Offshore Financijski Centri

7/25/2019 Offshore Financijski Centri

1/32

Tematska jedinica X

OFFSHORE FINANCIJSKI CENTRI

Poseban segment meunarodnih financijskih centara su meunarodni offshorefinancijski centri, mada je nekad teko napraviti razliku gdje prestaje onshore" financijskicentar, a gdje poinje offsorefinancijski centar. Offshorefinancijski centar (OffshoreFinancialCenter - OFC) se moe definirati kao zemlja ili jurisdikcija koja prua financijske uslugenerezidentima u mjeri koja je nesrazmjerna veliini i financiranju svoje domae privrede.Konzistentno sa predloenom definicijom osnovni indikator OFC statusa zemlje ili jurisdikcije sedeterminira preko nivoa neto izvoza financijskih usluga u odnosu na bruto domai proizvod(BDP). U svakom sluaju, postoji pozitivna korelacija izmeu izvoza financijskih usluga iakumulacije aktive na offshoredestinaciji.

U izvornom znaenju engleski izraz off shore znai izvan obale, odnosno udaljeno odgranice, a u praktinom smislu izraz se odnosi na financijski ili trgovaki posao zakljuen izvangranica i zakonskih propisa odreene zemlje1. Offshore je doputeni oblik poslovanja stranaca udrugoj dravi. Offshore tvrtke djeluju u pravnom prometu bez vee imovine, a za registraciju suim dovoljni osobni podaci, otvoreni iro-raun i potanski pretinac2. Uglavnom niu u dravamaniske porezne stope3. Zbog naina poslovanja te liberalnog dranja vlasti u tim dravama,omogueno je osnivaima tih tvrtki prebacivati novac u inozemstvo i time izbjegavati plaanjeporeznih obveza.

Tendencija rasta poreznih stopa je jedan od temeljnih razloga razvoja offshore-centarairom svijeta, premda treba istaknuti kako danas gotovo svaka zemlja daje neki oblik porezniholakica. Nepovoljna porezna politika, visoke cijene nadnica, cijene valute i sl. Uzrokuju seobecijelih industrija ili djelatnosti u druge zemlje.

Izvorno se termin upotrebljavao za nove financijske centre na Karibima, Bahamima,Liberiji, Kajmanskim otocima, Jersey, Guernsey, otoku Man itd. bez ikakve financijskeinfrastrukture, u kojima su multinacionalne banke, korporacije i velike amerike banke otvorilesvoje podrunice da bi preko njih obavljale financijske operacije. Ti mali uredi (poslovnipunktovi ili tek potanski sanduii) nisu zahvaeni strogim propisima i ogranienjima orezervama i uvjetima obavljanja financijskih transakcija koja vrijede za osnivae u njihovimglavnim sjeditima ve nude:

nia porezna optereenja (npr. obino se njima ne oporezuje dobit od trgovanjavrijednosnim papirima i dividendni prihod)

omoguavaju kretanje kapitala bez ogranienja ne ograniavaju kretanja kamatnih stopa

nemaju stroga ogranienja devizne kontrole

1Boris Masnjak, Offshore tvrtke i offshore poslovanje, Raunovodstvo,revizija i financije, br5/2000, str.72.2ime Pavlovi,Poslovanje offshore tvrtki, Trgovako pravo, lipanj 1998, str.343Offshore centri su mahom u malim zemljama sa skromnim prirodnim bogatstvima, te malobrojnom radnomsnagom, pa tamo nije mogue propisivati visoke porezne stope koje bi unitile ionako skromno gospodarstvo.


2/32

Ponekad se uz pojam offshoreprekomorskih centara vezuje i pranje prljavog novca iznelegalnih transakcija u trgovini orujem, narkoticima ili novca steenog izbjegavanjem poreza.

Ovi centri slue i kao pogodno mjesto formiranja golemih fondova u tzv. Offshorezajednike fondove (investment trust) iji se domicil zbog poreznih obveza premjeta iz velikihfinancijskih centara u ovakve svojevrsne porezne oaze. Velike financijske institucije i

multinacionalne korporacije koriste offshore trita da bi preko njih, kao svojevrsnih slobodnihzona, obavljale posebne meunarodne novane transakcije. Svi ovi centri su pod utjecajem idominacijom matinih organizacija koje iz njih izvlae i svu zaradu.

Off shore ti jekom povij esti

Zanimljiva je injenica da su offshore porezna utoita u raznim oblicima, koritenastoljeima.

Jo u staroj Ateni, trgovcima su nametnuti porezi od dva posto na svu vrijednost uvezene iizvezene robe. To je dovelo do toga da su trgovci radije skretali svoje brodove na susjedneotoke,dvadesetak milja dalje, negoli plaali poreze. Takvi otoci su postali sigurna utoita zaskrivanje robe koja bi se kasnije krijumarila u zemlju.

U 15.stoljeu Flandrija (dananja Belgija) bila je meunarodno trgovako sredite. Veinuje razmjena tadanja vlada oslobodila svih obveza, pa su tako engleski trgovci radije opskrbljivalitu zemlju potrebnim sirovinama negoli Englesku kojoj su za istu aktivnost bili duni plaati raznenamete.

Nizozemska je pak bila porezno utoite u 16., 17. I 18. stoljeu mada je neki i danassmatraju takvom. Budui da je nizozemska vlada primjenjivala fleksibilna ogranienja i obveze,privuena trgovina pretvorila je nizozemske luke u najvee i najvanije luke svijeta.

Meunarodno izbjegavanje poreza nije nova pojava niti za Sjedinjene AmerikeDrave.Naime, njene su kolonije ve 1721. godine preusmjeravale veinu svoje trgovine uLatinsku Ameriku kako bi izbjegnule poreze koje im je nametnula Engleska6.

Treba spomenuti i vicarsku koja je stvorila utoite za kapital (prije negoli za poreze) zaone koji su bjeali od socijalnih i politikih pokreta u Rusiji, Njemakoj, Junoj Americi,panjolskoj i na Balkanu.

Banke su takoer meu prvima poele internacionalizirati svoje poslovanje, a temeljni cilj bioim je premoivanje strogih poreznih politika, te izbjegavanje visokih poreznih stopa. Takoprimjerice kanadska Bank of Nova Scotia otvara svoju prvu podrunicu na Jamajci ve 1889.godine.

Danas su mnoga porezna utoita postala i offshore financijska sredita, tj. sreditakreditno monetarnog poslovanja u vrstim valutama. Ta sredita poela su rasti nakon Drugogsvjetskog rata. Pedesetih godina nastalo je europsko trite dolara izav SAD-a.7

Uprava saveznih rezervi SAD-a 1969. godine suglasila se s uspostavom praznih ogranakamalih banaka u inozemstvu tako da su i one mogle konkurirati meunarodnom financijskomtritu.8 Opa pojava poveanja poreza i stroga monetarna kontrola u veini industrijaliziranih

6Damir Bjegovi,Offshore kompanije i njihova primjena, Impex d.o.o., Rijeka, 1998, str. 40.7Ibd., str 41.8Veina tih praznih ogranaka se registrirala na Kajmanskom otoju i Bahamima.


3/32

zemalja potaknula je stvaranje pogodnih propisa u drugim zemljama poradi njihova smanjenja izatite od mogue konfiskacije od strane vlasti9.

Ovaj ukratko prikazan povijesni razvoj nedvojbeno dokazuje, zanemarimo li politikeciljeve i devijacije dravne aparature, nagli rast opih potreba za koje treba osigurati sve vienovca. Neovisno o kojem se vremenu ili pak dravnom ureenju radilo, sa stajalita pojedinca to

su irelevantne injenice jer jedino to on osjea je direktan porezni teret koji slui za zadovoljenjetih opih ciljeva.

Offshore centrima danas sesmatraju svi financijski centri ili posebne zone koje nudeliberalne propise u obavljanju financijskih transakcija nerezidentima.

Primjer - Kajmansko otoje

Georgtownglavni grad Kajmanskog otoja je 5 najvei financijski centar u svijetu, tu je 600 banaka i

trust kompanija, ukljuujui i 47 od 50 najveih svjetskih banaka, mada je svega 50 njih tu stvarno iprisutno. Samo 31 banka ima ovlatenje da posluje sa rezidentima Kajmanskog otoja. Kajmansko otoje

ima registrirano nekih 45.000 kompanija iji jedini biznis je da posluju izvan zemlje.

Razlikovanje on i off shore kompanija

On shore kompanije predstavljaju tvrtke u matinom ekonomskom i politikomokruenju koje svoje poslovanje obavljaju unutar granica i zakonskih propisa zemlje. Bitnarazlika izmeu on i off shore centara je u raznovrsnim godinjim administrativnim i financijskimobvezama.

Naime, on shore kompanije podlijeu raznoraznim obvezama i poreznom sustavu zarazliku od offshore kompanija. Upravo su zbog navedene injenice offshore kompanije kaotrgovaka drutva trokovno znatno pogodnije.

Offshore kompanije mogu biti registrirane za sve djelatnosti osim trgovine lijekovima,drogom i orujem. Najee se koriste za bankarstvo i osiguranje, zatim posrednike poslove, zausluge rada preko nerezidentnog rauna, formiranja mjeovitog poduzea itd. Sve navedeno bitie podrobnije razraeno u daljnjem tekstu.

Bez obzira na motivaciju nerezidenata da posluju u OFC (odsustvo poreza, labava regulativa,zatita identiteta i transakcija) i prirode financijskih aktivnost (bankarstvo, osiguranje, poslovi savrijednosnim papirima, i dr.), formiranje OFC je obino rezultat skoncentriranog napora da seprivreda neke zemlje/jurisdikcije specijalizira za izvoz financijskih usluga, sa ciljem da segenerira prihod koji je od kritine vanosti za nacionalnu privredu.

Primici od izvozausluga OFC se obino sastoje od:1) financijskih usluga koje se naplauju nerezidentnima od strane entiteta koji su domicilirani

u OFC (bankarske provizije za savjetodavne usluge i financijski inenjering; provizije zaposrednike usluge, kao to su one koje se odnose na kreditne linije, financijski lizing i devizne

9Dakle, radi se o injenici da je industrija sastavljena od odvjetnika, knjigovoa, savjetnika, pronala nain kako danajveim platiama poreza omogui izbjegavanje prevelikih poreza.


4/32

transakcije; provizije za upravljanje investicijskim fondovima i transakcije sa vrijednosnimpapirima, ukljuujui brokerau, organizaciju plasmana, upis emisije, swaparanmane, opcije idruge hedging instrumente; provizije koje se odnose za upravljanje financijskom aktivom;custodyusluge sa vrijednosnim papirima, itd.),

2) takse za registraciju i obnavljanje registracije (dozvole) za licencirane entitete ( offshore

banke, osiguravajue kompanije, meunarodne biznis kompanije, trustove, itd.).

Ova definicija je dovoljno uopena i obuhvatna kako bi iskazala osnovne karakteristike OFC.Naravno, postoje i druge definicije, koje definiraju OFC kao jurisdikciju gdje su offshorebanke izuzete od veine regulative koja se normalno primjenjuje na domae institucije", iligradovi, podruja ili zemlje koje su uinili svjestan napor da privuku offshorebankarski biznis,tj. poslovanje nerezidenata denominirano u stranim valutama, dozvoljavajui relativno slobodanulazak, usvajajui fleksibilni stav to se tie poreza, dabina i regulative" ili centar koji jedomain financijskih aktivnosti koje su odvojene od glavne dravne regulative, geografski i/iliputem propisa; to moe biti fiziko odvajanje, kao kod otone teritorije, ili u okviru gradova, kaoto je London, ili meunarodnih financijskih institucija (International Banking Faciltites- IBSs) uNew Yorku".

Osnovne karakteristike OFCse mogu sumirati u sljedee:1) primarna poslovna orijentacija je na poslovanje sa nerezidentima;2) postojanje povoljnog poslovnog okruenja (niski standardi nadzora poslovanja, minimalni

zahtjevi u pogledu financijskog izvjetavanja);3) nisko ili nulto poresko optereenje.

Pri tome, za OFC se esto koristi termin jurisdikcija", kako bi se oznaio teritorijalni entitet(manje ili vie samostalan) koji nije zemlja" ili drava" u uobiajenom znaenju u skladu sameunarodnim pravom.

1.1.1.Podjela offshore podruja

1.2.1.1. S obzir om na r azvijenost inf rastrukture

Offshore financijski centri su mali uredi, poslovni punktovi ili tek potanski sanduiikoji izmiu strogim propisima i ogranienjima u financijskom poslovanju, nude nia poreznaoptereenja (porezni raj) i nemaju ogranienja deviznog nadzora.

Postoje tri skupine offshore centara:

Velika meunarodna trita poput Londona, Tokija, New Yorka koji su liberalizacijomposlovanja nerezidenata omoguili posebne financijske povlastice.Centri koji nemaju obiljeja velikih meunarodnih trita jer nemaju razvijenufinancijsku infrastrukturu i snano nacionalno financijsko trite. To su: Bahami, Bermuda,Kajmani, Malta, Cipar, Gibraltar, Portoriko itd.Centri koji su postavili visoku razinu bankovne financijske infrastrukture, te su zbogstratekih i drugih prednosti postali znaajnim sreditima kolanja meunarodnog kapitala. Tosu: Luxemburg, Hong Kong, Singapur.


5/32

1.2.1.2. S obzirom na visinu (izuzimanja od) porezne obveze

2. Tipino offshore podrujekojeg karakteriziraju sljedee injenice:

temeljni kapital tvrtke se ne deponira godinja bilanca se ne predaje slubenim organima (pa je voenje knjiga formalna obveza)

na dobit tvrtke se plaa porez u fiksnom obliku (bez obzira na rezultate poslovanja)

Takvi offshore centri jesu:Bahami, Delaware, Jersey, Otok Man

3. Ograniena offshore podruja koja uz gore navedene prednosti imaju ogranienje uliberalnosti svog poslovanja u smislu sastavljanja naelne bilance tvrtke uz ovjeru od stranerevizora prema slubenim organima. Ova podruja jo uvijek zadravaju pravo fiksnogoporezivanja dobiti. Neki od takvih jesu: Hong Kong, Irska

4.

Oporeziva offshore podrujakoja nemaju puno liberalnosti u poslovanju. temeljni kapital drutva mora se deponirati

moraju se voditi poslovne knjige mora se izraivati bilanca

No, prednost ovih podruja prema rezidentnim tvrtkama je u tome to je postotak koji seplaa na dobit u jako povoljnom postotku (0.1% - 4.25%). U ovakva podruja spadaju Madeira,Cipar, vicarska, Liechenstain, a od 01.01.1994. godine i Maarska.

Razlozi osnivanja i koritenja offshore kompanija

Financijska privatnost u zapadnim zemljama polako nestaje. Veina offshore podrujaima sljedei moto: Ono to imate ili ono to dugujete, nije niija briga osim vae . ULuxembergu npr. financijska privatnost ima tradiciju od 19. St. U veini tradicionalnih offshorepodruja velikim se prekrajem smatra ako bankarski slubenik ili slubenik trusta otkrije nekupojedinost u vezi s klijentom, bez njegovog odobrenja. Kazne za takav postupak su novane izatvorske.

U industrijaliziranim zemljama osobni podaci poput telefonskog rauna, prometa nakreditnoj kartici, kreditnog rejtinga, promjena na raunu, porezne prijave, pa ak i medicinskidosjei, dostupni su i na prodaju svakome koga zanima neiji sluaj. U svijetu se razvikani pohodiprotiv droge, terorizma i pranja novca koriste kao izlika da bi se uklonile legalne i kulturne

prepreke neijem slubenom njukanju po privatnim podacima drugih osoba.

Rjeenje za financijsku privatnost jest offshore kompanija koja moe postojati, a da seime vlasnika ne mora pojaviti niti u jednom obliku javnog zapisa. Razlog tome je injenica da jeu zemljama koje su offshore odredita, anonimnost legalizirana na temelju britanskog obiajnogprava (Common Law) koje je u njih ak vanije od Statuta.

1.1.2. Vrste offshore kompanija


6/32

Offshore kompanije mogu se koristiti za bilo koju vrstu posla, no postoje i neke

specijalizirane za pojedine djelatnosti.

Holding kompanija

Karakteristika holding kompanije je ta da ona posjeduje dionice drugih kompanija i moesudjelovati u njihovu upravljanju i kontroli. Ona moe primati dividende tih kompanija,sakupljati ih i reinvestirati bez poreza.

Holding kompanija moe prodati dionice svojih podrunica, a da ne plati porez nakapitalnu dobit koja je ostvarena pri prodaji. Porezne vlasti u zemljama gdje se nalaze podrunicemogu zahtjevati da se plati zadrani porez na isplaene dividende prije nego se one poaljuholding kompaniji. Taj porez moe biti umanjen ili ak ukinut ako je holdin kompanija osnovanana podruju koje ima sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom u kojoj senalazi pordunica.

Financijska kompanija

Offshore kompanija moe se primjenitina nain da se putem nje financira neka drugakompanija kroz zajmove. Privlanost ovakvog postupka dolazi na vidjelo ako se ta drugakompanija nalazi u zemlji u kojoj se kamate na takav zajam mogu prikazati kao troakposlovanja. Sa takvom strategijom, mogue je posuditi novac i u isto vrijeme ostvariti prihod odkamata na podruju bez poreza.

Privatna investicijska kompanija

Jedini posjed ovakve kompanije jesu vrijednosni papiri, a glavni joj je posao ulaganje uvrijednosnice svoga vlasnika. Dobit se ostvaruje od trgovine vrijednosnicama i dividenda naniskoporeznom ili besporeznom podruju.

Uvoznoizvozna kompanija

Uvoznici odnosno izvoznici ostvaruju dobit na nain da robu prodaju po cijeni vioj odnabavne. Takva zarada moe biti uvelike umanjena porezom. Da bi se to izbjeglo moe sekoristiti kombinacija regularne i offshore kompanije na nain da offshore kompanija kupujeinventar i sredstva i preprodaje ih uz uveanu cijenu svojoj onshore kompaniji. Dobit ostvarenana offshore podruju je neoporeziva, a onshore kompanija moe imati ak i gubitak. Ovakvoposlovanje zahtjeva pomno kontroliranje i upravljanje offshore kompanijom.

Transportna kompanija

Ovakva se kompanija bavi prijevozom putnika i stvari; charterom svoje ili tue flotebrodova ili zrakoplova.


7/32

Kompanija koja posjeduje brodove najee je inkorporirana u zemlji iju zastavu brodovinose tzv. zemlja pogodnosti.

Kompanija za profesionalne usluge

Kompanije za profesionalne usluge koriste ljudi koji su plaeni za svoje usluge (dizajneri,konzultanti, sportai, zabavljai itd.).Koritenjem offshore naina poslovanja oni mogu zatiti svoje prihode. Sklapaju govor o davanjuusluga sa svojom offshore kompanijom, a ona onda naplauje usluge korisniku. Naknada kojuisplauje offshore kompanija puno je nia od njezina prihoda. Najpogodnija mjesta za ovakavnain poslovanja jesu Irska i otok Man.

Kompanije s intelektualnim vlasnitvom

Svi oni koji su kupili intelektualno vlasnitvo(autorsko pravo, patent, zatitni znak)koristiti e ovu vrstu kompanije.

Svaki put kada netko tko je kupio pravo (npr. neki patent), proda proizvod, autor dobivanaknadu (tantijem) to se oporezuje u mjestu njegove rezidencije. Ako pak autor toga patentaproda prava svojoj offshore kompaniji, ona moe licencirati upotrebu i prodati ju proizvoaimau raznim zemljama. Naknada tada ide offshore kompaniji, bez poreza na dobit.

Osiguravajua kompanija

U nekim zemljama postoje propisi kojima se ureuje osnivanje i poslovanjeosiguravajuih i reosiguravajuih kompanija, koji izmeu ostaloga sadre i elemenat oslobaanjaod poreza na osiguravajue premije i dobit odinvesticija.

Multinacionalne kompanije osnivaju svoje osiguravajue kompanije koje im slue zaosiguranje i reosiguranje podrunica. Iznosi premija koje te multinacionalne kompanije plaajuza svoje podrunice obraunava se kao njihov troak.

Ti offshore osiguravajui fondovi predstavljaju vie od etvrtine ukupnih meunarodnihosiguranja.

KORITENJE OFFSHOREENTITETA

Koritenje offshore entiteta od strane korporacija i bogatih pojedinaca obino potujejedan osnovni princip, a to je da oni pruaju visok prinos na investiciju u odnosu na naknade za

usluge koje se plaaju zemlji domainu. U ovom procesu koriste se razliiti entiteti (za njih seesto koristi eng. termin vehicle" koji znai prenosilac, sredstvo, vozilo...), kao to su:

1) entiteti za dranje aktive (asset-holding vehicles), tj. za dranje (uskladitenje) iizoliranje visokorizine aktive;

2) entiteti za kolektivne investicije i trgovinu derivatima (collective investment andderivatives trading vehicles) kako bi se iskoristili porezni poticaji ili poduzele rizine investicijekoje je teko realizirati u uvjetima standardne regulative;


8/32

3) entieti koji slue kao dio sheme za zatitu aktive (asset protection shemes) kako bi seizbjeglo oporezivanje ili eksproprijacija,

4) entieti/kompanije za posebne namjene (special purpose vehicles-SPV) u funkcijifinanciranja (emisijom obveznica ili sindiciranim kreditima), s tim da se obaveze ne prikazuju ubilanci, tj. evidentiraju se vanbilanno;

5) entiteti za trgovinu(trade vehicles) preko kojih se izvozni prihodi zadravaju na offshoredestinacijama.

Za realizaciju osnovnog koncepta poslovanja OFC sa institucionalnog aspekta bitne suoffshorekompanije koje se uglavnom osnivaju u formi drutva sa ogranienom odgovornou ilidionikog drutva, a nose nazive koji upuuju, kako na njihovu pravnu formu, tako i nanerezidentni satus, kao to su: international business company (IBC), international tradecompany (ITC), international company, non-resident company, exempt company limited com-pany, sociedada anonima company, private limited companyitd.

Kao to je prethodno navedeno postoji vie vrsta offshore kompanija, od koji su

najzastupljenije trgovake kompanije ije je osnovna djelatnost da robu nabavljaju u jednojzemlji i prodaju je u drugoj zemlji i da u toj transakciji (reeksporta) ostvare profit na razlici ucijeni koji ne podlee oporezivanju u offshoredestinaciji u kojoj je ova kompanija osnovana (taxfree) ili je to porezno optereenje minimalno. Meutim, u posljednje vrijeme u OFC ima sve viefinancijskih kompanija koje imaju sve znaajniju ulogu u meunarodnim poslovnim ibankarskim transakcijama. To su, pre svega, investicijske kompanije(fondovi) i kompanije zaupravljanje imovinomkoje se koriste za investiranje kapitala i/ili upravljanje raznim oblicimaimovine (finansijske aktive), uz koritenje pogodnosti da se u zemlji ili teritoriji gdje je ovakompanija osnovana ne plaa porez na prihod od kapitala ili je taj porez minimalan.

1.2. OFFSHORE FINANCIJE

1.2.1. Offshore bankarstvo

Tendencija rasta poreznih stopa je jedan od temeljnih razloga razvoja offshore centarairom svijeta, premda valja istaknuti kako danas gotovo svaka zemlja daje neki oblik porezniholakica. Nepovoljna porezna politika, visoke cijene nadnica, cijene valute i sl. Uzrokuju seobecijelih industrija ili djelatnosti u druge zemlje, najee offshore podruja.Modele seobe kapitala i industrija su izmislili odvjetnici, knjigovoe i porezni savjetnici kako birasteretili porezne obveznike.

Danas su porezna utoita financijski centri koji su ujedno i sredita poslovanja u vrstimvalutama. Rast tih sredita u pedesetim godinama je izrazito poticao nastanak europskog tritadolara izvan SAD-a, nesigurna svjetska situacija, te sve vee kamate na dolare plasirane izvanSAD.

U ezdesetim je uvoenjem amerikog poreza za izjednaavanje kamata IET (InterestEqualization Tax) iz 1963., poveanje kreditne kontrole u SAD, osuvremenjenje banaka, kao imrea novih propisa kojima su se ameriki investitori poticali na ulaganje u inozemstvo, samo joviedoprinijelo procvatu tog trita.


9/32

Bankarski se poslovi esto obavljaju u podrunicama koje su namjerno osnovane u zemljamaiji pravni porezi i nadzorni sustavi nisu tako strogi kao u matinoj zemlji. To se estopoistovjeuje s otonim dravama jer su ti poslovi razvijeni na Bahamima, Barbadosu,Britanskim Djevianskim otocima, Cipru, Jamajci itd. Toj skupini pripadaju i male europskekopnene drave Andora, Lihtentajn, Luksemburg, Monako i vicarska.

No, prema naelu vremenskih zona i regionalnog centra trita kapitala moe se govoriti oetiri grupacijeoffshore bankarstva: Zemlje karipskog i srednjoamerikog bazena, servisiraju sjeverni i juni kontinent.

Europska podruja u okviru pojedinih drava, obalnih podruja i nezavisnih otokih drava,koje servisiraju korisnike u okviru Europske zone.

Tzv. zemlje Perzijskog zaljeva servisiraju srednjoistone zemlje ukljuujui i zemlje bogatenaftom.

Hong Kong, Singapur i Nauru servisiraju zemlje Azijsko-pacifikog podruja i Oceanije.

Ponekad se bankarski poslovi obavljaju u podrunicama koje se nalaze na teritorijumatine zemlje, ali u povlatenim zonama koje su izuzete od ope dravne regulative. Takvi seposlovi najbre razvijaju u New Yorku i Dublinu.

Poetkom 90-tih godina oko polovica svjetske zalihe novca i njegovih tokova bilo jedeponirano ili je prolazilo spomenutim podrujima. U isto su vrijeme depoziti u offshorebankama iznosili oko 1 000 milijardi $, a jo je toliko kapitala bilo plasirano u zajednikefondove kojima upravljaju offshore banke.

Ovakav tip bankarstva nastao je zbog regulacijskih anomalija u razvijenim zemljama.Propisivanje poslova kojima se banke smiju baviti uvelike je smanjio njihovu sposobnost da umatinim dravama odgovore na izazove konkurencije. Upravo iz tih razloga banke postupnosele svoje poslove u regulatorne oaze.

Od 1969. godine, uprava saveznih rezervi SAD suglasila se s uspostavom raznih ogranakamalih banaka u inozemstvu, te se veina ogranaka registrira na Kajmanskim otocima iBahamima. Offshore bankarstvo je znaajna gospodarska grana tih podruja.

Bankovno poslovanje meu nerezidentima, sa stranim sredstvima plaanja odnosi se na:

Banke koje su namjerno smjetene u odreenim stranim podrujima, gdje su zakoni,posebice porezni, blai nego kod kue.

Posebno stvorene financijske slobodne zone u kojima vladaju posebni zakonski osobitoporezni reimi za domae ili strane banke, koje su izuzete od svih ili odreenih kontrola iporeza na meunarodno bankovno poslovanje.

Najei bankarski poslovi u off shore centr ima

Banke se u offshore centrima najee bave: pribavljanje i plasiranje depozita

izdavanje vrijednosnica udruivanje kapitala i njegovo plasiranje trgovanje mjenicama, jamstvima i drugim vrijednosnim papirima


10/32

Dozvolu za rad izdaje sredinja banka ili neko drugo tijelo koje ima ulogu sredinjebanke. Dozvola se izdaje za ograniene ili neograniene aktivnosti. Pred zakonom postoje dvijevrste banaka:

Banke registrirane za obavljanje bankovnih poslova izvan jurisdikcije pojedinog

centra (npr. na Malti je minimalni kapital za osnivanje banke koja e se baviti offshore

aktivnostima 1 500 000 USD).

Banke registrirane za obavljanje bankovnih poslova unutar jurisdikcije pojedinogcentra.

Razlozi koji privlae kapital u offshore centre jesu:

odsutnost kontrole meunarodnih bankovnih poslova jednostavan pristup eurovalutnom tritu odsutnost kontrole deviznog poslovanja

nema zahtjeva u pogledu likvidnosti

neoporezivanje kamata ako je zakljuen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dobitak steen izvan centra

moe se, posredstvom centra, transferirati u matinu zemlju, a porez se plaa tamo gdje sumanje stope

Poslovi povjerbe

Povjerba je jednakopravna i nezavisna obveza koja obvezuje povjerenika na skrb ovlasnitvu nad kojim ima kontrolu, ali za tuu korist.Povjerbeno je bankarstvo upravljanje tuom financijskom imovinom (trust bankarstvo).Najei razlozi osnivanja takvih fondova jesu vrlo niski trokovi osnivanja i naknada zaobavljanje poslova povjerenika, te izuzea fondova i osnivaa od oporezivanja.

Fondovi zajednikog investiranja

Na svjetskom tritu djeluje nekoliko tisua fondova zajednikog investiranja. Samo ih uSAD ima vie od 3 000. Fondovi se registriraju kao korporacije koje prikupljaju sredstva od irejavnosti (obino od individualnih investitora) i plasiraju ih uglavnom u dugorone investicije.

Fondova je vie vrsta, a razlikuju se po organizaciji, naknadama, metodama kupnje iprodaje udjela itd. Osnovna podjela razlikuje otvorene (openend fond) i zatvorene (closeendfond) fondove.

Na podruju investicijskih fondovaoffshore centri nude: pomo u osnivanju fonda

pomo u voenju fonda

usluge pri poslovanju s vrijednosnicama

usluge u obliku transfera centraSvi su fondovi pod utjecajem matinih organizacija koje iz njih izvlae zaradu.

Vlastita drutva za osiguranje

Vlastito drutvo za osiguranje predstavlja osiguravatelje u vlasnitvu velikihindustrijskih kompleksa, a osnovani su iskljuivo za to da pokriju rizik tih poduzea.


11/32

Da bi se umanjilo visoke trokove za izravno osiguranje, osnivaju se vlastita drutvaposredstvom kojih se ulazi na trite reosiguranja koje predstavlja trite na veliko u okviruosiguravajuih industrija.

Premije koje se naplauju u okviru vlastitog drutva ostaju u poduzeu majci i rabi ih seza daljnje financijske operacije. Kapital potreban za osnivanje vlastitog osiguravajueg drutva,

npr na Malti dostie svotu od 250 000 USD.U kontekstu bankarskog poslovanja najznaajnije su bankarske kompanije (banking

companies), koje nisu u punom i klasinom smislu banke (tako da prej odgovaraju pojmufinancijskih kompanija, iako mogu da imaju formalnu bankarsku licencu), ve su specifinefinancijske institucije osnovane u offshore destinacijama koje se bave odreenim ogranienimspektrom bankarskog poslovanja, dobrim djelom u sferi meunarodnog prikupljanja i plasmanasredstava (van teritorije offshore destincije u kojoj su registrirane) i meunarodnog platnogprometa (kod njih offshore trgovake i druge kompanije otvaraju svoje bankarske poslovneraune). Pri tome su osloboene od plaanja poreza na kamatu i profit, a kontrola njihovogposlovanja, ukljuujui deviznu kontrolu i klasinu kontrolu domicilne centralne banke, ili nepostoji ili je relativno skromna. Iz tih razloga i mnoge velike svjetske banke osnivaju svojefilijale u offshoredestinacijama.

Postoje i offshore bankarske poslovne jedinice (offshore banking unit - OBU) koje suoffshore filijale stranih banaka kojima nije dozvoljeno da posluju (prije svega, primaju depozite,odobravaju kredite) sa domaim rezidentima zemlje/teritorije u kojoj su ove poslovne jedinice. Usvakom sluaju, offshore bankarstvo u sutini predstavlja obavljanje odreenih bankarskihposlova, prije svega onih sa stranim valutama i stranim rezidentima, bez ogranienja koja vae zadomae banke i uz porezne olakice.

Offshorebankarstvo ima sljedee glavne karakteristike:

1) prua sigurnost onim klijentima koji su rezidenti politiki i ekonomski nestabilnih zemaljagdje je mogue da doe do konfiskacije i zamrzavanja sredstava

2) eliminira razna ogranienja u deviznim transakcijama koja postoje u velikom brojuzemalja;

3) uglavnom su nii trokovi realizacije financijskih transakcija i vie kamatne stope nadepozite nerezidenata zato to offshorebankarske kompanije nemaju trokove povezane saobaveznom rezervom i drugim oblicima kontrole centralne banke;

4) kamate se generalno isplauje nerezidentima bez odbitka poreza na kapitalnu dobit.

Primjer - Offshore bankarstvo na BarbadosuBarbados je uveo offshore bankarstvo Zakonom o offshore bankarstvu (Offshore Banking Act) iz 1979,

koji je kasnije mijenjan i dopunjavan. Zakon o offshore bankarstvu iz 1979. zamijenio je Zakon omeunarodnim financijskim uslugama (International Financial Services Act) iz 2003. koji jemeunarodne financijske uslugedefi nir aokao:1) primanje stranih sredstava putem: a) primanja stranih novanih depozita; b) prodaje ili plasmana

stranih obveznica, certifikata, zapisa i drugih vrijednosnih papira; c) svake druge financijske aktivnostikoja ukljuuje strani novac ili strane vrijednosne papire;

2) koritenje primljenihstranih sredstava iz toke 1. za: a) davanje kredita, investiranje, plaanje avansa isi., b) financiranje poslovnih aktivnosti.


12/32

Po ovom zakonu, meunarodno (offshore) bankarstvo podrazumijeva i primanje/uvanje iznosa novca u

stranoj valuti, stranih vrijednosnih papira ili i jednog i drugog. Za dobivanje bankarske licence potrebnoje sljedee:

1) dobiti dozvolu od ministarstva da se investira sa ciljem obavljanja offshore bankarstva,2) platiti godinju taksu za licencu od 12.500 USD,3) pruiti dokaze da je investitor kvalificirana strana banka" ili podobna kompanija",

4) navesti ime direktora,5) podnijeti dokaz o registraciji,

6) prezentirati pojedinosti o planiranim bankarskim aktivnostima,7) osigurati minimalni kapital od 1.000.000 USD.

Na osnovu ovog zakona, prema raspoloivim informacijama do 2006. izdano je 53 dozvole za offshorebankarstvo, s tim da je Centralna banka Barbadosa nedavno pootrila uvjete za izdavanje dozvola zbog

borbe protiv pranja novca.

Prema nekim podacima, u oko OFC se nalaze sredstva vrijedna oko 5.000 do 7.000 milijardidolara (polovina otpada na "uteevine" bogatih pojedinaca) sa sredstvima na bankarskim

raunima od oko 3.000 milijardi dolara.

1.3.REGISTRIRANJE OFFSHORE BANKE

Tradicionalna offshore podruja za bankarstvo su: Hong Kong, Bahami, Bermuda, otokMan, Jersev, Guernsev, Kajmansko otoje, Lihtentajn, Luksemburg i, naravno, vicarska.

Neka offshore podruja imaju striktnije propise za dobivanje bankarske licencije negomnoga onshore podruja. Iako su uvjeti za registriranje banke openitopostali tei, jo uvijek suostala razmjerno pogodna podruja kao: Anguilla, Montserat, St. Vincent, Nauru, Bahami, Turksi Caicos, Vanuatu i Zapadna Samoa (tablica 2).

podruje poetni troak godinji troak troak licencijeminimalan kapital

ANGUILLA 75.000 $ 60.000 $ 20.000 $ 370.000 $BAHAMI klasa Aklasa B

a) 30.000 $

b) 50.000 $

15.000 $25.000 $

5.000 $25.000 $

100.000 $1.000.000 $

NAURU 25.000 $ 5.000 $ 1.000 $ 100.000 $

St. VINCENT 25.000 $ 10.000 $ 2.000 $ 375.000 $TURKS i CAICOS 27.500 $ 15.000 $ 10.000 $ nema minimuma

VANUATU 26.000 $ 10.000 $ 3.000 $ 150.000 $

ZAPADNA SAMOA

klasa A klasa B

dogovorno

40.000 $

dogovorno

10.000 $

15.000 $

7.500 $

10.000.000 $2.000.000 $

Tablica 2. Usporedni prikaz trokova registriranja i odravanja banaka na


13/32

Banka je zapravo kompanija koja se registrira pod odreenim, mnogo stroim uvjetima.Uvjeti za registraciju banke jesu:

- ugledan osniva

-profesionalne kvalifikacije

-program rada

- osnivaki kapital koji nije mali.

Bankarske licencije dijele se na A i B klasu. Klasa A doputa primanje lokalnih depozita,dok klasa B omoguuje samo offshoreposlovanje, izvan tog podruja.

U poetni troak spadaju zakonski trokovi, pristojbe na kapitaliza-ciju i registriranje, a ugodinje trokove spadaju statutarne obveze, godinji obraun i slubena adresa.

Da bi se registrirala offshore banka potrebno je, ovisno o podruju, podnijeti planposlovanja za prvih nekoliko godina, projekciju priljeva gotovine i trokova poslovanja, svepojedinosti o stvarnim vlasnicima, slubenicima i revizorima banke.

Administrativno sredite offshore banke - Dublin

Offshore bankama najee se upravlja iz Dublina. Republika Irska daje prednost toj djelatnostipruajui joj i porezne olakice. Iz Dublina se obrauju i kontroliraju podaci i dokumentacija,obavlja obraun, naplata, te daju informacijske usluge. Uspostavljena veza najee je modemskasa ifriranim porukama. To sredite moe izdavati i pisane dokumente o pologu, zajmovima idrugim transakcijama.

Anguilla

Karipski otok Anguilla, koji se nalazi 150 milja istono od od Portorika britanski je ovisniteritorij. Tijekom 60-ih godina Anguilla je omoguavala registraciju banke za svega petstotinjakdolara. Uvidjevi da takva djelatnost naruava ugled zemlje, Ministarstvo financija ukinulo jevie od 500 licencija i uvelo stroe kriterije. Ta zemlja bez poreza na prihod, na kapitalnu dobit,na nasljedstvo, bez monetarne restrikcije, sa zajamenom bankarskom tajnom, kako kae njezinapropagandna broura, jo uvijek je jedno od najpogodnijih podruja za uspostavu bankarskedjelatnosti. Nekad gotovo nenastanjen otok koji je privlaio samo pustolove, danas je postaoomiljeno stjecite svjetskog jet-seta, u kojem luksuzni hoteli poput "Malliouhana" naplaujunoenje i vie od 1.000 $.

Pri zahtjevu za kapitalom dovoljno je samo potvrdom neke druge banke ili ugledne

ustanove dokazati da se posjeduju traena sredstva.

Novim zakonom o bankama i trust kompanijama iz 1991. godine, prednost su dobili oni

koji otvaraju bankarske podrunice ve postojeih banaka.

St. Vincent i Grenadini


14/32

Otok St. Vincent sa sedam drugih otoka Grenadina, tvori neovisnu dravu St. Vincent iGrenadini, vrlo tijesno povezanu s Velikom Britanijom. Iako je propisan porez za rezidente do

65% i 40% za kompanije, za offshore poslovanje to je podruje porezno utoite. Podruje jepoznato po registraciji trgovakih i pomorskih kompanija, osiguravajuih drutava, trustova ibanaka. Postupak registracije banke nije odve zahtjevan; trai upis u Registar kompanija, molbuza bankarsku ispravu, dokaz kapitala od pola milijuna karipskih dolara (200.000 US $) bar za

jedan dan, plaanje trokova licencije i godinju pristojbu. Postupak traje etiri tjedna.Monopol na registraciju banaka u St. Vincentu dre vicarski profesionalci preko

poluvladine kompanije "St. Vincent Trust Authoritv Ltd." koja ima podrunicu u vicarskoj.

Kupci offshore banke - OPREZ!

itatelji zainteresirani za offshore banku moraju biti vrlo oprezni pri razmatranju pojedinihposlovnih oglasa koji nude gotove, ve registrirane banke. U zadnjem takvom sluaju prijevare,beskrupulozne su osobe, poslujui iz SAD-a, preko anonimne kompanije nudile registrirane

banke na Dominion of Melchizedek - nepostojeoj zemlji.O slinom je sluajuFinancijal Times od 8. kolovoza 1995. godine pisao:"Bank of England ishodila je sudski nalog za istragu protiv dvana-estero ljudi zbog

neovlatenog primanja pologa. Dvanaestorica su povezana u piramidnu shemu prodaje poznatukaoInner Sanctum vezanu na neovlatenu banku - Szuiss Investment Bankers AG. Banka upuujena to da je registrirana u dravi Melchizedek, o emu nema zapisa.Inner Sanctumje nudio prekosnimljene telefonske poruke isplatu od 12% kamata na novane pologe, usprkos injenici da nijeimao licenciju za primanje pologa. Istraitelji Bank of Englandproli su tjedan ispitali posjede uEssexu, Ken-tu i Londonu, kako bi prikupili dokaze prije nego to otvore sudski nalog. InnerSanctum je bio predmetom odvojene istrage Department of Trade & Industry. To je 21. srpnja

rezultiralo sudskim nalogom kojim se, ljudima povezanim u Inner Sanctum, zabranjuju

investicijski poslovi i njihovo oglaavanje. Department of Trade & Industry takoer je dobionalog za gaenje kompanije. Revizorska kua Moore Stevens Booth & White odreena je zaprimatelje, i kompanija mora do 30. rujna podnijeti obraun. Inner Sanctum tvrdi da ima 7.000lanova koji su platili pristup u organizaciju i zaraivali proviziju regrutiranjem novih lanova.Problem se pokazao kad je kompanija poela plaati svoje lanove ekovima izdanim od SivissInvestment Bankers AG. Britansko bankarsko udruenje izdalo je 28. srpnja upozorenje svojimlanovima da ne primaju ekove Siviss Investment Bankers AG. Banka kae da je registrirana uMelchizedeku, na hridi uz obalu June Amerike. Melchizedek je zapravo propovjednik Starog

zavjeta ili kralj Canaan. Nakratko se pojavljuje u Postanku kada susree Abrahama vraajui se izbitke, i kada ga prosvjeuje. Kada su klijenti Inner Sanctuma negodovali zbog tekoa sekovima, kompanija je uvela udnu shemu - traila je da joj klijenti poalju svoje raune,ponudivi se da e ih platiti, oigledno ekovima Siviss Investment Bankers AG. BankofEnglandje izjavila da iznos pologa koje je primio Inner Sanctum jo nije poznat, ali jeupozorila, budui da je bio neovlaten, da poloi nee biti pokriveni zatitnom shemom opolozima, sustavom koji kompenzira polog deponentima bankrotirane banke."


15/32

1.4. BANKOVNI RAUN

OTVARANJE BANKOVNOG RAUNA

Bankovni raun je najkritinija karika u offshorekonstrukciji. Nema savrenog mjesta zanjegovo otvaranje. Pri uspostavljanju rauna vano je upoznati se sa zakonodavstvom ibankarskim propisima zemlje u kojoj se bankovni raun otvara. Svaka je banka podlonalokalnim zakonima, propisima i sporazumima zemlje u kojoj je registrirana. Gotovo sve zemljepozivaju se na povlasticu odnosa banke i klijenta, tj. na tajnost bankovnih podataka, koja je, naalost, u mnogim uglednim zemljama postala tek marketinki mamac.

Odabir zemlje

Pri odabiru zemlje kao sjedita banke, treba voditi rauna o njezinoj politikoj stabilnosti,financijskoj tradiciji, bankarskim propisima, jamstvu pologa, porezima i potpisanimsporazumima.

Politika stabilnost zemlje

Banka je sigurna koliko je sigurna i sama zemlja u kojoj je registrirana. Zemlje koje sutijekom povijesti esto mijenjale svoje ureenje ili su tek nedavno usvojile novi sustav, ne moguse smatrati sigurnima za strani kapital. Isto tako, treba izbjegavati zemlje otvorenih teritorijalnihpretenzija, nedemokratskih ureenja, etnikih ili rasnih napetosti, te zemlje niskoga ivotnog

standarda.Praktian savjet: itajte grafite. Ako poruke govore o kojoj od tih tema, produite dalje.

F inancijska tradicija

Neokaljana povijest poslovanja sa stranim ulagaima, bez i jednog sluaja zapljeneprivatnog vlasnitva, jedan je od najvanijih imbenika. Neke se zemlje die stoljetnombankarskom tradicijom. Banke Treeg svijeta i banke arapsko-muslimanskog zalea trebaizbjegavati, bez obzira na to koliko privlani bili njihovi reklamni slogani ili visoke kamate. U tukategoriju spadaju meksike i pakistanske banke. Meksika je vlada vieput mamila strani kapitalvisokim kamatama koje je jamila drava, da bi ga isto toliko puta jednostavno konvertirala u

obezvrijeeni pesos.Zemlje koje imaju iskustva u zapljeni bankovnih rauna jesu: Meksiko, Kostarika, Filipini,Francuska, Italija, Malta, veina zemalja sredinje i June Amerike (uz izuzee ilea), afrikezemlje, Australija, veina azijskih zemalja (uz izuzee Singapura i Tajlanda), te arapske imuslimanske zemlje.

Bankarski propisi


16/32

Striktni propisi koji ureduju osnivanje i poslovanje financijskih ustanova, kao i propisaneredovne kontrole poslovanja, idu u prilog klijentima. Bankarska tajna i zatita podataka o klijentumoraju biti zajamene.

Jamstvo pologa

Poeljno je da drava jami sigurnost pologa. Veina amerikih banaka imaju osiguranepologe svojih klijenata do 100.000 $. Za vee se iznose otvara vie rauna. U Lihtentajnu svi supoloi osigurani u punom iznosu. Iznos osiguranog pologa razlikuje se od zemlje do zemlje, ipotrebno ga je znati prije nego se novac poloi. Gdje god drava jami za bankovne raune,postoje i strogi propisi koji ureduju poslovanje banaka.

Potpisani sporazumi

Mnoge industrijske zemlje sklopile su uzajamne sporazume o razmjeni podataka. Ako unavodnim sluajevima "kriminalne" istrage jedna od zemalja potpisnica zahtijeva bankovnepodatke, druga ih je zemlja duna dati.

Nije preporuljivo da odabrana banka ima svoju podrunicu u zemlji rezidencije vlasnikarauna. U povijesti su zabiljeeni sluajevi da su vlasti zemlje u kojoj je registrirana podrunica(SAD), prisilile podrunicu da objavi bankarske podatke svojih rezidenata.

Porez

Bolja podruja ne naplauju porez na interese koje dobiva strani ulaga na svoj polog. Akoizabrana zemlja prua idealne uvjete, s jedinim nedos-tatakom da naplauje porez, kao na primjervicarska, to se moe rijeiti tako da banka otvori "povjereniki raun" (fiduciarv account). To jeraun koji otvara banka u drugoj zemlji koja ne naplauje porez, u svoje ime, a u korist klijenta.U tom sluaju porez se nee naplaivati jer dotina zemlja ne naplauje porez na pologe stranaca.Banka e za tu uslugu uzeti proviziju od 0,25% iznosa glavnice.

Odabir banke

U utakmicu za meunarodni kapital, uz tradicionalne igrae, poele su se ukljuivati,izmeu ostalih, Gibraltar, Panama, Malta, Kostarika, Urugvaj i nove banke bivih komunistikihzemalja istone Europe.

Offshore banke razlikuju se od ostalih, onshore banaka. Offshore banke registrirane su naizdvojenim podrujima. Komunikacija izmeu osoblja banke i vlasnika rauna tee telefonom,telefaksom, modemom i potom. Osnovna im je karakteristika izdvojenost i vea tajnost. Ugledbanaka ovisi o ugledu bankarskih propisa na dotinom podruju. Vie od pola offshorejurisdikcija bive su britanske kolonije i zemlje Common Lawa, a prema tom se zakonuotkrivanje podataka o raunu strogo kanjava. Neke zemlje poput Kajmanskog otoja i Vanuatua,za takve su sluajeve pro-pisale i krivino gonjenje.


17/32

Da bi pridobile vaniju klijentelu - ulagae, banke moraju ponuditi sigurnost, kvalitetneusluge i privlane kamate.

Pri samom izboru banke treba razmotriti nekoliko injenica.

Sigurnost

Sigurnost pologa ovisit e o sigurnosti same banke. Stare banke s tradicijom daju i veusigurnost. Iako rijetko, i to zna biti narueno. Ugledne banke esto su meta preuzimanja. Akotakvu besprijekornu banku preuzmu drava ili prevaranti, moe se dogoditi krah. Takav je sluajzabiljeen s Rothschild bankom u Francuskoj.

U vicarskoj je gotovo nezamislivo da propadne banka. Bankar koji iznevjeri svogklijenta, uinio je najvei mogui prekraj, te je moralno i materijalno osuen od drutva u kojemivi.

Za sigurnost pologa vano je provjeriti veliinu banke. Malih i novih banaka treba sekloniti. Manja je vjerojatnost da e velika i stabilna banka propasti, iako se i to dogaa. Poznat jeskandal oko zatvaranja Bank ofCre-dit and Commerce International, arapsko-pakistankogkapitala. Tu vrlo veliku banku s 430 podrunica u 73 zemlje, zatvorila je Bank ofEngland 1991.godine. Razlog njezina zatvaranja bio je nepotivanje bankarskih propisa u zemljama u kojima jedjelovala, izbjegavanje poreza i dravne kontrole gdje je god to bilo mogue. Optube su je,izmeu ostalog, teretile i za pranje novca.

Kamate - interes

Visoke kamate ili interes i sigurnost pologa u praksi su obrnuto proporcionalni. Viekamate - manja sigurnost tj. rizinija banka. Kamate su vrlo promjenljive, to ovisi o trenutanomstanju na svjetskom tritu kapitala. Pri procjeni vano je uzeti u obzir iznos kamata koji seumanjuje za inflaciju domicilne valute, usluge banke i eventualni porez. Ako je godinja kamatanjemake marke 6,5%, a godinja stopa inflacije koja obezvrjeuje tu valutu 3%, tada je realnakamata svega 3,5%. Valutni je rizik dodatni imbenik koji utjee na obraun. arenilo kamatnihstopa za isti iznos varira od negativnih kamata (neke vicarske banke naplauju uslugu "uvanja"novca) do kamata od 35% godinje, koje trenutno nude litvanske banke uz vezanje pologa zavrstu valutu.

Cij ene usluga

Bankarske usluge imaju svoju cijenu, a meu najskupljima su usluge vicarskih banaka.Austrijske banke naplauju svoje usluge upola jeftinije od vicarskih, a luksemburke bankenaplauju oko 40% vicarskih tarifa. Meu najjeftinijimasu usluge britanskih banaka.

Talijanske banke imaju privlane kamate, meutim, njih se treba kloniti zbog skupih ineshvatljivo loih usluga za zapadni svijet. Znalo se dogoditi da nerezidentima, kao iznimno,naplate i porez.

I nvesticijske usluge

Uz standardne bankarske usluge, suvremene banke svojim klijentima pruaju iinvesticijske usluge kao to su trgovanje dionicama, obveznicama, ugovorima i plemenitimmetalima. Veim klijentima dodjeljuju profesionalnog menadera koji e upravljati osobnimportfeljem klijenta.


18/32

Neke danske banke idu i dalje, tako da odobravaju kredite za ulaganja u portfelj klijenta.Ve postojei portfelj koriste za kolateral tj. osiguranje investicijskog zajma koji moe biti uetiri puta veem iznosu od kolaterala, pod uvjetom da cjelokupna konstrukcija ostane u istojbanci. Uz odreeno iskustvo i ispravno planiranje, klijent moe ostvariti etiri puta veu dobitnego to bi u istom sluaju mogao ostvariti samo s vrijednou svog originalnoga portfelja.

Banka koja ne prihvaa konverzije jedne valute u drugu, ili to ne ini uz razumnu cijenu, smatrase hendikepiranom bankom. Mogunost pretakanja sredstava iz jedne u drugu valutu i obratno,omoguuje klijentu pekuliranje.Primjer: Budui da je talijanska lira vrlo nestabilna, teaj joj se kree u irokom rasponu. Onajtko smatra da je talijanska lira podcijenjena, a njemaka marka precijenjena, moe pekuliratitako da marke promijeni u lire koje imaju viu kamatnu stopu i iznos oroi. Ako doe doaprecijacije lire, oroitelje osim vie kamate dobiti i veu protuvrijednost u markama.

Karakteristike dobre banke

Izabrana bi banka trebala:

- imati korespondentne banke u zemljama glavnih valuta

- imati prikljuak na SVVIFT sustav- izdavati gotovinske kreditne i debitne kartice

-primati gotovinu

- traiti minimalne referencije-primati upute telefonom, telefaksom, modemom i potom- voditi svu dokumentaciju u kui- imati razumne trokove usluga- imati mogunost objedinjenog rauna

-davati kvalitetne informacije i savjete.

Pod objedinjenim raunom razumijeva se jedinstven raun na koji se mogu primati uplate iobavljati plaanja s kreditnom i debitnom karticom, stalni nalozi plaanja, te automatskoplasiranje slobodnih sredstava na trite novca radi postizavanja vee kamate. Osobito trebavoditi rauna da banka ne provodi automatski konverziju iz jedne ili u jednu odreenu va lutu prisvakoj transakciji. Ako npr. stigne uplata u engleskim funtama i japanskim jenima, taj bi rauntrebao biti uvean za iznose tih valuta, a ne automatski promijenjen u recimo, talijanske lire, jere to banka masno naplatiti.

Preporuljive zemlje i banke

Ono to se trenutano smatra najboljim u bankarskom sektoru su europske i karipskebanke. Podrobnije to znai: Austrija, Luksemburg, Lihtentajn, vicarska, Guernsev, Jersev, otokMan, Bermuda, Kajmansko otoje itd.

Meu najboljim, preporuljivim bankama jesu: Australija - Grindlay's Bank; Austrija -Anglo Irish Bank, Bank Austria; Bermuda - Bank of Bermuda, Butterfield's Bank; Danska - ]yskeBank; Guernsev - Guiness Mahon Bank, Midland Bank; Italija - Banco di Roma; Jersev - Bank


19/32

ofScotland, Cater Allen; Lihtentajn - Liechtenstein Landes Bank, Private Trust Bank;Luksemburg -Bank Internationale a Luxembourg, Banque Generale du Luxembourg; Nizo-zemska - ABN-AMRO Bank;Njemaka - Deutsche Bank; Monaco - Roth-schild Bank; otok Man- Anglo-Manx Bank, Robert Fleming Bank, Tyndall Bank; vicarska - Union Bank ofSzuitzerland, Szviss Bank Corporation, Banco Unione di Credito, Banca del Gottardo, Bank

Julius Baer & Co.; Velika Britanija - Bar-clays Bank, Natzvest.

Referencije

Budui da je dananji svijet pun prevaranata, zloinaca, peraa novca, te rorista i drugihdelinkvenata, razumljivo je da se banke moraju uvati kako ne bi bile upletene u neto nezakonitoto bi im moglo donijeti nepovoljan publicitet. Banka radije odbija imunog klijenta za kojegimalo sumnja da se bavi neim nepoeljnim, nego da ugrozi svoj ugled. Pri otvaranju raunabanka najee trai neku referenciju ili miljenje neke slubene osobe o potencijalnom klijentu.Dopis koji moe pripremiti banka, odvjetnika kua ili knjigovoa o tome da je osoba znana xgodina i da ima dobar ugled, trebao bi zadovoljiti bankara. Poneke banke prihvaaju, kao valjane,samo referencije zapadnih banaka. Banke to trae, kako kau, samo radi evidencije. Naravno,banka moe provjeriti vjerodostojnost takvog dokumenta tako da izravno nazove izdavatelja.Uobiajeni razlozi za otvaranje rauna, kadto uz povjerljivu notu, rezultirat e zelenim svjetlom.Neuvjerljivost, razbacivanje brojkama, lano predstavljanje, rezultirat e odbijanjempotencijalnog klijenta uz izliku bankara da se mora posavjetovao" sa svojim odborom. Toka.

vicarski bankovni raun

Uvrijeeno je miljenje da su vicarske banke najpouzdanije to se tie tajnosti bankovnograuna - ali to u stvarnosti i nije najtonije. Ta tajnost postoji, propisane su visoke kazne zapojedince, zaposlenike banke koji obznane postojanje, sadraj ili ime stvarnog vlasnika rauna,ak su propisane i kazne zatvora. Prema sporazumima koje je vicarska potpisala, samo usluajevima sudskog postupka pri nekoj od kriminalnih radnji, vicarci su obvezni otvoriti raun.Vano je spomenuti da se prema postojeim vicarskim zakonima; izbjegavanje poreza,izbjegavanje ogranienja prijenosa i pranje novca, ne smatraju kriminalnom radnjom. U nedavnojsu prolosti, pod pritiskom vladinih agencija SAD-a (IRS, DEA, CIA), vicarci bili prisiljenivieput obznaniti raune. Samo tijekom 1991. godine zabiljeeno je vie od 800 sluajevasudskih naloga za otvaranje rauna. Tako npr. pri istrazi pranja novca i zahtjevu amerikeporezne uprave IRS-a (Internal Revenue Service), vicarska je odbila obznaniti podatke s raunajer pranje novca, prema vicarskim zakonima, nije kriminalni in. Amerika agencija podnijela je"naknadno otkriveni" element koji je upuivao na trgovinu drogom i tako privolila vicarce nasuradnju. Zbog prisila i neprilika koje je vicarska iskusila od amerikih vlasti, vicarski bankariuglavnom odbijaju otvoriti raun Amerikancima ili, ako ga prihvaaju, ameriki klijent potpisujedokument kojim se svojevoljno odrie tajnosti podataka. Neki nazivaju tajnost vicarskog rauna"vicarskim ementalerom" - s puno rupa.

Lihtentajn i Luksemburg uivaju bolji ugled. Najpovjerljiviju i jednu od najkvalitetnijihbankarskih usluga prua Austrija, s bankarskom tradicijom starom etiri stoljea.

Ameriki financijski policajac FinCEN


20/32

Ameriki Zakon o tajnosti bankovnog rauna iz 1970. godine (1979. doraen) propisujezatitu tajnosti klijenata banke, a istovremeno, kontradiktorno, propisuje voenje duplikata svihtransakcija klijenata od strane banke, koji moraju biti dostupni vladinim agencijama iMinistarstvu financija (Department of Treasurv).

Odvajanje novca na stranu za "crne dane", i da za njega nitko ne zna, neke zemlje, meu

njima i SAD, smatraju nezakonitim. Prema njima, svi bankovni rauni moraju biti prijavljeni i nanjih treba platiti porez. Logian teorem "moj je novac samo moja briga", danas ne moe opstati.Pranje novca, borba protiv droge i terorizma, suvremene su izlike da se novac kontrolira i"legalno" oduzme. Pod tom izlikom nastupa i FinCEN (Financial Crimes Enforcement Netvvork)- mrea za suzbijanje financijskog kriminala, koja radi potpuno tajno. To je najefikasniji inajelitniji financijski istraitelj na svijetu, kojega je 1990. godine osnovalo ameriko Ministarstvofinancija. FinCEN je opremljen naj sofisticirani]" om kompjutorskom mreom, prati svefinancijske transakcije u stvarnom vremenu. U 1993. godini FinCEN je pratio transakcije vie od20.000 pojedinaca. Ve 1996. godine ta je brojka prelazila 40.000 pojedinaca, a da oni to uopenisu otkrili. U SAD-u svaku transakciju u iznosu veem od 10.000 $ banke, tedionice, brokeri,igranice i drugi koji u poslu primaju ili razmjenjuju gotovinu moraju prijaviti na obrascu 8300CTR (Currencv Transaction Report) - izvjetaju o prijenosu novca. Mnoge su zemlje takav propisjednostavno preuzele. FinCEN ide i dalje. Tako je u svibnju 1997. godine zatraio da se graniniiznos od 10.000 $ spusti na svega 750 $!

Vie kamate uz istu sigurnost

Oni koji trae vie kamate uz istu sigurnost, otvaraju raune kod grae vinskih ustanova.Na godinjoj razini kamate su, u usporedbi s bankama, vie za 2-3%. Nedvojbeno, te su ustanovevrlo sigurne i strogo kontrolirane. Mogunost odobravanja neto viih kamata proizlazi izulaganja u hipotekarne zajmove kao glavnog posla, za razliku od banaka koje se prvenstvenobave komercijalnim zajmovima. Nedostatak ulaganja u graevinske ustanove lei u manjojlikvidnosti pologa, tj. podizanje novca ili gaenje rauna treba biti unaprijed najavljeno. Medutim ustanovama najpoznatije su Halifax, Yorkshire Building Society, Woolwich, a one imajusvoje podrunice i na offshore podrujima: Jersevju, Guernesevju i otoku Manu.

Da tajno i ostane tajno

Prvo i najvanije o emu treba voditi rauna pri otvaranju bankovnog rauna jest - tajnost.Iako bankovni raun asocira na tajnost, ona u najvie sluajeva ne postoji zbog banalnog razloga- jer volimo govoriti. Najtajniji offshore bankovni raun je onaj za kojega zna samoJbankar injegov vlasnik. Potencijalni protivnici svuda su oko nas: poslovni partneri, odvjetnici,knjigovoe,prijatelji, roaci, suprunici, ljubavnici. Pogotovo odvjetnici ne trebaju znati opostojanju bankovnog rauna. Ako ih netko "stisne", radije e prodati kou svoga klijenta negolisvoju licenciju. Stoga, najbolja je zatita dranje "jezika za zubima".Nadalje, vrlo je vano ne posjedovati nikakvu pisanu evidenciju o postojanju, izvjetaje opromjeni na raunu i stanju, naziv banke, ime kontaktne osobe, telefonski broj. Ako je doistapotreban zapis, tada on mora biti zakriven tj. neitak za nepoeljne. O metodama zakrivanjanapisane su mnogobrojne knjige. Najjednostavniji, vrlo djelotvoran i jedan od najstarijih nainajest zakrivanje pomou knjige. Na primjer, ako se ova knjiga uzme kao referentna, moe se pisatiporuka u brojevnom obliku tako da e brojevi 75,11,3 znaiti 75. stranicu, 11. redak i 3. rije


21/32

slijeva = raun. Naravno, koritena knjiga mora ostati tajnom za one kojima poruka nijenamijenjena.

to nakon smrti?

Po smrti vlasnika ili potpisnika rauna nastaje problem dostupnosti rauna nas ljednicima.Stoga se ta situacija mora uzeti u obzir i pravovremeno planirati. Najbolje je rjeenje da za ivotavlasnika rauna nasljednik potpie sve bankovne obrasce kao supotpisnik na raunu. Ti sedokumenti deponiraju u banci. Buduem se nasljedniku ne moraju otkriti podaci kao to su imebanke, mjesto, broj rauna, ve mu se oni mogu predati u zapeaenoj omotnici tek po smrtivlasnika. Vrlo je vano da nasljednik dobije te podatke. Mnoge banke prihvaaju deponiraneupute u sluaju smrti potpisnikarauna. Ako su pravovaljano i ispravno ispunjeni uvjeti za da-vanje prava raspolaganja na raunu, ostavinska rasprava nije bitna. U zemljama Common Laivapo smrti potpisnika, kada nema deponiranih uputa, potrebno je provesti ostavinsku raspravu jer sesmatra da se vrlo lako moe falsificirati potpis pokojnika na oporuci. Stoga se inzistira nadodatnoj formalnosti. Svaka banka ima za ta pitanja iskusnog pravnog savjetnika s kojim se moesavjetovati, i to besplatno. Takva je predostronost potrebna zbog bankarske klauzule premakojoj raun, u sluaju neaktivnosti u vremenu od 20-ak godina u vicarskoj, ili svega 5 godina uSAD-u, postaje vlasnitvo banke ili drave. Stoga je razumljivo da se banka nee odve truditi dapronae nasljednike.

Budui da neke zemlje imaju velike poreze na ostavinu, nasljedniku je najbolje novacostaviti tamo gdje jest, te se o eventualnim potezima po-savjetovati s odvjetnikom na tom istomepodruju, a nikako u zemlji svoje rezidencije. Bilo je dosta sluajeva da su nasljednici odmahprenijeli nasljedstvo, te morali platiti porez, kamate i penale radi utaje. Nasljedstvo nije bilodovoljno niti za pokrivanje kazni. Drugim rijeima, od nasljedstva napravili su dug.

ANONIMAN RAUN - AUSTRI JSKI SPARBUCH

Sparbuch je tedna knjiica u pravom smislu te rijei, denominirana u austrijskimilinzima ili njemakim markama. Raun moe nositi stvarno ime, fiktivno ime ili moe biti bezimena - na donositelja (Uberbringer) i kao takav moe biti potpuno anoniman. Upravo ta odlikaini austrijski Sparbuch najtajnovitijim oblikom rauna u dananjem svijetu. Prilikom otvaranjanije potreban osobni identifikacijski dokument niti adresa. Banka ne alje izvjetaje, jer nema nitiadresu na koju bi ih mogla slati. Pri izdavanju Sparbucha izdaje se i ifra (L6sungwort), kojamoe biti rije, brojka ili kombinacija slova i brojeva, a unosi se u bazu podataka banke. ifra se,prema potrebi, moe mijenjati uz predoenje Sparbucha i dotad valjane ifre. Zanimljivo,najea ifra kojuNijemci koriste jest Theo VVaigel (ime njemakog ministra financija).

Meutim, austrijski Sparbuch namijenjen je Austrijancima, a ne strancima. Slubenikbanke prilikom otvaranja novog Sparbucha moe zatraiti identifikacijski dokument akoposumnja da se radi o strancu. Pod uvjetom da je podnositelj zahtjeva stranac - od Sparbuchanema nita. No i tomu ima rjeenja. Budui da je to raun na donositelja, on je legalno prenosivna bilo koga, pa tako i na strance. Sparbuch moe otvoriti Austrijanac i predati ga ili prodatistrancu. Ovo posljednje vrlo je est sluaj. Kod buduih deponiranja ili podizanja novca nemavie provjere ni ogranienja prema dravljanstvu. Svi koji se pojave u banci ili podrunici bankekoja je izdala Sparbuch, imaju pristup novcu ako predoe Sparbuch i valjanu ifru. Klijenti sudaljenosti mogu uz prethodni dogovor preporuenom potom poslati Sparbuch, a u drugom


22/32

pismu ifru s uputama. U nekim sluajevima banka moe ak prihvatiti upute preko telefona uzprovjeru ifre, zadnjeg stanja na raunu i kontrolnog broja knjiice. Za deponiranje novcaosobno, ekom ili doznakom, nema nikakvih prepreka.

Prema odredbama EZ-a protiv pranja novca, prilikom svake transakcije koja prelazi18.000 ECU-a (oko 18.000 $) banka je obvezna zatraiti potvrdu o identitetu klijenta. Provjeri

identiteta potpadaju i manje, ali uestale svote.Ulaskom Austrije u EZ pojavio se izuzetno velik pritisak na Austriju i anonimne raune.Pod tim je pritiskom ve pao anoniman raun koji je sluio za kupovanje, dranje i prodavanjedionica, obveznica i valute Uberbringer VVertpapierbuch. Prema svemu sudei i Sparbuchu su,na alost, odbrojani dani.

Jedini je pravi konkurent Sparbucha u svijetu, sa slinim svojstvima, Chop Account uHong Kongu. Umjesto potpisa, koristi se osobni peat -Chop Stick s vlastitim imenom nakineskom. Chop stick identificira vlasnika rauna s nekoliko kompleksnih kineskih znakova.Prijelaskom Hong Konga pod upravu Kine u lipnju 1997. godine, sudbina Chop Accounta je ne-izvjesna.

Talijanski anonimni bankovni raun na donositelja, dakle bez imena i adrese, nema ifruve banka izdaje samo knjiicu zvanu Libreto al Portatore. Podizanje i deponiranje novca moese obavljati jedino u banci ili ispostavi koja je raun i otvorila.

U ponudi anonimnih rauna nala se i eka. eke banke izdaju anonimne tedne knjiicena donositelja bez imena i adrese. Nema ogranienja s obzirom na dravljanstvo, visinu i vrstuvalute. Kamate se kreu od 4 do 12% na godinu, to ovisi o valuti. Doznake iz inozemstva nisuograniene.

1.5. NAJZNAAJNIJI OFFSHORE FINANCIJSKI CENTRI

Trenutano u Europi postoji desetak poznatijih offshore centara: Cipar, Dublin, Gibraltar,Guernesy, otoci Man i Jersey, Lichenstein, Luksemburg, Madeira i Malta.

Poslovanje pojedinog offshore centra meusobno se razlikuje.

Tako npr. Ciparnudi offshore bankarstvo, mogunost osnivanja meunarodnih trustova idrutava, ali i porezne olakice za sve pojedince koji nakon umirovljenja ele koristiti financijskasredstva uloena u taj offshore centar.

Dublin preko International Financial Centra nudi stranim korporacijama samo 10%-tnuporeznu stopu, a Gibraltarje razvijeni bankarski sektor u kojem posluje 29 znaajnih banaka.

Guernesy ima dobro razvijene poslove u kojima jedno osiguravajue drutvo preuzimaposao i privlai jo nekoliko osiguravajuih drutava i vie od nekoliko tisua kompanija kojeimaju status tzv. International Buisness Company s povoljnim poreznim stopama.

Na otoku Manse obavljaju bankarske djelatnosti, poslovi upravljanja imetkom i posloviosiguranja, uz koje se nude i investicijski projekti.

Jerseyje ve vie od 30 godina jedan od najznaajnijih offshore centara financijskogsvijeta koji se koristi za upravljanje razliitim fondovima i trustovima.


23/32

U kneevini Liechenstain posluje oko 60 razliitih kompanija, a meu najunosnijim

poslovima je upravljanje imovinskim fondovima.

Luksemburgje poznat po financijskim fondovima i zajednikim ulaganjima u prenosive

vrijednosne papire.

Na Madeiri posluju kompanije koje se bave meunarodnom trgovinom i uslunimdjelatnostima, a bankama za rad na tom otoku licencije izdaju portugalske banke.

Malta tek poinje usvajati offshore buisness, ali zbog porezne politike i kontrolefinancijskog poslovanja koju provodi njezin parlament, za sada nije toliko zanimljiva za stranekorisnike, iako se mora spomenuti da tvrtke s Malte dosta posluju s Republikom Hrvatskom.

Trst je 1995. godine dobio odobrenje za otvaranje offshore zone za poslovanje sistonoeuropskim zemljama.

U New Yorkuje 1981. godine osnovana offshore zona u kojoj ameriki nerezidenti(strane banke u New Yorku ali i podrunice amerikih banaka u inozemstvu) mogu obavljatieurovalutne transakcije, a da ne podlijeu amerikim propisima.Slini propisi za nerezidente su u Tokiju, Hong Kongu, Singapuru, Panami i Bahreinu (uz vespomenute europske offshore centre).

1.6. SVJETSKA OFFSHORE PODRUJA

Svjetska offshore podruja moemo poidijeliti i prema ovakvom kriteriju:40

1.

Podruja bez poreza:BahamiBermudaKajmansko otojeTursk i Caicos

2. Podruja bez poreza na prihod izvana:Barbados JersejBelize LiberijaBritansko Djeviansko otoje MaltaCipar Marshallski otociGibraltar MauricijusGuernsey NevisOtok Man Panama

3. Podruja za holding i financijske kompanije:AustrijaLihtentajn

40Damir Bjegovi,Offshore kompanije i njihova primjena,Impex d.o.o.,Rijeka 1998,str.97-207


24/32

LuksemburgNizozemskaIrska

4. Ostala podruja:

CampioneGrkaSjedinjene Amerike DravevicarskaVelika Britanija

5. Podruja s poreznim koncesijama:MadeiraShannonJebel AliPortoriko

Budui postoji veliki broj offshore podruja na svijetu, podrobnije u opisati samo neka,odabrana po vlastitom nahoenju.

1.6.1. Bahami

Bahami su otoje smjeteno jugoistono od Floride, sastavljeni od preko 700 otoka. Osimturizma koji je vrlo razvijen zbog ugodne klime, Bahami izvoze naftne derivate, cement, rum isol. Jedna od najvanijih gospodarskih grana je financijski sektor. Bahami su tradicionalno utoite, svega pola sata leta udaljeni od Miamija. Pota itelekomunikacije su najvie kvalitete.Iako su Bahami neovisni jo od 1973. godine, ostali su u lanstvu Commonwealtha, to znai daje Kraljica poglavar drave, a nju predstavlja Guverner. Parlament je dvodomni; Gornji domsastoji se od predstavnika zajednikih kandidata, ministra vanjskih poslova i voa opozicije kojeodobrava Guverner, a lanovi Donjeg doma se biraju na izborima.Zakonodavni sustav je utemeljen na engleskom Common Lawu.Lokalna valuta je bahamski dolarkoji je izjednaen s amerikim.Rezidentne kompanije koje posluju na Bahamima, iji su vlasnici lokalni rezidenti, plaanjeobavljaju samo u lokalnim dolarima, a raune koji im stiu iz inozemstva plaaju u amerikimdolarima koji su razmijenjeni po slubenom teaju uz dozvolu Exchange Controla.Da bi se ovo ogranienje zaobilo, mogue je registrirati nerezidentnu kompaniju koja se ondakapitalizira od druge, nebahamske offshore kompanije. Postoji jo jedan nain, a to je da sedobije opa suglasnost od Exchange Controla za slobodnu konverziju valute, uz podnoenjegodinjeg izvjetaja na sve strane transakcije.

Zbog dugogodinje tradicije poreznog utoita, ovdje su dostupne razne profesionalne uslugepoput odvjetnika, knjigovoa, banaka, financijskih savjetnika i brokera. Budui da openito nemaporeza, nema niti zadranog poreza bilo koje vrste. No, iako nema poreza, drava naplaujepristojbe na dokumente prilikom registracije, te godinju pristojbu za odravanje kompanije.


25/32

Mogue je takoer inkorporirati kompaniju u slobodnoj zoni i dobiti jamstvo drave za izuzeeod poreza na 35 godina, ako bi u meuvremenu bila uvedena neka vrsta poreza.

Postoje dvije vrste kompanija:41- kompanije ograniene dionicama

-

kompanije ograniene jamstvom

Kompanije ograniene dionicama imaju fiksnu kapitalizaciju bez mogunosti preinake,te zbog toga ne mogu otkupljivati svoje vlastite dionice. Odgovornost dioniara je ogranienanjihovim dionicama.

Kompanije ograniene jamstvom imaju mogunost umanjiti svoj dioniki kapitalotkupom vlastitih dionica i njihovim ponitenjem. Kompanija moe smanjiti svoju kapitalizacijunakon to je izdala obveznice ili joj je odobren zajam, to znai da ima zakonsko pravo umanjitiinicijalni posjed na osnovu kojeg je podigla zajam. Najei oblik kompanija ogranienihjamstvom jesu bahamski offshore investicijski fondovi sa svojim tipinim poveanjem odnosnosmanjenjem kapitala.

Inkorporiranje na Bahamima zahtjeva:42- lokalnog odvjetnika koji e pripremiti Ugovor o osnivanju i Statut kompanije- odreivanje broja direktora- dogovor o godinjim skuptinama direktora i dioniaraKompanija koja provodi postupak inkorporacije ima sljedee trokove:- priprema dokumenata- davanja pet lokalnih nominalnih dioniara- lokalnog nominalnog direktora- slubene adrese na Bahamima

Nedavno su bahamske vlasti prihvatile novu kategoriju nazvanu Meunarodna poslovnakompanijaIBC (International Business Company) koja ima godinju pristojbu od 100 USD.Ovakva vrsta pravne osobe postala je vrlo omiljena i povratila je Bahamima konkurentnost uindustriji poreznih utoita.

1.6.2. Kajmansko otoje

Kajmansko otoje smjeteno je oko 200 milja juno od Kube. Sastoji se od skupine otokaod kojih su tri vea: Grand Cayman, Cayman Brac i Little Cayman. Najvei od njih, GrandCayman je poslovno i upravno sredite.Na otoju vlada tropska klima, a nastanjenost je mala. Ovdje postoje prihvatljivi uvjeti zakupnju nekretnina. Prometne i telekomunikacijske veze su vrlo dobre, a profesionalne uslugesu kvalitetne i dostupne.

41Ibd, str. 97.42Ibd, str 98.


26/32

1962. godine Jamajka se odvojila od Velike Britanije, a stanovnici Kajmanskog otojareferendumom su odbacili ovisnost o Jamajki i prislonili se Kruni.To je bio pomalo neobianpostupak u vrijeme kada su mnoge zemlje odluivale stupiti u borbu za neovisnost.Kajmansko je otoje vrlo tiho podruje politiki gledano. Zakonodavstvo se temelji nabritanskom Common Lawu. Iako je otoje mjeavina raznih rasa, problema nije nikada bilo.

Na ovom podruju postoji vrloduga offshore tradicija, a vlada je sklona pruati poreznoutoite, to je ujedno i najvanija gospodarska grana.

Zakon o kompanijama je vrlo djelotvoran i osuvremenjen, a restrikcije u zamjeni odnosese jedino na lokalne rezidente. Jedini prihod vladi jesu pristojbe i carine. Inkorporiranje trajekratko uz tri dioniara.

Potrebno je navesti:- ime- lokalnu adresu kompanije-

izjavu da je to kompanija s ogranienom odgovornou i odreenom kapitalizacijom

U godinja izdavanja se ubrajaju:-

godinja pristojba- godinji izvjetaj (u kojem se navodi ime i slubena adresa kompanije)- kapitalizacija- izdane dionice- imena i adrese dioniara

Izuzeta kompanija dobiva jamstvo od 20 godina na izuzee od poreza, moe u svom imenuispustiti Ltd., moe izdati dionice bez vrijednosti, nije obavezna odravati godinje skuptinedioniara.Trust automatski dobiva jamstvo da e 50 godina biti osloboen plaanja poreza.Kajmansko se otoje smatra pravim rajem za bankarstvo. Tajnost bankovnog rauna zajamena jezakonom.

1.6.3.

Britansko Djeviansko otoje

British Virgin Islands jedno je od najomiljenijih inkorporacijskih offshore sredita. Ovose otoje sastoji od oko pedesetak otoia u Karipskome moru 60 milja od Portorika. To jeEngleska kolonija sa slubenim jezikom engleskim.

Prema ustavu iz 1967. godine Britansko Djeviansko otoje ima odreenu samoupravu.Guverner ima izvrnu vlast i predstavlja Krunu i Izvrno vijee. Zakonodavnu vlast imaLegislativno vijee od devet lanova. Otoje samo odreuje svoje zakonodavstvo koje se temeljina Common Lawu, a vlada Velike Britanije posreduje jedino u sluaju neprilika.

Suvremen Zakon o meunarodnim poslovnim kompanijama IBC (International BusinessCompany) iz 1984. godine skrojen je za meunarodno poslovanje. Kompanija koja jeinkorporirana prema tom zakonu ima ova prava i olakice:43

- izuzee od svih poreza i pristojbi na otoju, osim pri registraciji i godinjem odravanju

43Ibd, str 112.


27/32

- nema zahtjeva za minimalnim osnivakim kapitalom- mora imati slubenu adresu i lokalnog agenta- mora imati barem jednog dioniara i direktora koji mogu biti pravne ili fizike osobe - direktora moe zajmjenjivati i nominalna sluba- direktor ima ovlast da zatiti posjed kompanije prijenosom na povjerenike ili drugu

kompaniju ako je to za dobrobit stvarnog vlasnika ili kreditora-

lokalni agent je ovlaten da verificira potpise direktora, slubenika i agenata- statutarne i poslovne knjige se mogu nalaziti bilo gdje- ne podnosi se godinji izvjetaj niti obraun, osim godinjeg obrasca za paualni porez

kojeg podnosi agent

Registracija se obavlja brzo: pravna ili fizika osoba, samostalno ili zajedno s drugomosobom podnosi Ugovor o osnivanju i Statut. Direktor provodi odluku o izdavanju dionica.Ime kompanije mora sadravati jednu od rijei ili skraenicu: Limited, Corporation,Incorporated, Sociedad, Anonima.Upis dioniara nije javni dokumenat, ali mora postojati na slubenoj adresi kompanije naotoju. Takoer podaci o direktorima i slubenicima nisu javni dokumenti.

Zakonodavstvo Britanskog Djevianskog otoja je 1993. godine usvojilo amandman naZakon o trustu. To je suvremen zakon sa ovim odlikama:- trust utemeljen na otoju osloboen je svih poreza i pristojbi- sve uredbe trusta koje su napravljene prema vaeim propisima su osloboene

registriranja- u odreenim uvjetima povrenik trusta moe promijeniti mjerodavno zakonodavstvo radi

zatite posjeda trusta

Na Britanskom Djevianskom otoju mogu se takoer registrirati trgovaki brodovi ijahte.

1.6.4. Cipar

Cipar je biva britanska kolonija, otok smjeten u istonom Sredozemlju koji je 1960.godine postao neovisan. Politiki i gospodarski je dobro povezan s arapskim i istonoeuropskimzemljama, a takoer su vrlo prisne i veze sa Velikom Britanijom i Grkom.

Nakon prodora turskih snaga 1974. godine sjeverni dio otoka proglaava neovisnost kaoTurska Republika Sjeverni Cipar. Slubeni jezici su grki i turski, a koristi se i engleski.Komunikacijske veze su odline. Otok je takoer i omiljeno turistiko sredite.

Ciparsko zakonodavstvo je temeljeno na Common Lawu, pa je zakon o kompanijama slianbritanskome. Ovo podruje je naruito poznato po pomorskim kompanijama, a osimkomercijalnih pomorskih kompanija otok je podoban i za registraciju osobnih jahti.

Kompanija koja je u posjedu nerezidenata i koja posluje izvan Cipra, plaa svega 10%uobiajenog poreza kojeg plaa rezidentna kompanija, a to znai 4.25%. Cipar ima potpisaneugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Velikom Britanijom, Danskom, Norvekom,vedskom, Irskom, Grkom, Njemakom, Maarskom, Italijom, Francuskom, Rusijom,Rumunjskom, SAD-om, Kanadom i Bugarskom.


28/32

Strani zaposlenici ciparske offshore kompanije koji rade na otoku duni su plaati polovicuporeza na dohodak.Podrunica neke strane kompanije, koja je registrirana na Cipru, osloboena je svih poreza.

1.6.5. Irska

Irska je nekada bila najsiromanija lanica Europske Zajednice, a danas je razvijenazemlja. Dublin je politiko i ekonomsko sredite, odmah nakon Londona. Slubeni jezici suengleski i irski. Profesionalne usluge su vrlo kvalitetne budui da Irska ima jednu odnajobrazovanijih populacija u Europi. Pravo se zasniva na Common Lawu ali sa utjecajemeuropskih propisa.

Stvaranje poslovne baze u Irskoj nudi sljedee prednosti:- pristup Europskoj Zajednici-

izvanrednu povezanost s ostatkom svijeta- jedan od najobrazovanijih kadrova Europe ije su plae ak do 70% nie negoli u SAD-u- porez od svega 10%-

mogunost financiranja projekta od strane vlade

Ovakve su mogunosti nastale zahvaljujui vladinoj agenciji Irish Development Authority IDA. To je agencija koja ima svoje urede irom svijeta i ima iroka ovlatenja, te izdajeodobrenja buduim poslodavcima.

IDA je privukla puno stranih ulaganja pomou agresivnog marketinga i porezniholakica. Da bi se neka strana kompanija kvalificirala mora djelovati na meunarodnomtritu ili mora potpasti u proizvodnu skupinu. Naime, osnovni je motiv vlade da zaposlidomae stanovnitvo stvarajui nova radnamjesta.

Za prihvatljive projekte IDA odobrava pravni kapital i pravnu podrku. Sredstva seodobravaju prema kvaliteti i broju radnika, a prednost imaju projekti koji bi zapoljavalifakultetski obrazovan kadar i koji bi doprinosili razvoju lokalnog gospodarstva.

Mnoge se multinacionalne kompanije koriste prednou koju nudi Irska. Najee su tokompanije na podruju kompjuterskog hardvera, softvera i usluga, osiguravajue i financijskekompanije. Da bi dobila pravo na porezne olakice, financijska kompanija mora zaposlitibarem deset osoba. Proizvodni i drugi poslovi nemaju propisan minimum zaposlenika.

Ovo su neki od projekata odnosno primjera mogunosti poslovanja u Irskoj.

10% - tni porezKompanije koje se smatraju proizvoaima, a bave se proizvodnom djelatnou za izvoz

ili internu potronju, ostvaruju pravo na porez od svega 10%. Pod proizvoakom se djelatnou smatra:- uzgoj riba i koljaka- popravak brodova- ininjerski dizajn i transakcije izvan EZ-a- kompjuterske usluge i razvoj softvera- pomorske, trgovake i putnike kompanije- istraivanja


29/32

- popravci i odravanje zrakoplova- televizijska i filmska industrija- proizvodnja mesa i sl.

Custom House DublinMeunarodni financijski usluni centar IFSC (International Financial Services Center)

osnovan je Financijskim zakonom 1987. godine na carinskom podruju Custom Housea uDublinu.Od 1990. godine, kada je na tom prostoru izgraeno nekoliko dokova do danas, razvio se noviadministrativno poslovni kompleks. Meunarodni financijski usluni centar izrastao je doupravnog i financijskog sredita najveih svjetskih kompanija poput IBM-a, Volkswagena,Volvoa i drugih. Neke su kompanije ovdje uspostavile svoje osiguravajue kompanije.Danas centar udomljuje vie od 150 financijsko-uslunih kompanija s vie od tisuuzaposlenih, a irom Irske niknuli su mnogi, za okoli isti proizvodni pogoni.

Poslovi koji uivaju porez od svega 10% i koji su zatieni poreznim sporazumima jesu:- osiguranje i reosiguranje- upravljanje i transakcija stranim valutama- menadment i trgovanje vrijednosnicama- obrada podataka i knjigovodstvoOvi poslovi uivaju i druge povlastice, a namjenjeni su samo nerezidentima.

ShanonJo jedan vaan ali odvojen projekt je slobodna zona Shanon. Ideja je slina IDA projekt u

sa 10%-tnim porezom i mogunou dobivanja sredstava od drave.Shanon je aerodromsko podruje koje uiva olakice od 10% poreza na kompanije, podrku uosposobljavanju i dobivanju prostora za proizvodnju. Odobrenje poslovanja u zoni biti edano ako ta djelatnost pridonosi razvoju podruja ili pak ako proizvodi robu. Prednost imajuodravanje, leasing i popravak zrakoplova.

Pravne osobe

Pravne osobe u Irskoj su javne i privatne kompanije s ogranienom odgovornou,kompanije ograniene jamstvom, partnerstvo i trustovi.Privatne kompanije mogu bitirezidentne i nerezidentne.44

Rezidentna kompanija

Rezidentna kompanija je kompanija koja je registrirana u Irskoj i njome se iz Irske

upravlja. Odgovornost njenih dioniara je ograniena visinom njihove poetne investicije.Direktor i tajnik odgovaraju pred zakonom ako posao obavljaju suprotno Ugovoru oosnivanju i Statutu.Kompanija se osniva podnoenjem obrasca A1, Ugovora o osnivanju i Statuta, te plaanjemregistracijske pristojbe.Svaka irska kompanija mora imati barem dva direktora bilo kojenacionalnosti.

44Ibd, str 164.


30/32

Zakon propisuje barem jednog dionikog potpisnika, a uobiajeni dioniki kapital se kreeizmeu 1 000 i 100 000 dionica, nominalne vrijednosti 100 svaka.

Irska kompanija mora cijelo vrijeme odravati slubenu adresu na podruju Irske kako bipostojala mogunost komunikacije izmeu suda ili drave i kompanije.

Potreban je i suhi peat koji e biti otisnut na svim statutarnim i slubenim dokumentima.

Irske rezidentne kompanije se oporezuju na prihode ostvarene bilo gdje u svijetu, a stopaporeza na dobit iznosi 38%.Na godinjoj skuptini obavezno se prikazuje godinji obraun kojega je pregledao ovlatenirevizor. Male kompanije s obrtom manjim od 2.5 miliuna podnose samo skraeni obraun.

Nerezidentne kompanije

To su one kompanije koje su registrirane u Irskoj prema njezinim zakonima, ali ija jekontrola i uprava negdje drugdje.Takva kompanija (ako je ispravno postavljena) nee plaatinikakav irski porez, ali mora podnositi godinji obraun ovjeren od licenciranog revizora.Vrlo je bitno gdje e biti smjetena kontrola i uprava ovakve kompanije, jer ako je smjetenana nekom poreznom utoitu tada e porez biti neznatan.

Irske se kompanije gotovo nikada ne nalaze na crnim listama zemalja koje omoguavajuizbjegavanje poreza. Irska ima znaajnu reputaciju unato obveze podnoenja godinjegobrauna.Nerezidentna kompanija ne podlijee irskim porezima, iako moe biti izloena porezu negdjedrugdje.Ona moe zatraiti izuzee od poreza, ali ne moe uivati porezne olakice mreeirskih poreznih sporazuma. Dakle i kod ovih se kompanija moe javiti problem zadranogporeza.Direktori kompanije nesmiju biti irski dravljani te moraju biti smjeteni na fiskalnoneutralnom podruju. Dioniar je stvarni vlasnik ili pak, u sluaju potrebne anonimnostinominalac.

1.6.6.

Campione

Campione datira jo od 13. st kada je grof od Campionea poklonio feud Crkvi sv.Ambrozia u Milanu. U 18. st. to podruje pristupa Cis-Alpinskoj Republici. Nakon toganakratko ga preuzimaju Austrijanci, a na kraju Kraljevina Italija.

Campione je gradi na talijanskom teritoriju, no potpuno je okruen vicarskom, sa kojomnije uspostavio granice. Gradi je smjeten na obali jezera Lugano, te broji svega 2 000stanovnika. Smjeten je u vicarskom kantonu Ticino, oko 20 km od talijanske granice.Zanimljiva je injenica da ovo podruje svoje prihode ostvaruje od gradskog casina.

to se tie poreza na ovom podruju, stvari stoje ovako: vicarci ne plaaju poreze buduije to talijanski teritorij, a talijani se u isto vrijeme ne ele gnjaviti s porezima stranaca. Akonema talijanskih prihoda, porezna se uprava ne eli ni truditi naplatiti porez.45Prihod koji je

45Ovlatena porezna uprava nalazi se u Comou.


31/32

ostvaren s talijanskog podruja se obraunava u vicarskim francima i to po teaju od 242 lireza jedan franak.46

Campione gospodarski pripada vicarskoj, odnosno koristi njeno bankarstvo, potu,telefone, pa ak i registarske oznake. Bezgranini ulazak omoguava nesmetan prijelaz uvicarsku i Lihtentajn.

To se uvelike koristi, budui da je strancima vrlo teko dobiti dozvolu za boravak uvicarskoj, ali ne i u Campioneu. Zato je Campione vrlo omiljen meu onima koji traedozvolu za boravak u vicarskoj.Tu ivi puno bogatih Europljana, a Campione se smatra ulazom u vicarsku na stranja

vrata.U Campioneu nije dozvoljeno zapoljavanje stranaca, a da bi stranac dobio rezidenciju,

mora posjedovati stan ili kuu.

Campione je porezno utoite. Tu se primjenjuju posebni propisi. Nema osobnog porezana dohodak niti gradskog poreza.Zakon o kompanijama je isti kao i u Italiji, s mogunou minimalne kapitalizacije.Kompanije registrirane u Campioneu su u prednosti pred vicarskim kompanijama, budui daone koriste vicarske adrese i banke, ali ne plaaju visoke vicarske poreze na dobit i zadranporez.Takoer, za rezliku od vicarskih, kompanija u Campioneu moe biti potpuno u vlasnitvustranaca, koji je i kontrolira. Ako posluje s Italijom, kompanija nije izuzeta od poreza.Za razliku od drugih offshore podruja, Campione nije razvikan. Usluge registracije se

najee obavljaju u Milanu.

1.6.7. Malta

Malta se 1964. godine osamostalila od Velike Britanije. Tijekom povijesti ovaj je otok biopod raznim utjecajima i upravama ukljuujui talijansku, arapsku i britansku upravu.Smjetena je na sredinjem dijelu Sredozemlja, te kao vaan strateki poloaj Malta je bilatrgovako, vojno, pomorsko i opskrbno odredite. Ima sredozemnu klimu s blagim zimama isunanim ljetima.

Sudstvo je tradicionalno i neovisno. Pavo je zasnovano na graanskom pravu, a fiskalni sezakoni i zakoni o kompanijama i pomorstvu temelje na odgovarajuim engleskim zakonima.Otok ima ugovor o pristupanju Europskoj Zajednici od 1971. godine , dobru diplomatskupovezanost, ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ugovore o zatiti ulaganja.

Profesionalne usluge knjigovoa, odvjetnika i bankara ovdje imaju meunarodno iskustvoi kvalitetu. Malta posjeduje sveuilite koje je staro vie od 400 godina, lokalno jestanovnitvo vrlo obrazovano, vrijedno i prilagodljivo. Prometna povezanost Malte saostatkom svijeta veoma je dobra s izravnim letovima u tridesetak odredita.Telekomunikacijski sustav je na vioj razini. Jednostavno reeno, uvijeti poslovanja na Maltiidentini su europskim ali uz nie cijene. Razina kriminala vrlo je niska!

Izmeu 1988. i 1994. godine, Malta se strancima predstavila kao pogodno sredite zamenadment i kontrolu, nudei niske poreze od svega 5%. No, neke zemlje nisu mogle

46Rezultat takvog obrauna je to da je porez u biti tek onoga to bi zapravo trebao biti.


32/32

podnositi takvo krenje poreznih sporazuma pa su jednostavno opozvale sporazum saMaltom. Zbog toga je Malta 1994. godine uvela nove, stroe propise.

Najvanji oblik pravne osobe, koji je omoguen 1994. godine , je Meunarodna trgovakakompanija (International Trading Company). To je zapravo onshore kompanija koja podlijee

postojeem poreznom sustavu i plaa porez na dobit od 35%. Meutim, zahvaljujuilokalnom poreznom ustrojstvu, posebne olakice su dane nerezidentnim dioniarima. Uholding ili pasivnoj kompaniji porezna stopa je nula.

Trgovaka kompanija mora biti fiziki i funkcionalno prisutna na otoku. Takvi zahtjeviproizlaze iz namjere Malte da se postavi kao ugledno meunarodno financijsko i poslovnosredite.Malta omoguuje registraciju svih vrsta brodova-od osobnih jahti do trgovakih brodova inaftnih platformi. Registracija i poslovanje maltekih brodova ureeni su Merchant ShippingActom47, zakonom koji je izveden iz britanskog. Karakteristika mu je ta da nema ogranienjato se tie poslovanja, prodaje, hipoteke brodova pod maltekom zastavom, kao niti propisa onacionalnosti posade.

Zakonodavstvo izvedeno iz britanskog omoguuje registraciju i postojanje trusta.Posjedtrusta ili kompanije koji se unosi u zemlju, osloboen je carine. Takoer, stranci-zaposlenicine plaaju carinu na osobne predmete koje uvaaju na Maltu.

47Ibd,str 130.

Documents

Offshore Financijski Centri