Stručni - Opci Dio Programa (Staro)

8/12/2019 Struni - Opci Dio Programa (Staro)

1/26

1. BIRANJE ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.

Sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava,biraju neposredno tajnim glasovanjem.

!astupni"i se u Hrvatskoj biraju na vrijeme od # godine. !akonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora

zastupnika u Hrvatski sabor. $zbore raspisuje %redsjednik Republike Hrvatske.

$zbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odr&avaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanjaHrvatskog sabora. %rvo zasjedanje Hrvatskog sabora odr&ava se najkasnije '0 dana nakon provedeni( izbora.

)rajanje mandata zastupni"ima u Hrvatskom saboru mo&e se zakonom produ&iti samo u sluaju rata ili usluajevima iz lanka 1*. i 100. +stava.

Hrvatski sabor mo&e se raspustiti radi raspisivanja prijevremeni( izbora, ako to odlui veina svi(zastupnika. %redsjednik Republike mo&e sukladno odredbama lanka 10. +stava raspustiti Hrvatski sabor.

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

%redsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. %redsjednikRepublike brine se za redovito i usklaeno djelovanje, te za stabilnost dr&avne vlasti. %redsjednik Republikeodgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne "jelovitosti Republike Hrvatske.

%redsjednik Republike bira se veinom svi( biraa koji su glasovali. -ko ni jedan od kandidata ne dobijetakvu veinu, izbor se ponavlja nakon 1# dana. $zbor %redsjednika Republike obavlja se najmanje 0, a najvie60 dana prije isteka mandata.

+ sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, %redsjednikRepublike mo&e povjeriti predsjedniku Hrvatskog sabora da ga zamjenjuje. + sluaju du&e sprijeenosti uslijedbolesti ili nesposobnosti a posebno ako %redsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju du&nostiprivremenom zamjeniku, %redsjednik Hrvatskog sabora preuzima du&nost privremenog %redsjednika Republike

na temelju odluke +stavnog suda. +stavni sud o tome odluuje na prijedlog lade.

%redsjednik Republike/- raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje- raspisuje reerendum u skladu s +stavom- povjerava mandat za sastavljanje lade osobi koja, na temelju raspodjele zastupniki( mjesta u

Hrvatskom saboru i obavljeni( konzulta"ija, u&iva povjerenje veine svi( zastupnika- daje pomilovanja- dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom- obavlja druge du&nosti odreene +stavom

%redsjednik Republike vr(ovni je zapovjednik oru&ani( snaga Republike Hrvatske. %redsjednik Republikeimenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. a temelju odluke Hrvatskog sabora %redsjednik

Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. + sluaju neposredne ugro&enosti neovisnosti, jedinstvenosti iopstojnosti dr&ave, %redsjednik Republike mo&e uz supotpis predsjednika lade, narediti uporabu oru&ani(snaga iako nije proglaeno ratno stanje.

%redsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. %redsjednik Republike ne mo&e biti pritvoren niti seprotiv njega mo&e pokrenuti kazneni postupak bez pret(odnog odobrenja +stavnog suda.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

lada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s +stavom i zakonom.

ladu RH ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. 2ez odobrenja lade predsjednik ilanovi lade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili proesionalnu du&nost.

3lanove lade predla&e osoba kojoj je %redsjednik Republike povjerio mandat za sastav lade.

1


2/26

4dma( po sastavljanju lade, a najkasnije u roku od 0 dana od pri(vaanja mandata, mandatar je du&anprogram lade i ladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatra&iti glasovanje o povjerenju. lada stupa na du&nostkad joj povjerenje iska&e veina svi( zastupnika u Hrvatskom saboru. %redsjednik i lanovi lade pola&usveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. )ekst prisege utvruje se zakonom.

-ko mandatar ne sastavi ladu u roku od 0 dana od dana pri(vaanja mandata, %redsjednik Republike mumo&e produ&iti mandat za najvie jo 0 dana. -ko ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti ladu, ili ako

predlo&ena lada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, %redsjednik Republike povjerit e mandat za sastavlade drugoj osobi.

lada Republike Hrvatske/- predla&e zakone i druge akte Hrvatskom saboru- predla&e dr&avni proraun i zavrni raun- provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora- donosi uredbe za izvravanje zakona- vodi vanjsku i unutarnju politiku- usmjerava i nadzire rad dr&avne uprave- brine o gospodarskom razvitku zemlje- usmjerava djelovanje i razvitak javni( slu&bi- obavlja druge poslove odreene +stavom i zakonom

4. NADLENOST SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje/ prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put,izmeu 15. rujna i 15. prosin"a.

Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. +nutarnje ustrojstvo i nain radaHrvatskog sabora ureuje se poslovnikom. %oslovnik se donosi veinom glasova svi( zastupnika.

Hrvatski sabor/- odluuje o donoenju i promjeni +stava- donosi zakone

- donosi dr&avni proraun- odluuje o ratu i miru- donosi akte kojima izra&ava politiku Hrvatskog sabora,- donosi Strategiju na"ionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske- odluuje o promjeni grani"a Republike Hrvatske- raspisuje reerendum- obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s +stavom i zakonom- nadzire rad lade RH i drugi( nositelja javni( du&nosti odgovorni( Hrvatskom saboru u skladu s

+stavom i zakonom- daje amnestiju za kaznena djela- obavlja druge poslove utvrene +stavom

5. USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA

Svatko u RH ima prava i slobode neovisno o njegovoj rasi, boji ko&e, spolu jeziku, vjeri, politikom i drugomuvjerenju, na"ionalnom ili so"ijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenim polo&aju.

ami se ravnopravnost pripadni"ima svi( na"ionalni( manjina.Ravnopravnost i zatita prava na"ionalni( manjina ureuje se ustavnim zakonom.

iti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak dr&ave ne mo&e se ograniiti primjena odredbi +stava naprava na &ivot, zabrani muenja, surovog ili poni&avajueg postupanja ili ka&njavanja, te o slobodi misli, savjesti ivjeroispovijedi.

2


3/26

RH u skladu s ustavnom poveljom +7a, 4pom deklara"ijom o pravima ovjeka, 8onven"ijom vijea9urope za zatitu prava ovjeka, obvezuje se na potivanje i zatitu na"ionalni( i drugi( temeljni( prava ovjekai graanina.

RH priznaje i titi ljudska prva i slobode, a posebi"e/1. pravo na &ivot'. pravo da osobe ne budu izvrgnute muenju ili ne(umanom ili poni&avajuem postupku. pravo da ne budu izvrgnute ropstvu ili prisilnim radu

#. pravo na slobodu i osobnu nepovredivost5. pravo na pravino i javno sasluanje sa strane nepristranog suda6. pravo na potovanje osobnog i obiteljskog &ivota*. pravo na slobodu izra&avanja:. pravo na slobodu mirnog okupljanja;. pravo na rad i slobodu rada10. pravo na brak i stvaranje obitelji

RH titi ravnopravnost etniki( i na"ionalni( zajedni"a ili manjina i potie nji(ov svestrani razvoj. RH seobavezuje da e svim pripadni"ima etniki( i na"ionalni( manjina osigurati/

1. puno potovanje naela nediskrimina"ije'. pravo zatititi od svake djelatnosti koja mo&e ili koja bi mogla ugroziti nji(ov opstanak. pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijed...

#. u&ivanje u politikim i ekonomskim slobodama

4dgoj i obrazovanje etniki( i na"ionalni( manjina obavlja se u djejim vrtiima i kolama na nji(ovom jezikui pismu. $maju pravo na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u ukupnomstanovnitvu odreene jedini"e lokalne samouprave.

6. TIJELA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE


4/26

'. ?upanijska skuptina

I+*7% ie"%1. u opini 7 naelnik'. u gradu 7 gradonaelnik. u &upaniji 7 &upan

8. DJELOKRU9 RADA STRU:NIH OR9ANA ;KOLE

Struna tijela u osnovnoj koli su/1. +iteljsko vijee'. Razredno vijee. Razrednik @CA = $zmjene i dopune !4D7a

Bjelokrug strunog tijela utvruje se S%(#' 7$#"e.

U0ie"&$# +ie,eine svi uitelji Dkole. + uz poslove odreene zakonom i provedenim propisima/- predla&e


5/26

Bodatna nastava mo&e biti veoma raznovrsna po programu i nainu rada, a organizira se s manjim ili veimskupinama uenika bez obzira na razrednu pripadnost. )o je znatno liberalniji oblik nastave od one redovne iostvaruje se prema objektivnim uvjetima kole i izra&enom zanimanju uenika. %rema karakteru programa svakaskupina ima svoj naziv @re"itatorska, ilmska, mladi matematiari, mladi inormatiari...A.

D#)(&$% %&%+%=organizira se uz redovitu nastavu, samo za onu skupinu uenika koja u redovnoj nastavite&e svladava dijelove propisanog programa, pa joj je potrebna jo naknadna dopunska @instruktivnaA pomonastavnika radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi. %raznine koje se mogu pokazati u redovitoj nastavi

u obrazovanju uenika onemoguuju ueniku daljnje napredovanje za vrijeme kolske godine, pa sepopunjavaju povremenom dopunskom nastavom. !ato je program redovne nastave ujedno i program dopunskenastave.

4dluku o uvoenju dopunske nastave donosi nastavniko vijee kole u skladu s potrebama uenika iobjektivnim uvjetima kole, a izvodi se izvan redovne nastave u koli. !ove se jo i poseban oblik obrazovnograda s ueni"ima koji imaju vee tekoe u svladavanju gradiva.

1?. U:ENIK@ DAROVITI U:ENIK@ U:ENIK S TE;KOAMA U RAZVOJU

+pisom u osnovnu kolu uenik stjee status redovitog uenika. )akav status mo&e se imati samo u jednojkoli. Redoviti ueni"i upisuju se u prvi razred ako do kraja travnja tekue godine imaju navreni( 6 godina&ivota. %rije upisa obavezno je utvrivanje psi(oizikog stanja djeteta.

+eni"i imaju pravo/- sudjelovati u odgojno7obrazovnom pro"esu- predlagati osnivanje ueniki( udruga- samostalno ili s uiteljima raspravljati o pitanjima odgojno7obrazovnog rada- koristiti objekte kole i materijalne pogodnosti u skladu s nji(ovom namjenom- koristiti sredstva koja slu&e za ostvarivanje nastavni( sadr&aja- dati prijedloge o po(valjivanju i nagraivanju uenika, te o pedagokim mjerama- ustrojavati razne oblike kulturno7umjetniki( i sportski( sadr&aja- iznositi prijedloge i miljenja o ureivanju odnosa u koli

+eni"i su du&ni/- redovito po(aati nastavu

- savjesno uiti i aktivno sudjelovati u nastavnom pro"esu- uvati kolsku imovinu- pravodobno opravdati izostanke i zakanjenja

D%*#+i#&se deinira kao sklop osobina koje ueniku omoguavaju trajno postignue natprosjeni( rezultata ujednom ili vie podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedini( sposobnosti,osobnom motiva"ijom i izvanjskim poti"ajem.

%rema sposobnostima podruja darovitosti jesu/1A ope individualne sposobnosti'A stvaralake @kreativneA sposobnostiA sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena podruja#A so"ijalne i rukovodne sposobnosti5A sposobnosti za pojedina umjetnika podruja

6A psi(omotorne sposobnosti

+oavanje i pro"jenjivanje osobina daroviti( uenika ostvaruju uitelji i struni suradni"i osnovnoj koli.

+ "ilju razvoja daroviti( uenika osnovna kola e omoguiti/1A rad po programima razliite te&ine i slo&enosti za sve uenike'A izborne programeA grupni i individualni rad#A rad s mentorom5A raniji upis6A zavravanje osnovnokolskog obrazovanja prije od propisanog*A izvan nastavne i izvan kolske aktivnosti:A kontakte sa strunja"ima iz podruja interesa

;A pristup izvorima spe"iini( znanja

4snovno kolovanje uenika s lakim tekoama u razvoju provodi se u osnovnim kolama premaorganiza"ijskim obli"ima koji osiguravaju nji(ovu potpunu ili djelominu integra"ionu. +enik s tekoama u

5


6/26

razvoju svladava program redovne ili prilagoene nastavne programe individualiziranim postup"ima i posebnomdodatnom pomoi deektologa. %rilagoeni program je primjeren osnovnim karakteristikama tekoe djeteta, aizrauje ga uitelj u suradnji s odgovarajuim deektologom.

!a uenike sa senzorikim i motornim oteenjima organizira se produ&eni struni postupak ovisno ostupnju oteenja. %rodu&eni struni postupak organizira se u posebnim odgojno obrazovnim grupama nakonredovne nastave, a ostvaruju ga deektolozi.

!a uenike na stupnju lake mentalne retarda"ije organizira se djelomina integra"ija u posebnim odgojnoobrazovnim grupama. %reostali materijal savladavaju u matinom razrednom odijelu.

!a uenike s organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju mo&e se organizirati kolovanje uposebnim razrednim odjelima u osnovnoj koli @5710 uenikaA.

11. UPANIJSKI URED ZA ;KOLSTVO USTROJSTVO I ZADAE

+pravni nadzor nad radom kole i drugi( ustanova koje obavljaju kolovanje obavlja tijelo &upanijske uprave,odnosno grada !agreba nadle&no za poslove kolstva, prema sjeditu kole. U)*%+i #de" % #/*%#+%e@$("(*( i &)#* ()%ie obavlja sljedee grupe poslova/

vodi de"entralizirane unk"ije ustanova osnovnog i srednjeg kolstva kojima je ?upanija osniva,

sukladno 4dlukama lade RH, ?upanijske skuptine i ?upanijskog poglavarstva, prati "jelokupni sustavde"entraliziranog inan"iranja i predla&e naine njegovog poboljanja

za ustanove osnovnog i srednjeg kolstva kojima je ?upanija osniva kroz de"entralizirane unk"ijeplanira, prati i inan"ira materijalne trokove, investi"ijsko odr&avanje prostora i opreme, nabavu opremei nastavni( sredstava i pomagala te kapitalne projekte

utvruje potrebe ustanova kolstva za dulje razdoblje i prema njima planira projek"ije budueginan"iranja i aktivnosti

surauje s nadle&nim Finistarstvima po pitanju izvjea, suglasnosti, suinan"iranja i planiranjade"entraliziranog inan"iranja

sudjeluje u izradi mre&e srednji( kola za podruje ?upanije, iji prijedlog utvruje ?upanijska skuptinaa donosi lada RH, te u izradi mre&e osnovni( kola za podruje ?upanije, koju utvruje ?upanijskaskuptina

planira, provodi i prati programe iznad zakonskog standarda ustanova osnovnog i srednjeg kolstvakojima je ?upanija osniva, te programe kojima se unapreuju podsustavi osnovnog i srednjeg kolstvana podruju ?upanije

poslove povezane s posebnim programima u vezi kolstva koji se inan"iraju iz Br&avnog proraunaizvan de"entralizirani( unk"ija

predla&e %rogram javni( potreba u odgoju i obrazovanju, kulturi, sportu i te(nikoj kulturi, prati nji(ovoizvravanje i utroak planirani( inan"ijski( sredstava

poslove vezane uz inan"iranje rada i programa ustanova u kulturi kojima je ?upanija osniva nadzire i prati rad te izvrenje programa ustanova u kulturi kojima je ?upanija osniva, podnosi izvjea

o radu ti( ustanova izvrnom iGili predstavnikom tijelu ?upanije te predla&e mjere za unapreivanjenji(ovog.

12. IZOSTAN=I U:ENIKA IZ ;KOLE

$zostanke i zakanjenja na nastavu i druge oblike odgojno7obrazovnog rada ueni"i su du&ni opravdati@isprini"om roditelja, skrbnika, lijenika i sl.A.

4pravdanim izostan"ima smatra se bolest uenika, smrtni sluaj u obitelji, iznimne potrebe u uvanjuimovine obitelji, problemi u prometu, elementarne nepogode, bolest lanova obitelji i slino.

+enik mo&e izostati s nastave prema odobrenju/- uitelja s njegovog sata- razrednika do tri radna dana- ravnatelja do sedam radni( dana- uiteljskog vijea vie od sedam radni( dana

-ko uenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvrava druge obveze, Dkola e zatra&iti od roditelja iliskrbnika objanjenje o razlozima uenikovog neizvravanja obveza. %od neredovitim dolaskom u kolu smatrase neopravdani izostanak dana neprekidno ili : dana tijekom jednog mjese"a.

6


7/26

+eni"ima se mogu izri"ati pedagoke mjere/- ($#*= za 15 do '0 sati neopravdanog izostanka @Razredno vijeeA- &*#-i ($#*= za '0 do #0 sati neopravdanog izostajanja @+iteljsko vijeeA- )*e&e"ee ( d*(-( 7$#"(= vie od #0 sati neopravdani( sati @+iteljsko vijeeA

13. IZVANNASTAVNE I IZVAN;KOLSKE AKTIVNOSTI U:ENIKA

+ koli se izvode i+%%&%+e %$i+#&i uenika radi proirivanja obrazovni( sadr&aja, poti"ajaindividualni( sklonosti i sposobnosti uenika, razvijanje zajednitva uenika, razvijanja drutvenog &ivota irazonode uenika. $zvannastavne aktivnosti temelje se na naelu dragovoljnosti izbora sadr&aja i oblika rada.ositelji izvannastavni( aktivnosti su ueni"i, a nastavni"i im trebaju pru&iti strunu i drugu potrebnu pomo.$zvannastavne aktivnosti odvijaju se u koli, ali izvan programa redovne nastave. pr. dramsko7s"enska,novinarska, ekoloka, inormatika, radio7klub, (umanitarne aktivnosti.

+ izvoenju odgojno7obrazovni( sadr&aja ueni"i sudjeluju i u i+%7$#"&$i' %$i+#&i'%/ kulturno7umjetnike maniesta"ije, sportska natje"anja, sudjeluje se u drutvenom &ivotu mjesta i naselja odakle dje"apolaze kolu. 4ne se odvijaju izvan kole @u prirodi, vrtu, tvorni"i, radioni"i, institutuA u ueniko slobodnovrijeme, izvan neposrednog nadzora uitelja @rad esto vode ekolozi, povjesniari, umari...A.

U0ei0$% %d*(-%= 4D mo&e osnovati zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti, te organizirati drugi

drutveno koristan rad uenika. 4D mo&e stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika uzadruzi. Sredstva iz prometa zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se iskoritavati iskljuivo za rad zadruge.

Izvannastavne aktivnosti i izvankolske aktivnosti uenika pridonose zadovoljavanju interesa uenika ustjecanju znanja, ovladavanju metoda spoznavanja, razvitku psihikih sposobnosti, razvijanju kultureintelektualnog rada.

14. KAKO JE OR9ANIZIRAN OD9OJNOCOBRAZOVNI SUSTAV U RH

Sustav/ predkolski odgoj = osnovna kola = srednja kola = via i visoka kola

O+% 7$#"%= u RH organiza"ijski je nastala od # razreda osnovne puke kole i # razreda ni&e gimnazije.Dkola je ureena uzlazno s postupnim prijelazom iz razreda u razred i mogunou ak"elera"ije za darovite

uenike. 4D je obavezna za sve dr&avljane RH. Sustav nastave je *%*ed# )*ed'ei. 4D ima ' dijela/razredna nastava od 1.7#. razreda te predmetna nastava od 5.7:. razreda.

%ostoje dva provedbena modela organiza"ije rada u 4D/o model poludnevne koleo model "jelodnevne kole

)radi"ionalni razred, nastavni predmet i sat ine okosni"u organiza"ije &ivota i rada u koli.Dkolski sat je osnovna vremenska jedini"a nastavnog plana i ustroja nastavnog pro"esa. 4sobitost naegkolstva je *%d ( &'e%'%. $ma vie varijanti smjena/ od vii( i ni&i( razreda do smjena na aI, bI, "I i dI.%ostojanje smjena je ograniavajui imbenik vei( promjena u naem kolstvu.

Srednja kola slijedi nakon zavrene osnovne kole, a dijelimo i( s obzirom na nastavni plan i program, te s

obzirom na osnivaa. S obzirom na nastavni plan i program/1.


8/26

astava se organizira i izvodi u najmanje 5 nastavni( tjedana @%&%+% -#di%A. -ko kola ne ostvaripropisani nastavni plan i program i broj nastavni( tjedana nastava se mo&e produljiti uz pret(odnu suglasnostFinistarstva prosvjete i porta. +kupni odmor tijekom kolske godine ne mo&e biti manji od #5 radni( dana.

%oetak i zavretak nastavne godine, obrazovni( razdoblja i trajanje ueniki( odmora za svaku kolskugodinu propisuje ministar.

16. K#e (+ee '#*% %d#+#"ii de"%i$ d% /i &e '#-%# %)#&"ii % e#d*ee# +*ie'e ( #+#7$#"i

astavni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji i struni suradni"i koji pored opi( uvjeta/- imaju odgovarajuu strunu i pedagoku spremu- mogu izvoditi nastavu na (rvatskom jeziku- ispunjavaju zdravstvene uvjete- imaju polo&en struni ispit- potvrda o neka&njavanju = za uitelja ne mo&e biti izabrana osoba koja je pravomono osuena za

kazneno djelo koje ju ini nedostojnom za obavljanje uiteljskog poziva

+itelji se biraju na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor. atjeaj se raspisuje u dnevnom

tisku RH. astavni"i bez radnog iskustva zasnivanju radni odnos kao pripravni"i, a pripravniki im sta& traje 1godinu.K#e (+ee '#*% %d#+#"ii de"%i$ d% /i &e '#-%# %)#&"ii % e#d*ee# +*ie'e ( &*ed# 7$#"i

astavni"i u srednjem kolstvu jesu/ proesori, struni radni"i, struni uitelji, odgajatelji i suradni"i u nastavi. !anastavnika mo&e biti izabrana osoba koja pored opi( uvjeta ima odgovarajuu strunu spremu i pedagoko7psi(olokoobrazovanje prema odredbama ovog zakona. $spunjenje uvjeta utvruje kolski odbor.

!a nastavnika ne mo&e biti izabrana osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo koje ju ini nedostojnom zaobavljanje nastavnikog poziva. !a proesora, strunog suradnika i odgajatelja mo&e biti izabrana osoba koja je zavrilaodgovarajui studij visoke strune spreme i ima polo&en %%4. -ko se na natjeaj za nastavnika javi osoba koja imaodgovarajuu strunu spremu, a nema potreban %%4, mo&e biti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku godine dana od danaizbora stekne to obrazovanje.

astavni"i se biraju na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor. atjeaj se raspisuje u dnevnom tiskuRH. astavni"i bez radnog iskustva zasnivanju radni odnos kao pripravni"i, a pripravniki im sta& traje ' godine.

18. K%$# &e ( U&%+( Re)(/"i$e H*+%&$e &)#'ie 7$#"&+#

+ l. 65. stoji da je osnovno kolstvo #/%+e# i /e&)"%#. Svakome je dostupno, pod jednakim uvjetima,srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. 3l. 66 govori o osnivanjuprivatni( kola i uilita. + l. 6* se jami autonomija sveuilita, sveuilite samostalno odluuje o svomustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom.

1. K#"i$# *e/% 0(+%i &)#'ei!( 7$#"e "e#)i&

Spomeni"a @ljetopisA uva se *%#.

2?. K#"i$# *e/% 0(+%i i'ei$ i e+ide!i( & i&)ii'% (0ei$%

I'ei$ treba uvati 10 godina, a sadr&i/1. osobne podatke o ueniku @prezime i ime uenika, ime majke i o"a, odnosno uenikova skrbnika,

nadnevak, mjesto i dr&ava roenja, adresa stanovanja uenika i roditelja, redni broj i F26? uenika.

15


16/26

Svr(a je osnovne kole da ueniku omogui stje"anje znanja, pojmova, umijea, stavova i navika potrebni(za &ivot i rad ili daljnje kolovanje. Dkola je du&na osigurati kontinuirani razvoj uenika kao du(ovnog, tjelesnog,moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.

Miljevi osnovnog kolstva/aA da kod uenika potie i razvija interes i samostalnost pri uenju, stvaralatvo,

moralnu svijest i odgovornostbA da uenika poui pismenosti, raunu, komunika"iji, kritikom promatranju

)raje najmanje : godina. 4bvezno je za svu dje"u u pravilu od 6 do 15 g. 4snovna kola ostvaruje se natemelju nastavnog plana i programa.

!akon sadr&i deset toaka/1. ope odredbe'. javne potrebe u 4D. djelatnost osnovnog kolstva#. zdravstvena i so"ijalna skrb uenika5. uitelji i struni suradni"i6. osnovno kolovanje odrasli(*. upravljanje kolom:. obavezna dokumenta"ija

;. kaznene odredbe10. prijelazne i zavrne odredbe

36. P*%+i"i$ # #*'i e)#&*ed# #d-##C#/*%#+#- *%d% )# %&%+i' )*ed'ei'% i %0i((+*i+%% /*#% i+*7ie"% % #d-##C#/*%#+i' i d*(-i' )#&"#+i'% ( #+# 7$#"i

+kupne tjedne obveze nastavnika utvruju se u #07satnom radnom tjednu u skladu s godinjim planom iprogramom rada srednjokolske ustanove, o emu se nastavniku izdaje rjeenje o tjednom i godinjemzadu&enju, i to/

- poslovima neposrednog odgojno7obrazovnog rada- ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno7obrazovnog rada i iz izvrenja godinjeg

plana i programa rada

)jedna norma neposrednog odgojno7obrazovnog rada po nastavnim predmetima iznosi/- '0 O 1'/ P (rvatski jezik

o matematika- '1 O 11/ P strani jezik

o strukovni predmeti koji imaju propisanu izradu programa, mjerenja i elaborata ulaboratorijskim vje&bama

o za nastavnike predmeta koji se izvode 1 sat tjedno- '' O 10/ P ostali predmeti- ': O 6/ P za nastavnika praktine nastave i laboratorijski( vje&bi- '76 O/ P za nastavnika = suradnika u nastavi s ueni"ima

)jedna norma umanjuje se/1A razredniku za '7# sata'A voditelju strunog aktiva koji ima najmanje 5 lanova u koli za 1 satA voditelju strunog aktiva na &upanijskoj razini za ' sata#A voditelju strunog aktiva na dr&avnoj razini za 1 sat5A nastavniku koji izvodi nastavu iz i vie predmeta za 1 sat pod uvjetom da kola iste te predmete

nije rasporedila na ' i vie nastavnika6A nastavniku do polo&enog strunog ispita za ' sata*A voditelju odgojne skupine u uenikom domu za ' sata

)jedna norma neposrednog odgojno7obrazovnog rada mo&e se uveati iznad norme za sata tjedno, a uzpristanak nastavnika najvie 6 sati tjedno, najdulje jedno polugodite. astavniku u radnom odnosu naneodreeno vrijeme, ija je tjedna norma manja od norme najvie ' sata, mo&e se priznati puna tjedna normapod uvjetom da sate do pune norme dopuni drugim obli"ima neposrednog odgojno7obrazovnog rada.

4stali poslovi nastavnika/ struno7metodika priprema, razredniko administrativni poslovi, strunousavravanje, planiranje i voenje ekskurzija, suradnja s roditeljima, rad u strunim tijelima kole i izvan kole,popravni, razredni i razlikovni ispiti, maturalni i zavrni ispiti, rad u strunim povjerenstvima, kulturne i portskeaktivnosti kole te izvannastavne aktivnosti.

16


17/26

38. P*%+i"i$ # &*(0# &)*e'i i )ed%-#7$#C)&iF#"#7$#' #/*%#+%( (0ie"% ( #+#' 7$#"&+(

4vim pravilnikom utvruje se odgovarajua struna sprema i potrebno pedagoko7psi(oloko obrazovanjeuitelja i struni( suradnika u osnovnoj koli.

4dgovarajuom strunom spremom za izvoenje nastave predmeta zajednikog dijela nastavnog plana i programa u

gimnazijama, strukovnim i umjetnikim kolama smatra se slijedea struna sprema i to/$normatika ili raunalstvo/

- pro. matematike i inormatike- dipl. in&. elektrote(nike = smjer raunarska te(nika te telekomunika"ije i inormatika- dipl. inormatiar- dipl.in&. matematike = smjer inormatika- dipl.in&. matematike uz uvjet utvrene nastanim planom i programom- dipl.in&. raunarstva- pro. inormatologije @osim u %SF gimnazijamaA- osoba s visokom strunom spremom osposobljena za voenje inormatikog kolskog kabineta prije uvoenja

inormatike kao nastavnog predmeta, ako je zateena na tim poslovima na dan uvoenja tog predmeta u koluu kojoj je nastavnik bio zaposlen @osim u %SF gimnaziji i te(nikoj koliA

4dgovarajuom strunom spremom nastavnika prema odredbama ovog pravilnika smatra se zavrenodgovarajui jednopredmetni ili dvopredmetni studij ili smjer za stje"anje visoke strune spreme. 4dgovarajuomstrunom spremom strunog uitelja koji samostalno izvodi teoretsku nastavu smatra se srednja ili via strunasprema utvrena ovim pravilnikom, ako je to najvii stupanj obrazovanja u tom strunom ili umjetnikompodruju.

%od potrebnim pedagoko7psi(olokom obrazovanju nastavnika srednje kole smatra se pedagoko7psi(oloko obrazovanje koje obu(vaa obrazovna podruja/ #),e )ed%-#-ie@ did%$i$e@ 'e#di$e i)&iF#"#-ie #d-#% i #/*%#+%%.

+itelji i struni suradni"i u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja i re(abilita"ije uenika s veimtekoama u razvoju trebaju imati i deektoloki spremu.

-ko nema strunu spremu, mo&e nastaviti s izvoenjem nastave tog nastavnog predmeta ako je nastavutog predmeta izvodio najmanje : godina.

-ko netko ima strunu spremu, ali nema %%4, a radili su uspjeno u nastavi najmanje 5 godina i imajuo"jenu , mogu nastaviti raditi uz uvjet da polo&e struni ispit u roku godine dana od dana stupanja na snaguovog pravilnika.

3


18/26

Linosti razrednika/ odgojna uloga je primarna- stav prema ulozi razrednika- zainteresiranost za razred i pojedin"e- sposobnost so"ijalnog per"ipiranja- sposobnost pro"jenjivanja- empatinost- razumijevanje uenika

- komunikativnost- leksibilnost objektivnost- pravednost- dosljednost- strunost- pedagoko7psi(oloka osposobljenost- usklaenost nastavnik7razrednik

%odruja rada razrednika/- suradnja s itavim razredom @sat razredne zajedni"e, saz razrednikaA

s uenikom @individualni radA s roditeljima s razrednim vijeem s direktorom i pedagogomGpsi(ologom s nastavnikim vijeem s mjesnom zajedni"om

- obavezan je izvjeivati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastan"ima o uenikovojmotiva"iji, interesu i njegovoj sposobnosti te o njegovom radu, zalaganju, uspje(u, izostan"ima ivladanju najmanje # puta u nastavnoj godini

- du&an je pravodobno napismeno izvijestiti roditelja uenika koji nije dolazio na individualne razgovore iroditeljske sastanke o uenikovim tekoama, uspje(u ili pak neuspje(u

- mora zatra&iti da se prigovori roditelja u vezi s neobjektivnou o"jenjivanja odreenog uitelja teprigovori roditelja da su nji(ovi postup"i i ponaanje u provjeravanju i o"jenjivanju uenikaneprimjereni, obvezno uvrste u dnevni red razrednog vijea

- na prijedlog uenika razrednik mo&e za(tijevati da razredno vijee za pojedinog uenika provjeri

opravdanost upisane o"jene- upisuje u matinu knjigu o"jene iz imenika. a temelju tako upisani( o"jena u matinu knjigu razrednikili druga ovlatena osoba ispisuje uenikovu svjedod&bu.

%rava i du&nosti razrednika/o skrbi o redovitom po(aanju nastave i izvravanju drugi( obaveza uenikao skrbi o ostvarivanju


19/26

- osnivanje podru&ni"e, njezin naziv, sjedite i djelatnost- pitanja vezana uz upravno vijee- uvjeti za izbor ravnatelja ustanove i trajanje njegovog mandata- pitanja vezana uz unk"iju strunog voditelja i ostali( organa ustanove- nain objavljivanja statuta i opi( akata- kako se upotrebljava dobit ustanove- nain obavjetavanja javnosti o obavljanju djelatnosti itd.

4n je uz pravilnike i poslovnike #),i %$ 7$#"e. Sadr&aj/o 4pe odredbeo 4bavljanje djelatnostio +nutarnje ustrojstvoo +pravljanje kolomo Ravnateljo )ajnik koleo Struna tijela kole @uiteljsko, razredno vijeeAo Radni"io +eni"io )ijela razrednog odijelao Roditelji i skrbni"i

o avnost radao Sindikato %oslovna tajnao !atita okoliao imovina kole i inan"ijski plano Rad kolegijalni( tijelao 4pi i pojedinani akti koleo %rijelazne i zavrne odredbe

41. STRU:NA TIJELA OR9ANI ;KOLE

U0ie"&$# +ie,e= ine ga uitelji kole i ravnatelj- predla&e godinji plan i program rada kole- ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine- predla&e imenovanje razrednika- analizira i o"jenjuje odgojno7 obrazovni rad- osniva strune aktive- odluuje o po(valama uenika- izrie pedagoke mjere

R%*ed# +ie,e= ine ga uitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu-

skrbi o odgoju i obrazovanju uenika u razredno odjelu- skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa- utvruje raspored kolski( i domai( zadaa- predla&e ekskurzije i izlete- utvruje o"jenu iz vladanja- surauje s roditeljima i skrbni"ima

42. ;KOLSKA 9ODINA I NASTAVNA 9ODINA

;$#"&$% -#di% ima ukupno #5 tjedanaJ poinje 1.;. a zavrava 1. :. naredne godine. Dkolska godinaorganizira se po obrazovnim razdobljima. )ijekom kolske godine ueni"i imaju pravo na ljetni, zimski i proljetniodmor.

N%&%+% -#di%odnosno poetak i zavretak nastave, nastava ima najmanje 5 radni( tjedana. 4brazovnarazdoblja, broj radni( dana i odmori uenika propisuju se posebnim kalendarom koje donosi ministar znanosti,obrazovanja i porta.

19


20/26

44. UPRAVLJANJE ;KOLOM

4snovnom kolom upravljaju *%+%e" i 7$#"&$i #d/#*. Bjelokrug i nain odluivanja ravnatelja i kolskogodbora utvruje se !akonom i statutom 4D.

Dkolski odbor ima polo&aj i ovlatenja tijela upravljanja, a ravnatelj poslovodnog tijela i pedagokogrukovoditelja u skladu sa !akonom.

45. P*%+i"i$ # %0i( )*%,e% i #!ei+%% (0ei$% ( #+# i &*ed# 7$#"i

4vim pravilnikom se propisuje nain praenja redovnog uenika 4D, provjeravanje, ispitivanje i o"jenjivanjenjegova znanja, vjetina i navika.

P*%,ee uenika = sustavno bilje&enje zapa&anja o razvoju njegova interesa, motiva"ije i sposobnosti,njegovi( postignua u usvajanju odgojno7obrazovni( sadr&aja nastavnog predmeta, njegov odnos prema radu ipostavljenim zada"ima te odgojnim vrijednostima.

P*#+e*%+%e=sustavno praenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovi( postignua i uspje(a u ostvarivanjuzadaa nastavnog predmeta ili odgojno7obrazovnog podruja tijekom kolske godine.

O!ei+%e= postupak vrednovanja svi( va&ni( injeni"a o uenikovim postignuima tijekom praenja,

provjeravanja i ispitivanja, a izra&ava se o"jenom u skladu sa zakonom.

+enik se provjerava i o"jenjuje/- razgovorima i ispitivanjem- izradom razni( zadaa- rjeavanjem zadataka objektivnog tipa- kontrolnim provjerama- nastupima i dr.

%raenje i o"jenjivanje treba provoditi tako da se potuje/- uenikova linost, potie samopouzdanje, potie na aktivno sudjelovanje u nastavi, omoguuje uenika

da se sam javi, osposobljava uenika za samouenje

+enikov uspje( u svakom predmetu o"jenjuje se po elementima najmanje d+%)(u jednom polugoditu.

4snovni elementi o"jenjivanja u postup"ima provjeravanja/1. poznavanje i razumijevanje nastavni( sadr&aja'. usmeno i pismeno izra&avanje. primjena gradiva = praktina i kreativna#. razvijenost vjetina

+smeno provjeravanje i o"jenjivanje uspje(a uenika/- provodi se na svakom satu bez najave- u jednom danu uenika se mo&e provjeravati iz najvie ' predmeta

%ismeno provjeravanje i o"jenjivanje uspje(a uenika/- samo poslije obraeni( i uvje&bani( "jelina- ' dana prije treba obavijestiti uenike- ako vie od 50 > dobije 1 upisuje se u rubriku bilje&aka i p.p. se ponavlja i to nakon ponavljanja i

utvrivanja gradiva- provodi se samo iz predmeta koji su nastavnim planom i programom propisani/ (rvatski jezik,

matematika, strani jezi"i, inormatika- o"ijenjeni rad mora se dati ueniku na uvid i uvati do kraja k. godineJ roditelj ima prvo uvida- tjedno najvie tri pismene provjere, a dnevno najvie iz jednog predmeta

+spje( uenika iz pojedini( predmeta o"jenjuje se sa/ odlian @5A, vrlo dobar @#A, dobar @A, dovoljan @'A, nedovoljan @1A

4"jene odlian, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne, pa se opi uspje( uenika koji ima sve o"jeneprolazne utvruje srednjom o"jenom iz svi( predmeta.

4pi uspje( uenika kojemu je na kraju nastavne godine zakljuena o"jena nedovoljan iz ' i vie predmetatj. koji nije polo&io popravni ispit u propisanim rokovima, utvruje se o"jenom nedovoljan.

20


21/26


22/26

9lementi &*(0#- (&%+*7%+%%/ sudjelovanje na strunom usavravanju to ga ustrojava Finistarstvo i to gaprovode strune ustanove, praenjem strune literature.

4dluku o napredovanju donosi ministar znanosti, obrazovanja i porta.

Z+%e 'e#*mo&e stei uitelj/- koji ima najmanje 6 god. radnog iskustva- koji je postigao o"jene vrlo uspjean ili izvrstan

- koji je postigao najmanje * bodova iz izvannastavnog strunog rada- koji se redovito struno usavravao

+itelji se biraju u zvanje mentora na 5 godina i mogu biti ponovno izabrani. + sluaju da uitelji nezadovolje ili ne dostave o"jene o svom radu Finistarstvu, gube steeno zvanje.

Z+%e &%+ei$%mo&e stei uitelj/- koji ima najmanje 11 god. radnog iskustva- koji je postigao o"jenu izvrstan- koji je postigao najmanje 15 bodova iz izvannastavnog strunog rada- koji se redovito struno usavravao

+itelji se biraju u zvanje savjetnika na 5 godina i mogu biti ponovno izabrani. + sluaju da uitelji ne zadovolje ili ne

dostave o"jene o svom radu Finistarstvu, gube steeno zvanje. %ostupak za napredovanje u zvanje savjetnika mo&e sepokrenuti najranije 5 godina nakon izbora u zvanje mentora.48. ;KOLSKI ODBOR

4snovnom kolom upravlja 7$#"&$i #d/#* > 0"%#+%. Dkolski odbor donosi godinji plan i program radakole, nadzire njegovo izvravanje, odluuje o inan"ijskom planu i godinjem obraunu, odluuje o za(tjevimaradnika za zatitu prava iz radnog odnosa, predla&e osnivau promjenu djelatnosti i donoenje drugi( odlukavezani( za osnivaka prava, daje osnivau i ravnatelju kole prijedloge i miljenja o pojedinim pitanjima, tedonosi odluke i obavlja druge poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i statutom kole.

3lanovi kolskog odbora imenuju se na vrijeme od # godine i mogu biti ponovno imenovani. 4dluke kolskogobora su pravovaljane ako za nji( glasuje veina od ukupnog broja lanova kolskog odbora.

Dkolski odbor/- donosi ope akte- odluuje o uporabi dobiti- odluuje o promjeni djelatnosti kole- predla&e statusne promjene- razmatra rezultate obrazovnog rada predla&e promjenu naziva i sjedita kole- razmatra prijedloge graana u svezi kole- donosi odluku o ispisu uenika starijeg od 15 godina

ain rada kolskoga odbora pobli&e se ureuje statutom.

4. P*%+i"i$ # ()i&( de!e ( #+( 7$#"(

jime se ureuje postupak utvrivanja psi(oizikog stanja dje"e prije upisa u 4D, te razlozi zbog koji( semo&e odgoditi upis u toj godini. %rije upisa u 4D obavezno je utvrivanje psi(oizikog stanja djeteta. +tvruje

22


23/26

ga komisija koju ine/ deektolog, psi(olog ili pedagog, lijenik i uitelj. 8omisija utvruje stanje dje"e u vremenuod 1.#. = 0.6.

!a dje"u koja ne navre do 1. travnja tekue godina roditelj mo&e podnijeti za(tjev opinskom organu zakolstvo da uputi uvrsti u popis.

%rivremeno, a najdu&e 1 godinu, oslobaaju se dje"a od po(aanja 4D/- koja boluju od zarazni( bolesti ili se oporavljaju

- koja boluju od drugi( bolesti ili se oporavljaju

)a dje"a slijedee godine ponovno pristupaju pregledu.

Dkola na kraju izrauje izvjetaj, struno miljenje i obrazloeni prijedlogodgoja i obrazovanja.

5?. P*%+i"i$ # #/%+e%'% (0ie"% i &*(0iF &(*%di$% ( O;

4vim pravilnikom utvruju se obaveze uitelja i struni( suradnika u 4D/- uitelji u 4D izvode nastavu i druge obaveze neposrednog odgojno7obrazovnog rada s ueni"ima, vode

razrednitvo te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i koliine odgojno obrazovnog rada s ueni"ima- poslove iz ovog lanka obavljaju i deektolozi s ueni"ima s tekoama u razvoju po posebnim

planovima i programima

Ne)#&*edi #d-## #/*%#+i *%dpodrazumijeva redovitu i izbornu nastavu, dodatni i dopunski rad, rad uizvannastavnim aktivnostima, voenje uenike zadruge, drutava i klubova, rad u produ&enom boravku.%oduku plivanja, voenje javni( nastupa u umjetnikim kolama,...

R%*edi7+#je skup poslova koji uz poslove razrednika obu(vaa/- planiranje i pripremanje, te provedbu plana i programa rada razrednog odjela- brigu o uenikoj pre(rani, zdravstvenoj i so"ijalnoj skrbi- suradnju s roditeljima- brigu o podmirenju ueniki( obaveza

- voenje razrednog vijea- voenje razredne dokumenta"ije- provedbu ueniki( izleta i ekskurzija

%oslovi koji proizlaze iz naravi neposredno odgojno obrazovnog rada/- poslovi vezani uz poetak, odnosno zavretak kolske godine- poslovi vezani uz zavretak nastave- planiranje i programiranje neposrednog odgojno = obrazovnog rada- pripremanje za nastavu- izrada dnevni( priprema,- voenje pedagoke dokumenta"ije i oevidnika- stalno struno usavravanje- provoenje popravni(, razlikovni(, predmetni( i razredni( ispita

- briga o kabinetima- de&urstvo tijekom nastavni( radni( dana

+itelji mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada kole ili odredaba zakona.

P#&e/i )#&"#+i/ satniarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnog povjerenika, povjerenika zatite na radu.

%osebni poslovi obavljaju se kaoposebna radna obaveza za koju se uitelji s punim radnim vremenom smanjujuredovite tjedne obaveze, a uitelju s nepunim vremenom, pove"ava radno vrijeme.

Fogu se obavljati i ako radna obaveza koja u razrednoj nastavi mijenja nastavne predmete odgojni(podruja, a u predmetnoj razrednike poslove/ nastavni sat odgojni( predmeta zamjenjuje se s ', razredniki(poslova s # sata posebni( poslova.

S%i0%*&$i )#&"#+iobu(vaaju izradu rasporeda sati, rasporeda uporabe uioni"a, te rasporeda de&urstava.

23


24/26

V#die"&$i )#&"#+i obu(vaaju ustrojavanje i praenje rada smjene, rada podruni( odjela, organiza"ijuzamjene uitelja i sl.

S*(0i &(*%di!iobavljaju struno = razvojne i druge strune poslove u skladu sa za(tjevima struke.

Ped%-#- planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, surauje sustanovama, vodi odgovarajuu pedagoku dokumenta"iju...

Kii0%* planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, obavljastruno = knji&nine poslove, te poslove vezane uz kulturu i javnu djelatnost kole, surauje s knji&ni"ama,knji&arama, nakladni"ima.P&iF#"#- planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome = pedagokom radu, radi sdje"om koja trebaju strunu potporu o ouvanju psi(ikog zdravlja, surauje s ustanovama, struno seusavrava.

DeGe$#"#-planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno obrazovnom radu sueni"ima, savjetuje i poma&e u radu s uiteljima i strunim suradni"ima vezano uz dje"u s tekoama urazvoju, savjetuje i poma&e roditeljima, surauje s ustanovama, struno se usavrava, obavlja poslove napreven"iji poremeaja u ponaanju.

S#!i%"i de"%i$ prikuplja i analizira podatke o so"ijalnom statusu uenika, obavlja poslove vezane uz

smjetaj uenika, organizira nabavu kolskog pribora i ud&benika za so"ijalno ugro&ene...Zd*%+&+ei de"%i$identii"ira uenike kojima je potrebna zdravstvena pomo, izvodi vje&be s ueni"ima,savjetuje i poma&e ueni"ima, roditeljima, struni suradni"ima.

Struni suradni"i mogu obavljati poslove sindikalnog povjerenika, povjerenika zatite na radu..

4baveze uitelja i struni( suradnika utvruje se godinjim planom i programom. +itelju i strunom suradnikuizdaje se pojedinani akt najkasnije do 0. rujna.

RADNE OBAVEZE U:ITELJA

% R%de #/%+ee (0ie"% *%*ede %&%+e

+itelji R du&ni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednog odgojno obrazovnog rada s ueni"ima ukoliini propisanoj nastavnim planom za 1., '., ., i #. razred, te obavljati razrednike i ostale poslove.

+ radnu obavezu ne ubrajaju se sati stranog jezika, vjeronauka, ni sati nastavni predmeta ako i( izvodepredmetni uitelji.

+itelji razredne nastave mogu se osloboditi od obaveze izvoenja dodatne i dopunske nastave,izvannastavni( aktivnosti, te nastavni( predmeta ako obavlja posebne poslove @satniarske, voditeljskeA ili akokoristi pravo na manje tjedne obaveze/ za '5 godina u # r oslobaa se tjelesnog, za 0 godina i od likovnog i za5 godina i od glazbenog.

+kupne tjedne obaveze manje su za '5 godina sta&a za ' sata, za 0 god. # sata, za 5 god. 6 sati.

/ R%de #/%+ee (0ie"% )*ed'ee %&%+e

+itelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno7obrazovnograda s ueni"ima u koliini utvrenoj ovim pravilnikom, te obavljati razrednike i ostale poslove iz lanka :.ovoga ugovora u sklopu satni"e do punoga radnog vremena.

-ko uitelj predmetne nastave nije razrednik, mo&e umjesto ukupni( razredniki( poslova obavljatisatniarske i voditeljske poslove ili druge posebne poslove # sata tjedno, u skladu s odredbama lanka #'. i #.ovoga ugovora.

-ko uitelj predmetne nastave posebne poslove ne obavlja kao zamjenu za razrednitvo, zadu&uje se timposlovima kao posebnom radnom obvezom u smislu odredbe stavka 1. lanka #1. ovoga ugovora.

Ted% #/+e% (0ie"% )*ed'ee %&%+eu izvoenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno7obrazovnog rada razrednika za puno radno vrijeme iznosi/

24


25/26

'0 sati za uitelje (rvatskoga jezika, matematike i nastavni( predmeta koji se u svim razredimapredmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

'1 sat za uitelje strani( jezika, 22 &%%za uitelje ostali( nastavni( predmeta, uitelje vjeronauka i iG#*'%i$ete uitelje u umjetnikim

kolama.

+itelj predmetne nastave ostvaruje )*%+# % )(# *%d# +*ie'e ako je redovitom nastavom zadu&ennajmanje/

1: sati (rvatskoga jezika ili matematike te nastavni( predmeta koji se u svim razredima predmetnenastave izvode 1 sat tjedno,

1; sati stranoga jezika, '0 sati ostali( nastavni( predmeta, vjeronauka ili inormatike ili nastavni( predmeta u umjetnikoj koli.

-ko jedan od dvaju ili vie uitelja ili jedini uitelj nastavnoga predmeta ne mo&e biti zadu&en prema gorenavedenom kriteriju, isti ipak ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zadu&ennajmanje/

16 sati (rvatskoga jezika, matematike ili nastavni( predmeta koji se u svim razredima predmetnenastave izvode 1 sat tjedno,

1* sati stranoga jezika, 1: sati ostali( nastavni( predmeta, vjeronauka ili inormatike ili nastavni( predmeta u umjetnikoj koli.

+itelji predmetne nastave u malim otonim, planinskim i seoskim kolama mogu ostvariti pravo na punoradno vrijeme i s manje sati redovite nastave uz posebno odobrenje Finistarstva.

51. 9RB I ZASTAVA RH

!akonom o grbu, zastavi i (imni RH ureuje se opis (rvatskog grba, zastave, tekst i napjev (imne RH, teopis zastave i lente predsjednika RH.


26/26

me u kojem mu je protivnik bio du&d%etar $$. 4rseolo.Bobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekimverzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. akon toga je stavio a(ovsku plou u svoj grb.

9*/ H*+%&$e rabi se/ u sastavu peata i &igova dr&avni( organa, u slu&benim natpisima organa drutveno= politiki( zajedni"a, na zgradama u kojima su smjeteni dr&avni organi, na slu&benim aktima, na diplomama isvjedod&bama.

Z%&%+% Re)(/"i$e H*+%&$esastoji se od tri boje/ "rvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u

sredini. 4mjer irine i du&ine zastave je 1 / '. 2oje zastave su polo&ene vodoravno i to ovim redom s gornjestrane/ "rvena, bijela i plava. Svaka boja ini jednu treinu irine zastave.

Documents

Stručni - Opci Dio Programa (Staro)