Etino bankarstvo nia ili budunost bankarstva?
Zahvaljujui inicijativi Zadruge za etino financiranje i njenoj
inicijativi za osnivanje etine banke u Hrvatskoj, vijest o etinom
bankarstvu kao moguoj alternativi klasinom komercijalnom bankarstvu
na koje smo navikli, stigla je do ire javnosti. Na sam pojam etinog
bankarstva, veina ljudi reagira iznenaeno, esto se pitajui da li
sam pojam etino bankarstvo predstavlja oksimoron koji eventualno
opisuje neku utopiju, a ne izrazito solidan i sofisticiran poslovni
model koji moe nai svoje u drutvu u estokoj konkurenciji postojeih
financijskih institucija. Kopajui ispod povrine moemo pokuati
analizirati uzroke takve percepcije i one, naalost, neizbjeno
ukazuju na dublje strukturne probleme dananjeg drutvenog i
ekonomskog modela koje su dovele do toga da se bankarstvo kod ire
javnosti ne percipira kao aktivnost koja slui zadovoljavanju
drutvenih potreba, a kamoli kao djelatnost koja se u svojem radu
vodi naelima koje prosjean graanin smatra etinima. Taj fenomen nije
vezan iskljuivo uz bankarstvo sline naizgled oksimoronske
konstrukcije pojavljuju se sve vie u javnosti: drutveno
poduzetnitvo, socijalni kapital, investiranje s uinkom (impact
investment), ekonomska demoracija, moralni kapitalizam itd. Samo po
sebi se namee zakljuak da su pridjevi dodani gorenavedenim
imenicama tu iskljuivo u funkciji isticanja karakteristike koju
imenica sama po sebi nema to bi znailo da je osnovna definicija
pojma poduzetnitvo takva da u sebi ne sadri ili nedovoljno sadri
drutvenu komponentu, da pojam kapital svakako iskljuuje
pridjeljivanje bilo kakve vrijednosti socijalnim interakcijama i
komponentama, da pojam investiranje podrazumijeva investiranje bez
nunog mjerenja i praenja bilo kakvog uinka te investicije osim
strogo ekonomskog. I upravo je pojava tih pojmova indikator
ozbiljnih drutvenih problema i procesa koji dovode do toga da se
pod normalno prihvaaju i toleriraju poslovni modeli koji oito ne
ispunjavaju potrebe i oekivanja graana i zajednice kao glavnih
dionika tog procesa.
Druga uobiajena zabluda je percepcija etinih banaka kao banaka
za siromane tj. institucija specijaliziranih za pruanje
financijskih usluga siromanom sloju graana koji se ne bi mogli
kvalificirati za usluge klasinih komercijalnih banaka. Iako je
model takvih banaka rairen u raznim dijelovima svijeta i to
primarno kroz institucije koje koriste instrumente
mikrokreditiranja, taj koncept ima neke dodirne toke, meutim niti
po emu ne predstavlja model etinog bankarstva ve tovie ima cijeli
niz moralno itekako upitnih komponenti poput neprimjereno visokih
kamata na mikrokredite (esto i preko 20% u zemljama Azije i
Afrike), nerazvijenih mehanizama kontrole posrednika u procesu
mikrokreditiranja koji u nezanemarivo velikom broju sluajeva dovode
do velikog bogaenja posrednika, nejasnih kriterija vrednovanja
drutvenog uinka i sl. Za razliku od banaka za siromane poput
Grameen banke iz Bangladea ili islamskih banaka koje pravednije
dijele rizik izmeu banke i klijenta, etine banke, prema definiciji
etinog bankarstva Federacije europskih etinih i alternativnih
banaka, imaju cijeli niz dodatnih kriterija koje moraju
zadovoljiti, najvaniji meu kojima su: Demokratsko vlasnitvo i
upravljanje po principu jedan ovjek = jedan glas Investiranje
primarno u projekte razvojne (realne) ekonomije i drutvene razvojne
projekte Zabrana ulaganja na financijskim tritima Mogunost
koritenja socijalnih garancija kao oblik kolaterala Poticanje
solidarnosti, suradnje i stvaranja cirkularne ekonomije
Transparentnost poslovanja (objava svih financiranih projekata,
objava plaa zaposlenika itd.) Osobno poznavanje svojih korisnika i
individualni pristup Reinvestiranje veeg dijela dobiti (minimalno
90%)
Slijedei gore navedene principe, etine banke ne samo da nisu
banke za siromane koje jedva krpaju kraj s krajem, ve su tijekom
financijske krize postale po objektivnim kriterijima profitabilnije
i uspjenije od komercijalnih banaka.
KriterijGABVDruge banke
Krediti / bilanca75,9%40,1%
Depoziti / bilanca73,1%42,9%
Equity / total assets7,2%5,5%
Prinos na aktivu (prije krize)0,56%0,57%
Prinos na aktivu (poslije krize)0,53%0,37%
Izvor: GABV
Naime, prema podacima iz Washingtonske studije naruene od strane
Globalne alijanse za bankarstvo temeljeno na vrijednostima (Global
Alliancea for Banking On Values), povrat na imovinu (ROA) klasinih
banaka i etinih banaka je bio usporediv prije krize (0,56% vs.
0,57%), meutim tijekom krize je profitabilnost komercijalnih banaka
naglo pala (na 0,37% ROA dok je profitabilnost etinih banaka ostala
usporediva s razdobljem od prije krize 0,56%). Takoer, ako gledamo
udio kredita u bilanci, vidimo da je kod etinih banaka taj postotak
vei 75,9% nasuprot 40,1% kod komercijalnih banaka to znai da etine
banke komparativno svojoj veliini imaju vei uinak na razvoj s
obzirom da izdaju vie kredita od komecijalnih banaka. Istovremeno
je izvor financiranja primarno tednja vlastitih korisnika, a samo
malim dijelo zaduivanje na tritima kapitala to ini etine banke
stabilnijima i sigurnijima jer im je znatno vea pokrivenost bilance
depozitima (73,1% nasuprot 42,9% kod komercijalnih banaka.
Naposlijetku, vea otvorenost etinih banaka prema dugoronim
ulaganjima se reflektira kroz vei udio vlasnikih udjela (equity) u
bilanci banke (7,2% u odnosu na 5,5% kod komercijalnih banaka).
Iako su etine banke u dravama u kojima funkcioniraju jo uvijek
relativno male i dre tek simbolian dio udjela na bankarskom tritu
(5-10%), neosporan je trend njihovog kontinuiranog rasta dok
istovremeno velik broj komercijalnih banaka ima problema u
poslovanju. Osobito je zanimljiva injenica da su etine banke
naroito uspjene u dravama u kojima je teka ekonomska kriza.
Primjerice, kad je nizozemska Triodos banka odluila otvoriti svoju
podrunicu u panjolskoj, analitiari su predviali da je ekonomska
situacija toliko loa da vjerojatno nee biti previe interesa za
banku koja se bavi ulaganjem u obnovljive izvore energije i odrivu
poljoprivredu s obzirom da su tipini klijenti takve banke
pripadnici srednje i vie klase koji su u panjolskoj bili naroito
teko pogoeni krizom. Suprotno svim oekivanjima, navala tedia na
novosonovanu banku je bio toliko da je Triodos u panjolskoj vrlo
brzo imao viak likvidnih sredstava koje nije mogao plasirati
dovoljno brzo u projekte. Kako bi smanjili pritisak poveanja
depozita, Triodos je u potpunosti ukinuo kamate na depozite, to je
suprotno oekivanjima, izazvalo jo veu navalu tedia koji su prije
svega traili sigurnost i transparentnost, a ne prinose na svoju
uteevinu.
Tajna uspjenosti etinih banaka lei u cijelom nizu faktora. Prije
svega, poslovni model etinih banaka predstavlja svojevrstan
povratak banaka korijenima te je blizak i razumljiv irem sloju
stanovnitva. Naime, povijesno gledano, banke su nastajale kao
tedionice u kojima su graani, poljoprivrednici i obrtnici
ujedinjavali svoja sredstva kako bi zajedno ostvarili ciljeve koje
individualno nisu mogli. Samim time, poslovanje banaka je bilo
usredotoeno na kreditiranje konkretnih projekata svojih lanova i
imalo je izrazito jaku drutvenu konotaciju u kontekstu razvoja
lokalne drutvene zajednice. Ukljuivanjem korisnika u suvlasniku i
upravljaku strukturu banke, postie se via razina povjerenja izmeu
korisnika i banke te se stvara dugoroan odnos u kojemu banka
individualno poznaje svakog klijenta, razumije njegov poslovni
proces i financijske potrebe i u mogunosti je ponuditi
individualiziranu uslugu koja e odgovarati potrebama klijenta. Na
taj nain se smanjuje rizik ulaganja i mogue je ostvariti povoljnije
uvjete financiranja, to opet omoguava financiranom projektu veu
konkurentnost i manji rizik poslovanja.
Etine banke pokuavaju osvijestiti ulogu novca i bankarstva u
drutvu i promovirati nunost njegove direktne demokratske kontrole
kako bi se osigurao odriv drutveni razvoj. Specifinost banaka u
odnosu na druge poslovne entitete je taj da banke obavljaju cijeli
niz usluga koje su predmet javnog interesa i koje u sluaju
koncentriranog privatnog vlasnitva dovode do problema demokratskog
deficita u upravljanju njima. Te usluge obuhvaaju: koncentriranje
tednje stanovnitva, kontrolu ponude novca, osiguranje
nediskriminatornog pristupa kreditima i drugim financijskim
uslugama, spreavanje koncentriranja financijske snage u rukama
nekoliko institucija ili pojedinaca, kreditiranje drave (dravni
zapisi, dravne obveznice, direktni krediti), pruanje podrke
sektorima sa specijalnim kreditnim potrebama (razvoj gospodarstva,
stambeni krediti..)
Nemogunost uspostavljanja direktne demokratske kontrole nad gore
navedenim mehanizmima jasno ograniava mogunost upravljanja graana
nad vanim drutvenim i ekonomskim procesima, to je u suprotnosti sa
samim temeljima demokratskog drutvenog ureenja.
Osobito zanimljivo je promatrati model etinog bankarstva iz
konteksta modernih trendova u svijetu osobnih financija u kojima se
koritenjem tehnologije pronalazi novi naini plaanja, uvanja
sredstava i kreditiranja. Prelaskom novca u virtualni svijet i
razvojem tehnologija koje omoguavaju brze bezgotovinske transakcije
mimo standardnih transakcijskih kanala banaka (PayPal, Yahoo
PayDirect, Google Checkout, Apple Pay,...), mogue je prebacivati
novac bre, jeftinije i sigurnije nego kroz standardne bankarske
kanale. Takoer, percepcija novca kao fizikog sredstva plaanja
blijedi pred jednostavnou i elegancijom koritenja elektronskog
novanika kojem se moe pristupiti putem raunala ili mobitela u
svakom trenutku. O ozbiljnosti, mogunostima i kapacitetima ovakvih
platformi govori podatak da je jo 2012. volumen transakcija
obavljenih kroz PayPal iznosila 145 milijardi dolara te da danas
PayPal obavlja transakcije u 203 drave svijeta za 148 milijuna
korisnika.
Meutim, koritenje interneta i novih tehnologija ne staje samo na
transakcijama nego se nezadrivo nastavlja iriti i u druge segmente
poslovanja banaka. Suoene s tekim i kompliciranim procedurama te
nemogunou dobijanja sredstava od strane klasinih financijskih
institucija, mnoge kompanije se okreu crowdfundingu (zajednikom
financiranju) kao alternativnom modelu financiranja. Radi se o
modelu prema kojem graani direktno financiraju projekt koji ele
podrati kroz donacije ili kupovinom vlasnikog udjela u projektu,
koristei internet kao platformu za ugovaranje tog financijskog
posla. Iako je crowdfunding kao model inicijalno krenuo kao model
financiranja malih, uglavnom humanitarnih ili IT projekata, danas
je taj model financiranja u naglom porastu, koristi se kao metoda
financiranja najireg spektra projekata i procijenjeno je da je
2013. putem crowdfunding platformi prikupljeno oko 5,1 milijardu
dolara u cijelom svijetu. Da financiranje mimo banaka nije
ogranieno iskljuivo na projekte ve je dostupno i graanima pokazuje
nagli razvoj peer-to-peer kreditiranja koje funkcionira na nain
slian umreavanju kroz drutvene mree. Korisnik kojemu treba kredit
mrei svojih kontakata i zainteresiranih ponuaa iznese svoju potrebu
za financiranjem te mu kontakti nude zajmove na odreeni period i
pod odreenim kamatama koje korisnik prihvaa ili ne prihvaa sve do
trenutka kada prikupi potreban iznos. Sredstva se doznaavaju na
raun korisnika koji je efektivno dobio kredit od mree svojih
socijalnih kontakata bez posrednitva banke. Procijenjuje se da je
samo u Velikoj Britaniji putem peer-to-peer kreditiranja
prikupljeno oko milijardu funti tijekom prole godine uz nagli rast
broja lanova peer-to-peer platformi.
Osim navedenih tradicionalnih bankarskih usluga, opi globalni
trend je uspostavljanje novih financijskih sustava koji su neovisni
od centraliziranih financijskih tokova, a koji uspijevaju privui
velik broj korisnika. U svijetu danas postoji nekoliko stotina
razliitih alternativnih valuta koje su uvedene na razinama lokalnih
zajednica i kojima se unutar tih zajednica mogu plaati robe i
usluge i koje su ponekad i poeljnije sredstvo plaanja nego
tradicionalna, slubena valuta. Prednosti takvih lokalnih valuta su
ekonomski benefiti lokalne zajednice koja zna da se vrijednost
kupljena za lokalnu valutu zadrava unutar lokalne zajednice jer
svaka jedinica lokalne valute se samo unutar te zajednice moe
potroiti. Konani rezultat je u pravilu i do nekoliko puta vea
frekvencija obrtaja lokalne valute u odnosu na slubenu valutu to
moe biti motor razvoja lokalne ekonomije.
Dodatni izazov bankama i monetarnim i zakonskim regulatorima
predstavlja uvoenje globalnih nadnacionalnih kriptovaluta.
Najpoznatijom i najrairenijom od tih alternativnih valuta BitCoinom
se danas moe kupiti praktiki sve, od avionskih karata, hrane,
usluga ili bilo koje druge zamislive stvari, ukljuujui i slobodnu
konverziju bitcoina u prave nacionalne valute te sigurne i
besplatne transakcije bilo gdje u svijetu. Trenutno je u opticaju
oko 13.250.000 BitCoina ukupne trine vrijednosti preko 6 milijardi
dolara. Naravno, zbog nedostatka jasne zakonske regulative,
kriptovalute esto imaju i svoju tamniju stranu u smislu koritenja u
svrhu financiranja nelegalnih aktivnosti, izbjegavanja poreza i sl.
meutim neosporno je da predstavljaju koncept koji jasno ukazuje na
mogunosti uspostavljanja paralelnih financijskih tokova i u
globaliziranom svijetu o kojima e svakako trebati voditi rauna u
budunosti.
Ono to je zajedniko svim navedenim alternativnim metodama
financiranja je nunost uspostavljanja kruga povjerenja meu
korisnicima svake od navedenih platformi. Svaka od navedenih
platformi moe funkcionirati jedino ukoliko postoji razina
povjerenja u sustav koja e osigurati sudjelovanje u sustavu pod
ravnopravnim i unaprijed poznatim uvjetima. Ljudi esto zaboravljaju
da je bankarstvo kao posao ultimativno uspostavljanje odnosa
povjerenja. Ono moe funkcionirati jedino ukoliko ulagai vjeruju da
e se njihova uloena sredstva koristiti na nain koji je siguran i
koji tedie nee izloiti riziku gubitka njihove imovine. Istovremeno
banka te kredite plasira organizacijama i pojedincima za koje
vjeruje da e te kredite moi vratiti i da e ih koristiti odgovorno i
u skladu s namjenom. Sama potreba uspostavljanja alternativnih
financijskih sustava je znak da je povjerenje u tradicionalne
financijske institucije i mehanizme narueno i da ljudi trae
alternativne modele poslovanja kroz svoje vlastite socijalne
krugove ili kroz financijske institucije koje nude drugaije modele
poslovanja i koje svojim poslovnim modelima mogu stei povjerenje
graana.
Uloga etinih banaka u tom procesu je tek na samom zaetku, meutim
perspektiva je izuzetno velika. Uzmemo li u obzir prije navedena
naela etinog bankarstva, meu kojima valja istaknuti transparentnost
i demokratski ustroj koji osigurava participaciju korisnika u
upravljanju bankom, ona predstavljaju idealnu platformu za
uspostavljanje razine povjerenja izmeu klijenta i banke koja je
nuna za uspostavljanje novih modela i irenje financijskih usluga.
Neke od postojeih etinih banaka ve su prepoznale taj potencijal te
su u suradnji s lokalnim zajednicama pomogle uspostavljanje
alternativnih valuta koje potiu razvoj tih zajednica. Odlian
primjer je lokalna valuta Chimgauer koja se uvela u dolini Chiemgau
u Bavarskoj, a koja je podrana od strane nekoliko etinih i zadrunih
banaka. Samim time to su u vlasnitvu lokalne zajednice i svojih
korisnika, etine banke lake prepoznaju potrebe zajednice i
prilagoavaju svoje usluge tim potrebama i izbjegavajui rizik
pogodovanja interesu vlasnika koji nije nuno u skladu s interesima
korisnika.
Etine banke su ve do sada dokazale da postoji potreba za
financijskim modelima koje one nude tritu i da nude model koji je
otporniji i stabilniji na trine poremeaje od modela klasinih
komercijalnih banaka. Takoer je evidentno da razvojem svijesti o
potrebi odrivog rasta koji se ne temelji na neogranienoj
konzumaciji prirodnih resursa, sve vei broj ljudi prepoznaje
dugorone prednosti modela etinog bankarstva i etinog financiranja
koji inherentno u obzir uzima ne samo ekonomske nego i drutvene i
okoline aspekte svake investicije. Meutim, usprkos svim navedenim
prednostima pred etinim bankama i dalje postoji zahtjevan put
dokazivanja da se njihov model moe replicirati i skalirati do nivoa
na kojem izlazi iz nie u kojoj se ve dokazao i koristei sve svoje
komparativne prednosti boljeg prepoznavanja potreba stanovnitva i
lokalne zajednice, moe postati jedan od temeljnih elemenata
izgradnje solidarne i odrive ekonomije budunosti.
----------------
Moda ovo jo dodati kao struan dodatak u okviri napisano by Sinia
Milii ukoliko postoji interes za to.
Osnovni model rizika u etinom bankarstvu:
(1) etine banke ulaze u dublji odnos sa svojim klijentima,(2)
time smanjuju "moral hazard"(3) poznvajui iru populaciju znaju i
trendove i veze klijenata pa smanjuju sistemiki rizik barem unutar
svog ekosustava(4) etine banke financiraju izdatke u glavnom pomou
sredstava iz svog ekosustava(5) primarno trite etinih banka su SME
i drutvena ekonomija, te privatne osobe(6) model upravljanja bankom
je 1ovjek=1glas uz transparentno poslovanje
Sustav etine banke moemo u grubo modelirati kao sekuritizaciju
kredita i prodaju tih sekuritiziranih instrumenata tediama. Zbog
(1), (2) i (3) za te sekuritizirane instrumente banka moe
relevantnije garantirati (to pokazuje i iskustvo talijanske Bance
Etice (6).
Postavka (1) implicira sloeniji odnos koji se moe modelirati u
terminima Williamsove teorije transakcijskih trokova i poduzea kao
oblika upravljanja [ref. 4,5], iz ega proizlazi da se banka dolazi
do zajednikog upravljanja [4] sa svojim klijentima.
U sluajevima SME-ova i drutvene ekonomije, takvo zajedniko
upravljanje omoguava veu sigurnost njihovog poslovanja [1, str.
7,27], pomou sredstava od uspjenijih projekata koje moe
mobilizirati opet zbog bliskog odnosa. Sektor SME-ova i drutvene
ekonomije je baza kvalitetnog i odrivog razvoja, ali je
zapostavljen od strane komercijalnih banaka [rer. 1,2].
Unutar modela sekuritizacije, sekuritizirani instrumenati imaju
garancije banke zbog modela etinog poslovanja (tripple bottom line
i drutvena revizija, social audit [5]) i adekvatno trite zbog
solidarnih obaveza i informiranih tedia banke (postavka (6)).
Reference:
[1] Improving the competitiveness of SMEs in developing
countries: The role of finance to enhance enterprise development,
UNCTAD/ITE/TEB, UN Confrence on Trade and Development, New York
& Geneva, 2001.
[2] Boris Vuji, Monetarna politika HNB-a - to moe i ne moe
uiniti, 2014.
[3] Williamson, OE, Transaction Cost Economics: The Natural
Progression, 2010.
[4] Williamson, OE, The Economic Institutions of Capitalism: The
Natural Progression, 1985.
[5] Wikipedia, Tripple bottom
line,http://en.wikipedia.org/wiki/Triple_bottom_line,
11.4.2014.
[6]Christophe Scheire, Sofie De Maertelaere, Artevelde
University College:Banking to make a difference, June 2009
