Pitanja Iz Psihologije - Test

8/10/2019 Pitanja Iz Psihologije - Test

1/12

I. UVOD U PSIHOLOGIJU

SMJERNICE ZA PONAVLJANJE - UVOD U PSIHOLOGIJU (PSIHOLOGIJAKAO TEORIJSKA I PRIMIJENJENA ZNANOSTI)1. Problem psihologiziranja.

2. Uzroci nastanka psihologije.3. Definicija psihologije.4. Psihologija nije znanost o dui.. !rste psihi"kih procesa.#. Psihologija ima kratku po$ijest.%. Psihologija ima dugu prolost.&. Utjecaj filozofije na raz$oj psihologije i gla$ni predsta$a$nici.'. Utjecaj prirodnih znanosti ( fiziologija i fizika za raz$oj znanst$ene psihologije.1).D$ije godine $a*ne za znanst$enu psihologiju.11.+ipokrato$a tipologija.12. Prilog,-ezultati znanst$enog istra*i$anja znaju biti iznenauju/i.13. 0eorijskih pra$ci u psihologiji.14. sno$ne karakteristike biolokog pristupa u psihologiji.1. sno$ne karakteristike bihe$ioralnog pristupa u psihologiji.1#. sno$ne karakteristike kogniti$nog pristupa u psihologiji.1%. sno$ne karakteristike psihoanaliti"kog pristupa u psihologiji.1&. sno$ne karakteristike humanisti"kog pristupa u psihologiji.1'. sno$ne karakteristike meukulturalnog pristupa u psihologiji.2). p/a psihologija.21. ksperimentalna psihologija.22. Diferencijalna psihologija.23. izioloka psihologija bioloka psihologija524. 6omparati$na psihologija.

2. -az$ojna psihologija.2#. 7ocijalna psihologija.2%. Primijenjena psihologija.2&. rganizacijska psihologija.2'. dukacijska psihologija.3). 6lini"ka psihologija.31. -azlika izmeu psihologa i psihijatra.32. 8aj"e/e metode u znanst$enoj psihologiji.33. aze psiholokog istra*i$anja.34. 6orelacijska metoda.3. pa*anje u prirodnim u$jetima.3#. ksperiment za$isna i neza$isna $arijabla9 kontrolirani u$jeti9 grafi"ki prikaz5

3%. ksperiment $ezan uz spremnost ljudi da pomognu unesre/enome3&. ksperiment kojim ispituju odnos moti$acije i u"inko$itosti rjea$anja problema3'. +arlo:lje$ eksperiment s majmun"i/ima54). 8a"ini prikupljanja podataka.41. 7amoopa*anje introspekcija5 ( karakteristike i zamjerke.42. ;nketa reprezentati$ni uzorak543. 0esto$i i upitnici (karakteristike i razlike.

1


2/12

PITANJA IZ UVODA U PSIHOLOGIJU (PSIHOLOGIJA KAO TEORIJSKA IPRIMIJENJENA ZNANOST) KOJA SU DIO NACIONALNIH ISPITA, OGLEDNIHINAICA DRAVNIH MATURA , PRO!NE DRAVNE MATURE I DRAVNIHMATURA"

#$$% LIPANJ & NACIONALNI ISPITI

1. ilozofija je jedna od grana psihologije 0 82. =a$isna $arijabla je $arijabla>

a. koju namjerno unosimo u eksperimentb. koju opa*amo ili mjerimo u eksperimentuc. koja nam slu*i kao kontrolnad. koja ?maskira@ pra$u s$rhu eksperimenta

3. 6ogniti$ni pristup u psihologiji istra*uje>a. odnos izmeu situacije i ponaanja

b. utjecaj nes$jesnog na ponaanjec. samoaktualizaciju

d. na"ine na koje procesiramo informacije4. Aetodama pridru*ite obilje*ja>a. eksperiment 1. specifi"na metoda psihologije

b. introspekcija 2. otkri$a uzro"no,posljedi"ni slijedc. $anjsko opa*anje 3. opa*anje ponaanja kada se sama poja$ljuju

4. detaljno prou"a$a pojedinca. 8a$edite imenom i prezimenom tko je osno$ao pr$i laboratorij za eksperimentalnu

psihologiju u +r$atskojB#. 6ako se zo$e grana psihologije koja se ba$i prou"a$anjem *i$otinja s ciljem

olaka$anja razumije$anja ljudskog ponaanjaC%. 6oja se godina smatra slu*benim po"etkom psihologije kao samostalne znanostiC&. Ukratko opii tri primjera problema kojima se ba$i psihologija radaB

#$$% RUJAN & RADNA INAICA DRAVNE MATURE

'. Psihijatar je isto to i klini"ki psiholog. 0 81). edina metoda koja nam omogu/a$a spozna$anje uzorka i posljedica poja$a je>

a5 eksperimentb5 introspekcijac5 anketad5 opa*anje u prirodnim u$jetima

11. Po$e*i granu psihologije i predmet istra*i$anja>a5 psihologija rada 1. istra*uje centre psihi"kih funkcija

b5 pedagoka psihologija 2. $ri profesionalnu selekciju i orijentaciju

c5 bioloka psihologija 3. ispituje na"ine ocjenji$anja4. ispituje promjene tijekom raz$oja

12. U kojoj su zemlji korijeni predznanst$ene psihologijeC 13. Eto je predmet istra*i$anja psihologijeC 14. bjasni kako neki fizikalni "initelj mo*e utjecati na psihi"ke procese i ponaanjeB

#$$' NACIONALNI ISPIT

1. Predmet istra*i$anja psihologije je ljudska dua. 0 8 1#. Fihe$ioralni pristup u psihologiji u s$ojim istra*i$anjima ne rabi metodu>

a5 anketeb5 $anjska opa*anja

2


3/12

c5 introspekcije samoopa*anja5d5 eksperiment

1%. tac znanst$ene psihologije je>a5 ;ristotel

b5 Gilhelm Gundtc5 7igmund reudd5 ;braham Aaslo:

1&. Dogaajima pridru*ite godine.1. ot$oren pr$i laboratorij eksperimentalne psihologiju u s$ijetu2. ot$oren pr$i laboratorij psihologije u +r$atskoj3. obja$ljen pr$i test inteligencije

;. 1'2). god.F. 1'). god.H. 1&%'. god.D. 1&'. god.1'. 6ako se zo$e grana psihologije koja ispituje proces u"enja i "initelje koji djeluju na

njegaB2). 6oja metoda u psihologiji omogu/uje izra$an u$id u psihi"ke proceseC21. 7a*eto objasnite tri razlike izmeu znanst$enog i lai"kog s$akodne$nog 5 pristupa u

psihologiji.

#$$-OGLEDNI ISPIT

22. 6oja nam metoda9 jedino u psihologiji9 omogu/uje spozna$anje uzroka i posljedicaC;. eksperimentF. introspekcijaH. anketaD. opa*anje u prirodnim u$jetima

23. 6ada je osno$an pr$i laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u +r$atskojC;. 1&3#.F. 1&%'.H. 1'2).D. 1'2'.24. Aarko je pristao sudjelo$ati u eksperimentu kojemu je cilj ut$rditi kako izlo*enoststresu utje"e na tjelesne reakcije "o$jeka. Aarku je prikazan niz fotografija od kojih suneke prikazi$ale uznemira$aju/e i neugodne sadr*aje. Aarko je priklju"en na ureaje kojisu registrirali njego$e tjelesne promjene koje mogu biti izaz$ane stresom.

8a$edite osno$na obilje*ja metode samoopa*anja i na$edite kako bi se metodomsamoopa*anja mogle prikupiti dodatne informacije u spomenutom eksperimentu2. Psiholozi *ele ispitati kako utje"e temperatura okoline na sposobnost rjea$anje

testo$a inteligencije. U"enike srednje kole podijelili su u d$ije skupine> jednu su skupinusta$ili u prostoriju gdje je temperatura bila 3) stupnje$a celzijusa. Druga je skupina

bora$ila u prostoriji gdje je temperatura bila 2) stupnjena celzijusa. bje skupinerjea$ale su isti test inteligencije.Imenujte neza$isnu $arijablu.2#. Imenujte za$isnu $arijablu.2%. 6ako se zo$e o$a $rsta istra*i$anjaC

#$$ & PRO!NA DRAVNA MATURA2&. Po"etak znanst$ene psihologije $e*e se>;. uz Furrhusa 7kinneraF. uz 7igmunda reuda

3


4/12

H. uz Gilhelma GundtaD. uz I$ana Pa$lo$a2'. 6ako bismo mogli donositi $aljane zaklju"ke na temelju pro$edenog anketnogispiti$anja9 osobito je $a*no da uzorak bude sasta$ljen Ja5 od istog broja mukih i *enskih ispitanika

b5 od ispitanika koji dobro reprezentiraju populacijuc5 od sli"nih ispitanikad5 od dobro$oljnih ispitanika3). Prije nego to je postala samostalna znanost9 psihologija je bila dio>;5 biologijeF5 medicineH5 filozofijeD5 sociologije31. ako$ se $e/ neko $rijeme osje/a tjeskobno9 ner$ozan je i raspolo*enje mu se "estomijenja. dlu"io je posjetiti psihologa koji mu ka*e da /e se tijekom razgo$ora usmjeritina otkri$anje na"ina na koji on prima i obrauje informacije iz okoline. Ispitat /e i kao teinformacije rabi pri pam/enju9 miljenju9 rjea$anju problema9 donoenju odluka i sli"no.

0o je $a*no jer na"in na koji primamo9 obraujemo i rabimo informacije utje"u na naeponaanje i do*i$lja$anje. Psiholog je zamolio ako$a da mu za po"etak opie kako seosje/a9 to misli i koji mu se simptomi ja$ljaju u odreenim situacijama.6oji teorijski pra$ac pristup5prakticira psiholog kojeg je ako$ posjetioC32. 6oja se grana psihologije ba$i o$om $rstom problemaC33. 6oju istra*i$a"ku metodu psiholog rabi kad od ako$a tra*i da opie s$oje misli9osje/aje i simptomeC34. U sljede/em zadatku trebate odgo$oriti s nekoliko re"enica9 jasno i sa*etousmjera$aju/i se na ono to je bitno za zadatak.Psiholozi u praksi u s$ojem radu primjenjuju spoznaje iz znanst$ene psihologije i rabeznanst$eni pristup u rjea$anju prakti"nih problema. Usporedite znanst$eni i lai"ki

pristup u objanja$anju psihi"kih procesa9 osobina i ponaanja.

3.U sljede/em zadatku trebate odgo$oriti kratkim odgo$orom od jedne do nekolikorije"i5.Kelite istra*iti kako se radnici odreenog poduze/a odnose prema s$ojem poslu tijekomradnog $remena. 6oja /e istra*i$a"ka metoda biti najprikladnijaC

DRAVNA MATURA & *+ #$$.

3#. Eto psiholozi u s$ojem radu /+ 012*3 koristitiC ;. pro$oditi psihoterapiju F. propisi$ati lijeko$e H. iz$oditi eksprimente nad ljudima D. raditi u bolnicama

3%. U pr$om koraku istra*i$anja psiholog je posta$io problem kako moti$acija utje"e na brzinu u"enja.6oji je njego$ idu/i korakC ;. formuliranje hipoteze F. odabir istra*i$a"ke metode H. odabir ispitanika D. prikupljanje podataka 3&.6ojem temperamentu9 prema +ipokratu pripadaju ljudi koji burno9 naglo i eksplozi$no reagirajuC ;. kolericima F. sang$inicima H. melankolicima D. flegmaticima

4


5/12

3'. 6oja se grana primijenjene psihologije ba$i ljudima koji se teko nose sas$akodne$nim *i$otnim situacijama i neprimjereno se suo"a$aju s problemimaC 4). 6oji pristup u psihologiji odbacuje utjecaj psihi"kih procesa poput moti$acije iemocije na naa ponaanjaC

41. 6oju je istra*i$a"ku metodu najbolje primijeniti ako se *ele ispitati spolne razlikeponaanju djece predkolskog uzrastaC

42.6ako glasi ime i prezima oca znanst$ene psihologijeC

MATURA #$$.4#$. LJETNI ROK43. 6ojemu je psihologu najbolje uputiti osobu koja se osje/a tjeskobno i "esto mijenjaraspolo*enjaC

A. raz$ojnomu!. organizacijskomuC. klini"komuD. edukacijskomu

44. 6oju je istra*i$a"ku metodu najbolje primijeniti ako se *eli ispitati kako razli"ite metodepou"a$anja utje"u na uspjeh u u"enjuC

A. introspekciju!. eksperimentC. $anjsko opa*anjeD. anketu

4.Proao je i taj ponedjeljak9 moj najte*i kolski dan. 8a satu biologije morao sam biratiizmeu d$iju tema za indi$idualni seminarski rad i teko sam odlu"io koja mi je manjezahtje$na. 8o9 i to je bolje od grupnoga seminarskoga rada. Proli put nitko od "lano$a mojegrupe nije s$oj dio posla napra$io kako treba i poteno smo se osramotili. izika je bilazanimlji$a9 rjea$ali smo problemske zadatke i potpuno sam se udubio u njih. Aislim da mi je

jedna mozgo$na polutka radila sto na sat. 8a latinskome jeziku u"ili smo mnogo no$ih rije"i9ali na sre/u poznate su mi iz 0alijanskoga jezika pa /u ih brzo nau"iti. 8a Po$ijesti je biloispiti$anje. Aarko nije najbolje znao9 ali nasta$nik zna da je on na najbolji i najmarlji$iji

u"enik pa mu je s$ejedno dao odli"an. Aeni tip i nije pretjerano simpati"an. 7talno se ho/eisticati9 sudjelo$ati na s$im natjecanjima i biti najbolji. 8a satu hr$atskoga jezika pisala sezada/nica. 0o mi odu$ijek dobro ide9 na jednu temu mogu napisati mnogo razli"itihsasta$aka. Eesti kolski sat bio sam tako umoran da sam kraj kemije jed$a do"ekao budan.!ie se uop/e ne sje/am kada je nasta$nica naja$ila test ili mo*da usmeno ispiti$anje.U sljede/im zadatcima trebate odgo$oriti kratkim odgo$orom od jedne do nekoliko rije"i ili

jednosta$nom re"enicom5.6oja se psihologijska metoda zasni$a na unutarnjim do*i$ljajima9 razmiljanjima iemocijama koji su opisani u tekstuC4#. 6oja grana psihologije ispituje ponaanje *i$otinjaC4%.6oji pra$ac u psihologiji smatra da se ponaanje *i$otinja i "o$jeka u potpunostimo*e objasniti $anjskim podra*ajima na koje oni reagirajuC48. U sljede/em zadatku trebate odgo$oriti s nekoliko re"enica9 jasno i sa*eto9 usmjera$aju/ise na ono to je bitno za zadatak.ilip *eli pro$esti znanst$eno istra*i$anje. 6oji /e biti redoslijed postupaka u njego$ustra*i$anjuC4'. 8a$edite jedan kogniti$ni proces.).U kojem je stolje/u psihologija postala samostalna znanostC;. u 1%.F. u 1&.H. u 1'.D. u 2).

DRVANA MATURA 2010./2011. - jesenski rok


6/12

51. 6oji je od na$edenih primjera fizikalni "initelj koji utje"e na psihi"ke procese IponaanjeC

A.po$iena tjelesna temperatura!. razina hormonaC.bukaD. glad

2. 6ako se nazi$a jedan od mogu/ih odgo$ora na problem koji se mo*e ispitatiistra*i$anjemC3. 6oja grana psihologije istra*uje akti$nost mozgo$nih polutki tijekom rjea$anja C4. 6ojom se metodom mo*e ustano$iti stupanj po$ezanosti izmeu brzine obradbeinformacija i rezultata koje su isti ispitanici postizali na drugim testo$imaC. 8a$edite tri obilje*ja znanst$enoga pristupa u psihologiji.#. Eto u doslo$nome smislu zna"i rije" psihologijaC

OGLEDNI PRIMJER-*+0+/ #$.%. 6ojemu je psihologu najbolje uputiti osobu koja se osje/a tjeskobno i "esto mijenjaraspolo*enjaC

;. raz$ojnomuF. organizacijskomuH. klini"komuD. edukacijskomu&. Proao je i taj ponedjeljak9 moj najte*i kolski dan. 8a satu Fiologije morao sam biratiizmeu d$iju tema za indi$idualni seminarski rad i teko sam odlu"io koja mi je manjezahtje$na. 8o9 i to je bolje od grupnoga seminarskoga rada. Proli put nitko od "lano$a mojegrupe nije s$oj dio posla napra$io kako treba i poteno smo se osramotili. izika je bilazanimlji$a9 rjea$ali smo problemske zadatke i potpuno sam se udubio u njih. Aislim da mi je

jedna mozgo$na polutka radila sto na sat. 8a Latinskome jeziku u"ili smo mnogo no$ih rije"i9ali na sre/u poznate su mi iz 0alijanskoga jezika pa /u ih brzo nau"iti. 8a Po$ijesti je biloispiti$anje. Aarko nije najbolje znao9 ali nasta$nik zna da je on na najbolji i najmarlji$iji

u"enik pa mu je s$ejedno dao odli"an. Aeni tip i nije pretjerano simpati"an. 7talno se ho/eisticati9 sudjelo$ati na s$im natjecanjima i biti najbolji. 8a satu +r$atskoga jezika pisali smozada/nicu. 0o mi odu$ijek dobro ide9 na jednu temu mogu napisati mnogo razli"itihsasta$aka. Eesti kolski sat bio sam tako umoran da sam kraj 6emije jed$a do"ekao budan.!ie se uop/e ne sje/am kada je nasta$nica naja$ila test ili mo*da usmeno ispiti$anje.6oja se psihologijska metoda zasni$a na unutarnjim do*i$ljajima9 razmiljanjima Iemocijama koji su opisani u tekstuC'. 6oja grana psihologije ispituje ponaanje *i$otinjaC#). ilip *eli pro$esti znanst$eno istra*i$anje. 6oji /e biti redoslijed postupaka u njego$uistra*i$anjuC

DRAVNA MATURA-*+/2 56 #$#

#1. U koju kategoriju9 prema +ipokrato$oj tipologiji temperamenta9 spadaju pesimisti"ne9krute i nedrut$ene osobeC;. u sang$inikeF. u kolerikeH. u flegmatikeD. u melankolike#2. U jednom primorskom mjestu osobe iz turisti"ke zajednice odlu"ile su unaprijediti

turisti"ku ponudu stranim turistima. =atra*ili su od psihologa da pro$ede istra*i$anjekojim bi prikupilipodatke to se turistima s$ia u njiho$om mjestu9 a koje bi dodatnesadr*aje *eljeli. Psiholog je sasta$io niz pitanja9 a pomaga"i su bili studenti koji su ispitaliodreeni broj slu"ajno odabranih turista koji bora$e u njiho$om mjestu. 7tudenti su bili

#


7/12

drut$eni9 $eseli i akti$ni i lako su ost$arili kontakt sa strancima. Prikupljeni rezultatipokazali su kako nisu to"na miljenja doma/ih stano$nika da turisti iz odreenih zemaljatroe manje no$ca. Psiholog je ispitao i postoji li po$ezanost izmeu dobi turista I koji suspremni potroiti za $rijeme bora$ka na odmoru

6oju je metodu prikupljanja podataka psiholog odabrao prilikom pro$edbeistra*i$anja na$edenog u tekstuC#3. Eto u istra*i$anju predsta$ljaju ispitanici turisti koji su sudjelo$ali u istra*i$anjuna$edenom u tekstuC#4. 6ako se nazi$a broj kojim se iskazuje $eli"ina i smjer po$ezanosti izmeu dobi ikoli"ine potroenog no$caC#. 8a$edite redoslijed postupaka psihologa u pro$oenju znanst$enih istra*i$anja.

DRAVNA MATURA & *+0+/ #$#.

##.6oji se psiholog ba$i primijenjenom psihologijomC;. komparati$niF. raz$ojni

H. organizacijskiD. socijalnise psiholog#%. 6oja grana znanst$ene psihologije istra*uje ponaanje *i$otinjaC#&. 6oja istra*i$a"ka metoda omogu/uje ut$ri$anje uzroka i posljedica9 a psihologija

ju je preuzela od prirodnih znanostiC#'.6oja je gla$na zasluga psihologa -amira FujasaC

DRAVNA MATURA & *+ #$7.

%). 6ojega je temperamenta9 prema +ipokratu9 osoba koja je $edra9 $esela i optimisti"naCA. sang$inik!. kolerik

C. flegmatikD. melankolik%1. 6oja se grana psihologije ba$i istra*i$anjem razlika meu ljudimaC%2. 6oji teoretski pristup u psihologiji istra*uje razlike u razmiljanju i na"inurjea$anja testo$a inteligencije osoba iz apana9 +r$atske i 6enijeC%3. Eto je metoda introspekcije samoopa*anja5C 8a$edite jednu njezinu prednost i

jedan nedostatak.

DRAVNA MATURA & *+0+/ #$7.%4.-ezultat jednoga istra*i$anja pokazao je da postoji $isok stupanj po$ezanostiizmeu u"estaloga koritenja strategija suo"a$anja sa stresom i boljega zdra$st$enog

stanja. 6oji koeficijent korelacije najbolje odgo$ara o$im rezultatimaCA. M)9%!. M)92C. N)9%D. N)91%. 6oja je istra*i$a"ka metoda najprikladnija za ispiti$anje sta$o$a glasa"a

prije referendumaC%#. 6oji je filozof smatrao da je mozak organ za hlaenje kr$iC%%. 6ako se u istra*i$anju nazi$a grupa ispitanika koja najbolje predsta$lja cijelu

populacijuC%&. 8a$edite tri grane primijenjene psihologije i za s$aku na$edite po jedan primjer

%


8/12

problema koji istra*uje.

ODGOVORI:

1. N

2. b3. d

4. a 2

b 1

c 3

5. Ramiro Bujas

6. komparativna (zoopsiholoija!

". 1#"$. odina

#. %riznaju s& svi odovori koji opisuju probl&m& kojima s& bavi psiholoija rada

%rimj&ri prihvatljivih odovora'

pro)&sionalna s&l&kcija * odabrati pravo kandidata za n&ko radno mj&sto+ tj.

onoa koji ima najbolj& sposobnosti+ odnosno osobin& za to mj&sto

analiza n&sr&,a na radu (kada s& javljaju+ u kojim uvj&tima i sli-no! kako bi ihsmanjili ili sprij&-ili

istraivanj& umora * kako utj&-& na radni u-inak i kada s& javlja j&r+

primj&ric&+ pravovr&m&nim raspor&dom odmora mo&mo utj&cati na bolji

radni u-inak

pobolj/avanj& uvj&ta rada+ radi pobolj/anja uvj&ta rada i pov&,anja

proizvodnj&

$. N

10. a

11. a 2

b 3

c 1

12. r-ka13. psihi-ki proc&si i pona/anja

14. %riznaju s& svi odovori koji opisuju )izikaln& -inioc& koji utj&-u na psihi-k& proc&s&

i pona/anja. %rimj&ri prihvatljivih odovora'

izikalni -init&lji s& odnos& na obj&ktivn& karakt&ristik& situacij&. Npr. slabo

osvj&tlj&nj& u u-ionici mo& dj&lovati na br& umaranj&+ manju konc&ntraciju.

kstr&man j& primj&r npr. boravak dubokoj /pilji ili zatvorskoj samici * pojavljuj& s&

tzv. s&nzorna d&privacija (osj&tna li/&nost!. Nastaju por&m&,aji opaanja *

halucinacij&.

15. N

16.

1". b

1#. 1

2

3 B

1$. psiholoija obrazovanja (&dukacijska psiholoija!

20. samoopaanj& ( introsp&kcija!

21. %riznaju s& svi odovori koji opisuju razlik& znanstv&no i lai-ko pristupa u psiholoiji.

%rimj&ri prihvatljivih odovora'

nanstv&na psiholoija svim pojavama pristupa kriti-ki znanstv&no ih provj&ra+ za

razliku od svakodn&vn& psiholoij& u kojoj s& prihva,aju n&provj&r&ni zaklju-ci koji

su naizl&d 7loi-ni8.

nanstv&na psiholoija koristi znanstv&nu m&todoloiju u bavlj&nju psiholo/kim

&


9/12

t&mama+ a svakodn&vna to -ini samo promi/ljanj&m (pov&zano s tim lai-ki pristup

-&sto s& t&m&lji na malom broju slu-aj&va+ a znanstv&ni na r&pr&z&ntativnom uzorku!.

%r&dm&t prou-avanja znanstv&n& psiholoij& j& samo ono /to s& mo& znanstv&no

provj&riti+ a lai-ki pristup u psiholoiji pos&bno zanimaju misti-na podru-ja koja s&

n& mou znanstv&no ispitivati.

22.

23.

24. 9&tod& samoopaanja (introsp&kcij&! j& opisivanj& vlastitih doivljaja+ pa su

karakt&ristik& t& m&tod& subj&ktivnost+ -&sto n&dostatak rij&-i za iskazivanj& doivljaja+

utj&caj analiz& doivljaja na promj&nu samo doivljaja+ n&dovoljno poznavanj& s&b& itd. :

ovom &ksp&rim&ntu bi s& moli prikupiti dodatni podatci m&todom samoopaanja tako da

ispitanik opisuj& doivlj&n& tj&l&sn& promj&n& i njihov int&nzit&t.

25. t&mp&ratura okolin&

26. r&zultat na t&stovima int&li&ncij&

2". &ksp&rim&nt

2#.

2$. B

30. 31. konitivni pristup

32. klini-ka psiholoija (dio primij&nj&n& psiholoij&!

33. samoopaanj& (introsp&kcija!

34. ;idi odovor na 21.pitanj&

35. 9&toda opaanja u prirodnim uvj&tima.

36. %ropisivati lij&kov&

3". . )ormuliranj& hipot&z&

3#. . kol&rici

3$. klini-ka psiholoija

40. bih&vioristi-ki pristup

41. opaanj& u prirodnim uvj&tima

42.


10/12

zaklju-ci s& t&m&lj& na istraivanjima.

spos& provj&ravaju i potvr@uju znanstv&nim m&todama.

pojmovi su jasno d&)inirani.

probl&mu s& pristupa obj&ktivno.

kontrola istraivanja.

iva-i mou ponoviti istraivanj& j&r su jasno d&)inirani uvj&ti u kojima s&

istraivanj& odvija.

u &n&ralizaciji.

uj& s& na dobro odabranom uzorku.

2 boda?o-no su nav&d&na bilo koja dva obilj&ja znanstv&no pristupa'

?r&,& obilj&j& j& krivo ili nij& nav&d&no.

1 bod?o-no j& nav&d&no samo j&dno obilj&j& znanstv&no pristupa. Astala obilj&ja su

kriva ili nisu nav&d&na

0 bodova

vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no

56. o du/i5".c

5#. 2 bodaCntrosp&kcija+ samoopaanj&1 bod koja daj& izravan uvid u psihi-ki ivot

0 bodova ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no

5$. 2 boda=omparativna psiholoija+ zoopsiholoija+ por&db&na psiholoija1 bodnanstv&na+ t&m&ljna+ t&orijska psiholoija0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no+ npr. nabrajanj& rana

m&@u kojima j& i to-na+ komparativna+ &kolo/ka psiholoija i sl.

60. 3 bodaR&doslij&d postupaka u znanstv&nom& istraivanju to-no j& nav&d&n'

1. odabir probl&ma2. postavljanj& hipot&za

3. odabir m&tod& koja ,& s& koristiti

4. prikupljanj& podataka

5. analiza podataka

6. odovor na probl&m.

2 boda vih j& /&st koraka nav&d&no+ ali nisu to-no por&dani.?o-no j& nav&d&no i por&dano -&tiri ili p&t koraka.

1 bod ?o-no su nav&d&na i por&dana tri koraka.Nav&d&no j& od tri do p&t koraka+ ali su n&to-no por&dani.

0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no61. D

62. ank&tu63. uzorak

64. ko&)icij&nt kor&lacij&

65. odabir probl&ma

postavljanj& hipot&z&

odabir m&tod& istraivanja

prikupljanj& podataka analiza podataka

odovor na probl&m

66. 1

6". komparativna (zoopsiholoija!

1)


11/12

6#. &ksp&rim&nt

6$. Asnovao j& prvi psiholoijski laboratorij u Ervatskoj

"0. (sanvinik!

"1. 2 boda* Di)&r&ncijalna psiholoija 1 bod* nanstv&na+ t&orijska psiholoija+ istraiva-ka+ psihom&trija 0 bodova* vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no"2. 2 boda* 9&@ukulturalni pristup+ kroskulturalni pristup+int&rkulturalni pristup 1 bod* N&ma 0 bodova* vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no"3.3 boda Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana t& j& nav&d&na j&dna nj&na pr&dnost i j&dann&dostatak.

Cntrosp&kcija j& sustavno opaanj& vlastitih psihi-kih proc&sa.

Prednosti:Dobivamo dir&ktan uvid u psihi-k& proc&s&

Apaaju s& psihi-ki proc&si koji n& moraju biti vidljivi u pona/anju

Amou,uj& nam razumij&vanj& psihi-kih stanja druih ljudi

N&ki nj&zini oblici primj&njuju s& u druim m&todama psiholoij& (ank&tna ispitivanjai n&ki

iskazi ispitanika u &ksp&rim&ntima!=oristi s& kao kompl&m&ntarna m&toda kojom s& upotpunjuju spoznaj& dobiv&n& obj&ktivnim

m&todama.

Nedostaci:amoopaanj& mo& izmj&niti n&k& doivljaj&+ a n&k& n& mo&mo istodobno doivljavati i

opaati

Rij&-i su -&sto n&prikladn& i n&dovoljn& za opis doivljajnih osobitosti

N& prua mou,nost kontrol& i provj&r& dobiv&nih tvrdnji

psihi-ki doivljji su subj&ktivni i dostupni su samo onom& tko ih opaa.

Nij& obj&ktivna m&toda.

2 boda Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana t& j& na&d&na i 1 nj&zina pr&dnostCntrosp&kcija j& to-no d&)inirana t& j& nav&d&n j&dan nj&n n&dostatak.

Nav&d&na j& 1 pr&dnost i 1 n&dostatak introsp&kcij&.1 bod Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana

Nav&d&n j& j&dan n&dostatak introsp&kcij&.

Nav&d&na j& 1 pr&dnost introsp&kcij&.

0 bodova* vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no."4. (F0+"!

"5. 2 boda9&toda ank&t& 1 bod Cnt&rvju+ upitnik 0 bodovavi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no"6. 2 boda ristot&l 1 bod taror-ki )ilozo)+ prvi otac psiholoij& 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no"". 2 boda R&pr&z&ntativni uzorak 1 bod :zorak 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no"#. 3 boda Nav&d&n& su 3 ran& primij&nj&n& psiholoij& i za svaku po j&dan ad&kvatan primj&r

probl&ma iz podru-ja koj& istrauj&+ npr'

Organizacijska si!o"ogijaprou-ava zakonitosti -ovj&kova pona/anja u radnom proc&su

bavi s& psiholoijskim asp&ktima olak/avanja rada

prou-ava na-in& pov&,anja radn& produktivnosti

bavi s& probl&mom izbora zanimanja+ odabira i osposobljavanja radnika

prou-ava uzrok& umora+ n&sr&,a na radu+ izostanaka s posla

11


12/12

=ako pov&,ati motivaciju radnikaG

i sli-no

#"ini$ka i savjetodavna si!o"ogija ispituj& probl&m& prilaodb& poj&dinca

poma& ljudima u rj&/avanju njihovih &mocionalnih probl&ma i probl&ma u pona/anju

bavi s& dijanosticiranj&m psihi-kih por&m&,aja

istrauj& uzrok& razli-itih psihi-kih por&m&,aja

bav& s& bra-nim sukobima+ probl&mima d&likv&nata i kriminalno pona/anja+

savj&tovanj&m ovisnika

ispituju u-&stalost n&ko psihi-ko por&m&,aja

i sli-no

%ko"ska si!o"ogija ispituj& m&tod& i strat&ij& u-&nja i pou-avanja

ispituj& probl&matiku /kolsko ocj&njivanja

bavi s& socijalnom klimom u razr&du+ odnosima u-&nika i pro)&sora

bav& s& pro)&sionalnom savj&tovanj&m i usmj&ravanj&m u-&nika

pomau u-&nicima u u-&nju i rj&/avanju njihovih &mocionalnih ili n&kih druih probl&ma

=ako pov&,ati motivaciju u-&nika za u-&nj&m i sli-no

2 bodaNav&d&n& su 3 ran& primij&nj&n& psiholoij& i primj&r probl&ma istraivanja za 1 ili 2

ran&.

Nav&d&n& su 2 ran& primij&nj&n& psiholoij& i primj&r probl&ma istraivanja za 2.

Nav&d&na j& 1 rana primij&nj&n& psiholoij& i probl&mi istraivanja za 3 ran&.

1 bodNav&d&na j& 1 ili 2 ran& primij&nj&n& psiholoij& i probl&m istraivanja za 1 ranu.

Nav&d&n& su 2 ili 3 ran& primij&nj&n& psiholoij&.

Nav&d&ni su probl&mi istraivanja za 2 ili 3 ran& no n&dostaju njihovi nazivi.

0 bodova

vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no

12

Documents

Pitanja Iz Psihologije - Test