34
Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja Uvod Nastavni čas, kao osnovna organizaciona jedinica nastavnog procesa, primenjuje se od J.A. Komenskog ( 1592 - 1670 ), koji je prvi uveo grupni rad, za razliku od dotadašnjeg vaspitno-obrazovnog rada koji uglavnom bio individualan. H.Ling je početkom druge polovine XIX veka napravio šemu časa fizičkog vaspitanja, u čijoj su se strukturi nazirala tri dela, sa 14 različitih vežbanja. Redosled pojedinih delova i vežbanja je takav da se fiziološko opterećenje povećava u svakom narednom delu časa, da bi u završnim delovima postepeno opadalo i na kraju časa došlo na nivo normalnog stanja. On je razradio problem postupnosti u vežbanju i postavio ga na naučne osnove koristeći saznanja prirodnih nauka, pa se stoga smatra „stvarnim tvorcem vaspitnog sistema“. Danas, kada se raspravlja o strukturi časa fizičkog vaspitanja, većina autora kao osnovni kriterijum podele uzima sadržaj rada u pojedinim fazama, mada pojedini stručnjaci smatraju da kriterijumi mogu biti i određene 1 by Aljabak

Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Metodika fizickog vaspitanja

Citation preview

Page 1: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Uvod

Nastavni čas, kao osnovna organizaciona jedinica nastavnog procesa, primenjuje

se od J.A. Komenskog ( 1592 - 1670 ), koji je prvi uveo grupni rad, za razliku od

dotadašnjeg vaspitno-obrazovnog rada koji uglavnom bio individualan. H.Ling je

početkom druge polovine XIX veka napravio šemu časa fizičkog vaspitanja, u čijoj su se

strukturi nazirala tri dela, sa 14 različitih vežbanja. Redosled pojedinih delova i vežbanja

je takav da se fiziološko opterećenje povećava u svakom narednom delu časa, da bi u

završnim delovima postepeno opadalo i na kraju časa došlo na nivo normalnog stanja. On

je razradio problem postupnosti u vežbanju i postavio ga na naučne osnove koristeći

saznanja prirodnih nauka, pa se stoga smatra „stvarnim tvorcem vaspitnog sistema“.

Danas, kada se raspravlja o strukturi časa fizičkog vaspitanja, većina autora kao

osnovni kriterijum podele uzima sadržaj rada u pojedinim fazama, mada pojedini

stručnjaci smatraju da kriterijumi mogu biti i određene organizacione specifičnosti. Ako

se kriterijum za podelu časa uzme sadržaj rada, odnosno sredstva fizičkog vaspitanja koja

se primenjuju, onda šema časa fizičkog vaspitanja izgleda ovako:

Čas može da počne

I deo – uvodni deo časa ( nastavni sadržaji ovog dela časa su razni oblici hodanja i

trčanja );

II deo – pripremni deo časa ( nastavni sadržaji su vežbe oblikovanja );

III deo – osnovni ili glavni deo ( nastavni sadržaji su elementarne igre i sportovi );

IV deo – završni deo ( nastavni sadržaji su elementarne igre koje ne zahtevaju

veće fizičko angažovanje ).

1 by Aljabak

Page 2: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

1. Osnovne karakteristike nastave, izbor nastavnih

sadržaja, metodička uputstva

( Drugi razred )

Imajući u vidu osobenosti ovog uzrasta, a prvom redu ubrzan rast, potrebno je

sredstvima fizičkog vaspitanja uticati na to da se uporedo sa rastom u optimalnoj meri

razvija i mišićni sistem, kao i svi unutrašnji organi i sistemi. U ovom periodu dečjeg

razvitka posebnu pažnju treba posvetiti razvoju i usavršavanju manipulativnih i

lokomotornih pokreta, s obzirom na još uvek izražene,tzv. suvišne pokrete i neracionalno

trošenje energije.

Pravilno odabranim i primenjivim sredstvima fizičkog vaspitanja i dalje uticati

na učvršćivanje zdravlja, razvoj higijenskih navika, razvoj osnovnih komponenti

motoričkih sposobnosti, kao i na ukupan razvoj ličnosti.

Ciljevi i ishodi nastave se velikoj meri poklapaju sa zahtevima prethodnog

razreda, s tim što su oni sada u izvesnoj meri uvećani.

Postavljeni ciljevi i ishodi će se realizovati kroz redovne časove fizičkog

vaspitanja ( tri puta sedmično ) kao i rada u vannastavnim aktivnostima.

1.1. Izbor sadržaja za redovne sadržaje

U primeni nastavnih sadržaja u uvodnom delu časa u drugom razredu nema

značajne razlike u odnosu na prvi razred. Igre su elementarne forme kretanja treba i dalje

da predstavljaju osnovni sadržaj ovog dela časa, s tim što su sada zahtevi u izvesnoj meri

uvećani, s obzirom na veće psihofizičke mogućnosti dece ovog uzrasta.

2 by Aljabak

Page 3: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Primeri vežbi i igara za uvodni deo časa

- hodanje sa oponašanjem,

- hodanje na razne načine ( sa promenom brzine, promenom tempa, na prstima,

petama, i sl ),

- trčanje kombinovano sa hodanjem,

- trčanje uz razne zadatke ( skočiti, okrenuti se, preskočiti prepreku, čučnuti,

sesti i sl. ),

- hodanje i trčanje kombinovano sa drugim prirodnim oblicima kretanja

( puzanje, penjanje, provlačenje ).

Primeri za pripremni deo časa

Sadržaj ovog dela časa su vežbe oblikovanja koje se po sadržaju, formi i metodu

primenjivanja ne razlikuju bitno u odnosu na vežbe oblikovanja iz prvog razreda.

Intenzitet vežbanja trebalo bi u izvesnoj meri da bude veći, što znaći da se pri

primenjivanju ovih vežbi može dati veći broj ponavljanja i uz življi tempo. I sada će se u

najvećoj meri koristiti vežbanje uz oponašanje radnji, pokreta, kretanja ljudi, životinja,

mašina, mada je sve više nastavnikovog demonsriranja.

1.2. Vežbe za trup

1. Kosimo travu. Stav raskoračni, ruke u predručenju. Uz blagi pretklon pruženim

rukama činiti pokrete koje čini kosač prilikom košenja trave.

2. Vetar savija žito. Stav spetni, uzručiti. Izvoditi pokreti rukama i trupom levo-

desno, napred-nazad, kao kada se klas povija pod naletima vetra.

3. Veslanje čamca. Stav sedeći, na tlu ili švedskoj klupi, ruke u priručenju. Ići u

pretklon sa predručenjem, zatim uspravan stav, nagib nazad i zaručno zgrčen.

3 by Aljabak

Page 4: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

4. Brada – koleno. Stav sedeći, noge zgrčene, zaručiti i osloniti se rukama o tle.

Dohvatiti naizmenično bradom levo, pa desno koleno.

5. Voženje bicikla. Stav ležeći na leđima, ruke u priručenju oslobođene na tle.

Podignuti noge i činiti pokrete koji se čine pri vožnji bicikla. „Voziti“ brže i sporije.

6. Podmornica. Stav ležeći na leđima, priručenje. Podizati naizmenično jednu pa

drugu nogu vertikalno, sa zadržavanjem.

7. Rampa. Stav sedeći, noge ispružene, zaručiti i osloniti se rukama o tle. Podizati

naizmenično jednu pa drugu nogu, što je moguće više, i spuštati je na tle.

8. Izviđanje. Stav ležeći potrbuške, uzručiti. Izdići glavu oslanjajući se rukama o

tle – „izviđati“, a zatim „skrivati“ se spuštajući glavu dole.

9. Pisanje slova i reči. Stav sedeći, noge ispružene, ruke u zaručenju i oslonjene

na tle. Naizmenično podizati jednu pa drugu nogu i ispisivati slova ili kraće reći u

vazduhu.

10. Peremo pod. Upor klečeći, priručenje. Rukama klizati napred što dalje uz

istovremeno savijanje trupa, a zatim provlačiti nazad.

1.3. Vežbe za karlični pojas

1. Prskamo se vodom. Stav spetni, priručenje. Zamahivati jednom pa drugom

nogom napred-nazad kao da želimo druga poprskati vodom. Izdignutim rukama u stranu i

napred održavamo ravnotežu.

2. Mali – veliki. Stav spetni, priručenje. Na znak „mali“ deca zauzimaju čučeći

položaj, a na „veliki“ , ispravljaju se sa izdizanjem na prednji deo stopala i ispružanjem

ruku do uzručenja.

3. Trka konjića. Stav stojeći, priručenje. Trčeći u mestu sa visoko uzdignutim

kolenima oponašati trčanje konjića.

4. Klatno. Stav spetni, odručiti. Stajati na jednoj nozi, a drugom slobodno

zamahivati napred-nazad.

5. Kretanje u dubokom snegu. Stav spetni, priručenje. Izdizanje nogu lagano i

visoko gore, kao da se izvlače iz dubokog snega.

4 by Aljabak

Page 5: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

6. Skakanje preko konopca. Stav spetni, priručenje. Poskakati s jedne noge na

drugu nogu ili sunožno kao kod preskakanja konopca.

7. Visoki – niski. Stav spetni, priručenje. Izdići se visoko na prste („Visoki“),

zatim se vratiti u početni položaj ( „niski“ ).

8. Zgrči – opruži. Stav sedeći, noge opružene, ruke u zaručenju oslobođene na tle.

Naizmenično privlačiti kolena, obuhvatiti ih rukama i opružiti.

9. Kružiti stopalom. Stav sedeći, noge opružene, ruke u zaručenju, oslonjene na

tle. Izdizati neznatno jednu na drugu nogu i kružiti stopalom.

10. Skaće vrabac. Čučanj, priručenje, sunožni poskoci u čučnju uz zamahivanje

rukama.

2. Sadržaji glavnog dela časa sa metodičkim uputstvom

za realizaciju

2.1. Hodanje i trčanje

U prvom razredu su obrađivane jednostavnije forme hodanja i trčanja sa manjim

zahtevima. U drugom razredu se već insistira na pravilnom izvođenju pokreta u hodanju i

trčanju, odnosno započinje učenje tehnike hodanja i trčanja. Zadaci se daju u razmacima

koji su nešto duži nego u prvom razredu, ali se još uvek ne insistira na većoj

izdržljivosti. Napore često treba smenjivati odmorima i pauzima.

Vežbe hodanja i trčanja treba primenjivati kroz formu elementarnih kretanja i

igara.

Primeri vežbi i igara hodanja

- hodanje sa postrojavanjem i prestrojavanjem u složenije formacije ( kolone,

vrste, vrste po dvoje ).

- hodanje napred, nazad, u stranu.

5 by Aljabak

Page 6: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

- hodanje preko klupe, grede, balvana i sl.

- hodanje preko prepreka.

- hodanje sa podražavanjem ( meda, roda, zmija, patuljaka i dr. ).

- hodanje uz muzičku pratnju.

- hodanje u raznim formama trčanja ( „Ko će pre“, „Ko će duže“ i sl).

- naizmenično hodanje sa trčanjem do 60 – 70m.

1. Rakovi. – Deca se kreću unazad do određenog cilja – ko će pre.

2. Div i patuljak. – Hodanje u parovima, s tim što jedno dete oponaša diva –

izdižući se visoko na prste, a drugo patuljka – hodajući u čučnju. Menjaju se

uloge.

3. Hodanje kroz šumu. – Hodati u koloni zaobilazeći prepreke, koje se nalaze na

vežbalištu, uz ubrzavanje i sporavanje tempa kretanja.

4. Hodanje sa promenom smera kretanja. – Učenici slobodno hodaju po

određenom prostoru, a na znak nastavnika menjaju smer kretanja ( napred,

nazad, levo, desno, koso napred ), da bi se posle nekoliko koraka opet vratili

na prvobitni smer kretanja.

5. Jedni tapkaju – drugi hodaju. – Odeljenje podeliti u dve grupe. Jedna grupa

udara dlanom o dlan i daje ritam grupi koja hoda, a zatim menjaju uloge.

Primeri vežbi i igara trčanja

Veći broj navedenih primera i igara hodanja može se primeniti na trčanje, a pored

njih i ove:

- trčanje kombinovano sa hodanjem,

- trčanje preko švedske klupe, balvana, daske, i sl.,

- figurativno trčanje,

- štafetno trčanje,

- trčanje kotrljajući obruč,

- brzo trčanje do 30m.

6 by Aljabak

Page 7: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

2.2. Skakanje

Primenom vežbi skakanja u drugom razredu u osnovi se ostvaruju isti zadaci kao i

u prvom razredu, s tom razlikom što su zahtevi pri izvođenju pojedinih vežbi nešto veći,

što je razumljivo s obzirom na to da su i psihofizičke mogućnosti dece veće.

Skakanje u dalje i uvis u drugom razredu ostvarivaće se prirodnim oblicima

kretanja, kroz oponašanje i elementarne igre. Na tehnici skakanja još uvek ne treba

insistirati , mada će nastavnik u nekim slučajevima intervenisati i ispraviti uočene grube

greške.

Primeri vežbi i igara skakanja

- skakanje uz oponašanje ( kako odskače lopta, kako skakuće ptičica, zeka i sl. )

- preskakanje raznih prepreka u prirodi ili fiskulturno sali

- preskakanje sa vijačom u mestu i kretanju

- skakanje kombinovano sa hodanjem i trčanjem

- skakanje u dalj ( odrazom jedne noge ) sa doskokom na suprotnu nogu i

sunožno

- skakanje u dubinu do 80cm ( sa gimnastičke sprave, sa pogodnog uzvišenja u

prirodi )

- naskakanje na predmete i sprave visine 40 – 50cm

- skakanje uvis sunožnim odrazom i zamahom ruku ( uvinuće )

- skakanje uvis iz zaleta sa ciljem da se dohvati grana ili neki predmet koji drži

nastavnik

- skakanje pravim zaletom preko konopca

- skakanje kosim zaletom preko konopca.

7 by Aljabak

Page 8: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

2.3. Penjanje i puzanje

Vežbe penjanja i puzanja veoma su pogodne za postizanje opšte pokretljivosti

dece, a posebno za jačanje mišića, veza i zglobova ramenog pojasa i ruku. Značajna je

uloga ovih vežbi u sprečavanju telesnih deformiteta, kao i u njihovom otklanjanju,

ukoliko su se pojavili u blažim formama. Osim toga, vežbe penjanja i puzanja imaju

značajnu ulogu u razvoju i sticanju pozitivnih osobina, kao što su odvažnost i odlučnost.

Prilikom primene vežbi penjanja i puzanja nastavnik treba da ima u vidu opasnost

od povređivanja, posebno kada je u pitanju penjanje, pa na vreme treba da preduzme

mere predostrožnosti.

Primeri vežbi i igara penjanja

- penjanje po švedskim lestvama ( koso i vertikalno postavljenim )

- penjanje po švedskoj klupi koso postavljenoj prema ribstolu

- penjanje po koso postavljenoj klupi sa nošenjem predmeta ( lopta, čunj, lopta

medicinka i sl. )

- penjanje u prirodi ( drveće, razne prepreke )

- penjanje po gimnastičkim spravama.

1. Penjanje po jednoj klupi i silaženje po drugoj. Odeljenje podeliti u dve kolone,

ispred kojih se nalaze po dve kosoo postavljene klupe jedna do druge ( naslonjene na

ribstol ). Učenici se penju po jednoj klupi, a kada dođu do kraja, pridržavajući se za

ribostol prelaze na drugu i silaze puzeći unazad.

2. Penjanje na ribstol i saskok. Odeljenje podeliti u dve kolone, ispred kojih se

nalaze strunjača i ribstol. Na nastavnikov znak prvi iz kolone penju se do vrha ribstola, a

zatim se vraćaju do određene visine ( 60 – 70cm ) i odbijanjem nogama i rukama od

sprave skaču na strunjaču.

Primeri vežbi i igara puzanja

- puzanje u klečećem položaju

8 by Aljabak

Page 9: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

- puzanje na strunjači bočno i potrbuške

- puzanje sa provlačenjem ispod i između sprava, između nogu druga, kroz

obruč, okvir sanduka i sl.

- Puzanje po koso postavljenoj klupi, dasci, gredi

- Puzanje ispod više različitih prepreka postavljenih u nizu.

1.Jakove, gde si? – Učenici sede u krugu, a dvojca sa maramom preko očiju

nalaze se u krugu, u klečećem položaju. Na nastavnikov znak jedan počinje da traži

drugoga, da ga dotakne ili uhvati, uz povike:“Jakove, gde si!?“ Ovaj se odziva : „ Tu

sam!“, i brzo se pomera na drugo mesto, da ga drug ne bi uhvatio. Kada je „Jakov“

uhvaćen, obojca izlaze iz kruga, a ulazi novi par.

2. Puzanje i provlačenje kroz tunel. – Odeljenje podeliti u dve vrste, i tako da su

okrenuti jedna drugoj i da su na tolikom odstojanju da se mogu dohvatiti rukama. Učenici

čučnu i uhvate se za ruke u predručenju. Na nastavnikov znak „Prolaz!“, poslednja dva

učenika kreću puzeći ispod ruku ostalih ( kroz tunel ). Kada prođu, zauzmu mesto na

čeću vrste, a odmah zatim kreće sledeči par.

Provera puzanja

- puzanje uz koso postavljenu klupu u uporno klečećem

Provera penjanja

- penjanje uz koso postavljenu klupu sa nošenjem do 3kg.

2.4. Bacanje i hvatanje

Vežbama bacanja i hvatanja u drugom razredu ostvaruju se u osnovi isti zadaci

kao i u prvom razredu, s tim što su zahtevi sada veći i u pogledu složenosti kretanja i u

pogledu postizanja rezultata ( u daljini, preciznosti i sl ). Dok je u prvom razredu

prepušteno deci da slobodno bacaju, sada se insistira na pravilnijem bacanju i hvatanju,

zahteva se da pravilno postavljaju telo, ruke, noge, traži se da pravilno drže loptu, da je

pravilno bace i uhvate. Pri promeni bacanja i hvatanja nastojati da učenici vežbaju

ravnomerno levom i desnom rukom da bi se ostvario kompleksniji uticaj na njihov telesni

razvoj.

9 by Aljabak

Page 10: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Primeri vežbi i igara bacanja

- bacanje različitih predmeta u cilj i daljinu levom i desnom rukom

- bacanje loptice i drugih predmeta sa ciljem rušenja ( obaranja ) cilja –

čunjeva, kupe kamička, kupe oraha i sl.

- bacanje loptice u cilj i hvatanje

- bacanje i hvatanje lopte jednom i obema rukama u visini grudi, iznad glave ( u

mestu )

- bacanje i hvatanje lopte udvoje sa hodanjem

- bacanje i hvatanje lopte u krugu

- bacanje i hvatanje lopte sa odbijanjem od tla

- bacanje i hvatanje kotrljajućih lopti.

1. Ko baca najdalje u vrsti? – Na udaljenosti od 5,8 i 12metara od mesta bacanja

povući tri crte. Odeljenje je podeljeno u tri vrste. Na nastavnikov znak, jedna vrsta baca

lopte, a nastavnik prati ko je od učenika najdalje bacio. Proglašava pobednika vrste, a po

završetku bacanja, proglašava pobednika celog odeljenja. Vrste se mogu takmičiti

međusobno i onda se zbiraju svi rezultati.

2. Ko će prebaciti drvo? – Na pogodnom terenu u prirodi, učenici postrojeni u

vrstu, uz odgovarajući međusobni razmak, prebacuju drvo ( žbun, kamenjar, ogradu, zid )

kamenjem, žirom, ( obratiti pažnju na organizaciju ovih časova zbog mogućnosti

povređivanja ).

3. Bitka. – Igralište u obliku pravougaonika podeljeno je na dva dela. Odeljenje se

deli u dve grupe i svaki učenik ima loptu ( tenis-loptu ili običnu punjenu ). Na

nastavnikov znak svi učenici počinju da bacaju lopte u protivničko polje ( nije cilj

pogodak ). Ubačene lopte treba odmah vraćati u polje iz koga su bačene. Cilj je da se u

polju nalazi što manje lopti. Posle izvesnog vremena igra se zaustavlja i broje se lopte u

jednom i drugom delu terena. Pobednik je ekipa koja ima manje lopti. Igra se ponavlja

više puta.

10 by Aljabak

Page 11: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

4. Borba za loptu. – Odeljenje je podeljeno u dve grupe koje se slobodno

razmeštene u sali. Nastavnik baca loptu, a igrači obeju ekipa nastoje da je uhvate. Ekipa

kojoj je to pošlo za rukom započinje dodavanje između sebe. Protivnici ih ometaju i

nastoje da preuzmu loptu. Ako u tome uspeju, loptu dodaju između sebe, a protivnička

ekipa ih ometa itd.

5. Precizno bacanje u cilj. – Odeljenje je podeljeno u dve grupe i postojene u dve

kolone. Ispred kolone na odsojanju od 7m do 8m nalazi se cilj ( krug ili koncentrični

krugovi ). Učenici pogađaju cilj i odlaze na začelje kolone. Učenik koji je pogodio cilj

donosi ekipi 10 bodova. Bodovi se na kraju sabiraju i proglašava se pobednik ( ekipni ).

6. Stigni loptu. – Odeljenje je podeljeno u dve grupe koje su kružno postrojene, a

u sredini krugova je po jedan učenik. Dok učenici sa kružnice dobacuju loptu jedan

drugom, učenik u krugu nastoji da je uhvati. Ukoliko uspe, zamenjuje se da drugom koji

nije uspeo da uhvati loptu ili koji je nespretno dodao.

Provera bacanja i hvatanja

- hvatanje i dodavanje lopte u kretanju sa rastojanja od 4 do 8m.

2.5. Vučenje i guranje

Primena vežbi vučenja i guranja na ovom uzrastu u osnovi ima iste zadatke i

ciljeve kao u prvom razredu. Motoričke forme kroz koje se ostvaruju ova vežbanja ne

razlikuje se bitnije, ali su zahtevi, pre svega u smislu opterećenja, u izvesnoj meri

uvećani. I u ovom razredu se primenjuju najraznovrsnije vežbe vučenja i guranja uz

primenu: palica, obručeva, motki, užeta, uz vučenje i guranje u direktnom kontaktu tela

( rukama, nogama, bokom, leđima ), vučenje i guranje u grupi – po dvoje, troje, u krugu,

lancu itd.

Vežbe vučenja i guranja realizuju se kroz elementarne igre, kao u sledećim

primerima:

1. Parovi u lancu. – Nacrta se veći broj krugova, upravo koliko ima parova,

prečnika 1 – 1,5m. Parovi se nalaze u krugu, jedan prema drugom okrenuti leđima. Na

11 by Aljabak

Page 12: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

učiteljev znak parovi upiranjem u leđa jedan drugom nastoje da potisnu partnera iz kruga.

Ko u tome uspe dobije poen, a igra se nastavlja do dogovorenog broja poena.

2. Obaranje čunjeva. – Za igru se pripreme konopac sa sastavljenim krajevima i 4

čunja. Četvoro dece prihvataju konopac, vodeći računa da su na istim odstojanjima,

razvuku ga i očekuju znak za početak igre. Pre početka igre postave se 4 čunja u obliku

kvadrata, tako da je svako dete udaljeno od čunja 2-3 koraka. Na učiteljev znak počinje

vučenje konopca, odnosno nastojanje svakog igrača da se približi čunju i da ga obori. Igra

se ponavlja 2-3 puta i grupe se smenjuju.

3. Vučenje konopca u cik-cak. – Pripremi se konopac sa spojenim krajevima i

postavi na pod u obliku kruga. Odeljenje se razbroji u parove. Svi parni stanu ukrug,

ravnomerno se rasporede, prihvate i izdižu konopac. Sada neparni prilaze sa spoljne

strane prihvatajući konopac u rasporedu cik-cak. Na učiteljev znak nastaje nadvlačenje.

Nadvlačenje se zaustavlja posle određenog vremena ili kada se primeti nadmoćnost dece

na jednom delu konopca.

2.6. Dizanje i nošenje

Dizanje i nošenje u drugom razredu primenjuje se u gotovo identičnim formama

kao u prethodnom razredu, s tom razlikom što se sada mogu dati malo veća opterećenja

( nošenje i dizanje težih predmeta, nošenje na veća odstojanja i sl. ). Učitelj treba da ima

u vidu da deci ovog uzrasta još nisu dovoljno zanimljiva ova vežbanja u tzv.

elementarnim formama, te se u radu i praksi treba više orjentisati na elementarne igre u

kojima preovlađuju vežbe dizanja i nošenja.

Primeri elementarnih igara dizanja i nošenja

1. Ko će pre preneti sanduk? – Deca se podele u 3-4 grupe. Zadatak svake grupe

je da što pre rasklopi švedski sanduk, odnese delove do određenog cilja i tu skloni

sanduk. Ako nema dovoljno sanduka, te ne mogu svi istovremeno da se uključe u

takmičenju, meri se vreme pojedinih grupa i pobednik se određuje prema postignutom

rezultatu.

12 by Aljabak

Page 13: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

2. Nošenje druga. – Formiraju se grupe od pet učenika. Četiri učenika jedne grupe

prihvataju petog za noge, ruke i ramena ( dvojca ga prihvataju za noge, druga dvojca za

ruke i ramena ) i nose ga do određenog cilja. Grupe se takmiče u nošenju brzim hodanjem

ili trčanjem. Igra traje sve dok svi igrači ne dođu u ulogu nošenog.

3. Prenošenje klupe. – Na 3-4 paralelno postavljene klupe, na razmaku od oko

2m, sedaju jašuči jedan na drugum 8-10 učenika. Na učiteljev znak brzo ustaju i 4-5

učenika idu sa leve strane i isto toliko s desne, prihvataju klupu i nose je do određenog

cilja. Kad stignu na cilj spuste klupu, sednu jašući i svi se okreću prema učitelju koji se

nalazi na startnoj liniji. Igra se ponovo više puta.

3. Osnovne karakteristike nastave, izbor nastavnih

sadržaja metodička uputstva

( Treći razred )

Nastavnim planom i programom fizičkog vaspitanja za treći razred osnovne škole

predviđa se realizacija zadatka, kao i u prethodna dva razreda, kroz tri vaspitno-

obrazovna područja: razvijanje fizičkih sposobnosti, sportsko-tehničko obrazovanje i

povezivanje fizičkog vaspitanja sa životom i radom.

U trećem razredu deca su sposobna da podnesu veće fizičke napore i opterećenja,

što nastavnik treba da ima u vidu i da srazmerno njihovim mogućnostima, uvećava

zahteve. Konkretno, ako su se u drugom razredu primenjivale distance brzog trčanja do

20m, sada bi se mogle uvećati na 30m.

Izbor i primena odgovarajućih vežbanja treba da budu usmereni i na razvoj i

usavršavanje manipulativnih i lokomotornih kretnji. Osnovne fizičke sposobnosti i dalje

treba razvijati, a radu na izdržljivosti dece dati veći značaj u odnosu na prethodni uzrast,

ali još uvek veoma obazrivo i umereno.

13 by Aljabak

Page 14: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Zadaci sportsko-tehničkog obrazovanja učenika ostvariće se najvećim delom na

časovima redovne nastave, koji se održavaju tri puta nedeljno tokom školske godine.

Za ostvarivanje zadataka sportsko-tehničkog obrazovanja koristiće se nastavni

sadržaji utvrđeni Nastavnim planom i programom: hodanje i trčanje ( 12%časova ),

skakanje i preskakanje ( 17% ), bacanje, hvatanje i dodavanje ( 12% ), dizanje i nošenje

( 5% ), vučenje i guranje ( 5% ), puzanje, provlačenje, penjanje ( 7% ), vežbe ravnoteže

( 2% ), vežbe sa rekvizitima ( 6% ), elementarne igre ( 13% ), provera telesne razvijenosti

( 1% ), provera fizičkih sposobnosti ( 4% ).

Stvarati uslove da učenici samostalno, prema svojim potrebama i mogućnostima,

rade na razvijanju i održavanju svojih fizičkih sposobnosti. Sistematski raditi na

razvijanju i usavršavanju zdravstveno-higijenskih navika učenika kako kroz redovnu

nastavu tako i vannastavne forme rada tokom cele školske godine. Vannastavni oblici

rada će se organizovati u osnovi kroz:

- dodatnu nastavu,

- specijalnu nastavu za učenike koji ne mogu da prate redovan program,

- poludnevne izlete za pešačenjem ( ukupno do 5km ),

- dva krosa ( jesenji i prolećni ),

- sportsko-rekreativne aktivnosti,

- logorovanje i zimovanje ( prema mogućnosti škole i sredine ).

3.1. Izbor sadržaja za redovne časove

Sadržaji uvodnog dela časa u trećem razredu su prirodni oblici kretanja: hodanje,

trčanje, poskoci i skokovi, puzanje, kao i elementarne igre koje sadrže živahna kretanja i

izazivaju prijatna osećanja i vedro raspoloženje dece.

Dok je u prvom i drugom razredu igra bila gotovo obavezan sadržaj ovog dela

časa, sada se u većoj meri mogu koristiti brojni elementarni oblici hodanja, trčanja,

skokova, puzanja.

Primeri vežbi i igara za uvodni deo časa

14 by Aljabak

Page 15: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

- Hodanje na razne načine ( kraćim i dužim koracima, brže i sporije, na prstima,

na petama, u čučnju, sa puzanjem i provlačenjem itd. )

- Trčanje sa raznim zadacima ( sa poskocima, okretima, čučanj, sed, upor

ležeči, vijugavo, cik-cak, itd. )

1. Hvatanje u trojkama. Odeljenje podeliti u grupe po troje. Dva učenikase drže

za ruke i hvataju trećeg. Kada ga uhvate, on zamenjuje mesto sa učenikom koji ga je

dotakao, a ovaj postaje slobodan, i igra se nastavlja.

2. Dan i noć. Odeljenje podeliti u dve jednake grupe koje stoje jedna prema

drugoj u vrstama. Jedna grupa je „dan“ a druga je „noć“. Kada nastavnik kaže „dan!“, svi

učenici te grupe pojure učenike koji pripadaju grupi „noć“, a kada kaže „noć!“, čini se

obratno. Uhvaćenim se smatra onaj igrač koji je prekoračio bilo koju od graničnih linija

prostora za igru. Pobednik je grupa koja posle nekoliko ponavljanja ima više igrača.

3. Šuga. Odredi se jedan učenik koji hvata, dok ostali beže da ne budu uhvaćeni ili

dotaknuti. Uhvaćeni učenik menja ulogu sa učenikom koji ga je uhvatio i postaje „šuga“.

4. Kočijaš. Odeljenje je podeljeno na parove. Jedan učenik iz para ima „uzdu“ –

vijaču, koju prebaci svom parnjaku oko pojasa. Na nastavnikov znak počinje trčanje po

igralištu, slobodno, u raznim pravcima, sa zaustavljanjem, mimoilaženjem, sve to uz

veselo dobacivanje raznih dosetki.

5. Figurativno trčanje. Učenici hodaju, odnosno trče u jednoj koloni po igralištu –

nastavnik određuje smer kretanja i tom prilikom nastoji da se što više koriste postojeće

linije košarkaškog, rukometnog i odbojkaškog terena. To će učenicima omogućiti da

prilikom trčanja opisuju krug, polukrug, pravougaonik, osmicu, odnosno da trče u

interesantnoj i zabavnoj formi.

6. Lov u prašumi. Vežbalište sa razmeštenim spravama predstavlja prašumu.

Jedan učenik je lovac, a ostali su „divljač“, koja se krije oko, iznad i ispod sprava.

„Lovac“ pokušava da uhvati „divljač“, dok ona beži. Kada „lovac“ uhvati neku „divljač“,

menjaju se uloge.

7. Ko najbrže hvata? Jedan učenik hvata, dok svi ostali beže. Zadatak je da lovac

u određenom vremenu uhvati i dodirne što veći broj drugova. Uhvaćeni mora sesti na tlo.

15 by Aljabak

Page 16: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Po isteku određenog vremena nastavnik brojanjem utvrdi koliko je učenika uhvaćeno.

Učenik koji uhvati najviše drugova u datom vremenu je pobednik.

4. Sadržaji glavnog dela časa sa metodičkim uputstvom za

realizaciju

4.1. Hodanje i trčanje

U primeni hodanja i trčanja u trećem razredu mogu se postavljati uvećani zahtevi

u odnosu na prethodni razred, s tim što zahtevi u brzini mogu biti izrazito veći, dok su

zahtevi u povećanju izdržljivosti još uvek ograničeni. Posebno se insistira na pravilnom

hodanju i trčanju, na tehnici ovih kretanja. Posebno se zahteva da u toku hodanja i trčanja

pravilno držite telo, da rad ruku i nogu bude pravilan, mekan, elastičan, a kretanje dobro

koordinirano.

Vežbe hodanja i trčanja veoma povoljno utiču na pravilan rad unutrašnjih organa i

sistema, pre svega disajnog i srčano. Sudovnog sistema, pa s obzirom na potrebe dece

ovog uzrasta ovim aktivnostima treba posvetiti posebnu pažnju, primenjivati ih u punoj

meri, ali i u skladu sa psihofizičkim mogućnostima.

Hodanje i trčanje primenjivati, pre svega, u formi prirodnih kretanja, kao i u formi

tehničko-primenjivih, konstruisanih kretanja.

Primeri vežbi i igara hodanja

- Hodanje sa promenom dužine koraka, promenom ritma kretanja,

- Hodanje u koloni ukorak ( leva-desna ),

- Hodanje sa promenom brzine kretanja,

- Hodanje po švedskoj klupi, napred – nazad,

- Hodanje po strmoj ravni ( švedskoj klupi ) sa raznim zadacima,

- Hodanje u diktiranom tempu,

- Hodanje u čučnju,

16 by Aljabak

Page 17: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

- Figurativno kretanje ( kružno, u osmicama, cik-cak, kretanje oko sprava idr. )

- Hodanje zatvorenih očiju,

- Hodanje sa postrojavanjem,

- Hodanje u parovima sa prestizanjem.

Primeri vežbi i igara trčanja

- Trčanje sa raznim zadacima ( okreti, čučnjevi, postaviti neki predmet, oboriti

predmet, skokovi ),

- Trčanje sa prestizanjem,

- Trčanje u određenom ritmu, uz muičku pratnju,

- Trčanje po gredi sa raznim zadacima,

- Trčanje kombinovano sa hodanjem,

- Trčanje sa vođenjem lopte između drugova, stalka, čunjeva,

- Štafetno trčanje,

- Brzo trčanje iz različitih položaja ( čučnja, seda, ležećeg položaja okrenuti u

smeru kretanja ili u suprotnom smeru ),

- Brzo trčanje na 30m,

- Istrajno trčanje umerenim tempom do 2 minuta.

4.2. Skakanje

Skakanje u trećem razredu se, uglavnom, primenjuje kao prirodni oblik kretanja i

u blagoj meri kao tehnički primenjena – stilizovana kretnja. Skokovi su prilično složena

kretanja, pa deca ovog uzrasta još uvek nisu u mogućnosti da ih prihvate u formi

pojedinih savremenih tehnika.

Skakanja su obično kombinovana sa trčanjem, pa su efekti ovih vežbi veoma

zapaženi i u količini i u kvalitetu vežvanja. Skakanje u velikoj meri angažuje tzv. velike

grupe mišića, što izaziva pojačan rad srčano-sudovnog i disajnog sistema, jača snagu

mišića, veza, zglobova, nogu, karličnog pojasa i čitavog tela. Skokove, kao veoma

atraktivne vežbe, deca rado prihvataju, bilo da se primenjuju u elementarnim formama,

bilo u elementarnim igrama u kojima dominiraju skokovi.

17 by Aljabak

Page 18: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

Vežbe i igre skakanja

- Kombinovano trčanje sa skakanjem i preskakanjem,

- Preskakanje vijače (jednonožnim poskocima, sunožnim poskocima u kretanju)

- Preskakanje raznih prepreka ( švedske klupe, lopte medicinke, izdignute

vijače i sl. ),

- Skakanje iz mesta u dalj, visinu i dubinu, naskok na spravu ( 90cm ),

- Preskakanje švedske klupe ( daske ) uz korišćenje ruku – upiranjem o klupu,

- Skakanje u dalj iz zaleta ( zgrčno ),

- Skakanje uvis pravim zaletom ( zgrčno ),

- Skakanje uvis kosim zaletom ( zgrčno ),

- Skakanje uvis prekoračno pravim zaletom,

- Skakanje uvis prekoračno kosim zaletom.

4.3. Vežbe penjanja sa nošenjem i višenjem

Vežbe penjanja i višenje kao nastavni sadržaji časova fizičkog vaspitanja imaju

značajno mesto i ulogu u telesnom razvoju dece ovog uzrasta. Ove vežbe su posebno

efikasne u rešavanju zadataka školskog fizičkog vaspitanja koji se odnose, u prvom redu,

na pravilan telesni razvoj, pravilno držanje tela, jačanje mišića i veza ramenog pojasa i

ruku, pokretljivosti i jačanja zglobova ramena i ruku, kao i formiranja i razvoja pozitivnih

osobina – hrabrosti, istrajnosti, odlučnosti.

Vežbe penjanja i višenja primenjuju se kroz forme konkretnih zadataka ili kroz

forme elementarnih igara.

S obzirom na opasnosti koji prate ove aktivnosti, potrebno je da organizacija

časova bude takva da ne dođe do povreda učenika. Vežbe penjanja sa nošenjem i

višenjem izvode se na uređenim vežbalištima, a isto tako i u prirodnim uslovima.

Primeri vežbi penjanja, nošenja, višenja

- Penjanje po koso postavljenoj spravi ( klupa, daska, lestve ),

18 by Aljabak

Page 19: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

- Penjanje uz konopac i ribstol,

- Penjanje po ribstolu, švedskim lestvama, sa nošenjem raznih rekvizita i

predmeta ( loptice, čunjevi, lopte medicinke, vrećice sa peskom idr. ).

- Penjanje sa takmičenjem,

- Nošenje predmeta uz kretanje na suženoj površini ( švedska klupa, izvrnuta

klupa, balvan i sl. )

- Nošenje u parovima ( gimnastički dušek ) ili nošenje druga,

- Slobodan bis sa pomicanjem ( vratilo, razboj, švedske lestve, ribstol, drvo ),

- Mešoviti vis sa prelaskom u slobodan vis i obratno,

- Zgibovi u mešovitom visu ( vratilo, razboj palica koju drže drugovi ).

5. Akrobatika

U okviru tematske celine akrobatika u trećem razredu se obrađuju: kolut napred,

kolut nazad i stav na lopticama – „sveća“. Vežbe akrobatike povoljno utiču na gipkost

tela, okretnost, snalažljivost, koordinaciju, odvažnost, orjentaciju u prostoru.

Ovakav uticaj, međutim, mogućno je izvršiti samo pod uslovom da se pomenute

vežbe pravilno primenjuju i koriste. Naime, za sve tri pomenute vežbe akrobatike

karakterističan je povijen položaj leđa u kome veoma lako može doći do preteranog

istezanja leđnih mišića, koji obezbeđuju normalan uspravan stav i pravilno držanje tela.

Zato se na ovim vežbama ne treba isuviše zadrćavati i preporučljivo je posle njih

primeniti vežbe kojima se jačaju mišići leđa ( u ležećem položaju potrbuške izdizati

glavu i gornju deo trupa ). Takođe je pravilo nastavne prakse da se uz nastavnu jedinicu

iz akrobatike u osnovnom delu časa uvek daje još jedan zadatak van akrobatike ( neki od

prirodnih oblika kretanja, igara i sl.).

Pri obradi koluta napred, koluta nazad, „sveće“ potrebno je primeniti

odgovarajuće predvežbe, pa tek onda preći na obradu osnovne vežbe.

Predvežbe za kolut napred

19 by Aljabak

Page 20: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

- Iz stava sedećeg, ruke u zaručenju oslonjene na tlo, noge opružene, naizmenično

savijanje jedne, pa druge noge i obuhvatanje noge rukama.

- Iz stava sedećeg, ruke u zaručenju oslonjene na tlo, istovremeno saviti obe noge

i obuhvatiti ih rukama, a zatim ponovo opružiti.

- Iz seda, rukama obuhvatiti kolena, spustiti se na leđima kao „upijač“, klatiti se

napred-nazad.

- Kolut napred iz čučećeg položaja na strmoj ravni – odskočna daska, poklopac

švedskog sanduka ( uz davanje uputstva o pravilnom izvođenju vežbe ).

- Kolut napred sa više strunjače na nižu.

- Kolut napred iz stojećeg stava.

Predvežbe za kolut nazad

- Iz stava sedećeg, ruke u zaručenju oslonjene na tlo, istovremeno saviti obe noge

i obuhvatati ih rukama, a zatim ponovo opružiti,

- Iz seda, rukama obuhvatiti kolena, pustiti se na leđa kao „upijač“, klatiti se

napred-nazad,

- Iz seda zamahom tela i ruku izvesti kolut nazad,

- Iz čučećeg položaja na strmoj ravni ( odskočna daska, švedski sanduk ) izvesti

kolut nazad,

- Izvesti kolut nazad iz čučećeg položaja,

- Povezano izvesti dva koluta nazad,

- Kolut napred-kolut nazad.

20 by Aljabak

Page 21: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

6. LITERATURA

1. Berković, L. Metodika fizičkog vaspitanja, NIP Partizan, Beograd; 1978.

2. Berković, L. R. J. Vuković : Teorija fizičke kulture, Fakultet fizičke kulture,

1997.

3. Bogosavljev, M. : Metodika fizičkog vaspitanja dece predškolskog uzrasta,

Pedagoška akademija, Kikinda, 1982.

4. Bokan, B. : Vančasovne aktivnosti učenika u fizičkom vaspitanju i savremenoj

pedagoškoj teoriji i praksi, Doktorska disertacija, Fakultet fizičke kulture,

Beograd, 1985.

5. Vukotić, E. I Krameršek, J. : Zbirka 600 igara, IP Sportska knjiga, Beograd, 1963.

6. Vitas, Koturović, Penjin: Telesno vaspitanje dece od 7. do 10. godine, Beograd,

1960.

7. Gajić, M. : Osnove motorike čoveka, Fakultet fizičke kulture, Novi Sad, 1985.

21 by Aljabak

Page 22: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

7. Sadržaj

Uvod............................................................................................................................1

1. Osnovne karakteristike nastave, izbor nastavnih sadržaja, metodička uputstva ( drugi

razred )..………………………………………………2

1.1. Izbor sadržaja za redovne časove ……………………………………………....2

1.2. Vežbe za trup …………………………………………………………………...3

1.3. Vežbe za karlični pojas …………………………………………………………4

2. Sadržaj glavnog dela časa sa metodičkim uputstvom za realizaciju..........................5

2.1. Hodanje i trčanje ................................................................................................5

2.2. Skakanje .............................................................................................................7

2.3. Penjanje i puzanje ...............................................................................................8

2.4. Bacanje i hvatanje ..............................................................................................9

2.5. Vučenje i guranje ...............................................................................................11

2.6. Dizanje i nošenje ...............................................................................................12

3. Osnovne karakteristike nastave, izbor nastavnih sadržaja, metodička uputstva ( treći

razred ).......................................................................................................................13

3.1. Izbor sadržaja za redovne časove ......................................................................14

4. Sadržaj glavnog dela časa sa metodičkim uputstvom za realizaciju.........................16

4.1. Hodanje i trčanje ...............................................................................................16

4.2. Skakanje ............................................................................................................17

4.3. Vežbe penjanja sa nošenjem i višenjem ............................................................18

5. Akrobatika.................................................................................................................19

6. Literatura...................................................................................................................21

7. Sadržaj.......................................................................................................................22

22 by Aljabak

Page 23: Osnovne karakteristike metodike fizičkog vaspitanja

23 by Aljabak