi mu;lmtrpain, dugotra­jan i v:r!Lo nezahvalan. U p,01s~ilj 1emtnorrn 1perilordu to su llliglavnom ibi;h po­jeidinci - 1P1.sci ·rj 1ečn1ka s1traniih riječi . A među nj.iima j1e s.vakalko nruj­porznait~ji i naijzaslu1žniji nedavno premimlu[i hrvatJsk!i lingvilgt rBratoiljrub K:la:~ć. Njego:v Rječnik stranih riječi do~1vfo j.e vi!še 1ii21da1nj!a, <lio1Puna i dorada i dooi:o mn1ogio novih riječi 1k;oj!e s!U se u novilje vrijeme :poj1av1'le u srps!kiOihrvatS!kotm j 1ez~ku. U Predig~mu i1zidanju .i1z 1978 . .go:dirn.e n:je­govii priređ1v.aiči po·seibno rn1arglla1ša1vaj1U upravo m01menat JlJUŽill()jSti u do­DJCY.šenj1u nOIVih riječi i ~ojimorva, tj. :riječi ~oj,e su se »tek j;určer p:ojaville u mašem dnevnom grorvoiru«. I doisita, taikvill r:ij 1ečL i pojmovar i:ma ru Kila­~ev.u Rječntkru. Međutim. one su raštrlkarne u sumi endlki101pedijskih n'atuJmiioa, u Tječniku Ikoji nije 1POrde&an za s1VallwdneV1I1Ju UJPOkebu. Uz to. Kllaić se pridirlžavaio ,p.r,incipa da u svrod cr-j !ečin1k ne u;nooi •rijeffi ~ us­ilwg ikI1U1ga određene ts1muke, 1rjrječi lkorj.e •SIU dobile '»·saimo;vo!lj!Il!o« i ne&­tručno mačenj:e, a posebno nije rbilo u m01g)u6nosti da u 1po11ipuno~ti 1pralti jalV'ljairljje iS'Vih norvih riječ'i ru , jrezJi:ku rsredisitli!va iln:fo:rmilsrunja. Ta1ko, on­da, možemo sasvim ot'Vlorreno r.eći da .rj ·eČlni& n01v.i!h r.ilj eči (ne samo stroanih, nego i rdomaićih} :nismo imali ido nedarvno - do il)Ojave Rečnika novih reči Jrav1ana Ćiiriil:orva (Na'!'odina 1kinj 1~ga, 1Beo1girad, 198,2).

Talkav se rječnik, međru.tn, poja;vio fa pera lknjliižev:nilka1 i ip:ozodš­nog pos[eni&a i :krit~čaTa, a ne ilz !Pera nelkog liingiv~ste illi rpak kao re­:ziuJ:ta:t sm:i.šljeno1g i tims~og istrruž,tvarnja nellm1ga našeg j~irčkog in&ti­tuta. Ta 1činijeniica, , na ža[os1t, dosta :g1orvio1ri sama za sabe.

Ta jre ičinjernka i o:d~ručujlUića kaid je u ;p1tamjlu k!a1ralkiter, ·profil, kv.allitet i namjena rječni'ka1. Ci1ri[o1v .se smjelo odv~iiO da za!biiljeiž·i i prio-1lumaiči r»nove reči i rnO've .raraize« od II IS!Vjetsilmg ralta .cfo· danais, lkao i ·)>ipoznaite reči koje su u i1Stom perilodru dolbi'le nova 21l'liaJČOOja«, ibez do­voilj111e lini~tJič:ke i lek<Sillmg,rafske ;prilpremil:j1enoS1ti i ·OISrp01S01bljeinosti. Svjestain rte činjenice, ,on s e i 1opred'ije[li:o za rtizv. rporpu'larm.o, a ne znan­stveno dj,elo. Nj·egorv je rječniik ma111j1eg O!billna, kiratlkiih i sa1že;tth defi-

102

Osvrti ii ip:nilkazi (101- 1!11)

nici>ja, :!roje njegovim lmr'J19nidrna pružadtu n ·aijvamnije i:nlf.cmmacij1e o »no.­vlim riiječima«, o:dnoooo o ~načenjima »Il!o:vih ri:ječi«.

Silnrtaigmu »nove riječi« sitaviljamo. u narv1o:dinilke ne zaitio dai lbiisimlo cL01V1elii iu wimnju nj.en smitsaoi, nego. stoga da 1Ukaižeuno na rta. kalklo kart;­kaid mo.že biti 101Pms11110 neku riječ prr-01g'1ašaiva1Ji rvovom. A to· je iprimjen­ljrl:vo i .na Ciiri'lo1vljev rj ečru'k, jer on, u .strvaTi, ido1nJO<si ii nove i is:tare ri­jieči, rte pojmorve, fraize i kiratice, !Pa mu 111i sann nas1fov n!ije siaisViilm iadelk­v:aita111. Taiko se pmed dvočlanih slitniaigmi tilpa apstrwktni ekspresioni­zam, autonomna pokrajina, beneficiran staž i11Jđ „ - ipo1j1aivilijUJj1u i tro­Sliožine, ika10 nipr. cvetanje hiljadu cvetova, gnevni mladi čovek, hrabri 11!0Vi <S·vet, izvorni princip nesvr·stanost'i. komunizam »nacionahvih boja«, »8ocijalizam sa ljudskim licem«, itd. 'Da'ko je 01vo dj.elo sivoij1ev:tstan Jelk­sikio111 oldređenih pojmova, fraiza, siinfagmaits'kiih sipoj•evai 111ais1tacr:ih 1UJgilaiv­nOIIll u jerziJkiu pollittkie. leiksUro111 bez nelke jaisne kionceipd:je. Pitanje je, d:alkile, kiolilk:o je taikvim j ez1Ck1m spolj1eviima: mj1e1S1tio , u 1orvalkVJOm !rij eČlllJJku jer !SU nelSILućene moigu•ćnosti llmm!Mnorvainja rij eiči 1(i to 1postiojećih a ne novlih) u želji da iska~emo odniolSe 'k:iojli se sltlva1rajiu u LSIViJjetu i među lj1Udima. Po 'tonn 1principu tu lbi se naifile i s irrrtagme ti•pa »i druge orga­nizot,ane socijalističke snage«, »antisocijalistički i ant'iswmoiupravni elementii« i sl. - a njih nema ru rj1ečniklu - ihli rpalk još ·više ip11ema kon­cepcijri irJečn;ika s~ll'taig.me tipa »Predsjedništvo Republike«, »Savezna konferencija SSRNJ«, »Republički komitet za .. . «, »Savjet !Saveza S.IZ­_,orv.ai ... « itd. j;er se U1Praivo ovdje radt o semanti•člk~m rp:oma1cima i pre­olbraizlbaima. N e;dioslj ed"1>dst se auto1"0IV'a o;~leda1 i ;u tome što Jkiaio naituk­niica f1giuiriJra siintaig.ma umjesto' njenoiga osno1v•nog Olaina te iunnuesito nd•enre skr~ćen1ce, kioj1a živi u govmiu i je~iJkiu, a lmjltl on sitavlja unultar defitnidje. Taiko se, 1111pr„ obja1Šnja1V1a1j1U na11ulkniiee osnovna organizacija udr,uženog rada iE samoupmvna interesna zajednica. No, kaid srmo· kod ovih pojm,0<1Va, ,1Jreba reai i ito da ĆiJriiliorv il11g1a•VII1!0ffi i~ootarvđJa srve ono :što iJh prati, nipr. SOUR, USIZ, HiO, PO i(,po1sil.101v101dni :0di'borr}, SitruiČl111i1 l{JQ­lerg~j•a[ni 01rgan itd., a s:ve bi se to, po nj•eg.01v01m lkrilterirj iu, 1trelbailoo naći

u rjelčnikJU.

u 1Predg0iV10TIU .d;je1u Ćiril101v na1g!l aJšava idiv:ij.e ,gm111Pe inovti!h . rilči. Prvu ·čine porzajmice ilZ drugi1h j ez~ka, u1g1'a:v1norrn diz en1gle1sko1ga, a drlUlgiu -:rij!eči i: ;po;j1movi 1kodi 1s:u nas:ta[1i >>'to1k1o:m i1zigraid'nj.e ;s1odj1aiiizma iu J u,go­:slaviji, o:d rprrvih cLan·a ipo1S11e ;os1lolbođenj a pa Sive 1dJo, o stvarenja siaimol\lip­raVil110g !SIOK!'Jjalizma«. Odrrnaih da ikaižemo, 1po1~puniji je i ibollj.e je urađen dio rj~Čll1:ilka llmj.i se odnosi na sitraine •riječi. (iČita.Jac u rjelčn~kiu neće naći, njpr„ 1riječi usmjerenjak, .gubitaš i dr.}. C~rill1o•v 1se dolbro lk•retao u naiV10đen.ju iJz,vo,ra pojedinim rij1ečima i u određ1ilvanj1U .nj.iJho·vih zna1če­

njia, a 1kai1Jkaid se uipuištao i iu rdiuže ra1.S1p1redanj:e njilhove eltimo[agilije. Mo­~e se :reći da je 0111 dobro istkroiiilstti;o dorrna1će •r;j.ečnike .stranilll 1riječi i da je kio1nsul:t·ova10 zaivida1t1 b~oj rječnilka on;~h jezilka tz kio,jdh smo 1POjedi111e .rij!eČ!i pireu2'ilma1i. Međultirrn, iiZirnst1alJ.·a su dva vmlo vaižna. imvo;ra: Rečnik stranih reči i izraza Radorrnira AiJ.e1ks 1iJ6a (!Beo1gira1d, 1978} i Srpskohrvats­ki i engleski u kontaktu Mila1na Slurld:učiko1g {Ma1t Dca sinpsilrn, Nervi Sard, 1978). Osiolbilto :je značajno ovo 1poiSilj•edinje dje1o lbuJdurći da jre rađeno na

103

~njtiževrrid j.erziilk .12/2 (1983)

oig11onnn1oim kiompusu uiprarvo iz iPer1oida 1k.aji Ciri11ov poimmJe, a posebno su :iiSlk·oiriištena j1a;vna iglaisi!la ~z 1S1vjjh olblasiti žilVlota. Ci!1ill10Vil.Jev .rj;ečnli:k, napi1101tilv, uigilawnorrn pio'kriva ialbl.a1S1t lmjiže'V'Iloisti, 111mje1tn101sti i, samo do· nelk1le, nalUike, dolk su d1rruige iolblasiti (np.r. SIPO:rt) ma[10 zastup[1je1ne. Djeln

· iJVI. '.S;u11dJU1člko1g aiU1to1ru bi pomo1gllo i ru bi'lježenj1u 1p0ijedinih !POs1uđeni1ca, u . •010.ređivanjru nj ~ho1ve foill!oJ.otške i moirfio[101ške 'člidaiptaicij e. Ćlirifov, ·ociai­me, dos[jedno iide iZa ilzvorniim iJZlgiovi01r:oim po1suđeni.ca, a ma1l10 po•š·t'uj.e tz:v. tmdilciona[no 'USIV:oj:ene oibJJilke :i. njiho1Ve igoivo1!'lne reali1zadjie '.u · jeiZ'i­lku 1Prilmao1c:u. Ta:k:o npr. en1g[e'Stk10 hi-fi biilježi lkao haj-faj, iakio je u nas p1reoibm1ćeruo 11.1 gi0iv10111u 1U1g'1av1nom kao haj-fi, iili pak engl. sellotape !bi­lježi lkaio selotejp, iak10 je 11.1 nais to primljeno 1uglaivnom ik.aio selbte<p ' itd . . Mo1ra„ se, međutilm, ·ĆL!'iinvu priznatt da je ruilo1ž]o og<roirriain itl'IUJd - Ili ibi­lježenj1u •S11Jranih Tiječi, da ih alkirilb.i1čn0 i jednios<ta1vno ·Olbja:šnjava, da m Jij1eipo veže za proj:ediine događaj.e d. sUčno .

Sfe:ra ·tzv. diomaćeig inov1a1toirstiva 11.1 rj1elČlniiku s[a1b:ije j1e obrađena, Š!tO j1e i SWffi au'toir OSljet:iJO ,k,ao njeig•OIV ned•OS\tafaik lllpUO~j :U!Ćl Či:taiO;Ce na »iprilI"UiČl!like iiz iodigio1V.a1raj'Ulć.ih oibJ.aisti«. Ta je sfera ipasetbn.o boga1ta si . ioib~

zi:l'lom na to da j1e novi dTušitvenL !P01re1daik - samoru.praiVl!li socij ail.d!zwm - traižilo i norv način korrnuniici1raU1ja i n;o1viu lekislitkiu . .No, lekisli1kiu te ob­laistli !lllUIŽ.no Je ške i1sp:i1ti valti, :za 1šrto su 1po1treibne ci1j ele ekiipe sit:rtirčrij alka i ·0ig1101mna materijalna s:redistv.a.

Rečnik novih reči Jo1Val!l1a Ćkillov'ai nije Tađen 1po J1ekisiilrngraifs­kim prindpilma. Inrliarmaicije o -rijeičima sivedene S11U na minimuni:: ria gio[•o 1regi1s11Jrio1val!lje Uelksema i vrlo lkmtke, sa:že,te defini:cije njihio:vih zna­čenj~a. Prema tbrrne, i01V1dje siu i1z.01stail:i mn1ogi eleimen1ti 1potrelb1rni · j.ednoli:n rjeooilk.1.i, a :rrije svega rtz:v. gramatička informacija .o ilekseunama~ To .je sva/kiaikJo rvellilki l!leidOISltart;a;k QiV'Oiga djeil.a, kioj:i Se dJomeikile iffiOl,g'aiO izbjeći (i u 101Vakio kiraitJkoim rječnilku) nawođenjem porbvl'lda iz kionp11.1sa . .N:i tOiga, međutilm, ruoipšte nerrna. Osim to.ga, 1a1u<to:r ne naivoc1v 'UIVijek ·riječi po. sis­temu (po11101ddice rideči, te ne alkicentiuje :riječi, itd.

Bez olbz1ra ma sive o;vo, :u 1zaiklj1učku bismo mogli reći sljedeće. Reč­nik rvovih reči J,01vaiIJla Ćitrifo:v.a ;po1punj.ava veliku pra;znimu u '.Tha1šoij1 ;pri­r.učn01j leikislilko1grad'slk.oj1 Iiteiraturi. '.Do j-e, u .s1tva1ri, rj1ečnik ne samo norvih ['ij .eči već 1i sltairilh iriječi tU n1ov-om k.on!telks1tu, t e 1rj ečniJk no1vih iizraea, :frarza li. ;kmtiica; :riječnik sa dosita leiksilk101grns:kih mana i nedo:sitaitaka, ali i dje[Q lkJoje do111ekle pruržia uv~d u na1sitanak n01vih riječi i IP'Ojmorva u srpsikiohrwa:tsllmm Jez~ku oid otslio:bođenja :do daina1s, :riječ.i koje olbja:šna­vaj1u naiše d11wštvo i rrn'ijene u njemu, 1na1še1ga fovjreika i nj1eigo1Ve a1ktirv­nmti i stremlj1enj.a; djeJo Ikoje je !Pri[agiođeno olbi<čnom s a1VTeimen1om či­

tiaocru. Kaio takrvo, oiv,o je dj1efo 1po.trebno svima :orniima ikiojii se ja;vn-0 01glašaviaj1u, a jezvokiim st1mwčnj adma ,pr:u:ža dois.ta graiđe iZa 'lelksVlw1gimlfs­ku, naučn1u oihraidlu.

Mtlorš OkJUkai

104