PITANJA IZ KOLOKVIJA OSNOVE PEDAGOGIJE

1) Pedagogija je društvena znanost koja istražuje odgojni proces, proučava ga; predmet izučavanja pedagogije je odgoj i izgrađivanje čovjeka kao ljudskog bića.

2) Navedi 3 od 5 etapa u razvitku pedagogijske znanosti:1) prve refleksije o odgoju u antičkoj poeziji2) pojava pedagogijske teorije u sastavu antičke filozofije3) počeci osamostaljivanja u pedagoga humanista

3) Začetnikom nove (moderne) pedagogije smatra se Jan Amos Komensky.4) Teoriju empirizma zasnovao je John Locke.5) J. A. Komensky podrobno je razradio:

a) Didaktikub) Teoriju odgoja

6) U kojem stoljeću je pedagogija postigla svoju autonomiju?U 19. st. (Herbart 1806. objavio djelo 'Opća pedagogija izvedena iz odgojne svrhe')

7) Smisao pedagogijske znanosti je u proučavanju i unapređivanju odgoja i odgojnog procesa.

8) Zadaci pedagogijske znanosti su:a) Da proučava odgojnu stvarnost, istražuje pedagoške pojave, pronalazi,

otkriva i utvrđuje zakonitosti na području odgoja i obrazovanja, čime se razvija pedagogijska teorija

b) Da na temelju najnovijih pedagogijskih spoznaja i ukupnih znanstvenih postignuća na tom području postavi svrhu i zadatke odgojne djelatnosti, što omogućuje unapređivanje odgojne djelatnosti

c) Da znanstveno-kritički vrednuje rezultate postignute na području pedagogijske teorije i prakse, što pretpostavlja deskriptivni i normativni pristup

d) Da razvija i usavršava pedagogijsku metodologiju, što je pretpostavka za uspjeh daljnih pedagogijskih istraživanja

e) Da se koristi rezultatima drugih srodnih ili graničnih znanosti, što uvjetuje potrebu interdisciplinarnog povezivanja, ali i reguliranja svog odnosa prema drugim srodnim znanostima.

9) Pedagogoijski zakon odražava najopćenitije ali i najbitnije odnose među pedagoškim pojavama. On je najveće postignuće pedagogijske znanosti te se odnosi na čitavo njeno znanstveno područje.

10) Principi (pedagogijska načela) su osnovni kriteriji teorijskog promatranja i praktične djelatnosti. To su temeljni zahtjevi prema kojima se organizira i usmjerava odgojno-obrazovni rad na pojedinim odgojnim područjima (npr. nastavni rad ili odgojni rad u području tjelesnog, intelektualnog, moralnog, estetskog i radnog odgoja).

11) Pedagogijska pravila su najniži oblici zakonitosti. Odnose se na konkretne postupke u nastavno-odgojnoj djelatnosti. U pedagogiji obilježavanju i predstavljaju područje pojedinačnog.

12) Pedagogijska grana ili disciplina je uže znanstveno-teorijsko područje koje proučava neko određeno odgojno područje, specifično po svojim zadacima i karakteru rada.

13) Praktična pedagogija predstavlja organizaciju praktične odgojne djelatnosti i nju Herbart dalje ne razrađuje, nego svoje djelo posvećuje razradi i obrazloženjima teorijske pedagogije.

14) Pedagogijska teleologija je, kao sastavni dio teorijske pedagogije, teorija o smislu i svrsi odgoja, a njena pomoćna znanost je etika.

15) Pedagogijska metodologija je teorija pedagogijskog istraživanja. Ona je grana opće metodologije, ali se može smatrati dijelom pedagogijske znanosti, zbog unapređivanja procesa pedagogijskog istraživanja u funkciji unapređivanja odgoja i razvijanja pedagogijske znanosti.

16) Hodegetika je teorija odgoja u užem smislu.17) Didaktika je teorija nastave.18) Upravljanje znači teoriju o vanjskim utjecajima odgojitelja na

odgojenika.19) Stega unutrašnji stav, aktivnost, autonomija osobnosti, moralna

autonomija odgojenika.20) Nastava je glavno sredstvo odgoja i stoga mora biti odgojna nastava.

To je školski planski organizirani odgojno-obrazovni proces u kome se primjenom nastavnih planova i programa ostvaruju temeljne odrednice odgoja i obrazovanja.

21) Povijest pedagogije proučava odgoj u prošlosti, tj. povijesni razvitak odgoja, školstva i pedagogije od najstarijih vremena do danas.

22) Predškolska pedagogija proučava predškolski odgoj i razvitak djeteta predškolske dobi, neovisno o tome odvija li se u obitelji ili u predškolskoj ustanovi, postavlja cilj i zadatke predškolskog odgoja, razrađuje načela i metode rada.

23) Andragogija proučava odgoj i obrazovanje odraslih kao posebno odgojno područje, koje ima specifičnu primjenu pedagogijskih zakonitosti, općih načela i metoda rada.

24) Pedagogija slobodnoga vremena proučava uvjete i mogućnosti odgoja u slobodnom vremenu, sprječavanje negativnih i formiranje pozitivnih uvjeta za odgojni rad i razvitak osobnosti u slobodnom vremenu.

25) Specijalna pedagogija proučava specijalni odgoj (odgoj onih koji imaju određene teškoće u fizičkom ili psihičkom razvitku, uvjete, mogućnosti i zakonitosti odgojne djelatnosti na tom području) i dijeli se naa)tiflopedagogiju (odgoj slijepih)b)surdopedagogiju (gluhonijemih)c)oligofrenopedagogiju (s intelektualnim poremećajem)d)logopedsku pedagogiju (s govornim poremećajima)e)medicinsku pedagogiju (odgoj hospitaliziranih osoba).

26) Što je pedagoški pesimizam?

Pedagoški pesimizam je nativističko shvaćanje, prema kojemu je čovjekov razvitak unaprijed određen njegovom unutrašnjom naravi, vanjski faktori i odgoj ne mogu ništa bitno izmijeniti.

27) Što je pedagoški optimizam?Pedagoški optimizam je empirističko shvaćanje, prema kojemu su suprotstavljeni unutrašnji faktori vanjskima. Prema toj teoriji, društvena sredina i odgoj određuju razvojni put odgojenika.

28) Odgoj u širem smislu usmjeren je na sveukupnost pedagoškog djelovanja na sve cjelokruge čovjekova bića. Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj.

29) Odgoj u užem smislu usmjeren je na izgrađivanje i oblikovanje osobnosti i karaktera, na ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih poštujemo određene osobe. Sadržaj odgoja u užem smislu oslanja se na odgojni zadatak.

30) Što je obrazovanje? –u užem i širem smislu

U širem smislu, obrazovanje je proces usvajanja znanja, umijeća i navika, što je osnova za izgrađivanje znanstvenog pogleda na svijet, za razvijanje spoznajnih snaga, za povezivanje znanja s praktičnom profesionalnom djelatnošću i za izgrađivanje sposobnosti ua samoobrazovanje.

U užem smislu, obrazovanje je racionlana osnova odgoja, a odgoj je vrijednosna orijentacija obrazovanja.

31) Što je odgoj?

Odgoj je proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim tjelsenim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. To je složeni proces u kome sudjeluju brojni činitelji, primjenjuju se razne metode i postupci, u skladu sa s poznatim zakonitostima, prihvaćenom svrhom i zadaćama.

32) Odgoj prema bitnim određenjima čovjeka dijelimo na:

1) tjelesni

2)intelektualni

3)moralni

4)estetski

5)radni.

33) Odgoj prema dobi odgojenika dijelimo na: predškolski, školski, visokoškolski i odgoj odraslih.

34) Prema mjestu i specifičnosti odgojne djelatnosti, odgoj dijelimo na: obiteljski odgoj, odgoj u domovima, specijalni odgoj, odgoj u proizvodnim uvjetima, vjerski odgoj i odgoj u slobodnom vremenu.

35) Prema vremenskom kriteriju odgoj dijelimo na: odgoj u prošlosti, suvremeni odgoj i odgoj u budućnosti.

36) Dva subjekta odgojne djelatnosti su: odgajatelj i odgojenik.

37) Odgojni proces obuhvaća 3 područja:

a) racionalno područje (znanje – shvaćanje)

b) emocionalno područje (uvjerenja, stavovi – prihvaćanje)

c) voljno područje (pozitivno svojstvo osobnosti – djelovanje).

38) Objasni ukratko što je to odgojni ideal?

Odgojni ideal ja najviša opća kategorija iz koje proizlazi smisao pedagoškog djelovanja. Na razini je općeg, najopćenijtijeg, vrlo perspektivnog. On odražava generičke vrijednosti i zajednička nastojanja svih naprednih snaga. Povezuje ljude u zajedničkim nastojanjima da se ostvare ljudski ideali i ideal očovječenog čovjeka.

39) Zadaci koji se pojavljuju i primjenjuju na različitim stupnjevima školovanja su: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak.

40) Konkretizacija se zasniva na pojmu mnogostrukog razvitka. Pod mnogostrukim razvitkom podrazumijeva se skladan razvitak svih bitnih čovjekovih svojstava.

41) Prva, univerzalna i najvažnija konkretizacija odgoja je podjela odgoja na glavna odgojna područja. To su: tjelesni, moralni, intelektualni, estetski i radni.

42) Tjelsni odgoj je cjelokupna odgojna djelatnost kojoj je svrha pravilan tjelesni rast i razvitak, unapređivanje zdravlja i podizanje opće tjelesne sposobnosti.

43) Teorija tjelesnog odgoja obuhvaća pedagogijske spoznaje, činjenice i generalizacije iz područja tjelsnog odgoja, a potom na temelju tih spoznaja postavlja, pobliže tumači i izlaže prijeko potrebne smjernice, zahtjeve i normative za odgojnu praksu i njeno unapređivanje.

44) Što je svrha tjelesnog odgoja?

Svrha tjelsnog odgoja je omogućivanje optimalnog razvitka osobnosti odgojenika.

45) Zadaci tjelsnog odgoja su: zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni.

(u sklopu ovog pitanja možemo tražiti da se objasne pojedini zadaci odgoja)

- zdravstveni zadatak pretpostavlja osiguravanje optimalnih uvjeta koji omogućuju normalno zdravstveno stanje ljuskog organizma

- obrazovni zadatak u sustavu tjelesnog odgoja osigurava stjecanje potrebnih znanja, formiranje praktičnih umijeća i navika, potpomaganje razvoja psihomotoričkih spsobnosti i izgrađivanje određenog pogleda na život i svijet

- preko odgojnog zadatka, tjelesni odgoj utječe na izgrađivanje pozitivnih svojstava osobnosti; radi se o sastavnicama koje su prijeko potrebne za stjecanje socijalne i moralne zrelosti

- rekreativni zadatak – obavljajući svoje ljudske dužnosti, organizam se troši, i u tom slučaju se tjelsni odgoj pojavljuje kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode.

46) Koji su glavni činitelji tjelesnog odgoja?

To su: obitelj, predškolske ustanove, raznovrsne škole, domovi i različite druge društvene udruge koje njeguju tjelesnu kulturu.

47) Što je intelektualni odgoj?

Intelektualni odgoj je njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti; jedan je od najvažnijih zadataka u formiranju čovjeka kao razumnog ljudskog bića.

48) Problematika intelektualnog odgoja u prošlosti obrađivala se u sastavu didaktike.

49) Nabrojite sastavnice intelektualnog odgoja: znanje, umijeća, navike, intelektualne sposobnosti, kultura intelektualnog rada, ljubav prema istini i djelovanje u skladu s takvim doživljajem njene vrijednosti.

50) Znanje je uopćeno iskustvo ranijih naraštaja, pozitivne stečevine čovječanstva, koje su u sistematiziranom obliku usvojili novi naraštaji: ono je sustav činjenica i generalizacija, koji su ti naraštaji shvatili i trajno usvojili.

51) Nabrojite ustanove koje smatramo važnijim činiteljima realizacije intelektualnog odgoja.

To su: obitelj, dječji vrtić, škola, ustanove za odgoj i obrazovanje te kulturne institucije.

52) Nabrojite temeljne zahtjeve u području intelektualnog odgoja.

To su: aktivnost, interes, sustavnost, primjerenost, individualizacija i ekonomičnost.

53) Krajnja svrha intelektualnog odgoja je obogaćivanje intelektualnih snaga, jačanje intelektualnih kapaciteta, razvijanje i usavršavanje čovjeka kao razumnog i plemenitog ljudskog bića.

54) Smisao moralnog odgoja je u tome da se formiraju moralna shvaćanja, uvjerenja i navike, da čovjek misli, osjeća i postupa u skladu s ljudskim dužnostima.

55) Svrha moralnog odgoja pretpostavlja da učenici i odgojenici u potpunosti usvoje postavke i norme, pravila i načela općeljudskog morala, da ih emotivno

prihvate i praktično ostvaruju, da svoj život organiziraju u skladu s moralnim zahtjevima i etičkim načelima.

56) Moralni odgoj ostvaruje se obitelji, školi i crkvi, u svim odgojnim ustanovama i u cjelokupnom društvenom životu.

57) Što proučava teorija moralnog odgoja?

Teorija moralnog odgoja proučava zakonitosti na području moralnog odgoja, njegov cilj i zadatke, njegov proces i sadržaj, njegove faktore i načela, metode i sredstva.

58) Humanizam je pogled na čovjeka iz koga zrače i dobivaju životnu snagu ostale ljudske vrednote: vjera u čovjeka, težnja za istinom, savršenstvom i pravednošću, vjera da je formiranje istinski pravednog i humanog društva moguće. To je osnova cjelokupnog morala.

59) Domoljublje (rodoljublje) je ljubav prema domovini, rodnom kraju i narodu, zasniva se na razvijenoj spoznaji o pripadnosti tom narodu, njegovoj prošlosti i sadašnjosti, pripadnosti određenoj etničkoj zajednici, njenom kulturnom razvitku i postignućima.

60) Što je moralna spoznaja?

Moralna spoznaja je moralno obrazovanje, usvajanje moralnih pojmova i kategorija, poznavanje moralnih norma i stavova, moralnih pravila i načela, formiranje odgovarajućeg pogleda na svijet i upoznavanje općenito prihvaćenog sustava moralnih vrijednosti.

61) Zadaci moralnog odgoja su:

1) upoznavanje morala i njegove teorije

2) usvajanje moralnih stavova i formiranje uvjerenja

3) formiranje navika moralnog ponašanja i djelovanja

4) odgajanje pozitivnih osobina, volje i karaktera

5) formiranje i njegovanje smisla za etičke vrednote.

62) Najčešći oblici u kojima se primjenjuje metoda poučavanja su: objašnjavanje, etički razgovor, predavanje o pitanjima morala i učenički referati s diskusijom.

63) Nabrojite 4 metode moralnog odgoja.

1) metoda poučavanja

2) metoda uvjeravanja

3) metoda navikavanja

4) metoda sprječavanja.

64) Temeljna vrijednost kojoj se teži u estetskom odgoju je:

a) ljepota duha

b) dobrota

c) duhovni mir

65) Pod pojmom kalokagatija podrazumijevamo smisao i težnju za ljepotom i dobrotom, harmonijski razvitak čovjeka sa skladnim razvitkom tijela i duha.

66) U čemu se očituje važnost estetskog odgoja?

U razvijanju i izgrađivanju smisla za estetske vrednote, u buđenju i poticanju osjećaja za lijepo, u formiranju i njegovanju estetskog ukusa u odgojenika.

67) Nabrojite 4 glavna zadatka estetskog odgoja.

1) razvitak sposobnosti uočavanja lijepog

2) formiranje sposobnosti estetskog doživljavanja

3) izgrađivanje stvaralačkih estetskih sposobnosti

4) njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja.

68) Nabrojite metodske postupke kojima se nastavnici služe u procesu realizacije estetskog odgoja.

To su: promatranje, slobodno izražavanje (u nastavi i van nastave), estetska analiza.

69) Temeljni smisao i svrha radnog odgoja je da potpomogne i omogući mnogostraniji razvitak osobnosti, što znači da treba formirati uvjete, da suvremeni čovjek ovlada i kulturom rada, radno-tehničkom kulturom pored estetske, tjelesne, intelektualne i moralne kulture.

70) Navedite 4 temeljna zadatka radnog odgoja.

1) odgojni zadatak

2) obrazovni zadatak

3) rekreativni zadatak

4) radno-profesionalni zadatak

71) U nastavi postoje 4 područja ostavrivanja radnog i tehničkog odgoja. Navedite ih.

1) nastavni predmeti tehničkog karaktera

2) nastava prirodne grupe predmeta

3) nastava društvene grupe predmeta

4) nastavne ekskurzije proizvodno-tehničkog karaktera.

72) Razdoblje između 2 svj. rata je razdoblje tzv. reforme pedagogije. Navedite neke od glavnih odrednica preobrazbe.

1) rasterećenost programa

2) pluralnost sustava

3) kakvoća umjesto količine

4) njegovanje kulture

5) oplemenjivanje osobnosti

6) usklađivanje pedagoških utjecaja

7) sustavno odgajanje za kulturu ponašanja, ljubav, brak, obiteljski život, željeno potomstvo i odgovorno roditeljstvo.

73) Navedite 3 temeljna zadatka adultne pedagogije (andragogije).

1) spoznavanje

2) unapređivanje

3) vrednovanje.

74) Svrha i zadaci obiteljskog odgoja.

Temeljna svrha obiteljskog odgoja je razvitak i izgrađivanje spodobnog, čestitog, marljivog i uljudnog čovjeka.

Zadaci obiteljskog odgoja su:

1) intelektualni zadatak

2) moralni zadatak

3) estetski zadatak

4) radni zadatak

75) Predmet istraživanja obiteljske pedagogije je odgoj u obitelji od rođenja djeteta i tijekom cijelog razdoblja, dok obitelj ima utjecaj na mladog čovjeka.

76) Navedite 5 temeljnih faza razvitka čovjeka kao ljudskog bića.

1) rano djetinjstvo

2) predškolsko doba

3) školsko doba

4) visokoškolsko doba

5) doba pune zrelosti.

77) Predškolsko doba je razdoblje od navršene 3 godine do polaska djeteta u školu.

78) Predmet proučavanja predškolske pedagogije je odgoj i razvitak djece od rođenja do polaska u školu, neovisno o tome gdje se on obavlja – u obitelji ili društvenim ustanovama za predškolsku djecu.

79) Školski odgoj proučava odgoj i razvitak djece u razdoblju od 6. do 18. godine (osnovna i srednja škola).

80) Školska pedagogija ima dvije svoje grane. To su didaktika i metodika.

81) Pod odgojem u domovima shvaćamo odgojni rad koji se ostvaruje u društvenim ustanovama za smještaj i odgajanje djece i mladeži.

82) Navedite 3 glavne kategorije doma.

1) domovi za odgoj mladih ljudi koji su, zbog nastavka školovanja izvan stalnog mjesta boravka njihovih roditelja (učenički i studentski domovi)

2) domovi za djecu koja su iz bilo kojih razloga, trajno ili privremeno ostala bez roditelja (dječji domovi)

3) domovi za mlade ljude, koji imaju smetnje u samoatopsihičkosocijalnom razvitku i zahtijevaju poseban tretman (posebni domovi, odgojni domovi i domovi za preodgajanje).

83) Što je slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobođen obveza i vrijeme koje on oblikuje i ispunjava aktivnostima po osobnoj želji.

84) Navedite 3 osnovne fukncije vremena!

1) odmor

2) kulturne razonode

3) razvitak osobnosti.

85) Premet i smisao pedagogije slobodnog vremena.

Predmet pedagogije slobodnog vremena su odgojna nastojanja u slobodnom vremenu.

Smisao je pedagogije slobodnog vremena pronaći putove i načine, da se oslobođeno vrijeme učini djelotvornim činiteljem permanentnog učenja, djelovanja, stvaranja i usavršavanja čovjeka u suglasju s težnjama ljudske zajednice.

86) Zadaci pedagogije slobodnog vremena su:

1) da proučava specifične mogućnosti odgojne djelatnosti u slobodnom vremenu, otkriva zakonitosti toga rada, obogaćuje pedagogijske spoznaje i tako razvija teoriju odgoja u slobodnom vremenu

2) da primjenom odgovarajućih znanstvenih spoznaja i zakonitosti stvara teorijske pretpostavke za stalno unapređivanje odgojno-obrazovnog rada i svih oblika aktivnosti u funkciji kulturnog i čovjeka dostojnog korištenja slobodnog vremena

3) da znanstveno-kritički prati i vrednuje rezultate ostvarene u području odgoja u slobodnom vremenu i njegove teorije.

87) Habilitacija je razvijanje novih sposobnosti ili funkcija koje mogu nadoknaditi oštećene ili one koje ne postoje.

88) Rehabilitacija je uspostavljanje funkcija i razvijanje sposobnosti koje su ranije postojale, ali su prilikom stradanja poremećene, oštećene ili izgubljene.

89) Preodgajanje je proces koji teži tome da se isprave posljedice lošeg ili zanemarenog odgajanja. Da se socijaliziraju nesocijalizirani pojedinci i njihove manifestacije i time uklone razni uzroci ljudskih stradanja i tragedija.

90) Specijalnim odgojem kao posebnim područjem odgojnog rada bavi se specijalna pedagogija.

91) Oligofrenopedagogija proučava odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece s poremećajima u intelektualnom razvoju.

92) Logopedska pedagogija proučava odgoj i obrazovanje odgojenika s govornim nedostacima i načinima njihovog uklanjanja.

93) Surdopedagogija proučava odgoj i obrazovanje gluhonijemih odgojenika.

94) Sociopatska pedagogija (forenzična pedagogija) proučava odgajanje i preodgajanje, izobrazbu, obučavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapuštene, psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prestupnika.

95) Metodika odgojne djelatnosti je u funkciji rješavanja odgojnih problema i ostvarivanja odgojnih zadataka na svim područjima (obitelj, škola, crkva, ustanove za predškolski odgoj, domovi, slobodno vrijeme)

96) Navedite 9 odgojnih načela. (može biti pitanje da se objasni jedno od njih)

1) načelo svrhovitosti

2) načelo aktivnosti

3) načelo pozitivne orijentacije

4) načelo primjerenosti

5) načelo mnogostranosti

6) načelo individualizacije

7) načelo socijalizacije

8) načelo jedinstvenosti

9) načelo dosljednosti.

97) Pod odgojnom metodom podrazumijevamo svrhovitu i usporednu aktivnost odgojitelja i odgojenika, koja proizlazi iz općih odgojnih načela i suglasno s temeljnim pedagoškim intencijama, vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgojenika i tako potpomaže izgrađivanje njegove osobnosti.

98) Navedite odgojne metode (objasniti jednu odgojnu metodu)

1) metoda poučavanja (njome utječemo ponajprije na svijest odgojenika s ciljem da bi on upoznao i usvojio bitni smisao načela i normi)

2) metoda uvjeravanja

3) metoda navikavanja

4) metoda sprečavanja.

99) Što podrazumijevamo pod pojmom odgojno sredstvo?

Odgojno sredstvo je određeni postupak odgojitelja, koji je usmjeren na ostvarivanje konkretnih odgojnih zadaća.

100) Navedite podjelu odgojnih sredstava prema svrsi njihove primjene (pojasniti jedno odgojno sredstvo i nabrojati što ubrajamo u tu skupinu)

1) sredstvo usmjeravanja (pomoću njega usmjeravamo odgajanje odgojenika u pozitivnom pravcu, pomažemo razvitak njihove spoznaje, uvjerenja, ponašanja i djelovanja, pozitivnih osobina, volje i karaktera; tu spada: savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad i kulturna razonoda)

2) sredstvo poticanja

3) sredstvo sprječavanja

101) Kada druga sredstva nisu dala očekivani rezultat primjenjujemo kaznu kao odgojno sredstvo.

Stjepan Jagić

Pitanja iz knjige PEDAGOGIJA A. Vukasovića

1) Znanost je: ukupnost metodički stečenih, uopćenih i teorijski sustavno sređenih znanja te djelatnost kojom se ta znanja stječu.

2) Navedi temeljne konstitutivne elemente znanosti:a) Predmet istraživanja, b) Metodologiju za proučavanje toga predmeta, c) Sustav zakonitosti (usustavljene) spoznaje.

3) Deskriptivna funkcija ili deskriptivna zadaća pedagogijske znanosti bavi se pitanjem:a) Uloge obitelji u odgojub) Uloge škole u odgojuc) Što je i kakav postojeći odgoj? d) Kakav odgoj treba biti?

4) Normativna funkcija ili normativna zadaća pedagogijske znanosti bavi se pitanjem:a) Što je i kakav je postojeći odgoj?b) Uloge obitelji o odgojuc) Uloge škole u odgojud) Kakav odgoj treba biti?

5) Deskriptivni pristup odgoju osnovni problem vidi u odgovoru na pitanje: Što je i kakav je postojeći odgoj?

6) Normativni pristup odgoju se bavi pitanjem: Kakav odgoj treba biti?

7) Razvitak i sudbina čovjeka unaprijed su određeni naslijeđem, tvrdio je:a) J. J. Rousseaub) A. Schopenhauer c) J. Locked) J. H. Pestalozzi

8) Koja teorija tumači da su u izgrađivanju osobnosti važni: nasljeđe, dispozicije, društvena sredina i odgoj:a) Teorija empirizmab) Teorija nativizmac) Teorija konvergencije d) Multifaktorska teorija

9) Što u pedagogiji predstavlja područje općeg, tj. obilježava najbitnija svojstva, najopćenitije veze i kauzalne odnose? Pedagogijski zakon.

10) Spoznaja da je odgoj društveno uvjetovan, je:a) Pedagogijska hipotezab) Pedagogijski zakon c) Pedagogijsko načelod) Pedagogijsko pravilo

11) Harmonijski razvitak osobnosti podrazumijeva razvitak: čovjekova duha i tijela.

12) Konkretizacija cilja odgoja koja se utemeljuje na pojmu mnogostanog razvitka osobnosti obuhvaća razvijanje sposobnosti: tjelesnih, intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih.

13) Mnogostrani razvitak osobnosti obuhvaća razvijanja sposobnosti: tjelesnih, intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih.

14) Navedite zadatke tjelesnog odgoja:a) Zdravstveni zadatak b) Obrazovni zadatak c) Odgojni zadatak d) Rekreativni zadatak

15) Općeljudske vrednote koje su općenito prihvaćene i sastavni su dio univerzalnih ljudskih vrijednosti su:a) Personalne vrijednostib) Generičke vrijednosti c) Socijetalne vrijednostid) Utilitarne vrijednosti

16) Racionalno područje odgoja čine: znanje, mišljenje i shvaćanje.

17) Navedite temeljna područja odgoja: racionalno, emocionalno i voljno područje.

18) Koja od sljedećih tvrdnji o metodologiji pedagogijskog istraživanja je točna?a) Ona iznosi putove kako treba predavati pedagogiju u ustanovama za

obrazovanje nastavnika;b) Ona iznosi metode koje trab primijeniti u odgajanju i obrazovanju;c) Ona proučava i pronalazi metode koje treba primijeniti pri proučavanju

pedagogijskih pojava.

19) Kako se naziva vrsta pedagogijskog istraživanja u kojem se prati ista generacija učenika tijekom čitavog školovanja? Longitudinalno.

20) Istraživanja u kojem se podaci prikupljaju iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada (neposredne stvarnosti) nazivaju se: Empirijska (''iskustvena'').

21) Pedagogijske spoznaje su tematski razvrstane u pojedine grane, a ukupnost tih grana naziva se: Sustav pedagogijske znanosti.

22) Što uvjetuje povezivanje pedagogije s drugim znanostima (interdisciplinost)? Složenost predmeta – odgoja.

23) Navedi nekoliko pomoćnih pedagogijskih znanosti (bar 5)! To su: psihologija, filozofija, sociologija, etika i dr.

24) Što je Odgoj? Čin, akt ili proces izgrađivanja čovjeka kao ljudskog bića.

25) Proces izgrađivanja čovjeka kao ljudskog bića je:a) Socijalizacijab) Obrazovanjec) Odgoj d) Inkulturacija

26) Navedite temeljna obilježja odgoja:a) (odgoj je) namjerna djelatnost (intencija) b) (odgoj je) društvena kategorija c) (odgoj je) povijesna kategorija d) (odgoj je) geberacijska pojava e) (odgoj je) društveno uvjetovan

27) Intencionalni odgoj je: organizirana, pedagoški osmišljena i cilju usmjerena društvena djelatnost.

28) Funkcionalni odgoj je: nekontrolirani odgoj koji predstavlja sve one činitelje koji bez određene namjere vrše utjecaj na razvitak i oblikovanje čovjeka.

29) Koji se odgoj može definirati kao proces osposobljavanja učenika za upoznavanje, traženje i otkrivanje istine i formiranje osobnog odnosa učenika prema istini: Intelektualni odgoj.

30) Koncepcija da je čovjek homo ludens znači:a) Psihički bolestan čovjekb) Da je bitno određenje čovjeka igra, slobodna djelatnost, spontanost

c) Da čovjeka odlikuje sposobnost da čitavog života uči, da se odgaja i obrazuje

d) Da je čovjek spoznajno biće

31) Moral je skup nepisanih pravila i običaja koli određuju međusobne odnose ljudi, oblik ponašanja i određeni oblik života u nekoj društvenoj zajednici, i ostvaruje se:a) Namjernim i nenamjernim društvenim pritiscimab) Strogim patrijarhalnim metodama odgoja i obrazovanjac) Suvremenim odgojem i sve suvremenijim odgojnim metodama i

tehnikamad) Odgojem i življenjem u određenoj zajednici

32) Pedagogija je znanost o odgoju, a andragogija ili adultna pedagogija jest: odgoj i obrazovanje odraslih.

33) Čimbenici koji ostvaruju zadatke moralnog odgoja su: obitelj, odgojne ustanove, crkva, sredstva priopćavanja (tisak, radio i TV), izdavačka djelatnost, kulturne ustanove, proizvodna poduzeća, društva i udruge, utjecaji slobodnog vremena.

34) Formiranje moralnih uvjerenja jest:a) Etapa procesa moralnog formiranja b) Moralni iracionalizamc) Sadržaj moralnog odgojad) Logička etapa moralnog formiranja koja prethodi formiranju moralnih

osjećaja

35) Priznanje, pohvala, nagrada, obećanje i natjecanje su:a) Odgojna sredstva poticanja, b) Odgojna sredstva usmjeravanja,c) Odgojno-obrazovne metode poučavanja, uvjeravanje i sprečavanja,d) Metode socijalizacije.

36) Objašnjavanje jest:a) Oblik metode poučavanja b) Oblik metode uvjeravanjac) Racionalna podloga moralnom odgojud) Povezanost etike i moralnog odgoja

37) Dehumanizirajući utjecaj na mladog čovjeka kada se s njim 'rukuje' kao sa stvari naziva se:a) Alijenacijab) Dezalijenacijac) Manipulacija

d) Kulturna invazija

38) Mediji su u pedagogiji:a) Čimbenici odgoja i obrazovanja b) Sredstva odgoja i obrazovanjac) Sadržaji odgoja i obrazovanjad) Čimbenici pedagogije slobodnog vremena

39) Teorijom nastave bavi se grana pedagogije:a) Specijalna pedagogijab) Andragogijac) Komparativna pedagogijad) Didaktika

40) Temeljna vrijednost kojoj se teži u intelektualnom odgoju je:a) Emocionalna stabilnostb) Istina c) Razina obrazovanjad) Dobrota

41) Temeljna vrijednost kojoj se teži u moralnom odgoju je:a) Duhovni mirb) Ravnoteža duha i tijelac) Dobrota d) Ljepota duha

42) Teorija morala – znanost o moralu je: etika.

43) Etika je:a) Teorija moralnog odgojab) Znanost o moralu – teorija morala c) Teorija pravad) Teorija spoznavanja

44) Odgoj u duhu domoljublja i odgoj u duhu međunarodnog razumijevanja su sadržaji područja:a) Intelektualnog odgojab) Moralnog odgoja c) Estetskog odgojad) Radno-tehničkog odgoja

45) Proučava odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece s poremećajima u intelektualnom razvitku:a) Logopedska pedagogijab) Adultna pedagogijac) Oligofrenopedagogija d) Tiflopedagogija

1) U kakvom su odnosu pedagogijska teorija i praksa?

Teorija proizlazi iz prakse. Između teorije i prakse trebalo bi vladati jedinstvo, međusobna povezanost i usklađenost, ali se ipak pojavio raskorak između njih. Teorija treba pratiti i proučavati odgojnu praksu, poticati i usmjeravati je.

2) Što je sustav pedagogijske zakonitosti?Sustav pedagogijske zakonitosti čini logički sređen pregled oblika zakonitosti života. Radi se o odnosima na razinama općeg (pedagogijski zakon), posebnog (načela i principi) i pojedinačnog (pravila).

3) Što znači socijalizacija?Socijalizacija je svjesno uvođenje pojedinca u društveni život, prihvaćanje normi zajedničkog života, odgoj za uljudne društvene odnose.

4) Što znači personalizacija?Personalizacija je proces oblikovanja osobnosti, proces transformiranja individuuma u osobnost, proces samoostvarenja pojedinca kao potpune osobnosti.

5) Navedite jedan primjer odgojnog ideala koji se često javljao u raznim povijesnim epohama kod raznih naroda.Težnja za harmonijskim razvitkom čovjeka, tj. ideja harmonijskog odgoja – uzajamna povezanost različitih odgojnih područja: tjelesnog, intelektualnog, moralnog, estetskog.

6) Navedite konkretizaciju odgoja s obzirom na područja ljudske djelatnosti.1) Odgoj za rad 2) Odgoj za društveni život 3) Odgoj za slobodno vrijeme

7) Navedite konkretizaciju odgoja s obzirom na odgojne vrijednosti.1) Generičko područje 2) Društveno područje 3) Personalno područje

8) Važne komponente odgojnog zadatka tjelesnog odgoja.1) Obogaćivanje emocionalnog života 2) Razvijanje smisla za lijepo 3) Razvijanje moralnih kvaliteta, pozitivnih crta osobnosti 4) Samodisciplina i kultura ponašanja

9) Što je umijeće?Umijeće je vježbanjem stečena sposobnost svjesnog primjenjivanja znanja.

10) Što je navika?Navika je daljnjim vježbanjem automatizirano umijeće.

11) Navedite zadatke intelektualnog odgoja.1) Usvajanje sustava znanja 2) Formiranje umijeća i navika 3) Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti 4) Ovladavanje kulturom intelektualnog rada 5) Oblikovanje pozitivnih odlika sposobnosti

12) Što znači razvijati kulturu intelektualnog rada kod učenika i studenata?To znači naučiti ih da znaju misliti i učiti, da znaju pronaći vrela znanja i da se znaju služiti njima, da znaju praviti bilješke, pisati izvješća, referate, da

znaju uočiti bitno, sažeti i rezimirati tuđu misao, lijepo se usmeno i pismeno izražavati, primijeniti znanje, rješavati probleme; tj. tijekom školovanja ih naučiti kako se radi, uči i istražuje.

13) Navedite su 3 temeljne postavke estetskog odgoja u suvremenom društvu.1) Potreba 2) Mogućnost 3) Dužnost

14) U čemu je smisao predškolskog odgoja?Smisao predškolskog odgoja je da brigom o djeci predškolske dobi i njihovom raznovrsnom aktivnošću, osigura povoljne uvjete i omogući da ona radosno prožive djetinjstvo, da se osjećaju sigurna i sretna i da se razvijaju maksimalno njihove tjelesne i mentalne sposobnosti, spoznajne, emocionalne i voljne osobine, smisao za uredan, higijenski, skladan i prijateljski način života u zajednici.

15) Što je svrha domskog odgoja?Svrha domskog odgoja je da djeci i mladima nadoknadi nedostatak obiteljskog doma, da im pruži ljubav, toplinu, sigurnost i povoljne uvjete za njihov psihički i fizički, moralni i društveni razvitak.

16) Što je smisao specijalnog odgoja?Smisao specijalnog odgoja je da se razvojno ometenoj djeci i mladeži, prema njihovim razvojnim mogućnostima osigura odgoj i obrazovanje, odnosno optimalni razvitak njihovih sposobnosti.

POZNATA DIDAKTIČKA PRAVILA:

1. od bližeg - daljem2. od jednostavnog - složenom3. od lakšeg – težem4. od poznatog- nepoznatom5. od konkretnog – apstraktnom

TEORIJA ODGOJA- proučava posebnosti specifično – odgojnog djelovanja i metodike odgojne djelatnosti.

PEDAGOGIJA I DRUGE ZNANOSTI ( filozofija, psihologija, sociologija, povijest, futurologija, biologija, medicina, ekonomija, pravo, teorija umjetnosti, tehničke znanosti i kibernetika)

SMISAO ODGOJA se sastoji u prenošenju prethodnih iskustava čovječanstva- stečevina kulture i civilizacije- na nove naraštaje, koji nastavljaju djela svojih predaka.

ODNOS ODGOJA PREMA NEKIM SRODNIM POJMOVIMA:

a) njega (briga o maloj djeci, bolesnim ili starijim osobama) b) zaštita ili skrb (od tjelesnih i psihičkih oštećenja) c) zbrinjavanje (obuhvaća njegu i skrb)d) inkulturacija (proces prihvaćanja kulturnih postignuća)

MULTIFAKTORSKA TEORIJA- na razvitak čovjeka utječe nasljeđe, društvena sredina i odgoj ali i on aktivno utječe na svoju okolinu i na samoga sebe; prema toj teoriji odgoj nije ni nemoćan ni svemoćan, ima svoje granice i mogućnosti.

OSOBNOST ILI LIČNOST je organizirana cjelina, određena struktura bioloških, psihičkih i socijalnih svojstava, osobina i ponašanja, čime se izražava osobitost pojedinca koja ga tom svojom posebnošću, jedinstvenošću i neponovljivošću razlikuje od drugih članova društvene zajednice; osobnost je vrednota, univerzalno dobro.

Osobnost je u odnosu na individuum viša kategorija, individuum je biološki dan, a osobnost društveno - pedagoški zadana.

KONKRETIZACIJU NA MATERIJALNI, FUNKCIONALNI I ODGOJNI ZADATAK možemo raščlaniti na 5 osnovnih zadataka:

1) usvajanje sustava znanja2) formiranje umijeća i navika 3) razvitak temeljnih psihofizičkih sposobnosti4) ovladavanje kulturom rada5) oblikovanje pozitivnih odlika osobnosti

OPERACIONALIZACIJA ODGOJA – temeljni zadaci odgoja (tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni) u sebi sadrže konkretnije zadatke, a ti konkretniji još konkretnije sve do onih vrlo konkretnih i neposrednih zadataka za odgojnu praksu.

TEMELJNE LJUDSKE VRIJEDNOSTI: zdravlje (tjelesni), istina (intelektualni), dobrota (moralni), ljepota (estetski), stvaralaštvo (radni)

OSNOVNI ZAHTJEVI ZA USPJEŠAN TJELESNI ODGOJ:

1) stvaranje praktičnih situacija2) pravilna pedagoška motivacija3) primjerenost dobi i spolu4) učestalo aktiviranje5) amaterska orijentacija

OBRAZOVANJE U UŽEM SMISLU- proces usvajanja znanja, umijeća i navika.

OBRAZOVANJE U ŠIREM SMISLU- razvijanje psihofizičkih sposobnosti te izgrađivanje znanstvenog pogleda na svijet.

ODNOS INTELEKTUALNOG ODGOJA PREMA OBRAZOVANJU:

-Intelektualni odgoj ima mnogo šire značenje od procesa obrazovanja, jer kao odgojno područje ima svoje vrijednosno značenje, utječe na izrađivanje pozitivnih ljudskih svojstava, zahvaća intelektualnu, emocionalnu i voljno-djelatnu komponentu ljudskog bića

ODNOS INTELEKTUALNOG ODGOJA PREMA NASTAVI:

-Nastava ima šire značenje od intelektualnog odgoja u procesu nastave; intelektualni odgoj se ne može ograničiti samo na nastavu jer postoje i drugi činitelji intelektualnog odgoja bilo u školi ili izvan nje.

ODNOS INTELEKTUALNOG ODGOJA PREMA DIDAKTICI:

-didaktika ne može objasniti svu raznovrsnost i bogatstvo intelektualnog odgoja, pa se osjeća potreba za razvijanjem teorije intelektualnog odgoja

SMISAO INTELEKTUALNOG ODGOJA svodi se na razvijanje čovjekovih intelektualnih potencijala, njegove spoznajne moći da bi se ubrzao proces razvitka znanosti i tehnike, da bi se ovladalo zakonitostima prirodnog i društvenog kretanja i upravljalo tim kretanjima.

RAZVIJANJE INTELEKTUALNIH SNAGA I SPOSOBNOSTI se najbolje postiže:

1) aktiviranjem učenika2) punim angažiranjem njegovih intelektualnih snaga3) stvaralačkim rješavanjem problema

KULTURA INTELEKTUALNOG RADA- omogućuje dobru organizaciju i visoku produktivnost rada.

OPĆE OBRAZOVANJE- namijenjeno je svim članovima određene zajednice, odnosi se na znanja, umijeća i navike potrebne svakom čovjeku za život, neovisno o njegovu zvanju i području djelatnosti, mora biti široko, svestrano i univerzalno.

STRUČNO OBRAZOVANJE- odnosi se na znanja, umijeća i navike potrebne za rad na nekom užem području ljudske djelatnosti (uže i specijalizirano područje)

SUVREMENO OPĆE OBRAZOVANJE OBUHVAĆA:

1) područje društvenih znanosti (humanističko obrazovanje, kultura jezika, elementi ekonomskog obrazovanja)

2) područje prirodnih znanosti i matematike3) područje znanosti o zakonitostima ljudskog mišljenja4) područje umjetnosti5) područje tehnike i proizvodnje6) područje tjelesne kulture

5 TEMELJNIH MORALNIH OBILJEŽJA:

1) moral je izrazito ljudska kategorija

2) moral se razvijao i usavršavao u povijesnom slijedu naraštaja

3) moral ima antagonistički karakter

4) postoje relativno postojane i trajne univerzalne općeljudske (generičke) moralne

vrijednosti

4) zapažanje gdje se već nadziru konture formiranja općečovječanskog morala istinski humanizirane ljudske zajednice

MORALNI ODGOJ- proces moralnog formiranja pojedinca u društvenu ličnost.

SADRŽAJ MORALNOG ODGOJA- obuhvaća temeljna etička načela, norme, kategorije i pravila.

GLAVNI ZAHTJEVI MORALNOG ODGOJA:

1) svrhovitost2) aktivnost3) pozitivna orijentacija4) socijalizacija5) jedinstvenost6) dosljednost7) primjerenost

METODA UVJERAVANJA- djelovanje na svijest i emotivni život odgojenika jasnim i emocionalno obojenim interpretacijama moralnih stavova ili postupaka sa svrhom da se u njemu formiraju moralni stavovi i uvjerenja.

METODA NAVIKAVANJA- najčešće se javlja u 2 oblika: kao vježbanje u moralnim postupcima i navikavanjem u procesu rada.

METODA SPREČAVANJA- dvije zadaće: potiskivanje i uklanjanje negativnih utjecaja i orijentiranje na pozitivno i potiskivanje, korigiranje, odvikavanje od loših uvjerenja i navika i formiranje povoljnih uvjeta za oblikovanje novih pozitivnih.

TEMELJNA SVRHA ESTETSKOG ODGOJA- lijepo, estetsko, trebalo bi prožimati sav čovjekov život i rad, da mu življenje i djelovanje postane ugodnim i ljepšim ; sastoji se od 4 bitna elementa smisla za lijepo: uočavanja, doživljavanja, ostvarivanja i vrednovanja lijepog.

TEORIJA ESTETSKOG ODGOJA- bavi se općim pitanjima smisla odgoja, svrhe i zadataka, sadržajnih područja, mogućnosti ostvarivanja, činitelja koji sudjeluju u tome, temeljnih načela koja treba poštovati, metodskih postupaka.

ČINITELJI ESTETSKOG ODGOJA: obitelj, vrtić, škola, domovi, sredstva priopćavanja, kulturne ustanove

GLAVNI ZAHTJEVI ESTETSKOG ODGOJA: kvalitetnost, odgojna vrijednost, pristupačnost, uvažavanje interesa, zornost, aktivnost, postupnost, sustavnost, mnogostranost, individualizacija

VAŽNIJI ČINITELJI RADNOG ODGOJA: obitelj, odgojne ustanove, domovi, društvene udruge, proizvodna poduzeća

OSNOVNI ZAHTJEVI RADNOG ODGOJA: praktična svrhovitost, tehnička mnogostranost, zahtjev pristupačnosti, zahtjev racionalnosti, zahtjev za jedinstvom teorije i prakse.

UVJETI OBITELJSKOG ODGOJNOG DJELOVANJA: skladni obiteljski odnosi, adekvatan položaj djeteta u obitelji, zrelost roditelja, pedagoški osjećaj i određena razina pedagoške kulture, sređene ekonomske prilike

PEDAGOŠKA KULTURA RODITELJA- stanoviti fond znanja i sposobnosti kojima se osigurava svrhovito, dobro organizirano i dosljedno ostvarivano odgojno djelovanje.

NAČELA OBITELJSKOG ODGOJA I PEDAGOGIJE:

1) poštovanje osobnosti djeteta 2) načelo potpune angažiranosti3) načelo pozitivne orijentacije4) načelo međusobnog povjerenja5) načelo jedinstvenosti6) načelo dosljednosti7) načelo individualnog prilaženja

SREDSTVA OBITELJSKOG ODGOJA I PEDAGOGIJE

1) pozitivan primjer2) zapošljavanje i osamostaljivanje3) dnevni red4) razgovor, savjetovanje, organiziranje proslava, stvaranje ideala, razvijanja

smisla za etičke i druge ljudske vrijednosti5) sredstva poticanja: priznanja, pohvale, nagrade, obećanja i natjecanja6) odgojna sredstva za sprečavanje: nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev,

zabrana, prijetnja, kazna.

ŠKOLSKA PEDAGOGIJA je znanstveno pedagogijska disciplina koja proučava odgoj u školama kao odgojnim ustanovama.

SMISAO ŠKOLSKE PEDAGOGIJE- proučiti cjelokupnu organizaciju školstva, cilj i zadatke školskog odgoja, organizaciju odgojnog rada u školama, oblike tog rada, njegove faktore, načela i metode školskog odgoja.

SVRHA ŠKOLSKE PEDAGOGIJE- otkrivanje zakonitosti odgojno-obrazovne djelatnosti na tom području, bogaćenje pedagogijskih spoznaja i njihova uporaba radi unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa

VISOKOŠKOLSKA PEDAGOGIJA je znanstveno-pedagogijska disciplina koja proučava zakonitosti odgojno-obrazovne djelatnosti u specifičnim uvjetima visokog školstva.

PODJELA ŠKOLE PREMA STUPNJEVIMA:

1) osnovnoškolska didaktika 2) srednjoškolska didaktika3) visokoškolska didaktika4) andragoška didaktika (prema nekima)