1. POJAM USTAVA, POSTUPAK ZA PROMJENU I DONOENJE USTAVA:
Pojamustavauformalnomsmislu-pravni akt
najviepravnesnagedonesenpremaposebnompostupku sloenijem od
zakonodavnog, a esto puta i od posebnog ustavotvornog
tijela.Pojamustavaumaterijalnomsmislu- svi najvaniji drutveni
odnosi koji seureujupravom, kaoi oni propisi koji
ureujute(najvanije)drutveneodnose.
Donoenjeipromjenaustava(revizionisistemi):revizioni sistemise
mogupodijelitiu dvijegrupe:prva grupa podrazumijeva neposredno uee
graana u postupku izmjene ustava(ustavotvorni re!erendum) i drugu
grupu ine oni ustavi koji revizioni postupakpovjeravaju
predstavnikom tijelu. Donoenje ili promjenu ustava vri ustavotvorno
tijelo(konstituanta) posebnoizabranozatusvr"u#
promjenaustavasepovjeravaredovnomzakonodavnomtijelu, ali po
sloenijempostupku od zakonodavnog, i u sloenimdravama promjene
ustava usvaja parlament koji nastaje spajanjem oba svoja doma.
$lan%&stava'i(, koji nosi naslov)*zmjenei dopune+,
predviamogunost i postupakizmjene ovog akta. &stav 'i(, zbog
pro,edure izmjena koja je sloenija od zakonodavne,se ubraja u
kategoriju kruti" ustava.-evizioni postupak &stava 'i(ima
slijedeekarakteristike:.dredbeoljudskimpravimai slobodamanemogubiti
eliminisaneiliumanjene promjenama &stava# o promjeni &stava
odluuje /arlamentarna skuptina 'i(#promjene&stavamorajubiti
pri"vaeneuobadoma/arlamentarneskuptineuistomtekstu, i &stavne
promjene e biti usvojene ukoliko za nji" glasa 012 poslanika
u/redstavnikomdomui veinadelegata'onjaka, delegata(rvatai
delegata3rbauDomunaroda.4apromjenu&stava5edera,ije'i(potrebnojedazanjuglasa012poslanikau/redstavnikomdomu/arlamenta5edera,ijei
veinadelegata'onjaka,delegata (rvata i delegata 3rba u Domu naroda.
. promjeni &stava -3 odluuje 6arodnaskuptina -3 dvotreinskom
veinom svoji" lanova.0. ODNOS USTAVA I DRUGIH PRAVNIH NORMI: .dnos
ustava, tj. &stavni" normi idrugi" pravni" normi, u osnovi
odredjuje mesto ustavnog prava u pravnom sistemu jednezemlje.
&savremenimpravnimsistemima ovaj odnos je resen
primenomprin,ipa"ijerar"ije pravni"akata, odnosno"ijerar"ije
pravni"normi. 7estopravnenorme u"ijerar"iji pravni" normi odredjuje
njenu pravnu snagu. /olozaj ustavnog pravau pravnom sistemu
odredjen je, s jedne strane, ,injeni,om da je ustav skup pravni"
norminajvise pravne strane, a s druge strane, ,injeni,om da ustav
regulise osnovne drustveneodnose. /ravni s8stem jedne zemlje
sa,injava skup svi" grana prava. /ravni sistem je skupopsti"
pravni" normi, rasporedjeni" s obzirom na nji"ovu sadrzinu na niz
manji" i ve,i",elina, koje
suvmedjusobnopovezanetakoda,ineneprotivre,nui
jedinstvenu,elinu.&stav je osnovni !ormalni izvor prava za
svaku granu prava. &stavno pravo ima ,entralnomestou
pravnomsistemu. &stavutvrdjujena,elai nekeosnovneprin,ipei
odnoseuskorosvimgranamapravnogsistema, ali
nekeuredjajeis,rpnije(kaonpr. krivi,noiporodi,no pravo), dok za
neke druge grane prava sadrzi samo osnovne odredbeili pojedine
institute.2. USTAV I USTAVNO UREENJE BIH:&stav 'osne i
(er,egovine je najvii pravno9politiki dokument same drave. .n je
sastavni dio .peg okvirnog sporazuma za mir u'osni i (er,egovini,
poznatijeg pod nazivom Da8tonski mirovni sporazum, koji jepara!iran
00. novembra 1::;. godine u amerikom gradu Da8tonu, a potpisan
1/*-*7>>6 PISMO, JEZIK I DRAVNA OBILJEJA U REPUBLI7I SRPSKOJ4
3lubeni jezi,i-epublike 3rpske su: jezik srpskog naroda, jezik
bonjakog naroda i jezik "rvatskog naroda.3lubena pisma su irili,a i
latini,a. 6a podrujima gdje ive druge jezine grupe u
slubenojupotrebi su i nji"ovi jezi,i i psima, na nain odreen
zakonom. -epublika ima zastavu, grb i"imnu. *zgled zastave i grba i
tekst "imne ureuju se ustavnim zakonom.8?6 USTAVNA KON7EP7IJA I
USTAVNO REGULISANJE USTAVNIH PRAVA I SLOBODA /LI=NA PRAVA I
SLOBODE, POLITI=KA PRAVA I SLOBODE, USTAVNE NADLENOSTI, POSEBNA
PRAVA I SLOBODE, OSTVARIVANJE I ZATITA LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH
SLOBODA34 /*=>6KD '-.K 0 & />/*-*7>886 PRAVA I DUNOSTI
REPUBLIKE4 /rava i dunosti -epublike vre &stavom odreeni
republiki organi. Ljudska prava i slobode,jednakost predzakonom,
samostalnost i jednakpoloaj preduzeai drugi"organiza,ija,ustavni
poloaj i prava jedini,a lokalne samouprave osnova su i mjera
ovlaenja iodgovornosti republiki"organa. -epubliki organi,
uokviru&stavomutvreni"pravaidunosti -epublike, utvruju
politiku, donose i izvravaju zakone, druge propise i opte akte,vre
zatitu ustavnosti i zakonitosti. .rganima i organiza,ijama u
optinama moe se povjeritiizvravanjezakonai ostali"propisai
opti"akataizokvirapravai dunosti -epublike.4akonom se ureuje
odgovornost za izvravanje zakona, drugi" propisa i opti"
akata.Republika ureuje i obezbjeuje: 1) integritet, ustavni poredak
i teritorijalnu ,jelokupnost -epublike0ko je kod poslodav,a rad
organiziran u smjenama,zamjena smjena vri se u rokovima i na nain
odreen kolektivnim ugovorom, pravilnikom oradu i ugovorom o radu.
-adno vrijeme radnika koji rade na radnim mjestima i poslovima
nakojima, i pored primjene odgovarajui" mjera i sredstava zatite na
radu, postoji poveanotetno djejstvo uvjeta rada na zdravlje
radnika, skrauje se srazmjerno tom tetnom djejstvu, anajvie do 1G
sati sedmino (radna mjesta s posebnim uvjetima rada). . skraenju
radnogvremenausmislustava1.
ovoglanaodluujeministarstvonadlenozaposloveradanaza"tjev
poslodav,a, zainteresiranog radnika, inspektora rada ili sindikata,
a na osnovu struneanalize izdate od ovlatene naune ili stune
organiza,ije.-adnovrijemeizstava0. ovoglana, upogledupravaradnika,
smatrasepunimradnimvremenom. 0. 6epuno radno vrijeme. /oslodava,
moe s radnikom zakljuiti ugovor o radusanepunimradnimvremenom.
-adnikmoezakljuiti ugovororadusnepunimradnimvremenom sa vie
poslodava,a i da na taj nain ostvaruje puno radno vrijeme iz lana
/*->996 ODMORI I ODSUSTVA /ODMOR U TOKU DANA, DNEVNI, SEDMI=NI,
GODINJI ODMOR, PLA@ENO I NEPLA@ENO ODSUSTVO I MIROVANJE RADNOG
ODNOSA34 Dnevni odmor u toku radnog vremena. -adnik koji radi s
punim radnim vremenom ima pravona odmor u toku radnog vremena u
trajanju od 2G minuta. -aspored koritenja ovog odmoravri
poslodava,. *zuzetno od stava 1. ovog lana, poslodava, moe
radni,ima, ija prirodaposlatoomoguava, odobriti
danakrajuradnesedmi,eiskoristejojedansat dnevnogodmora u toku
radnog vremena. @rijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena
uraunavase u puno radno vrijeme radnika. Dnevni odmor izmeu dva
uzastopna radna dana -adnik ima pravo na dnevni odmor
izmeudvauzastopnaradnadanautrajanjuodnajmanje10satineprekidno,
aradni,iuposleniupoljoprivredi i na sezonskim poslovima najmanje 1G
sati neprekidno. 7aloljetni radnik imapravo na dnevni odmor izmeu
dva uzastopna radna dana u trajanju od 10 sati neprekidno. 3edmini
odmor.-adnikimapravonasedmini odmor utrajanjuodnajmanje0*D3. $lan
2G. /a,ijent imapravo na zatitu svoje privatnosti tokomprovoenja
dijagnostiki" ispitivanja, posjetespe,ijalisti i
medi,insko9"irurkog lijeenja u ,jelini. /regledu pa,ijenta mogu
prisustvovatizdravstveni radni,i koji preduzimaju medi,inski
tretman, studenti medi,ine, ueni,imedi,inske kole, a za li,a do 1;
godina ivota i poslovno nesposobna li,a, roditelj,
zakonskizastupnik ili staratelj. /a,ijent moe dati pisanu
saglasnost i za prisutnost drugi" li,a prilikompregleda.956 NIVOI
ZDRAVSTVENE ZATITE4 4dravstvenazatitaseobavljanaprimarnom,
sekundarnomi ter,ijarnomnivou. /osebanoblik zatite zdravlja
stanovnitva se ostvaruje organiza,ijom javnog zdravstva. /rimarni
nivo zdravstvene zatite obu"vata:a) aktivnosti na promo,iji
zdravlja,
b)zdravstvenueduka,ijugraanaonajeimzdravstvenimproblemima,
metodamanji"oveidenti!ika,ije i kontrole, v) preven,iju,
dijagnostiku, lijeenje i re"abilita,iju bolesti i
povreda,g)"itnumedi,inskupomo, d) otkrivanjei
reduk,iju!aktorarizikamasovni"nezarazni"bolesti, ) preventivnu,
djeijui optustomatologiju, e) zatitui unapreenjementalnogzdravlja,
) re"abilita,iju u zajedni,i, z) imuniza,iju protiv zarazni"
bolesti, i) lijeenje u kui,j) palijativnunjegu, k) "itni sanitetski
prevoz, l) obezbjeivanje lijekova i medi,inski"sredstava i lj)
"igijensko9epidemioloke poslove. /rimarni nivo zdravstvene
zatiteobezbjeuje se putemambulante porodine medi,ine, stomatoloke
ambulante, domazdravlja, doma za zdravstvenu njegu i apoteke. 6a
primarnom nivou zdravstvene zatite semoeorganizovati i provoditi
nastavnai naunoistraivakadjelatnost. 6astavaizoblastiporodine
medi,ine se moe organizovati i provoditi u ,entrima za eduka,iju iz
porodinemedi,ine u sastavu doma zdravlja. 3ekundarni nivo
zdravstvene zatite obezbjeujespe,ijalizovanu zdravstvenu zatitu.
3pe,ijalizovana zdravstvena zatita iz stava 1. ovog lanaobu"vata
sloene metode i postupke dijagnostike, lijeenja i re"abilita,ije.
3ekundarni
nivozdravstvenezatiteseobezbjeujeputemspe,ijalistikeambulante,
spe,ijalistikog,entra,bolni,e i zavoda. 3ekundarni nivozdravstvene
zatite se organizuje tako da dopunjujeprimarnu zdravstvenu zatitu i
prua joj organizovanu i kontinuiranu pomo i podrku.
6asekundarnomnivouzdravstvenezatiteseprovodi sekundarnai
ter,ijarnapreven,ija. 6asekundarnomnivou zdravstvene zatite moe se
organizovati i provoditi nastavna inaunoistraivaka djelatnost. $lan
2F. =er,ijarni nivo zdravstvene zatite
obezbjeujevisokospe,ijalizovanu zdravstvenu zatitu, koja se ne
obezbjeuje na nivou sekundarnezdravstvene zatite.
@isokospe,ijalizovana zdravstvena zatita iz stava 1. ovog lana
obu"vatanajsloenije metode i postupke dijagnostike, lijeenja i
re"abilita,ije. =er,ijarni
nivozdravstvenezatiteseobezbjeujeputemspe,ijalistikeambulante,
spe,ijalistikog,entra,bolni,e i zavoda. =er,ijarni nivo zdravstvene
zatite se organizuje tako da dopunjujesekundarnu zdravstvenu zatitu
i prua joj organizovanu i kontinuiranu pomo i podrku.
6ater,ijarnomnivouzdravstvene zatite se provodi sekundarna i
ter,ijarna preven,ija. 6ater,ijarnom nivou zdravstvene zatite se
organizuje i provodi nastavna i naunoistraivakadjelatnost. Kavno
zdravstvo je poseban oblik zatite zdravlja stanovnitva koji
podrazumijevaorganizovanu i sveobu"vatnu aktivnost drutva radi
ouvanja !izikog i mentalnog zdravlja,odnosnoouvanja ivotne sredine,
kaoi suzbijanja !aktora rizika za nastanakbolesti ipovreda, koja se
ostvaruje primjenom zdravstveni" te"nologija i mjerama koje su
namijenjenepromo,iji zdravlja, preven,iji bolesti i poboljanju
kvaliteta ivota. Kavno zdravstvo obu"vatanauno polje preventivne
medi,inske nauke, ukljuujui "igijenu,
epidemiologiju,mikrobiologiju, so,ijalnu medi,inu, zdravstvenu
ekologiju, zdravstvenu statistiku, promo,ijuzdravlja i preven,iju
bolesti. $lan
