VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti

Zagreb, Ul. I. Lučića 5

Smjer Studija ZAŠTITA OKOLIŠA

Student Dejan Marković

Matični broj 0257003514

SEMINARSKI RAD

Orživi razvoj I zaštita okoliša

Predmetni nastavnik

prof.dr.sc. Subašić

˙prijedlog teme završnog rada

MINI HIDROELEKTRANA VITEZ1 SA RIBOGOJILIŠTEM I RIBLJIM RESTORANOM

Predmetni nastavnik prof.dr.sc. Damir Subašić Student Dejan Marković

Sadržaj

1. UVOD....................................................................................................................................................................3

1

2. MALA HIDROELEKTRANA NA RIJECI LAŠVI.....................................................................................4

3. RIBOGOJILIŠTE I RIBLJI RESTORAN...................................................................................................10

4. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................................13

5. LITERATURA...................................................................................................................................................14

2

1. 1. UVOD

Iskorištavanjem energije vode ne stvara se nikakvo zagađenje okoliša, ali sami

infrastrukturni objekti mogu znatno utjecati na okoliš. Tako se gradnjom velikih brana

poplavljuju velike površine i dižu razine podzemnih voda, a to može promijeniti cijeli

lokalni biosustav. Dodatni je problem presijecanje prirodnih tokova vode i time

presijecanje ruta kretanja pojedinih vodenih životinja.

U seminiraru je obrađena mala hidroelektrana koja nije narušila tok vode nego je čak

njenom izgradnjom grad dobio ribogojilište i preljepe zelene površine, čak su i ribari

grada Viteza zadovoljni jer je se očisitio čitavo korito rijeke Lašve prilIkom izgradnje

male hidroelektrane i ribogojilišta koje je nakon rata bilo dosta žagađeno otpadom.

3

2. MALA HIDROELEKTRANA NA RIJECI LAŠVI

Akumulacioni bazen MHE VITEZ–1 predstavlja prostor obuhvaćen usporom nivoa rijeke

Lašve na odabranoj koti 420.00 m n.m između prirodnih obala, odnosno lateralnih

nasipa. Dužina u osi bazena je oko 809 m. Najveća širina vodnog lica na ovoj koti je 85

m u profilu, oko 70 m uzvodno od brane. Prosječna širina je 51,50 m, a površina vodnog

ogledala je 38.200 m². Prosječna dubina bazena je 2,17 m. Za zaštitu niže lijeve obale

Idejnim rješenjem je predviđeno da se uz nasip izvede i protivfiltraciona konstrukcija –

dijafragma od glinobetona, minimalne debljine 50 cm, što je uspješno realizirano.

Dijafragma se veže na slabovodopropusni sloj ilovače do dubine 1.00 m u tom sloju.

Gornji kraj dijafragme je na površini terena. Najveća dubina dijafragme je 12 m na

samom kontaktu sa zidom evakuacionog organa.

Ukupno projektovana dužina dijafragme je 560 m, a njena ukupna površina je 2.650 m²

ili 1.325 m³ glinobetona.

Objekat za evakuaciju velikih voda čini betonski prag sa razdjelnim i bočnim zidovima,

zajedno sa segmentnim zatvaračima koji omogućavaju uspor do kote 420.00 m i sa

slapištem za disipaciju energije. Betonski prag je masivna betonska konstrukcija,

4

ukupne dužine u pravcu toka 13.50 m i najveće visine 7.00 m. Ukupna širina prelivnog

praga u pregradnom profilu, zajedno sa razdjelnim bočnim zidovima, iznosi 28.00 m. Tri

prelivna polja su međusobno odvojena razdjelnim zidovima debljine od po 1.90 m, a na

kraju su bočni zidovi debljine od po 1.30 m. Preko razdjelnih i bočnih zidova izveden je

betonski most ukupne širine 4.00 m, raspona 3 x 7.20 m

Strojara je locirana u profilu brane, uz desnu obalu. Gabariti strojare u principu zavise od

broja i tipa turbina, kao i tehničkog rješenja ostale opreme. Strojara je objekt sa

osnovnim gabaritima 10.10 x 12.50 m. Najniža kota fundiranja je 407.80 m. n.m., a krov

je na koti puta preko brane, tj. 422.00 m. n.m. Strojari se pristupa sa nizvodne strane,

odnosno sa kote 417.40 m. n.m., dok se oprema dopremala kroz otvor na krovu pomoću

dizalice sa mosta.

Prilikom arhitektonske obrade strojare, vodilo se računa o tome da predviđeni radovi

ispunjavaju osnovne zahtjeve za arhitektonsko oblikovanje prostora. Tri osnovne etaže

unutar strojare su:

- Pod iznad turbinskog prostora na koti 413.15 m.n.m.

- Pod generatorskog stola na koti 414.53 sa pristupnom galerijom i

- Galerija na koti 417.55 m.n.m. sa pristupom u strojaru.

5

Važan funkcionalni dio strojare je ulazna građevina sa ulaznim lijevkom do turbinske

spirale. U konstruktivnom pogledu, ulazna građevina je integralni dio strojare.

Na nizvodnom dijelu strojare, vanjski zidovi su zidani oprečnim blokovima debljine 25

cm. Krov strojare je ravni sa armirano – betonskom pločom i sa dodatnim slojevima.

Brana sa strojarom kao glavni objekti postrojenja su smješteni u koritu Lašve, ali zbog

potrebne dužine objekta, većim dijelom ulaze u lijevu obalu. Lijeva obala je na

pregradnom profilu oko 4 m niža od susjedne desne obale.

OSNOVNE KARATERISTIKE POSTROJENJA

Vodotok Lašva  

Površina sliva 630 km²Lokacija Poslovni centar 96  

Općina VITEZ  

Naziv postrojenja MHE VITEZ – 1  

Tip postrojenja Riječno – protočno  

Dužina koncesionog poteza 1.633 mDužina akumulacionog bazena 802 mUkupna zapremina 83.000 m³Površina vodnog lica 38.200 m²Srednja dubina 2.17 mKota normalnog uspora 420.00 m.n.m.

6

Kota maksimalnog nivoa 420.70 m.n.m.Tip brane Prag sa ustavama  

Broj i tip ustava 3 SEGMENTA  

Srednji godišnji protok 10.4 m³/sInstalirani protok 16 m³/sKota normalnog uspora 420.00 m.n.m.Kota donje vode za Qs 410.96 m.n.m.Kota donje vode za Qi 411.15 m.n.m.Neto pad 9 MInstalirana snaga 1208 kWBroj agregata 1 KAPLANSrednja godišnja proizvodnja 7.000 MWh

AGREGATUsvojeno je rješenje sa jednim agregatom.

 

Nominalni pritisak ulja 80 barMinimalni pritisak ulja 70 barMaksimalni pritisak ulja 100 barTip HS401458Proizvođač KLADIVAR

 

TURBINAIzabrana je vertikalna Kaplan turbina dvostruko regulirajuća.

 

Nominalna snaga 1210 kWNazivni broj okretaja 300 o/minBroj okretaja pobjega 700 o/minInstalirani protok 16 m³/sNazivni promjer rotora turbine

1.6 m

Tip Vertikalna KAPLAN

7

Hidromehanička oprema

Proizvođač TURBOINŠTITUT 

SEGMENTNI ZATVARAČI SA PRIPADAJUĆIM SERVOMOTORIMA

 

Segmentni zatvarač br. 1 7,2 x 5 mSegmentni zatvarač br. 2 7,2 x 5 mKlapna segmentnog zatvarača br. 2 5 x 1,5 mSegmentni zatvarač br.3 7,2 x 5 mTežina zatvarača 1 12,5 tTežina zatvarača br. 2 sa klapnom 17 tTežina zatvarača 3 12,5 t

8

HIDRAULIČNI SUSTAV ZA POGON SEGMENTNIH ZATVARAČA NA PRELIVNIM POLJIMA – HIDRAULIČKI AGREGAT

 

Volumen rezervoara 350 dm³Zupčasta pumpa AZPF-10-005RCB 20 MBBroj pumpi u pogonu 2Protok pumpe - maksimalni 7,0 cm³ min-1Ukupni protok pumpi 14 dm³ min-1Maksimalni pritisak pumpe 230 barSnaga elektromotora 4 kWBroj okretaja elektromotora 1.450 min-1Promjer klipa 180 mmPromjer klipnjače 125 mmHod klipa 3.800 mmRadni pritisak cilindra 230 barPromjer klipa plungerja 100 mmRadni pritisak plungerja 200 barFiltriranje - najmanje Klasa 9 po NAS1638

 

9

3. RIBOGOJILIŠTE I RIBLJI RESTORAN

Prilikom kopanja temelja za branu male hidroelektrane, invenstitor je naišao na izvorište

izuzetno bistre vode. Kopali su se temelji za ljevi krak brane i savim slućajno su došli do

izvorišta pitke vode. S tim pronalskom došlo je se na ideju o ribogojilištu.

Uporedno sa izgradnjom brane gradili su se i bazeni za ribogojilište i razmišljalo se i o

izgradnji zelenih površina sa šetalištem s mogućnošču razgledavanja male

hidroelektrane i ribogojilišta.

Kad je ribogojilište bilo skoro izgrađeno investitor se odlučuje za igradnju ribljeg

restorana gdje bi mogao ponuditi sviježu ribu iz svoga ribogojilišta.

Restoran je u potpunosti prekriven zemljom i posađena je trava, tako da je dojam jos

ljepši jer ima više zelenih površina.

10

U sklopu ribogojilišta se nalazi šest bazena dužine 50m, širine 10m dubine 2m.

Uzgaja se potočna pastrmka koja je za daljnju prodaju ili za usluge restorana.Okolnne trgovine super marketi se također snabdjevaju sa ribom iz ribogojilišta iz razloga što je riba izuzetne kvalitete i okusa.

MUŠIČARSKI REVIR NA RIJECI LAŠVI IZNAD MALE HIDROELEKTRANE VITEZ1

Na reviru se nalazi 5 kaskada i zakloni za ribu, obale revira su uređene. Revir je

pristupačan za dolazak automobilom i posjeduje parking uz vodu.

Izgrađen je hladnjak i postavljeno je šest klupa uz samu vodu. Dužina revira je zasada

nešto ispod 1000 metara. Na osnovu dosadašnje uspješne suradnje za sponzora revira

izabrana je mala hidrocentrala Vitez1 i revir nosi naziv “MHE Vitez”.

Na taj način revir ima obezbjeđenu ribu svaki mjesec i to isključivo potočnu pastrmku.

Izvršeno je veliko poribljavanje potočnom pastrmkom uzrasta 25-70 cm.

U planu je i poribljavanje lipljenom. U reviru nema kalifornijske pastrmke i

neće je ni biti, s obzirom na blizinu ribnjaka i mogućnosti bijega kalife.

11

EKOLOŠKI ASPEKT PROJEKTA

Projekt ima visoku ECO ocjenu, te kao takav ispunjava sve ECO uvjete. Ovim projektima

daje se posebna stimulacija, a to je evidentno nakon sporazuma za proizvodnju energije

iz obnovljivih resursa u Japanu – KYOTO.

Pravna regulativa je već obradila ovu djelatnost i ustanovljeno je da u ovom programu ne

postoje neki veći rizici, a proizvod je apsolutno potreban na tržištu. Postoji mala

vjerovatnoća da će u bliskoj budućnosti biti neki alternativni izvor energije, koji će

konkurirati energiji iz obnovljivih resursa.

I za kraj par slika stanja Lašvaske rijeke na mjestu gdje je izgrađena mala

hidroelektrana prije i poslje.

Prije

Poslje

12

4. ZAKLJUČAK

S obzirom na to da je čovječanstvo na najvišem stupnju razvoja, potrebite su i ogromne

količine energije (primjer Kine). U bliskoj će se budućnosti morati pronaći ekološki

prihvatljiviji izvori energije kojima ćemo pokrivati svoje energetske potrebe i jer fosilnih

će goriva biti sve manje.

Što znači da će biti sve skuplja i nedobavljiva, druge strane – utjecaj na okolinu

dosegnuo je kritične razmjere.

Trenutno se kao ekološki prihvatljivo rješenje nude obnovljivi izvori energije, ali ipak nije

realno očekivati da će se ti izvori energije dovoljno razviti i komercijalizirati da bi u nekoj

većoj mjeri zadovoljili rastuće energetske potrebe čovječanstva. Energija Sunca nema

dovoljnu iskoristivost i skupa je, energija vjetra nije svugdje dostupna u dovoljnim

količinama, energetski potencijali vode već su u velikoj mjeri iskorišteni.

13

5. LITERATURA

1. Dr. sc. Jakob Martinović Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode "Lijepa

naša", Zagreb 1997.

2. http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php

3. http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5295

4. http://www.mhe-vitez1.com/web/

5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane

14