1)

PAGE 40T.V.:Entomologija i fitofarmacija opi dio

1) RAZVOJ I RAZMNOAVANJE INSEKATA

najee je spolno gametogenezom, a rjee nespolno partenogenezom

osnova spolnog razmnoavanja je prisutnost mukih i enskih individua osnova zaetka novog organizma je kopulacija

u principu mujak trai enku moe se zasnivati na osnovi mirisa, mujak mora imati dobro razvijene vidne mogunosti (boje, are, kretanje), a neki kukci proizvode svjetlost (fam. Lampyridae, Cantharidae, Buprestidae), te svjetlou privlae suprotan spol

do kopulacije najee dolazi na podlozi (biljci, tlu, vodi) ali i u letu

kanibalizam enka za vrijeme kopulacije otkine mujaku glavu ili ga pojede; kopulacijom zavrava uloga mujaka, a enke se nastavlja

ovipozicija nakon oplodnje dolazi do odlaganja jaja pojedinano ili u skupinama, a broj ovisi o vrsti kukaca i vremenskim prilikama (vanjski faktor) npr. pele 500 1000 jaja, kornjai 30 100 jaja, termiti 20 000 nekoliko milijuna jaja...

kod kukaca je izraena briga za potomstvo ohari enka na kraju zadka ima hitinski omota u kojem uva jaja, nosi ih sa sobom; vone stjenice fam. Belostomatidae enka lijepi jaja na lea (krila) mujaka, a on ih nosi dok liinke ne sazriju, potom ih odlau na biljku kojom e se potomstvo hraniti

enke mogu biti:

a) oviparne odlau jaja iz kojih se nakon odreenog vremena izlegnu liinke

do embrionalnog razvoja unutar jajeta dolazi nakon odlaganja jaja

b) ovoviviparne odlau jaja iz kojih odmah nakon odlaganja izlaze liinke jer do embrionalnog razvoja dolazi dok je jaje u tijelu majke

c) viviparne lijee ive liinke ivorodni kukci

d) pupiparne kukci koji lijeu ive liinke koje su potpuno razvijene, pa se odmah nakon odlaganja zakukulje

postoje i kukci koji se razmnoavaju nespolno, jaje se razvija bez oplodnje, a moe biti:

a) izuzetna kad se kukci razmnaaju spolno, ali u nedostatku mujaka razmnoavaju se i nespolno (palinjaci, neki leptiri)

b) normalna uz spolno razmnoavanje normalno se pojavljuje i nespolno (kod pela se iz oploenih jaja razvijaju enke, a iz neoploenih mujaci)

c) iskljuiva kod nekih skakavaca, leptira, parazitskih osica

d) heterogonija izmjena partenogenetske s gametogenetskom generacijom

e) pedogeneza pojava kada enke u stadiju liinke stvaraju nove individue

f) poliembrionija pojava da se iz jednog jajeta razvije vie embrija

razvoj kukca obuhvaa period od oplodnje, pa do razvitka odraslog spolno zrelog kukca (imago) odn. njegove smrti

u toku razvoja postoje 3 faze:

1) embrionalna obuhvaa razdoblje od oplodnje do izlaska liinke iz jajeta

moe trajati od 1 dana, pa do nekoliko mjeseci

(gubar 9 mjeseci) ( duina razvoja ovisi o temperaturi

2) postembrionalni razvoj obuhvaa period od izlaska liinki iz jajeta pa do razvoja imaga ( razdoblje intenzivnog rasta kukca, poveava se njegova povrina i on odbacuje kou

postupno prelaenje liinke u imago

nazivamo preobrazbom ili metamorfozom

3) postmetabolni razvoj obuhvaa period od zadnje faze liinke ili izlaska imaga iz kukuljice, pa do njegove smrti

s obzirom na metamorfozu, tj. tijek metamorfoze koji imaju:

1. ametabolni kukci (ametabola) pojava izostanka metamorfoze rod Thysanura

pojava gdje iz jajeta

izlaze direktno odrasli kukci

2. heterometabolni kukci (heterometabola) nepotpuna metamorfoza, kukac ima sljedee stadije ( jaje liinka imago, nedostaje kukuljica (3 stadija)

kukci koji

imaju heterometabolu u stadiju liinke su vrlo slini imagu, ali su manji od njega, mogu nedostajati krila, nisu spolno zreli

2.1 Paleometabola liinka se razlikuje od imaga samo po odsustvu krila

2.2 Heterometabola typica liinka se razlikuje od imaga po tome to ima cenogenetske organe organi koje imaju samo liinke

2.3 Neometabola prijelaz prema holometaboli

a) Remetabolija resiari; nakon stadija liinke pojavljuje se gibljiva predkukuljica i gibljiva kukuljica

b) Parametabolija titaste ui; mujak ima potpunu metamorfozu, a enka ima nepotpunu metamorfozu

c) Alometabolija titasti moljac; gibljiv je samo pri razvoju stadija liinke

3. holometabolni kukci (holometabola) potpuna preobrazba kod koje imamo jaje liinka kukuljica imago (4 stadija)

javlja se kod

kukaca na viem stupnju razvoja, ovdje se iz jajeta razvija liinka koja je znatno drugaija od imaga

nakon odreenog broja presvlaenja liinka se kukulji, a iz nje izlazi imago

u holometabolu se ubrajaju:

red Hymenoptera (opnokrilci)

red Lepidoptera (leptiri)

red Coleoptera (kornjai)

red Diptera (dvokrilci)

red Neuroptera (mreokrilci)

u heterometabola se ubrajaju:

red Ephemeroptera (jednodnevne muice) red Orthoptera (pravokrilci)

red Odonata (vretenca)

red Thysanoptera (tripsi)

red Blattodea (ohari)

red Heteroptera (stjenice)

red Mantodea (bogomoljka)

red Homoptera (jednakokrilci)

red Isoptera (termiti)

red Dermaptera (koai)

red Plecoptera (obalne muhe)

red Phazmida (nakaznici)

2) VIDOVI OTEENJA OD TETNIKA

1. Fizioloke i tehnoloke tete

kalifornijska titasta u (Quadraspidiotus perniciosus) fizioloki tetnik

uzrokuje suenje stabla koje poinje na

periferiji kronje, snizuje kvantitetu i kvalitetu uroda

uta penina muica ikarica (Contarinia tritici) tehnoloki tetnik

liinka se hrani dijelovima cvijeta, dijelovi

klasa ovrsnu, deformiraju se i pretvaraju u izrasline ike

savijai plodova (jabuni savija Cydia pomonella) su preteno tehnoloki tetnici oni ne oteuju organe vane za ivot voke, nego iskljuivo plodove

titaste ui su tipini uzronici fiziolokih teta

2. Primarne i sekundarne tete

a) Lisne ui viroze + gljivice aavice + mravi

b) Korijenove muhe gljivice + bakterije

c) titaste ui na vokama potkornjaci (tipine sekundarne tete)

d) Tripsi viroze

e) titasti moljci saprofitske gljive aavice

mrkvina lisna u (Cavariella aegopodii) prenosi CMD (patuljasti virus) u novi usjev

lukova muha (Delia antiqua) na mjestima oteenja razvijaju se sekundarne saprofitske gljive koje izazivaju tamnjenje biljaka

3) MJESTA PREZIMLJENJA TETNIKA termiti imaju sve razvojne stadije liinka, jaja, kukuljica, imago

lisne ui ako su holociklike prezimljuje zimsko jaje koje se najee nalazi na vokama i drugom drvenastom bilju iz tog jaja izlazi u osnivaica

vrste koje prezimljuju u obliku jaja se suzbiju zimskim prskanjem

anholociklike vrste prezimljuju o raznim oblicima, najee odrasle enke

lisne buhe, kapulin crveni pauk, hrut krumpira, zlatice, tripsi, buhai, stjenice prezimljuju u obliku imaga

u obliku kukuljice prezimljuju lisni mineri, kupusni moljci, sovice, kupusari u obliku liinke prezimljuju titaste ui (razliiti stadiji), savijai plodova (gusjenice) u obliku jajnog legla prelci gubari, ruin savija repiin sjajnik (Meligethes aeneus) imago prezimi u zemlji uz rubove polja, puteve i slina mjesta ruine osice (Arge rosae) kukuljica ili liinka posljednjeg stadija u tlu ili ispod otpalog lia ljivina titasta u (Parthenolecanium corni) liinke drugog stadija na granama i stablu limunov crvac (Pseudococcus citri) svi oblici mogu prezimjeti, a najee enke na trsu, a katkad i na korijenu jabuna krvava u (Erisoma lanigerum) prezimi liinka na vratu korijena i debljem korijenju, te u pukotinama debla i rak ranama grana to se mjesta tie insekti mogu prezimiti u:a) tlu rovac, hrut, klisnjaci ili injaci, sovice pozemljue

b) na biljci domainu na korijenu liinka mrkvine muhe

na kronjama Myzus persicae

pazucima pupova zeleni savija pupova

c) na drugim biljkama (korovi) kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis)

d) na ostacima biljaka (na ostacima suhog lia) kukuruzni moljac e) na razliitim zatienim mjestima (ograde, razliite konstrukcije) Pieris brassicae, Pieris rapae, Tetranychus urticae 4) IZRAUNAVANJE TETA

teta od nametnika je jednaka razlici izmeu stvarno postignutog prinosa i onog prinosa koji bi se postigao da nije bilo napada nametnika, dakle potencijalnog prinosa

potencijalni prinos

gubitak prinosa B A kod poznatog podatka tete izraunava se po formuli

druga mogunost je da nam je poznata razlika u prinosu utvrena na prije spomenute naine tj. da poznajemo razinu tete od nametnika i da moramo izraunati postotak te tete

postoji jo i izraunavanje tete u sluaju sukcesivnog napada vie nametnika na istu kulturu

- 100 je mogui potencijalni prinos, n je broj nametnika

5) NAINI IRENJA TETNIKA I PRIMJERI

tetnici se mogu iriti na razne naine: prometom (sadni materijal biljni, voe, svjee povre), vjetrom, pticama, divljai, ovjekom, zaraenom zemljom

a) Cvjetni titasti moljac (Trialeurodes vaporarium) iri se prodajom sadnica zaraenih njegovim nepokretnim, pa stoga teko uoljivim, stadijima

b) Tripsi, red. Thysanoptera lako se prenose svjeim povrem, voem i cvijeem, a posebno sadnim biljnim materijalom npr. Thryps palmi

c) Mreasta stjenica platane (Corythuca ciliata) promet u Zagreb prenijeta vozilom iz Padove 1970. g.

vjetar ima sivkasto-bijelu

mreu koja pokriva cijelo tijelo i tako pomae pri irenju

d) titaste ui, podred Coccina promet prijevoz sadnog materijala i plodova, manje putem ptica i divljai

vjetar katkad prenosi liinke i jaja

kalifornijska titasta u

e) Nematode, razred Nematodae prijenos zaraenom zemljom (pomou kotaa vozila, cipela, nogu, ivotinja) te biljnim materijalom

f) Skakavci, red Orthoptera vjetar jata lete brzinom od oko 20 km/h, no uz pomo vjetra bre lete, pa u jednom danu mogu prevaliti 1000 km

6) ABIOTSKI FAKTORI BIOTIKOG POTENCIJALA biotiki potencijal sposobnost za preivljavanje

na ivot kukca djeluju unutranji (genetski uvjetovan) i vanjski imbenici

Abiotski faktori su:

toplina glavni imbenik okoline koji djeluje na ivot kukca

kukac je hladnokrvna ivotinja, to znai da se njegova toplina tijela prilagoava okoliu

i sve ivotne funkcije ovise o njoj

kardinalne temperature toke su 25C i 42C, dok je termiki prag razvoja oko 10C,

granice aktivnosti su 10 i 35C

postoji zona aktivnosti i zona ivota za nain i vrstu insekta sa svojim minimumom,

maksimumom i optimumom

te temperature karakteristine su za svaku vrstu insekta i za svaki fizioloki proces

vlaga faktor o kojem ovisi intenzitet pojave insekta

kao abiotski imbenik je najvaniji kod uskladitenja itarica jer u skladitima nema

kolebanja temperature pa je utjecaj temperature zanemariv

optimalna vlanost je 14 % jer prilikom niske vlanosti onemoguen je razvoj jaja nekih tetnika, npr. za razvoj jaja lisnih sovica potrebna je vlanost 100 %, crveni pauk cca. 75 %, repina muha < 70 % liinke ne izlaze

openito visoka relativna vlaga zraka pogoduje boljem razvoju

svjetlost vana je jer su kukci podloni fotoperiodizmu (pri skraivanju dana kukci odlaze na prezimljenje bez obzira na temperaturu)

vjetar vaan je zbog rasprostranjivanja kukaca ( iz smjerova odakle puu vjetrovi dolazi vie kukaca

ishrana s obzirom na ishranu kukci mogu biti karnivorni (zoofagi), fitofagni i omnivorni

fitofagne kukce dijelimo na:

a) Polifagni ( hrane se sa vie razliitih vrsta (breskvina u)

b) Oligofagni ( hrane se sa pojedinim vrstama (krumpirova zlatica)c) Monofagni ( hrane se samo sa 1 vrstom

( bolje se razvijaju od polifaga ako su hranidbeni uvjeti ispunjeni, ali

polifagi imaju veu mogunost preivljavanja

u istoj kulturi ima malo vrsta kukaca, ali ih je velik broj, dok je na livadi prisutan veliki broj vrsta, ali su malobrojni, pa su i tete manje

blitvina pipa ( u stadiju liinke je monofagna dok je imago polifag (blitva i eerna repa) kod davanja prognoze i signalizacije najee je potrebno zapaanje o klimatskim faktorima dopunjavati podacima o brojnosti i zdravstvenom stanju tetnika 7) O KOJIM FAKTORIMA OVISI BIOTIKI POTENCIJAL TETNIKA biotiki potencijal ovisi o unutranjim i vanjskim faktorima (abiotskim i biotskim)

1. UNUTRANJI (genetski uvjetovani) FAKTORI

a) Nain razmnoavanja povoljnija je partenogeneza od gametogeneze jer kod nje nije potrebno susretanje mukih i enskih individua

b) Broj jaja varira ovisno o vrsti kukca (krumpirova zlatica 400 800

c) Pokretljivost (mobilnost)

d) Oklope) Zastraivanje neprijateljaf) Mimikrijag) Smrdljiva tekuina za obranu od neprijatelja

h) Polifagnost (pozitivno)

i) Broj generacijaj) Briga za potomstvo 2. VANJSKI FAKTORI

a) Abiotski faktori toplina, vlaga, svjetlost, vjetar, ishrana

b) Biotski faktori:

ovjek raznim zahvatima utjee na pojavu tetnika

pojava itnih stjenica kombajn odgaa etvu za

10 dana i to povoljno utjee na itne stjenice

primjena insekticida ne utjee samo na ciljani organizam ve i na ostale organizme, primjenom jednog preparata unitavamo ciljani organizam, a potencira se razvoj drugog tetnika

Grupe zoofagnih kukaca predatori ubija rtvu i pojede ju, npr. insekti, grinje, ptice, je. krtica

paraziti domadar ivi dok ga parazit

treba

razlikujemo parazite jaja ili liinki, rijei su na kukuljici (zbog kratkoe stadija) i na imagu (zbog mobilnosti)

Patogeni mikroorganizmi virusi, bakterije, gljivice izazivaju bolesti kukaca

8) PROBLEMI ONEIENJA TLA I VODA PESTICIDIMA

neka posebno perzistentna sredstva ostaju u tlu i dulje od godinu dana u koliinama koje mogu biti tetne narednom usjevu (neki herbicid) ili mogu biti uzrok nedozvoljenih ostataka na biljkama (izrazito perzistentni insekticidi su klorirani ugljikovodici, DDT je zabranjen 1972. godine)

u vodama (potoci, jezera, rijeke, mora) DDT je prisutan i nakon vie od 10 godina

dugo se zadrava i iva (Hg) zabranjena 1992. godine

najvea opasnost oneienja pesticidima prijeti podzemnim vodama koje se koriste za pie gdje dolaze ispiranjem

toleranca u namirnicama je 0.1 - 1 ng/kg

u vodi je manje od 1 g/l

9) OTROVNOST PESTICIDA ZA DOMAE IVOTINJE I DIVLJA

za stoku vrijede tolerance, karence, ogranienja i neke druge mjere opreza kakve vrijede i za ljude

najvie domaih ivotinja strada kod nepravilnog otrovanja tetnih glodavaca, esta su uginua peradi i svinja ti se mamci najee truju cinkfosfidom, te ih treba stavljati u mije rupe (aktivne rupe koje se prepoznaju po izgloenim rubovima), a nikako ih rasipati po povrini ili prosipati po dvoritu

prilikom trovanja takora treba zatrovane mamce stavljati u sanduke s malim otvorom kroz koje moe proi takor, a domaa ivotinja ne

neke ivotinje mogu stradati ako ih se puta u tretiran vonjak prije isteka odreene karence

karenca propisana za kulturu koja se tretira vrijedi za pretkulture i meukulture

kukuruzovac koji slui za ishranu stoke ili stelju takoer ne smije biti tretiran sredstvima unutar roka predvienog karencom za obino sredstvo

zoocide se ne smije ostavljati u blizini stoke, ne izljevati ili bacati ostatke sredstva na mjestima gdje pase stoka ili se zadrava

za toksinost zoocida na domae ivotinje se kao orjentaciono mjerilo uzima srednja letalna doza kod oralne i perkutalne primjene utvrene na pokusnoj ivotinji, najee takoru

otrovnost zoocida na divlja vrijede iste mjere kao i za domae ivotinje

za pernatu divlja najopasniji je rodenticid cinkfosfid

od ostalih pesticida vrlo su otrovni dieldrin, aldrin, heptaklor i eudrin

naroito velika opasnost prijeti pernatoj divljai kod tretiranja sjemena ovim sredstvima

toksapen naroito opasan za pernatu divlja ako ga pije organofosforni insekticidi u prosjeku su manje opasni (osim ako se tretira sjeme)

10) PREGLED INSEKATA PO NJIHOVOJ TETNOSTI ZA OVJEKA

1. Komarci Culicidae

u RH ima 20-tak vrsta, a kod nas su najznaajnije i najbrojnije vrste roda Culex

rod Anopheles prenosi uzronika malarije

rod Aedes prenosi utu groznicu

2. Papatai Psychoididae

vrlo sitne muice

bodu ljude i hrane se krvlju te prenose neke bolesti

3. Golubaka muica fam. Simulidae

roji se u velikom broju na Dunavu, te napada stoku i ljude

4. Obadi Tabamidae (Tabanus bovinus)

bodu i siu krv

5. Domaa muha (Musca domestica) Muscidae

spada u kukce koji smetaju molestant

prenosi uzronike bolesti kolere, dizenterije, trbunog tifusa, TBC

6. Muhe pecavke Stomoxydae

bodu ovjeka, prenose uzronike bolesti

7. CC-muha Glossinidae (Glossina palpalis)

prenosi bolest spavanja

8. fam. Gasterophilidae

liinke vrste iz te porodice ive u crijevima domaih ivotinja ili ovjeka te mogu izazvati vea oteenja

9. Muhe zujare Calliphoridae

ljudoderska muha (Cochliomyda hominivorax) uzronik mijazisa u ljudi, tj. liinke ive u tkivu ovjeka, te se hrane ivim odumrlim tkivom

kukci koji napadaju hranu ovjeku i uzrokuju glad

1. u skladitima itni iak, riin iak, kukuruzni iak, svi moljci, ici mahunarki ili sjemena, itni kukuljiar

2. na otvorenom skakavci (red Saltatoria)

11) INSEKTI KORISNI OVJEKU (direktno ili indirektno) direktne koristi od kukaca:

1. U primitivnim narodima slue kao izvor hrane

2. Kukci od poljoprivredne vanosti, npr. med pele. medikovac lisne ui, svila dudov svilac

3. Ekstrakti iz njihovog tijela slue u medicini

4. Koriste se za boje i lakove najskuplji ru za usta radi se od titastih ui

5. Slue kao opraivai (pele, bumbar, brojni kornjai, leptiri, muhe)

indirektne koristi od kukaca:

1. Koriste kao hrana za brojne druge kukce, imie, gutere, vodozemce, ptice

2. Meu kukcima se nalaze predatori i paraziti na drugim parazitima i uvelike utjeu na prirodnu ravnoteu

3. Koriste se za suzbijanje korova

4. Slue kao limnifikatori

12) DINAMIKA POPULACIJE INSEKATA

postoje nekoliko faza latenca, progradacija, kulminacija i retrogradacija

nakon vie godina latentnosti (mirovanja), kad veina imbenika dinamike populacije postane povoljna, zapoinje gradacija

progradacija poveanje intenziteta pojave

kulminacija najvea gustoa populacije

retrogradacija opadanje brojnosti

svi imbenici dinamike populacije su razni prirodni neprijatelji (paraziti i predatori), uzronici bolesti, a i klimatske prilike i prikladnost biljaka hraniteljica

paraziti i predatori reguliraju naroito progradaciju razlike gustoe populacije kod kukaca:

a) oscilacije (intraciklike varijacije) promjene abundance u toku jedne godine ili u toku jedne generacije

veinom su rezultat promjena nataliteta ili

mortaliteta

b) fluktuacije (transciklike varijacije) odnose se na promjene tijekom vie generacija u jednom duem vremenskom razdoblju

prema fluktuacijskoj krivulji

razlikujemo 4 grupe tetnih kukaca:

1. Latentni tip stalno su prisutni, imaju nisku gustou populacije = niska abundanca

2. Permanentni tip stalno su prisutni, imaju visoku abundancu, stalno ih moramo nadgledati3. Temporarni tip povremeni tetnici, povremeno dolazi do visoke abundance4. Periodiki tip cikliki tetnici, gradacija slijedi jedna za drugom 13) PREGLED IVOTINJA(bez insekata) TETNIH POLJOPRIVREDNIM KULTURAMA 1. razred: Gastropoda puevi

tetnici povra i ratarskih usjeva

povre salata, kupusnjae, cvijee, jagode

pesticidi limacidi ( zatrovani mamci na osnovi metaldehida koji se rasipaju po ugroenoj povrini u veernjim satima, uz biljku

moemo ih suzbijati ivim ili gaenim vapnom, pepelom, jer navlae vlagu

2. razred: Mammalia sisavci

red: Rodentia glodavci

vrlo vani tetnici poljoprivrednih kultura, prenose uzronike opasnih bolesti

periodiki su tetnici, skloni povremenom prenamnoavanju, pogotovo nakon duljeg suhog razdoblja

dijelimo ih na poljske glodavce i glodavce u skladitima:

a) Poljski glodavci

1) Poljska voluharica (Microtus arvalis) jako se namnoe svakih 4 5 godina tzv. "mije godine"; polifag, penje se na voke i gloe koru

2) Vodena voluharica (Arvicola terrestris) vonjaci i vinogradi, posebice mlai nasadi, te zatravnjeni vonjaci

3) Podzemni voluharii Pitymys

4) Prugasti poljski mi Apodemus agrarius5) utogrli mi Apodemus flavicollis

6) Hrak Cricetus cricetus

7) Bizamac Ondatra zibetica

8) Krtica Talpa europea

9) Vjeverica Sciurus vulgaris

b) Glodavci u skladitima

1) Sivi takor Rattus norvegicus

2) Crni takor Rattus rattus 3) Domai (kuni) mi Mus musculus suzbijanje deratizacija rodenticidima

divlja zec, srne vepar ( glou koru voaka tijekom zime

mehanika ograda dovoljno duboka i visoka; repelent miris ljudske kose

korisna divlja je, lasica, rovka

3. razred: Aves ptice

vorci, ojke, batokljun oteuju voe, pogotovo vorci u jatima

ne smiju se ubijati, pa se primjenjuje fonoakustina metoda

nasadi se tite mreama od vrana, golubova i vrabaca

tretiranje sjemena korvicidom metiokarb

korisne ptice sove, galebovi, kukavica, sjenica, djetlii, une i svrake

14) OTPORNOST BILJAKA NA TETNIKE

izbor sorti kulturnih biljaka otpornih na tetnike jedna od danas jo malo iskoritenih i slabo poznatih, ali vrlo perspektivnih metoda suzbijanja tetnika je izbor i sjetva onih sorti kulturnih biljaka koje su otpornije ili ak otporne na napad pojedinih tetnika

otpornost ili rezistentnost biljaka na napad tetnika sposobnost neke sorte kulturne biljke da izbjegne napad, da isti tolerira ili da se oporavi od njega bolje nego je to sluaj kod drugih sorata dotine kulture

postoje razlike izmeu otpornih biljaka na tetnike ivotinjskog podrijetla i otpornosti na uzronike bolesti:

1) Kod biljaka je mehanizam rezistentnosti jednostavan, a kod tetnika kompleksan

2) Kod bolesti uzronik sluajno nailazi na biljku, a tetnik trai biljku

3) Kod bolesti je specijaliziranost uzronika na odreenog domaina izraenija nego kod tetnika

4) Vei uspjeh izbora otpornih sorti kod suzbijanja bolesti

najbolji primjer je otpornost amerike loze na filokseru

prema stupnju otpornosti biljke na tetnike razlikujemo:

1. imunitet svojstvo biljke da joj neki tetnik ne moe ni u kojim uvjetima nanijeti tetu2. visoka otpornost

3. osjetljivost

pseudorezistentnost postoje 3 tipa:

a) Vremensko izbjegavanje napada ( kada neka sorta brzo prelazi kroz osjetljiv stadij ili kroz osjetljiv stadij prolazi u vrijeme kada je malo tetnika

b) Inducirana rezistentnost ( otpornost prolaznog karaktera nastala utjecanjem npr. plodnosti tla razliitih insekticida i dr. pesticida, reima vode u tlu itd.

c) Sluajno izbjegavanje napada ( neke biljke su sasvim sluajno napadnute od tetnika

mehanizam rezistentnosti biljaka na tetnike je kompleksan, jer ju uvjetuje itav niz faktora

ti se faktori mogu grupirati u 3 glavne skupine:

1. preferencija ili nonpreferencija skupina svojstava biljaka ili skupina reakcija tetnika na ta svojstva koja dovode do izostavljanja napada, odn. ne napadanja biljaka

mogu uzrokovati razlike u boji, razlike u

fizikalnoj strukturi, razlike uvjetovane kemijskim stimulatorima

2. anabioza sposobnost bilja da ispolji negativan efekt na ivot tetnika, odn. da sprijei ili otea taj ivot na njoj

3. toleranca sposobnost biljke da se razvije normalno i u prisustvu tetnika

antibioza povieni mortalitet tetnika

produljenog trajanja razvoja

pojava manjih i lakih individua manjeg fertiliteta i niza drugih pojava koje smanjuju

biotiki potencijal tetnika na nekoj biljci

tolerantnost dolazi uslijed otpornosti biljnog tkiva i opeg vigora biljke koji najee smanjuje tete od napada tetnika; sposobnost regeneracije oteenih organa

postoji niz faktora koji utjeu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad tetnika

1. Sadraj hranjiva u tlu

2. Reim vode u tlu

3. Svjetlo

4. Temperatura

5. Bioloki faktori vezani na biljku

6. Zaraenost bolestima smanjuje otpornost biljaka

7. Bioloki faktori vezani na tetnika

15) PRIRODNI NEPRIJATELJI PARAZITI

paraziti ive na raun domaina koji ostaje na ivotu dok oni zavre svoj razvoj

neki paraziti ive unutar domaina endoparaziti, dok drugi ive na domainu egzoparaziti

razlikujemo:

1. Paraziti jaja

2. Paraziti liinki

3. Paraziti kukuljica

4. Paraziti imaga

parazitirani domain (rtva) ne radi tete, ivotari i ugine prije nego to ima potomke

Aphidius mali jabuna u; Aphidius matricariae i A. colemnni lisne ui; Trichogramma sp. - napada sovice pozemljue; Dacnusa sibirica lisni mineri muha; Opius concolor maslinova muha; Encarsia formosa titasti moljac u staklenicima; Anastatus disparis parazitira gusjenice gubara 16) PRIRODNI NEPRIJATELJI PREDATORI ivotinje koje napadaju druge ptice, krtice, je i sl., ali su jo mnogo znaajniji grabeljivci insekti i grinje

izmeu grabeljivih insekata najvanije su stjenice, trci, bubamare, zlatooka, muhe

1. bogomoljka Mantis religiosa hrani se raznim kukcima i drugim malim ivotinjama

2. bubamare fam. Coccinellidae hrane se lisnim uima, grinjama i drugim kukcima

Rodolia cardinalis bioloko suzbijanje naraninog crvca

Stethorus punctillium crveni pauk i dr. fitofagne grinje

Exochomus quadripustulatus titaste ui

Coccinella septem-punctata lisne ui

Adalia bipunctata crvene boje s 2 crne toke, lisne ui

3. zlatooke Chrysopidae, red Neuroptera Chrysoperla carnea liinka je predator na lisnim uima i tripsu

4. grabeljivi trci Carabide sovice pozemljue

gusjenice, liinke kukuruzne zlatice, grice hruta, injaci

5. stjenice, red Heteroptera napadaju lisne ui, titaste ui, lisne bube, gusjenice leptira, liinke kornjaa, tetne stjenice, grinje, trips i dr.

rod Orius, Orius insidiotus kalifornijski trips

Orius minutus crveni pauk, lisne ui

fam. Nabidae poljske stjenice

fam. Reduviidae grabeljive stjenice

fam. Miridae travne stjenice

fam. Anthocoridae cvjetne stjenice

Anthocoris nemorum crveni pauk, kalifornijski trips, lisne

ui, resiari

fam. Pentatomidae titaste stjenice

6. grabeljive grinje, red Acarina, fam. Phytoseiidae

Typhlodromus pyrii - voni crveni pauk

Amblyselus cucumeris, A. aberans, A. degenerans obini crveni pauk u

zatienom prostoru

Phytoseiulus persimilis crveni pauk u zatienom prostoru

7. red Diptere, fam. Cecidomydae Aphidoletes aphidimyza (grabeljiva muica ikarica) za suzbijanje lisne ui, u promet se stavlja u obliku kukuljice

8. grabeljiva nematoda Steinernema peltiae kalifornijski trips

17) PROGNOZNA SLUBA ELEMENTI PROGNOZNE SLUBE osnovni zadatak prognozne slube je da predvidi i najavljuje pojavu tetoina, a temelji se na ponavljanju ekolokih naela pojedinih tetoina, mogunosti tete i naina suzbijanja tete

neophodna je, jer je pomou nje suzbijanje efikasnije i ujednaava se neophodno suzbijanje tetnika to smanjuje ekoloki, toksini i ekonomski rizik

elementi prognozne slube:

1. izvjetajna sluba zapaa, evidentira o pojavi i kretanju tetoina i trebala bi biti organizirana na lokalnoj i dravnoj razini

moe dati 2 oblika izvjetaja ( redoviti mjeseni izvjetaj koji

obuhvaa podatke o stupnju rasprostranjenosti i napadu

( signalizacija u sluaju izrazito

jakog napada ili u sluaju pojave nekog novog tetnika potrebno je najhitnije obavijestiti nadlene organe koji e potom dati upozorenje u susjedna podruja, organizirati vrenje pregleda terena i organizirati mjere suzbijanja i karantenske mjere

zadaci dobivanje podataka potrebnih za rad slube upozorenja i

prognoze

dobivanje podataka o razvoju pojedinih nametnika2. sluba upozorenja i prognoze omoguuje to uspjeniju provedbu mjera zatite i istovremeno snizuje trokove tih mjera, a ovisi o ( pravovremenoj pripremi provedbe i najpovoljnijem roku provedbe kod nas provedba kasni zbog nepripremljenosti i neoekivane pojave nekog nametnika

prognozira pojavu i jainu napada, npr. po brojnosti legla i broju jaja u leglima, krajem zime prognozira se napad

18) PREGLED METODA PROGNOZE I SIGNALIZACIJE

1) aktivni pregled

a) Vizualno pregled plodova promatranje

b) Metoda granicac) Metoda udaraca d) Keeri povree) Trenja nad folijom

f) tetnici u tlu pregledom zemlje iz jama

g) Pregledom uzoraka tla u laboratoriju nematode2) pasivni pregled mamci ferotrap, hranidbeni mamci, uta ljepljiva ploa (vizualni mamci)

19) TIPOVI PROGNOZE I ORGANIZACIJA PROGNOZNE SLUBE

prognoza moe biti pozitivna i negativna

obuhvaa:

1) dugoronu prognozu rasprostranjenje; gustoa populacije

vjerojatni gubici od pojedinih tetoina kroz due

vremensko razdoblje

neophodne za izradu strategije zatite bilja

2) kratkorona prognoza daje se unaprijed 3 4 20 dana

tonija je od dugorone, a daje podatke o dinamici

razvoja tetoina, u toku proljea, ljeti ili jeseni samo pojedinih generacija

3) signalizacija odreuje optimalni rok suzbijanja

tetoine se suzbijaju kada njihova brojnost dosee kritian broj ili

prag odluke

upozorenja prognozne slube uz strunu pomo zavoda za zatitu

bilja preko lokalnih sredstava javnog informiranja

20) PRAG ODLUKE ILI KRITINE BROJKE

kritina brojka onaj intenzitet napada, tj. onaj zbir klimatskih imbenika uz koje tetoina napravi tetu koju se isplati sprijeiti kemijskim putem

isplativo je kod jednogodinjih usjeva kada se postigne 30 50 % vie od trokova a kod viegodinjih 100 % vie od trokova

jednogodinje 1:1.3 1.5, a viegodinje 1:2

utvruje se aktivnim i pasivnim putem

21) METODE PREGLEDA TLA NA TETNIKE

tlo se pregleda najee u proljee, prije sjetve ili sadnje, no ako se biljke siju ili sade vrlo rano, mogue je tlo pregledati ve u jesen

na svakoj parceli treba iskopati nekoliko jama veliine 25 25 cm i dubine jedne lopate

iz tih jama se izbaci sva zemlja na rasprostrtu foliju ili razrezanu vreu od gnojiva, te se rukama drobi i pregledava ima li tetnika koji ive u tlu

na malim jednolinim parcelama dovoljno je iskopati pet takvih jama

na veim parcelama broj iznosi: 1 5 ha barem 8 14 jama

5 10 ha barem 10 16 jama

> 10 ha barem 16 24 jame

svi sabrani injaci, grice ili drugi tetnici na velikoj parceli stavljaju se u posude sa 70 % alkohola, te se poslije prebroje

ukupni broj tetnika jedne skupine, npr. injaka se pomnoi sa 16 i podijeli s brojem jama iskopanih na parceli tako se dobije brojnost tetoina na m2

ako se nau vie od 1 injaka, grice ili sovice pozemljue i 0.5 rovca/m2 potrebne su zatitne mjere

22) OTROVNOST PESTICIDA ZA RIBE I PELE

otrovnost pesticida za ribe ovisi o:

1) Vrsti ribe pastrve osjetljive; tuke srednje osjetljive; aran najotporniji

2) Starosti i veliini ribe

3) Temperaturi vode povienje temperature poveava otrovnost zoocida

4) Sadraj biljaka u vodi smanjuje se O2, npr. uslijed zatravljenosti se poveava otrovnost

5) Sadraj mineralnih soli u vodi poveanje sadraja vapna smanjuje otrovnost, ali ima i iznimaka ( paration i demeton su toksiniji u mekoj vodi, dok su triklorfon, dieldrin i toksafen otrovniji u tvrdoj vodi

6) Formulacija zoocida emulzije su toksinije od suspenzija i praiva

7) Vrste zoocida po svojoj otrovnosti za ribe su svrstani u 3 grupe

a) Vrlo otrovni ( ne smiju se koristiti u blizini voda gdje ima riba

( eldrin, endosulfan, toksafen, dieldrinb) Otrovni ( koriste se samo uz oprez

( heptaklor, nikotin, paration

c) Manje otrovni ( triklorfon, demeton, metildemeton

zoocida koji bi bili neotrovni za ribe nema

otrovnost pesticida za pele kod nas su pele najvie ugroene prilikom primjene pesticida u tlu, masovnom akcijom suzbijanja tetnika, naroito gubara

u zatiti vonjaka esto se insekticidi moraju primjeniti tik prije ili

poslije cvatnje (suzbijanje ljivine osice, dlakavog ruiara, razliite gusjenice) ( velika opasnost za pele zbog mjeovitog sastava vonjaka, gdje se za vrijeme tretiranja jedne vrste druga nalazi u punom cvatu

primarna teta je ona koja dolazi uslijed smanjenja broja

opraivaa kulturnih biljaka

da bi se to uspjenije sprijeilo trovanje pela pesticidima treba

poznavati mehanizam njihovog djelovanja, njihovu opasnost za pele, bitan je pravilan nain primjene kao i mjere koje treba poduzeti za zatitu pela

na otrovnost pesticida za pele utjee:

1) Kemijski sastav

2) Formulacija pesticida praiva su openito opasnija od tekuih formulacija

3) Temperatura u vrijeme prodora pesticida u organizmu neki pesticidi su znatno manje opasni kod niih temperatura

neki pesticidi su otrovniji

kod niih nego kod viih temperatura

na opasnosti nekih

pesticida temperatura nema utjecaja

4) Doza i koncentracija u kojoj se pesticidi primjenjuju

5) Nain primjene pesticida kod zapraivanja postoji vea opasnost

podjela pesticida prema otrovnosti za pele

a) Najotrovniji klorirani ugljikovodici, gotovo svi organofosforni insekticidi, karbamati

b) Veoma otrovni akaracidic) Gotovo bezopasni toksafen, endosulfati

bezopasni insekticidi za pele ne postoje

smanjenje opasnosti bolja informiranost pelara i poljoprivrednika o svojstvima otrovnosti i opasnosti pojedinih pesticida za pele

potrebni su odgovarajui propisi o zabrani tretiranja za vrijeme cvatnje

voaka, uljane repice i dr. kultura koje pele posjeuju

kod masovnih tretiranja treba pelare obavijestiti 3 5 dana ranije u okrugu

3 10 km

23) KARANTENSKE MJERE ZATITE BILJA (ADMINISTRATIVNE MJERE) trna administrativna mjera je uspostavljanje karantene

cilj karantenskih mjera je sprijeiti unoenje novih tetnika u nau zemlju ili irenje svih koji su se mjestimino pojavili

postoji lista karantenskih tetoina, podijeljena je na:

1) lista A1 sadrava tetoine koje jo nisu utvrene na podruju RH i europskih zemalja

20 virusa, 30 prokariota, 36 gljivica, 8 nematoda, 36 kukaca

2) lista A2 sadrava tetoine koje su utvrene u barem jednoj europskoj zemlji i utvrene su u ogranienom podruju RH

5 virusa, 5 prokariota, 6 gljivica, 5 kukaca

na carinskim prijelazima rade granini karantenski inspektori koji kontroliraju zdravstveno stanje uvezenog materijala i da li je popraeno zdravstvenim mjerama (fitocertifikatom) zemlje iz koje se uvoze biljke

na granici je organizirana vanjska karantenska kontrola

takoer i bilje koje je u prijelazu kroz nau zemlju treba imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanom od organa zemlje izvoznice, te i da se nalazi u ambalai iz koje se bolest i tetnici ne mogu iriti

biljna karantena podrazumijeva mjere za spreavanje unoenja, tj. irenja ili prenoenja novih ili samo djelomino rairenih bolesti, tetnika i korova

karantena se prvenstveno odnosi na promet biljaka i biljnih dijelova

u mjere karantene spadaju zabrana sadnje nekih kultura na odreene povrine

unitavanje zaraenih biljaka ili krenje nasada

karantenu dijelimo na:

a) unutranju karantenu nadzor nad prometom bilja unutar nae zemlje

obavljaju je inspektori, obaveza im je da kontroliraju

stanje tetoina koji su proireni na odreenom ogranienju nekog podruja, te sprijeiti njihovo irenje na podruja gdje jo nisu utvreni

b) vanjska karantena nadzor kod uvoza, prijevoza i izvoza bilja i biljnih dijelova

kod proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala vre se znanstveni pregledi

sjemenski i sadni materijal ne smije biti zaraen karantenskim tetnicima, dok je zaraza nekim gospodarskim tetoinama dozvoljena prema mjerilima

24) UTJECAJ AGROTEHNIKIH MJERA U ZATITI BILJA agrotehnike mjere trebaju pozitivno djelovati na porast, razvoj i rast bilja, a da pritom nepovoljno djeluju na tetoine

najvei broj tetoina se nalazi u zoni korijenovog sistema, a u dubljim slojevima su manje zastupljene

1. izbor podruja s povoljnim klimatskim uvjetima povrina iji klimatski uvjeti odgovaraju proizvodnji neke vrste, pa i kultivara povra, prvi je preduvjet uspjene proizvodnje, a time i zatite

2. gnojidba mora biti homogena i sadravati sva hranjiva u potrebnim koliinama

prejaka gnojidba, osobito duikom, poveava osjetljivost biljaka prema nizu

uzronika bolesti i zbog biljnog rasta biljaka stvara povoljne mikroklimatske uvjete za razvoj brojnih tetnika

P i K, te neki mikroelementi poveavaju otpornost veine biljaka na napad tetoina

nedovoljno gnojene biljke ( slabije se razvijaju i oporavljaju od napada tetoina,

a korovi ih mogu lake prerasti

3. pravilan plodored izbjegavanje preestog uzgoja iste ili srodne vrste na istoj povrini izvanredna je zatitna mjera u spreavanju napada mnogih tetoina i uzronika bolesti

nije vaan samo dovoljni vremenski razmak izmeu uzgoja iste ili

srodne vrste na istoj povrini ve je vaan i izbor biljaka unutar plodoreda

kombinacija nekih usjeva moe smanjiti pojavu nekih tetoina, npr.

zajedniki uzgoj kupusnjaa s grahom mahunarom znatno smanjuje zarazu kupusnom muhom

4. izbor sjemena i sadnog materijala vana preventivna mjera, za sjetvu i sadnju treba odabrati zdravo sjeme, gomolje, sadni materijal

5. obrada tla nepovoljno utjee na odravanje tetoina u tlu (praenje strnita, jesensko duboko oranje, vrlo su vane preventivne mjere)

6. pretjerano suzbijanje korova i uope divlje vegetacije na poljoprivrednoj povrini, ali i izvan nje nepovoljno utjee na razvoj prirodnih neprijatelja tetnika koji su vrlo vani regulatori njihove pojave

7. sjetva treba se obaviti u optimalnom razdoblju da biljke to bre niknu

treba izbjegavati sjetvu jarih uz ozime kulture (usjeve) jer dio tetoina prelazi s

ozimih na jare usjeve, sjeme s certifikatom

sjemensku proizvodnju treba odvojiti od merkantilne

8. uzgoj otpornih sorata najdjelotvornija i ekoloki najprihvatljivija metoda borbe protiv bolesti

25) TIPOVI ZATITE BILJA

razlozi zbog kojih dolazi do poveanog napada tetoina na kulturnu biljku su:

1) Uzgoj kultivara s veim potencijalom za rodnost koji su vrlo esto osjetljivi na bolesti tetoine

2) Poveana gnojidba N poveava osjetljivost na bolest i napad tetoina

3) Proizvodnja jedne kulture na velikim povrinama

4) Nepotovanje plodoreda

5) Sve vei promet kojim se prenose nove tetoine

metode borbe protiv tetoina u zatiti bilja dijelimo u:

A) indirektne mjere zatite

a. Agrotehnike mjere

b. Administrativne (karantenske) mjere

B) direktne mjere zatite

a. Mehanike, fizikalne mjere

b. Bioloke mjere

c. Kemijske mjere

26) MEHANIKE METODE ZATITE

u prolosti su se esto koristile, jer su bile jedine, a sada tendencijom smanjenja koritenja agrokemikalija poveava se koritenje mehanikih metoda

u mehanike metode spadaju:

1) Zaoravanje biljnih ostataka

2) Skidanje strnine i obrada zemljita neposredno nakon etve

3) Spaljivanje i duboko zaoravanja kukuruzovine do 15.VI.

4) Orezivanje grana sa prezimljenim oblicima tetnika ili bolesti

5) Pobiranje trulih plodova, skidanje zaperaka, skupljanje zlatica

6) Unitenje zaraenih biljaka

7) Kopanje lovnih kanala

8) Koritenje repelenata (plaila za ptice)

9) Zamke za krtice i voluharice; mree za prekrivanje usjeva

27) FIZIKALNE MJERE 1. Toplina

primjena niskih temperatura iznoenje vrea izvan objekta za jake zime, otvaranjem otvora na objektu sputanjem temperature ispod 0C (grahov iak, kukuljiar, duhanar...)

ekspozicija u zamrzivau 18C suzbiju grahovog

ika, zaraza agruma mediteranskom vonom muhom suzbija se dranje zaraenih plodova 3 tjedna na 0.5 1,5C u hladnjaama

primjena visokih temperatura kratkotrajno zagrijavanje voa strujom ili mikrovalovima

moenje plodova u vruoj vodi 43 48C za

vone muhe

osnovni nain sterilizacije tla i supstrata u zatienom prostoru na 95C do 5 minuta

metoda solarizacije u slobodnoj prirodi

2. Vlanost pri vlazi itarica nioj od 12 % nema opasnosti od tetnika

prozraivanje robe u vrijeme kad je relativna vlaga nia od

optimalne

3. Svjetlo ureaji koji svjetlom privlae tetnike na mree pod slabim elektrinim naponom koji ubija doletjele kukce

svjetlucanje se koriste u vinogradima za odbijanje ptica

4. Boje i vizualni atraktanti i repelenti fitofagne tetnike privlai zelena boja, bijela privlai jabunu osicu, dok odbija lisne ui

uta privlai tetnike uljane repice, lisne ui, vone

muice

vizualni mamci: ute lovne posude, ute ljepljive

ploe

5. Ljepila oko debla voaka se stavljaju ljepljivi pojasi za spreavanje kretanja tetnika po deblu (veliki i mali mrazovac)

ljepila na kartonskim ploama za hvatanje kunih mieva

okviri s plastinim nitima poprskanim ljepilom za praenje lisnih ui

28) BIOLOKE METODE ZATITE BILJA bioloke metode sastoje se od upotrebe nekog korisnog organizma za suzbijanje tetnog organizma

imaju posebno velike prednosti pri zatiti povra gdje primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja ima i najvee nedostatke (ostaci u namirnicama) posebno su te prednosti oite u zatienom prostoru

bioloka zatita u zatienom prostoru zahtjeva posebno poznavanje svih tetnika u dotinom objektu i uvjete o kojima ovisi uspjenost tog naina zatite i tehnologije postupka

ne moe se jedan tetnik suzbijati grabeljivcima i parazitima, a drugi kemijskim insekticidima, jer bi on sprijeio djelotvornost unesenog organizma

za bioloko suzbijanje tetnika upotrebljavaju se njihovi prirodni neprijatelji, uzronici bolesti tetnika, grabeljivci i paraziti

bioloka zatita trai mnogo vee znanje od onoga koje je potrebno za uobiajeni nain zatite

1) uzronici bolesti

nalaze se formulirani u bioinsekticidima

bioinsekticidi su neznatno opasni po ovjeka i domae ivotinje, pele, prirodne neprijatelje tetnika, okoli, pa udovoljavaju najotrijim zahtjevima integralne zatite bilja

kod nas ve dvadesetak godina imaju dozvolu bioinsekticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) poznato je stotinjak sojeva ove bakterije izmeu kojih se soj kurstaki koristi u pripravcima namijenjenim suzbijanju gusjenica, a soj tenebrionis za suzbijanje kornjaa

Btk ima dozvolu za suzbijanje kupusnog bijelca, kupusnog moljca i nekih vrsta sovica, a Btt za suzbijanje krumpirove zlatice

postoje bioinsekticidi koji sadre gljivice i viruse uzronika bolesti, tetnika za zatitu povra od titastih moljaca, tripsa i lisnih ui, koriste se pripravci koji sadre gljivicu Verticillium lecanii (vertalec, mycotal, microgermin)

izmeu pripravaka koji sadre virus treba izdvojiti mamestrin djeluje na kupusnu sovicu

naglo se razvijaju bioinsekticidi koji sadre entomopatogene nematode, posebice za suzbijanje tetnika u tlu, te liinke iz porodice Sciaridae

2) grabeljivci

koprivin crveni pauk u zatienom prostoru se suzbija pomou grabeljive grinje

uspjenost ovisi o pravovremenoj primjeni grabeljivca dok se tetnik jo nije jako razmnoio

u novije vrijeme se prodaju i neke druge vrste grabeljivih grinja Amblyseius cucomeris ili Amblyseius degenerans, takoer i pomou grabeljivih stjenica roda Orius koje napadaju i neke druge tetnike

lisne ui se suzbijaju u zatienom prostoru pomou grabeljive muice ikarice Aphidoletes, Aphidimyza

za iru primjenu ne samo u zatienom prostoru ve i u slobodnoj prirodi uzgajaju se liinke zlatooke najee vrste Chrysoperla carnea, protiv lisnih ui, tripsa i drugih tetnika mekana tijela u promet se stavljaju jaja ili liinke

uzgaja se i vie vrsta bubamara namijenjenih za suzbijanje lisnih ui, crvenog pauka, zlatica

3) paraziti parazitska osica Encarsia formosa protiv titastog moljca u zatienom prostoru

parazitska osica Diglyphus isaea i Dacnusa sibirica protiv minirajuih muha

parazitska osica Aphidius colemani i Aphidius matricariae, Diaeretiella rapae protiv lisnih ui

parazitska osica Trichogramma brassicae parazitira jaja leptira, pa se upotrebljava protiv sovica kupusnog bijelca i drugih vrsta tetnih leptira na poljskom uzgoju povra

sve se vie iri primjena nekoliko prirodnih neprijatelja protiv istog tetnika istovremeno koja daje sigurniji, katkada bri ili trajniji uspjeh

osim nabavke grabeljivaca i parazita od raznih tvrtki mogu je i njihov uzgoj u odvojenim manjim djelovima staklenika

nikako se ne smije pretjerati ili nestruno primjeniti insekticide i druga tetna sredstva za ove prirodne neprijatelje i tako umanjiti njihovu brojnost

pri poljskom uzgoju povra susreu se i druge vrste prirodnih neprijatelja tetnika poput ptica, jea, krtice

vee grabeljive ptice jako smanjuju brojnost poljoprivrednih glodovaca iako njihovu zadravanju i gnjeenju pogoduje drvee uz rub polja

posebice se ne smiju unitavati krtice, jer se hrane brojnim tetnicima u tlu, nego samo treba sprijeiti da one naprave veu tetu

29) USMJERENA I INTEGRALNA ZATITA BILJA integralna zatita se koristi svim raspoloivim mjerama zatite

kemijskim mjerama koristi se samo kad je to nuno i na nain kojim se ne ugroava zdravlje ljudi i korisnih organizama, kojima se to manje oneiuje okoli, poteuje prirodne neprijatelje tetnika i tedi energija

prednost imaju sve preventivne mjere, agrotehnike, uzgoj otpornih kultivara, upotreba zdravog sjemena i dr., pa i neke kurativne, npr. mehanike, fizikalne i tek ako se usprkos svim tim mjerama pojave tetoine pristupa se kemijskim metodama

kemijske mjere treba upotrijebiti samo kad se oekuje teta barem za 50 % vea od izravnih trokova suzbijanja (sredstvo + rad)

odluci o primjeni sredstava za zatitu bilja pomae prognozna sluba zatite bilja, navodei prag tolerantnosti, prag odluke ili kritinu brojku

prag tolerantnosti ona estina napada tetoina ili onaj imbenik koji e uvjetovati tetu najmanje 50 % veu od prosjenih trokova kemijskog suzbijanja

upozorenja prognozne slube trebala bi objavljivati savjetodavna sluba upozorenja, trebala bi sadravati i najpovoljnije rokove primjene sredstva (signalizacija)

stanje se prati povremenim pregledom usjeva i dijagonalno, a ne samo po rubovima, esto treba utvrditi i broj tetoina/m2 ili po biljci

sastavni dio integralne zatite je i izbor i nain primjene sredstava za zatitu bilja kojom e se postii potrebni uspjeh bez ugroavanja zdravlja osobe koja primjenjuje sredstvo, a i potroaa, plodine, te drugih korisnih organizama

30) ZAKON O ZATITI BILJA

u veljai 1994 je objavljen zakon o zatiti bilja s nizom temeljnih odredbi koje se tiu sredstava za zatitu bilja

ovim zakonom se ureuje zatita bilja i biljnih proizvoda od tetoina bilja

zdravstvena kontrola bilja u prometu

promet sredstava za zatitu bilja i ureaja za njihovu

primjenu

spreavanje tetnih posljedica od primjene sredstava za

zatitu bilja po zdravlje ljudi, ivotinja, bilja i okolia

druga vana pitanja za provoenje jedinstvenog sustava zatite bilja u RH (l 1)

zakon o zatiti bilja se sastoji od 9 glava:1) Temeljne odredbe (l 1-7)

2) Obavljanje poslova za zatitu bilja (l 8-10)

3) Spreavanje i suzbijanje tetoina bilja (l 11-23)

4) Zdravstvena kontrola bilja u prometu (l 24-37)

5) Uvjeti za stavljanje u promet sredstava za zatitu bilja (l 38-53)

6) Naknade i trokovi (l 57-66)

7) Kaznene odredbe (l 67-73)

8) Prijelazne i zakljune odredbe (l 74-79)

9) Ne znam koja je deveta zatita bilja prouava biljne bolesti, tetnike i korove te njihovo suzbijanje

svaka drava pa tako i naa raznim administrativnim mjerama nastoji provesti sustav zatite bilja regulirano zakonom o zatiti bilja, te podzakonskim aktima

jedna od vanih administrativnih mjera je uspostavljanje karantene u zatiti bilja ministarstvo poljoprivrede i umarstva donijelo je listu karantenskih tetoina:

lista a1 karantenski tetnici koji nisu utvreni na podruju RH (36 kukaca)

lista a2 karantenski tetnici koji su utvreni na ogranienom podruju RH (5 kukaca)

zakon o zatiti bilja nn 10/1994 str.224

l 6

(1) Ureaji, aparati i strojevi za primjenu sredstava za zatitu bilja smiju se staviti u promet ako je njihovom upotrebom omogueno spreavanje pojave, suzbijanje i unitavanje tetoina bilja i biljnih protuotrova i omoguena je zatita od tetnog djelovanja sredstava za zatitu bilja na bilje, ljude, ivotinje i okoli

l 9

Zavod za obavljanje poslova zatite bilja duan je

(1) za podruje opine osigurati praenje pojava, rasprostranjenost i tetnost svih tetoina, te voenje evidencije od tim pojavama; odrediti rokove i naine spreavanja i suzbijanje tetoina

redovito izvjetavati o pojavi odreenih tetoina

(2) na podruju upanije prikupljanje i koritenje meterolokih podataka

osigurati izradu programa za zatitu bilja

osigurati sustavnu naobrazbu

l 13

Posjednik bilja duan je:

1. Pregledati svoje bilje, zemljite, ureaje

2. Provoditi postupke za spreavanje pojava i irenja tetoina

3. O pojavi tetoina na bilju izvjestiti zavod

4. Upotrijebiti sredstva za zatitu bilja prema uputama koje su uz njih priloena

l 19

(1) Poslove suzbijanja i iskorjenjivanja tetoina na biljci mogu obavljati pravne i fizike osobe koje udovoljavaju propisanim uvjetima

(2) Uvjete koje mora udovoljavati propisuje ministar

l 27

(1) Bilje se moe uvoziti, izvoziti i prevoziti samo preko odreenih graninih prelaza

(2) Granine prelaze utvruje ministar

l 40

(1) Sredstva za zatitu bilja stavljaju se u promet na temelju rjeenja o dozvoli za promet i primjenu sredstva za zatitu bilja koju izdaje ministarstvo

31) VEKTORI VIRUSA

najraireniji nain prenoenja viroza je pomou tzv. "vektora"

uz nematode glavni vektori su kukci i to grupe rilara koji siu sok od biljaka

breskvina i lisna u i crna bobova u kod nas prenose veliki broj virusnih bolesti

perzistentni virusi kod kojih je potrebno da vektor due vremena sie na oboljeloj biljci, pa onda taj vektor tek nakon dueg vremena postaje sposoban da bolest prenese na drugu biljku, ali taj vektor prenosi tu zarazu za cijelog svog ivota

neperzistentni virusi vektor je odmah nakon sisanja virotine biljke, sposoban da inficira zdravu biljku, ali tu sposobnost gubi vrlo brzo

32) FORMULACIJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA I NJIHOVO DOZIRANJE

sredstva za zatitu bilja (pesticidi) su posebno formulirani pripravci (preparati) koji osim aktivne tvari (supstance) sadre i niz drugih dodataka

na osnovi iste aktivne tvari moe postojati desetak i vie pripravaka

pripravci iste aktivne tvari mogu se meusobno razlikovati osim po proizvoau i po obliku tj. po formulaciji u kojoj dolaze u promet

prema nainu primjene sredstava, razlikuju se formulacije koje se primjenjuju u tekuem obliku (prskanjem, rasprivanjem, zalijevanjem) i krutom obliku (zapraivanjem, rasprivanjem granula)

formulacije za primjenu u tekuem obliku su:

1) Tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (EC ili E) s vodom daju emulziju

2) Tek. sredstva (koncentrati) za otopinu (SL) s vodom daje obojenu otopinu

3) Tek. sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (SC, FL ili KS)

4) Praiva za suspenziju ili moiva praiva (WP ili S) s vodom daju suspenziju

5) Praiva za otopinu ili topiva praiva (SP) koja s vodom daju obojenu otopinu

6) Dispergirajue granule (SG, WG, DF) s vodom daju suspenziju

kropivo zajedniki naziv koji obuhvaa sva sredstva nakon razrjeenja s vodom

formulacije za primjenu u krutom obliku su:

1) Praiva za zapraivanje (P) koja se ne razrjeuju i koriste se zapraivanjem

2) Granule (mikrogranule G ili MG) su zrnca promjera 0.2 do 1 mm koja se rasipaju po povrini tla ili deponiraju u redove ili uz biljku

ima i drugih sredstava za zatitu koja se rjee upotrebljavaju poput kristala (K) modre galice, zatrovanih zrna itarice za suzbijanje glodavaca, a neka sredstva imaju drugaije oznake

posebnu skupinu ine sredstva za tretiranje sjemena koja su namijenjena za razliite naine vlane primjene za sjeme, a ima i praiva za zapraivanje sjemena

svaki pripravak ima svoj naziv koji ne mora ukazivati na aktivnu tvar koju sadri; uz naziv esto su navedeni oznaka (kartica) formulacije i sadraja aktivne tvari

sredstva za zatitu bilja smiju se staviti u promet samo u originalnoj ambalai s propisanom deklaracijom napisanu hrvatskim jezikom

doziranje za prskanje ili rasprivanje ratarskih kultura i kultura za ije se tretiranje koriste prskalice, oznaene su doze preparata u kg ili l/ha

kod sredstava za zamagljivanje (aerosol TK) odreene su koliine nerazrijeenih sredstava po stablu ili ha

kod praiva za zapraivanje ili granula koliina u kg/ha

kod tretiranja tla posebno je odreena doza za primjenu irom () i u redove (r)

33) Koncentracija i dozacija sredstava za zatitu bilja

koncentracija koliina nekog sredstva za zatitu bilja iskazana postotkom u odnosu na kropivo

kod krutih pripravaka kropivo u kom je koncentracija iskazana kao masa na volumen

kod tekuih pripravaka kropivo u kom je koncentracija iskazana kao volumen na volumen

pojam koncentracije ne odreuje potrebnu koliinu sredstva za odreenu povrinu

dozacija koliina nekog sredstva za zatitu bilja iskazana na jedinicu povrine

kruti pripravci dozaciju iskazujemo u kg/ha

tekui pripravci dozaciju iskazujemo u l/ha

pojam dozacije ne odreuje i volumen vode u kojem e reena koliina biti rasporeena po jedinici povrine

kad govorimo o dozaciji postotak sredstva nije od osobite vanosti od presudnog je znaaja propisanu koliinu sredstva po jedinici povrine (dozaciju) jednoliko rasporediti na odreenu povrinu34) METODE APLIKACIJE PESTICIDA

najee se koriste za tretiranje nadzemnih biljnih djelova i to prskanjem i rasprivanjem, primjenom u formi aerosola, zapraivanjem i rasipavanjem granula

prskanje metoda primjene pesticida u tekuem obliku i to razrijeenog vodom i u kapljicama veim od 150 mikrona

glavni nedostatak prskanja je u potrebi za velikom koliinom vode

za prskanje vonjaka troi se 2 000 5 000 l/ha tj. 8 15 l/povru, a za prskanje vinograda obino 1 000 1 600 l/ha

nedostatak prskalice je i u tome to su teke i glomazne, pa vie od ostalih aparata gaze usjev i sabijaju tlo

razlikujemo sljedee vrste prskalica male rune, runo lene, rune prijevozne, motorno-rune prijevozne, traktorske prskalice

rasprivanje primjena pesticida u tekuem obliku i to takoer razrijeenog vodom, ali kapljicama od svega 50 150 mikrona

ono se gotovo iskljuivo koristi u zatiti plantanih voaka i vinograda

tekuina se usitnjuje u struji zraka koju proizvodi ventilator i koja odnosi sredstvo na

odredite

troi se mnogo manje vode, u vonjacima i vinogradima troi se 300 1500 l/ha

glavni nedostatak je u veoj ovisnosti o vjetru i potreba za veom strunou kod

rada i manja mogunost primjene pesticida

za rasprivanje se koriste rasprivai koji mogu biti motorni leni i traktorski noeni

primjena toplih aerosola (toplo zamagljivanje) primjenu pesticida u tekuem obliku najee bez razrjeivanja vodom u kapljicama manjim od 50 mikrona

prednost je to uope ne trebamo vodu, rad je

vrlo brz i jeftin, a aparat je mali

nedostatak je mogunost samoprimjene nekih

insekticida, velika ovisnost o vjetru, aerosoli se kod nas najee proizvode toplim postupkom u runim i reaktivnim zamagljivaima

zapraivanje primjena pesticida u formi praiva kojih su estice velike izmeu 0.1 50 m

koristi se samo u vinogradima za primjenu sumpora u prahu

prednosti su to nije potrebna voda i rad je brz

nedostaci su slaba kvaliteta rada jer su gubici praiva vrlo veliki, a trajnost

djelovanja mala, velika ovisnost o vjetru, sadre mali % aktivne tvari

provodi se runim prsnim ili runim lenim zapraivaima, motornim lenim

zapraivaima

rasipanje granula koritenje pesticida u obliku mikrogranula, najee velikih 0.2 1 mm

ne treba voda, najmanje ovisi o vjetru, nedostatak je to su granule nisko

koncentrirane

obavlja se samo pri suzbijanju tetnika u tlu, velikih povrtnih muha, te pri

sterilizaciji tla

aviotretiranje primjena pesticida avionom ili helikopterom

kemijska sterilizacija tla utrcavanjem tekuih sredstava pomou injektora na dubinu od 20 25 cm u razmacima od 30 cm

tretiranje sjemena praiva za zapraivanje, sredstva za vlanu primjenu

35) PREDNOSTI I NEDOSTACI KEMIJSKE METODE ZATITE BILJA

suzbijanje nametnika primjenom kemijskih sredstava za zatitu bilja

kemijski spojevi koji se u odreenim formulacijama i oblicima koriste za suzbijanje biljnih bolesti, tetnika i korova

pesticidi sredstva za zatitu bilja i sredstva koja slue za suzbijanje nametnika ljudi i ivotinja

fitofarmacija posebna je nauka koja se bavi prouavanjem pesticida i problema koji nastaju njihovom primjenom

glavne prednosti kemijske metode zatite bilja:

1) Mogunost suzbijanja gotovo svih tetnika i korova te velikog broja biljnih bolesti primjenom pesticida

2) Mogunost istovremenog suzbijanja vie tetnika

3) Brzi rezultat koji omoguava provedbu kemijskog suzbijanja i u vrijeme napada

4) Relativna jednostavnost koja ne iziskuje specijalni struni kadar

5) Upotreba dosta jeftinih aparata za primjenu pesticida

6) Visoka rentabilnost kemijskog suzbijanja koja proizlazi iz vrlo dobrog uspjeha i niskih trokova po jedinici povrine

nedostaci kemijske metode zatite bilja

1) Toksino djelovanje pesticida na ljude, domae ivotinje, divlja i dr. korisne ivotinje

2) Oneiavanje okoline ostacima pesticida

3) Poremetnja prirodne ravnotee izmeu raznih organizama koje moe izazvati primjena

4) Pojava rezistentnosti nametnika na pesticide

totalna rezistentnost javlja se na cijelom podruju

spot rezistentnost rezistentnost na odreeni pripravak samo na odreenom prostoru, do toga dolazi ako se stalno koristi jedna grupa insekticida

cross rezistentnost javlja se otpornost na sve iz iste grupe i na srodne grupe

36) KAKO DOLAZI DO POJAVE REZISTENTNOSTI

do pojave rezistentnosti dolazi uslijed selektivnog djelovanja upotrebljenih pesticida

to je selekcioni pritisak nekog pesticida vei, a to je sluaj kod primjene jaih doza, uope vee efikasnosti nekog pesticida, to e se prije postii visoka rezistentnost

svako predoziranje pesticida, uobiajeno kod nas "za svaki sluaj", samo pomae i ubrzava pojavu rezistentnosti

klimatski faktori

pesticidisustav

doza

konstitucija

ishrana

primjena

spol

tetnik

stadij

dispozicija

starost

stadij poetka rezistentnosti

selekcija

veliina populacije

broj rezistentnih individua

broj generacija

stupanj izolacije

rezistentni soj

do razlike u rezistentnosti izmeu pojedinih individua jedne vrste dolazi na vie naina koje moemo grupirati u 3 grupe:

1) fizioloki uvjetovana rezistentnost sposobnost organizama da putem biokemijskih procesa odoli nekom otrovu

2) morfoloki uvjetovana rezistentnost svojstvo organizama da sprijei prodor insekticida u njega

3) psihofizioloki uvjetovana rezistentnost odreeno ponaanje nekih individua koje dovodi do smanjenja njihovog dodira s insekticidom

najvanija je fizioloka sposobnost

organizama da enzimatskim putem razgrauje pojedine pesticide u spojeve neotrovne za njega

37) EKOLOKE POREMETNJE IZAZVANE PRIMJENOMKEMIJSKIH SREDSTAVA

primjena kemijskih sredstava ima kao jedan od najveih nedostataka negativni utjecaj na prirodnu ravnoteu, posebno izmeu populacije lankonoaca

svaka primjena pesticida izaziva odreenu reakciju u pogledu meusobnih omjera i gustoe populacije pojedinih vrsta lankonoaca unutar prirodnih sistema koji su vrlo nestabilni

pojava naglog razmnoavanja pojedinih vrsta tetnika nakon primjene pojedinih pesticida danas je poznata kod vie od 50 vrsta

u spisku lankonoaca kod kojih je zapaena ova pojava dominiraju grinje, sovice, cikade, titaste ui, moljci, lisnate ui, mineri, savijai

do pojaane pojave veine ovih lankonoaca je dolo nakon primjene DDT-a i dr. kloriranih ugljikovodika, arsenovih insekticida kao i organofosfornih insekticida

uzroci poremetnje prirodne ravnotee mogu se svrstati u 3 skupine:

1) Unitavanje prirodnih neprijatelja pojedinih vrsta lankonoaca

2 mogunosti:

Pesticid djeluje na pojaanu pojavu upravo onog tetnika koji se njime suzbija to je rjei sluaj do kojeg dolazi samo ako pesticid slabije djeluje na tetnika nego na njegove prirodne neprijatelje

Kad pesticid ubija prirodne neprijatelje drugih vrsta lankonoaca protiv kojih se ne koristi, jer su one slabobrojne ( najei nain

2) Stimulirajue ili uope pozitivno djelovanje pesticida na neke vrste

pesticidi mogu ispoljiti izvjesno blagotvorno djelovanje na biotiki potencijal

neke vrste tetnika (u stimulaciji plodnosti enke) trofobioza pojava poveanja vitalnosti neke ivotinje (tetnika i dr.) poboljavanjem reima njene ishrane utjecajem pesticida na biljku ( chabussov efekt

blagotvorno djelovanje pesticida moe se ispoljiti putem biljke ukoliko oni sadre mikroelemente koji nedostaju biljkama mikroelementi uvjetuju bolji razvoj biljke koja time postaje prikladna za tetnika te tako dolazi do njihovog prerazmnoavanja

3) Odstranjenje vrsta koje konkuriraju drugim vrstama lankonoaca

poznat je sluaj konkurencije grinja Panonyohus ulmu i Tetranychus telarius, ako se T. telarius koji se javlja ranije uniti jednim ranijim prskanjem, jae irenje je P. ulmi

pesticidi utjeu na poremeaj prirodne ravnotee i faunu tla (smanjuju brojnost i aktivnost mezofaune 0.2 2 mm koja je od velikog znaaja za plodnost tla)

38) MJERILA TOKSINOSTI

u ocjeni toksinosti zoocida treba poznavati itav niz podataka:

nain prodora u organizam i mehanizam djelovanja

srednju ili koju drugu letalnu dozu kod oralne, perkutalne i inhalacione aplikacije

iritiranje povrine tijela

kumulacija u tijelu

kronina toksinost

zakanjelo djelovanje

kumulacija negativnih efekata u tijelu

ovisnost o temperaturi i dr. klimatskim faktorima te nainu aplikacije

fiziko-kemijska svojstva formulacija koja utjee na djelovanje aktivne tvari

tek ovi podaci zajedno daju pravu sliku toksikolokog karaktera nekog pesticida

otrovnost svojstvo tvari da izazove promjene u fiziolokim funkcijama organizma, tj. trovanje

opasnost obuhvaa vjerojatnost da e do trovanja doi kod njegove propisane primjene

osnovna mjera otrovnosti je srednja letalna doza tj. LD50

LD50 predstavlja broj mg pesticida na kg tjelesne teine pokusne ivotinje (najee takor) koji je potreban da 50 % tih ivotinja ugine

prema LD50 pesticidi su podjeljeni u 3 skupine:

1) LD50 = 2 inhalacijski Andrijin kri, oznaka xn "tetno za zdravlje", x1 "nadraujue"

LD50 ne mora se uvijek biljeiti u mg/kg (ppm) ve se moe izraavati u koliinskim jedinicama na prosjenim individuama (LD95)

MLD minimalna letalna doza najnia doza kod koje moe doi do smrti

ED50 efektivna srednja doza govori kod koliko se mg nekog pesticida na kg teine pokusne ivotinje ispoljava bilo kakvo djelovanje na 50 % pokusnih ivotinja to je mjerilo akutne toksinosti

za ribe koje se nalaze u stalnom mediju nemogue je utvrditi tonu dozu, ve se utvruje koncentracija

toksinost je nemogue odrediti mjerenjem brzine ugibanja test insekata, tj. utvrivanjem srednje letalne ekspozicije LT50, a izraavanje rezidualnog djelovanja koristi se RL50 vrijeme potrebno da se 50 % deponiranog insekticida izgubi

toksinost nekog pesticida se najbolje moe prikazati grafiki, ali je zato potrebno poznavanje najmanje 2 vrijednosti npr. LD20 i LD95

39) GRUPE LJUDI KOJI SE MOGU OTROVATI PESTICIDIMA

profesionalna trovanja stradaju oni koji primjenjuju sredstvo

kriminalna nehotina trovanja do njih dolazi uslijed neije nepanje i neznanja

kriminalna hotimina trovanja uslijed olakog rukovanja pesticidima koje omoguava da i do najotrovnijih pesticida moe praktiki svako doi

trovanje putem hrane jedna skupina vojnika otrovala se hranom prireenom iz brana koje je prevoeno u vagonu u kojem se ranije prevozio paration

potrebno je razlikovati pojmove otrov i biti otrovan jedna tvar ne mora biti otrov, a da bude otrovna ako se unese u organizam u veoj koliini

I. Mogunost trovanja ljudi koji rukuju zoocidima do njihova primjene

pesticide treba spremati u posebne prostorije, treba ih uvati u posebnom ormaru

prostorija mora biti zakljuana, a na vratima natpis otrov

prostorije moraju biti prozrane, sa dobrom mogunou prozraivanja, neovlatenim osobama zabranjen je pristup u prostoriju sa pesticidima

insekticide, tj. sve pesticide ne smijemo drati u blizini herbicida

II. mogunost trovanja ljudi koji primjenjuju pesticide

te skupine ljudi se sastoje iz onih koji prskaju, zaprauju ili na druge naine primjenjuju pesticide, traktorista, pilota, osoba koje signaliziraju prelete aviona

ovi su ljudi najvie izvrgnuti akutnom trovanju pesticidima, a u naroitoj su opasnosti od prodora pesticida kroz kou

prvi preduvjet za spreavanje trovanja tih ljudi je poznavanje otrovnosti pesticida i putem prodora u organizam

naroito jako prodiru kroz kou neki organofosforni insekticidi

osim to postoje velike razlike u otrovnosti izmeu pojedinih aktivnih tvari, postoje razlike i izmeu pojedinih formulacija istih aktivnih tvari tekui pesticidi, a pogotovo emulzije znatno bolje prodiru kroz kou od praiva

do trovanja kroz respiratorne organe dolazi uglavnom kod fumiganata (naroitoj opasnosti od udisanja zoocida izvrgnuta je osoba koja ih mijea s vodom)

osim akutnih trovanja do kojih dolazi uzimanjem relativno veih koliina pesticida, posebnu opasnost predstavljaju kronina trovanja

za ovu vrstu trovanja dovoljno je minimalno uzimanje koliina pesticida koji imaju svojstvo akumulacije, ali kroz dulje vrijeme

po kritinoj se otrovnosti naroito istiu rodenticidi na bazi kumaina

ljudi razliitih rasa nejednako su otporni na pesticide, osjetljivost ovisi o spolu, starosti, zdravstvenom stanju, kondiciji, gravidnosti, ishrani, uzimanju alkohola i dr.

III. mogunost trovanja hranom kontaminiranom pesticidima

vie pesticida unosimo hranom animalnog porijekla nego onom vegetativnog

mlijeko i mlijeni proizvodi smatraju se jednim od glavnih izvora pesticida u ljudskom tijelu

u poljoprivrednim proizvodima pesticidi se nalaze u sluaju nepravilne primjene pesticida, npr. preblizu berbi ili etvi, u prevelikoj dozi, na uskladitenim proizvodima i sl.

mogunost spreavanja ili smanjenja opasnosti unoenja pesticida u ljudski organizam, prouavanjem rezidua, tolerance i karence

40) ZATITA PRI RADU S PESTICIDIMA

ako postoji mogunost izbora razliitih pripravaka, treba nabavljati one koji su najmanje otrovni i opasni kako za organizme tako i za okoli

vano je da ti pripravci budu u maloj ambalai, prevelika ambalaa uzrokuje stvaranje zaliha koje mogu biti opasne, a kada ta sredstva postanu nepotrebna ili istekne rok valjanosti, postaju opasni otpad kojeg se teko rjeiti

ako se tekue sredstvo prolije ili se prosipa ono u krutom stanju (praivo), treba navlaeni, odn. prosuti dio prekriti pijeskom ili piljevinom te zatim sve zajedno odstraniti bez ikakvog dodira s koom

kod hlapljivih sredstava treba postupak obavljati sa otvorenim prozorima i vratima po potrebi s respiratorom na nosu

treba koristiti respirator ili barem titnik za nos

najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima, priprema sredstava tj. tekuine za prskanje ili rasprivanje jer se u toj fazi rukuje koncentriranim sredstvom

kako se sredstvo razrjeuje 100 i 1000 puta, oito je koliko je velika opasnost pri rukovanju koncentratom

treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru kroz neoteenu kou, a da se neka isparavaju, pa se prilikom rada s koncentratom udiu otrovne pare

sredstva treba pripremati na otvorenom, prozranom prostoru s gumenim ili plastinim rukavicama i ostaloj zatitnoj opremi odreenoj u uputi za to sredstvo

pri otvaranju ambalae ili mjeanju treba paziti da tekue sredstvo ne trcne u oi radi ega treba nositi titnik za lice ili barem zatitne naoale

praiva treba sipati polako i oprezno da se ne zaprai osoba koja radi i da ne udie zapraeni zrak

zatitna oprema:

1. Gumene ili plastine rukavice treba ih prati jo na ruci prije skidanja i paziti da se ne navuku izvrnute

2. Gumene ili plastine izme

3. Radno odijelo kako bi se izbjeglo oneienje svakidanje odjee, a u radu s jae otrovnim sredstvima treba imati nepropusno (gumirano, plastificirano) ili itavo odijelo ili nepropusnu pregau

4. titnik za lice od prozirne tvari koji spreava udisanje kapljica ili estica praiva i njihov kontakt s licem katkad se mogu koristiti i zatitne naoale

5. eir za lice od prozirne tvari koji spreava udisanje kapljica ili estica praiva i njihov kontakt s licem katkad se mogu koristiti i zatitne naoale

6. eir sa irokim obodom ili kapa sa titnikom za oi kod tretiranja viih nasada

7. titnik za nos i usta

8. Respirator

tretirati se ne smije protiv vjetra, za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstva na druge osobe, domae ivotinje, niti na susjedne kulture koje su u stadiju razvoja

za vrijeme rada ne smije se puiti, jesti, a zaepljene rasprskivae ne smije se ispuhivati ustima

neograeni nasad tretiran otrovnim sredstvom treba oznaiti ploom "zatrovana povrina"

ispranjenu ambalau treba unititi prema uputama

41) SUSTAV IZDAVANJA DOZVOLA ZA PROMET PESTICIDA propisuje se zakonom zatite bilja iz 1994. god.

sredstva za zatitu bilja stavljaju se u promet na temelju rjeenja o dozvoli za promet i primjenu sredstava za zatitu bilja, koju daje ministarstvo

proizvoa sredstva za zatitu bilja podnosi zahtjev zavodu za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu za provoenje kemijskog, fizikalnog i biolokog istraivanja odreenog sredstva, a pri tome navodi sve namjene za koje eli doputenje, dozu ili koncentraciju, nain primjene i druge podatke

nakon 1 2 godine istraivanja zavod podnosi izvjee s prijedlogom

istovremeno mora proizvoa zatraiti toksikoloku ocjenu od jedne ovlatene ustanove u Republici Hrvatskoj

jedan od uvjeta za pozitivnu toksikoloku ocjenu je da sredstvo ima doputenje u barem 2 drave zajednikog trita temeljem ove ocjene Ministarstvo zdravstva daje rjeenje o prihvatljivosti primjene sredstva u RH i svrstava sredstvo u skupinu otrova, propisuje oznake na deklaraciji i posebnim postupkom odreuje vrijednost tolerance

nakon to proizvoa dobije izvjee zavodu i rjeenje Ministarstva zdravstva, podnosi zahtjev za davanje doputenja ministarstvu poljoprivrede i umarstva

komisiju za zatitu bilja tog ministarstva razmatra zahtjev te predlae izdavanje ili odbijanje izdavanja doputenja, pri emu moe mjenjati ili dopunjavati prijedlog zavoda

doputenje ministarstva poljoprivrede i umarstva mora sadravati

namjenu sredstva, dozu ili koncentraciju

nain primjene, karencu, katkad i radnu karencu

najvei doputeni broj primjene u jednoj sezoni

osjetljivost nekih kultivara

mogunost mijeanja s drugim sredstvima

skupinu otrova

mogunost primjene iz zrakoplova

opasnost za pele, ribe i dr.

te sva ostala ogranienja i podatke potrebne za uspjenu primjenu sredstva

uz to manju opasnost za ljude i korisne ivotinje, te okoli

Ministarstvo moe izdati dozvolu bez rezultata biolokog istraivanja i prije komisije, ako je sredstvo za zatitu bilja proizvodeno u dravama lanicama Europske unije ili organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, nove aktivne tvari i ima dozvolu tih drava

1. Zahtjev proizvoaa zavodu za zatitu bilja

2. Toksikoloka ocjena u Ministarstvu zdravstva

3. Zahtjev za izdavanje u Ministarstvu poljoprivrede i umarstva

42) IMBENICI KOJI UTJEU NA DJELOVANJE INSEKTICIDA U TLU

insekticide za tretiranje tla moemo podijeliti na:

A) Uobiajni kontaktni insekticidi

B) Fumiganti (rjee ih upotrebljavamo)

A) imbenici koji utjeu na uobiajene kontaktne insekticide

1) Organska tvar perzistentnost insekticida je vea to u tlu ima vie organske tvari (vee ga dugo i postepeno otputa)

2) Tea tla perzistentnost je vea nego u lakim tlima3) Temperatura via temperatura smanjuje perzistentnost4) Irigacija utjecaj na perzistentnost insekticida nije velik5) Unoenje insekticida na pravu dubinu radi slabe mobilnosti6) Zaoravanje nejednolina raspodjela (povoljno za suzbijanje grica)7) Drljanje tekim drljaama plitko unoenje unoenje insekticida u tlo drljanjem, a pogotovo tanjuranjem osiguravamo njegovo jednolinije mjeanje s tlom, pa se preporua kod suzbijanja tetnika npr. injaka koji su plitko u tlu

8) Tipovi tla npr. Aldrin je najefikasniji u pjeskovitom tlu, 30 % je slabije efikasan u pjeskovitoj ilovai, dvostruko neefikasan u ilovai, a ak 3 slabiji u tlu koje je bogato organskom tvari

9) pH i vlaga vea vlanost i nii pH poveavaju efikasnost insekticida

10) Tehnike aplikacije koje omoguuju manji utroak insekticida

lokalnim tretiranjem samo redova biljaka, znatno su manje opasne

B) imbenici koji utjeu na fumigante

1) Poroznost tla fumigant se iri kroz pore tla bolje to je tlo poroznije

2) Temperatura kod vie temperature prodiranje plina u tlu je bre, ali on brzo dolazi i na povrinu, te se gubi

via temperatura poveava openito toksinost fumiganata

3) Tip tla i sadraj organske tvari to je vie organske tvari i koloidnih estica (tea tla) jaa je adsorbcija fumiganata i slabije njihovo djelovanje

4) Vlanost via vlanost poveava toksinost, ali prevelika vlanost tla oteava prodiranje fumiganata kroz pore ( pri unoenju fumiganata bolje je da je tlo suho, ali ga nakon primjene treba povrinski navlaiti i time zatvoriti pore kako fumigant ne bi prebrzo izaao napolje

43) REZIDUI SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA U NAMIRNICAMA ANIMALNOG PORIJEKLA

rezidui predstavljaju koliinu aktivne tvari pesticida, njegovih dodatnih tvari i njegovih derivata na ili u biljci, biljnom dijelu ili animalnom proizvodu koji se nalazi u prometu, a namijenjen je ishrani

mjere se djelovima pesticida na milijun dijelova hrane, tj. mg/kg ili g/t

inicijalni rezidum ona koliina pesticida koja ostaje na biljci odmah nakon primjene

brzina razgradnje se mjeri esto sa RL50 tj. sa vremenom potrebnim da se inicijalni reziduum smanji na polovinu

za svaki pesticid odreene su maksimalne koliine koje se smiju nalaziti na pojedinim vrstama plodina u trenutku njihova stavljanja u promet tolerance, [ppm]

naini ulaska pesticida u ivotinjski organizam ishrana krava lucernom koja je sadravala DDT, dovodi do zatrovanja mlijeka krava DDT-om, dok mlijeni proizvodi dobiveni od tog mlijeka sadravaju jo vie DDT-a, tj. dolo je do bioloke potencijacije poveanje sadraja pesticida kroz lanac ishrane i prerade

prilikom suzbijanja skakavaca na panjacima naeno je u masti goveda koja su na njima pasla, odreena koliina aldrina, dieldrina, heptaklora

osim DDT-a u mlijeku se u veoj mjeri izluuje heptaklor, epoksid i to jo dugo vrijeme nakon prestanka ishrane krava

pesticidi su utvreni u jajima kokoi hranjenih kontaminiranom hranom

osim hranom mogu pesticidi doi u ivotinjski organizam i raznim higijensko-veterinarskim mjerama koje se provode u cilju suzbijanja muha i raznih ektoparazita

radi ovakvih svojstava navedenih insekticida ne smije se na usjevima namjenjenim za hranu mlijene stoke uope koristiti insekticidi sa svojstvom kumulacije

suzbijanje tetnika lucerne, djeteline i dr. krmnih biljaka, treba koristiti organofosforne insekticide, nikako ne DDT, dieldrin, heptaclor, toksafen kao to se preporua

44) TOLERANCA I NJENO IZRAUNAVANJE

toleranca maksimalna doputena koliina aktivne tvari (i njenih metabolita) nekog sredstva za zatitu bilja (pesticida) u namirnici (ili stonoj hrani) ili na njoj u trenutku njezinog stavljanja u promet; [mg/kg; ppm]

odreuje se za svaku vrstu hrane posebno, stoga treba prvo za svaku vrstu hrane

poznavati hranidbeni faktor

hranidbeni faktor prosjeni udio dotine hrane u dnevnoj ishrani stanovnika zemlje koja eli utvrditi tolerancu

poznavajui akutnu i kroninu toksinost i sva ostala svojstva nekog pesticida, medicinski strunjaci izraunavaju prihvatljivu dnevnu konzumaciju prihvatljiva dnevna konzumacija koliina pesticida u mg/kg tjelesne teine koju ovjek moe uzimati svakog dana kroz itav ivot bez ikakvih posljedica smanjena za svaku sigurnost jo najee 100 puta sada se iz hranidbenih faktora, prosjene teine ovjeka i prihvatljive dnevne konzumacije izraunava dozvoljena granina vrijednost dozvoljena granina vrijednost dopustiva koliina rezidua na ili u hrani kada doe u promet, a izraava se u ppm u odnosu na svjeu hranu

konano se iz ove vrijednosti izraunava toleranca, tako da se jo vodi rauna o reziduumu koji bi se kod normalno potrebne zatite dotine kulture od nametnika mogao nai u plodovima

ukoliko je izraunata vrijednost vea od tog reziduuma, tada se jo smanjuje za onoliko koliko se tog pesticida moe oekivati kod uobiajene primjene na toj kulturi

toleranca je administrativna, a ne bioloka granica, bioloka je njegdje 100 puta via, odreuje ju Ministarstvo zdravstva tek kada poznamo tolerancu moemo odrediti karencu za neku kulturu

45) RAZGRADNJA PESTICIDA, KARENCA I NJENO IZRAUNAVANJE

brzina razgradnje sredstva na biljci ovisi o njegovim svojstvima, klimatskim uvjetima, svojstvima biljke i dr.

kako se povre esto koristi bez kuhanja, a neke vrste zriju postupno (rajica, kupus, krastavci), to je pri primjeni sredstava u povru najvanije pitanje kad se, s obzirom na berbu i upotrebu povra, neko sredstvo smije upotrebljavati

za tretiranje povra je doputen samo manji broj sredstava za zatitu bilja (mnogo vie je doputeno u ratarstvu i voarstvu), a za ona koja su doputena propisane su vrlo stroge karence

karenca najkrae razdoblje (izraeno brojem dana) koje mora protei od posljednje primjene nekog sredstva do berbe ili vaenja povra iz tla (prve)

vrijednost karence navedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo, a moe za isto sredstvo biti razliito za pojedine kulture

pridravanje karence tj. primjena sredstva za zatitu bilja tako da do berbe proe vrijeme karence, garancija je da se na povru nee nalaziti nedoputena koliina tih sredstava

za razdoblja propisanog karencom sredstvo e se razgraditi ispod doputenih granica (toleranca)

duljina karence odreena je tako da se za to vrijeme koliina sredstva razgradi ispod tolerance

pridravamo li se karence, moemo biti sigurni da u povru nee biti prekoraena toleranca

pri izboru sredstva za zatitu bilja, naroito onog koji se pribliava zriobi ili se ve poelo brati, najvanije mjerilo je duljina karence

katkada je potrebno obrati npr. rajice, krastavce, te nakon berbe tretirati (ako je doista potrebno), a zatim s nastavkom berbe saekati do isteka karence makar je plod prezreo

46) VRSTE KARENCA

1) karenca za domae ivotinje

odreuje vrijeme od posljednje upotrebe pesticida do etve krmiva

karenca kod pesticida kojim se tretiraju krmiva i hrane za domae ivotinje pod posebnim je tretmanom zbog toga to se u animalnom organizmu nakupljaju pesticidi i dugo ostaju u masnom tkivu ivotinja

2) radna karenca

odreuje vrijeme u danima koje mora proi od posljednje upotrebe pesticida na nekoj povrini ili u nekom prostoru do trenutka od kad ovjek moe ui na tu povrinu, a da to ne bude kodljivo za njegovo zdravlje

odnosi se na zatvoreni prostor (skladite, staklenici, itd.)

3) karenca za sjetvu bilja

odreuje vrijeme u danima koje mora protei od posljednjeg tretiranja neke povrine pesticidom do sjetve

za vei broj sredstava izriito je zabranjena upotreba na vou ili povru radi opasnosti od nedoputene koliine rezidua

sva sredstva koja nisu izriito doputena u zatvorenom prostoru, zabranjena su za koritenje u stakleniku

47) KARENCA ZA DOMAE IVOTINJE

karenca najkrai vremenski period u danima koji mora proi od zadnje primjene nekog pesticida do prve etve ili berbe

propisane su posebnim propisom i proizvoai pesticida su duni navesti

ih na ambalai pesticida ili u posebnim uputama ( odreene su za svaki pesticid posebno, a katkad su razliite ovisno o kulturi koja se tretira

duljina karence ovisi o brzini razgradnje pojedinog pesticida i visini tolerance

karenca se odreuje tako da bude sigurno da se, uz uvjet njenog potovanja, na tretiranom proizvodu ne mogu nalaziti vei rezidui pesticida nego to ih odreuje toleranca

karence su obvezne za sve organizacije i osobe koje primjenjuju pesticide i one se odnose na sve kulture koje se tretiraju i one namijenjene za stonu hranu

u nekim sluajevima ni pridravanje karence ne moe osigurati da pojedini proizvodi ne sadre nedozvoljene koliine pesticida npr. zabranjena je primjena kloriranih ugljikovodika na krmnom bilju ili u skladitima i silosima namirnica ili stone hrane

svim kloriranim ugljikovodicima zabranjena je primjena na krmnom bilju, u stajama i drugim nastambama domaih ivotinja, te prostorima gdje se manipulira ili prerauje stona hrana

u domaih ivotinja problem karence je sloeniji nego drugdje zbog toga to obuhvaa ivotinje koje u svom organizmu gomilaju odreene pesticide sa ispravno odreenom karencom, ali nakon nekog vremena oni se puno vie nakupe u organizmu ivotinje od tolerance za taj pesticid, te takav ivotinjski proizvod postaje opasan za ljudsku prehranu karenca se odreuje posebnim ispitivanjima dinamike razgradnje pesticida48) OGRANIENJA PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA

osim karence postoji niz drugih ogranienja za primjenu pojedinih insekticida, u odreene svrhe

krumpir se ne smije saditi 3 4 godine nakon tretiranja tla s HCH, a 1 2 godine nakon tretiranja tla sa aldrinom

suzbijanje poljskih mieva prskanjem aldrinom dozvoljeno je kod krmnih biljaka samo u jesen nakon zadnje konje

primjena svih kloriranih ugljikohidrata ograniena je na krmnom bilju, a u skladitima proizvoda koji slue za hranu je dozvoljena primjena samo odreenih zoocida

svaki poljoprivredni strunjak je odgovoran da se pod njegovim rukovodstvom pesticidi primjenjuju samo uz potpuno pridravanje propisanih karenca i ogranienja

49) ATRAKTANTI I REPELENTI

atraktanti svojstvo kukaca da ima razvijen henotropizam (hemotaksiju) koja omoguuje da pronalaze suprotni spol, hranu, prikladnog domaina za ovipoziciju iskoritava se i za njihovo suzbijanje

treba u izvjesnoj mjeri biti volatiziran da ga kukac moe zamjetiti s neke udaljenosti

eer za muhe nije volatiziran i ne privlai ih na daljinu, ali ako ga sluajno nau

ostaju na njemu ( takve tvari zovemo aprestanti ili akceptanti

koriste se za kontrolu pojave tetnika, njihovo suzbijanje ili u istraivake svrhe,

praenje populacijske pojave

postoje 3 osnovna tipa:

1) seksualni atraktanti

pronaeni su na osnovu poznavanja svojstva mnogih kukaca da izluuju mirise na koje je protivni spol izvanredno osjetljiv i koji ga privlai

te mirisne tvari obino izluuju lijezde smjetene na zadku, ali i dr. mjestima tijela

mirisi su specifini to znai da samo privlae suprotni spol dotine vrste, a ima i iznimaka

atraktanti se mogu osim ekstrakcijom dobiti i sintezom

2) hranidbeni atraktantni

nisu tako jaki, niti tako specifini kao seksualni

to su npr. otopine eera, melasa, kiselo vino ili ocat, dakle tvari u fermentaciji, koje djeluju samo 4 7 dana

ekstrakti, eterina ulja, itd.

hidrolizirani proteini djeluju 30-tak dana, domet im je 5 metara

3) atraktanti ovipozicije

ustvari su hranidbeni atraktanti jer enka bira takvo mjesto za ovipoziciju gdje e liinke nai potrebnu hranu

ovi atraktanti privlae samo enke

za atraktanta treba poznavati sljedea svojstva:

a) Jakost tj. udaljenost na koju djeluje

b) Specifinost (na koga djeluje)

c) Utjecaj koncentracije na jakost

d) Eventualni sinergizam

e) Toksinost

moe se kombinirati upotreba nekog atraktanta s primjenom insekticida, ovakva kombinirana primjena omoguuje smo lokalno tretiranje tj. tretiranje samo usjeva ili nasada

repelenti (repulzivna sredstva) kemijski spojevi koji odbijaju tetnike, znatno su manje proueni od atraktanata

prvim repelentom u povijesti smatra se dim protiv komaraca

najvie se koriste protiv ljudskih i stonih nametnika

u zatiti bilja se koriste za odbijanje napada zeeva na voke

premazivanjem sredstvima koja sadre razne bakrene spojeve

repelenti se koriste i za tretiranje sjemena nekih kultura u cilju odbijanja ptica od uzimanja tog sjemena (antrakinon, TMTD, itd.)

repelenti poput termitifuga i dr. sredstva kojima se impregnira drvo koriste se protiv raznih tetnika kao to su to termiti, potkornjaci, i dr.

takoer i pesticidi mogu imati repelentno djelovanje, npr. Bordoka juha odbija krumpirovu zlaticu, a alazin, paration i neki sistemici u manjoj mjeri odbijaju divlja, a pogotovo enarin 50) UNIVERZALNI I SELEKTIVNI PESTICIDI S PRIMJERIMA

univerzalnost svojstvo pesticida da djeluje na mnoge organizme

univerzalni pesticidi, npr. DDT za kojeg se nekad smatralo da e rijeiti skoro sve

probleme u suzbijanju tetnika

jako remete prirodnu ravnoteu i izazivaju itav niz negativnih posljedica

selektivnost djelovanje samo na neke organizme, na tetnike, a ne na korisne insekte, kod herbicida na korove, a ne na kulturnu biljku

npr. nikotin visokoefikasan na lisne ui bez da unitava njihove neprijatelje

bubamare, pa ni parazitske diptere ili himenoptere

od selektivnih insekticida naroito se istiu sistemici koji unitavaju tetnike koji

siu tretiranu biljku, a samo kod izravnog kontakta tete njihovim prirodnim neprijateljima

njihovom djelominom primjenom na jednoj parceli moe se izazvati koncentracija

prirodnih neprijatelja na netretiranim dijelovima parcele i unitavanje tetnika i na tim dijelovima

naroito su selektivni oni sistemici koji se koriste tretiranjem sjemena ili zajedno sa

sjemenom, kod njih je ve i samom metodom aplikacije uklonjena svaka mogunost kontaktnog djelovanja na korisne insekte koji se nalaze na biljci

u selektivnije spadaju i insekticidi s kratkotrajnim djelovanjem radi kojeg vrijeme

trajanja efikasnosti sa njime dolazi u dodir manji broj prirodnih neprijatelja

51) SISTEMINOST DEFINICIJA, PREDNOSTI, NEDOSTACI

sistemici kemijski spojevi koje biljke upijaju, pr