Prema ZZR-u poslodavac je svaka fizika ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili vie zaposlenika ukljuujui i javne slube (l. 4. st. 1. ZZR). Osim to je poslodavac odgovoran za svoje zaposlenike, on je odgovoran (u smislu kaznene odgovornosti i odgovornosti prema Zakonu o obveznim odnosima) i za volontere koji su kod njega na strunom osposobljavanju, za uenike i studente koji su na praktinoj obuci, kao i za poslovne suradnike ili primjerice korisnike usluga koji se zateknu u njegovim radnim prostorijama, to proizlazi iz odredaba l. 5. st. 1. i 2. ZZR. IZRADA PROCJENE OPASNOSTI I NJENIH REVIZIJA Poslodavac je duan izraditi procjenu opasnosti na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanja ili na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnosti i tetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva (l. 18. st. 1. ZZR). Uvjeti poslovanja u trinim gospodarstvima zahtijevaju i nove pristupe prema zatiti na radu, tim vie to je poslodavac u svakom sluaju odgovoran za provoenje zatite na radu i svi trokovi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti padaju na njegov teret. Da bi poslodavac mogao sagledati sve opasnosti, tetnosti i stupanj rizika u djelatnosti koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti. Zbog toga je procjena opasnosti glavno polazite za provoenje zatite na radu. Tko ima obvezu izraditi procjenu opasnosti ? Obvezu izrade procjene imaju poslodavci u djelatnosti industrije, graditeljstva, poljoprivrede, ribarstva, umarstva, prometa i zdravstva te poslodavci u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogunost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Obvezu izrade procjene imaju obrazovne ustanove s laboratorijima i radionicama praktine nastave (l. 3. Pravilnika PO). Drugim rijeima, obvezu izrade procjene opasnosti imaju svi poslodavci kod kojih se odvijaju bilo kakvi procesi rada iz kojih proizlaze odreene opasnosti i tetnosti.

Koje se sve opasnosti i tetnosti mogu pojaviti u procesima rada ?

U ovisnosti o pojedinim procesima rada mogu se pojaviti razliite opasnosti i tetnosti (pojam opasnosti prvenstveno se odnosi na mogunosti nastajanja ozljeda, dok se pojam tetnosti vee na mogunosti nastajanja profesionalnih bolesti), kao to su sljedee: 1. mehanike opasnosti (od predmeta obrade, alata, strojeva, pri horizontalnom i vertikalnom transportu i dr.), 2. opasnosti od padova i ruenja (pad s visine ili u dubinu, pad u istoj razini, padovi predmeta s visine, obruavanje zemljanog materijala kod iskopa u graevinarstvu), 3. opasnosti od udara elektrine struje, 4. opasnosti od praine, plinova, para, dimova i aerorola (kemijske tetnosti), 5. opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima (npr. kiseline, luine i sl.), 6. opasnosti od buke, 7. opasnosti od vibracija, 8. opasnosti od poremeenih temperatura, vlanosti i brzine strujanja zraka

(nepovoljna mikroklima), 9. opasnosti od nedostatne ili neprilagoene rasvjete, 10. opasnosti od tetnih zraenja (ionizirajua i neionizirajua zraenja), 11. opasnosti od poara i eksplozija, 12. bioloke opasnosti (rizici zaraze), 13. opasnosti zbog tekog tjelesnog rada, 14. opasnosti zbog rada u nefiziolokom poloaju tijela, 15. opasnosti zbog rada u uvjetima uestalog stresa i/ili trajne psihike napetosti (psihofizioloki napor). Koja je svrha izrade procjene opasnosti ? Izrada procjene opasnosti predstavlja polazite za kvalitetnu provedbu zatite na radu kod svakog poslodavca u ijim procesima rada postoje odreene opasnosti i tetnosti koje bi mogle izazvati pojave ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti. Procjena opasnosti je dakle osnovni dokument s podruja zatite na radu ali i postupak putem kojeg je svaki poslodavac duan utvrditi stupnjeve rizika od mogunosti nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u svojim procesima rada i odrediti pojedine mjere kako bi se rizici smanjili. Stupnjeve rizika kod poslodavaca odreivat e pojedine opasnosti i tetnosti, u ovisnosti o procesima rada, ali e prvenstveno rizik odreivati odnos poslodavca i njegovih ovlatenika prema pojedinim opasnostima i tetnostima u smislu primjene svih potrebnih osnovnih, posebnih kao i priznatih pravila zatite na radu. Procjena opasnosti morala bi pokazati, i to je njena svrha, kolika su odstupanja izmeu stvarnog stanja zatite na radu kod poslodavca i propisanog stanja za dotinu djelatnost poslodavca. S obzirom da procjena opasnosti predstavlja relativno sloen dokument, o njenim sadrajima vie u dijelu Sadraji procjene opasnosti, nakon pregleda propisanih pravila zatite na radu po pojedinim opasnostima i tetnostima, kako bi korisnik ovog materijala mogao lake shvatiti svrhu procjene i njene sadraje. Tko moe izraditi procjenu opasnosti ? Procjenu opasnosti moe izraditi sam poslodavac (za vlastite potrebe), pod uvjetom da je prethodno ishodio ovlatenje za obavljanje tih poslova od Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno moe prepustiti te poslove ovlatenim trgovakim drutvima za poslove izrade procjena opasnosti (l. 14.-17. Pravilnika PO). Izuzetak od prethodnog su poslodavci koji broje do 20 zaposlenih, tj. takvi poslodavci mogu sami izraditi procjenu ali su je duni dati na provjeru ovlatenom trgovakom drutvu (l. 18. st. 3. Pravilnika PO). Tko odobrava procjene opasnosti ? Procjena opasnosti dostavlja se na odobrenje nadlenom tijelu inspekcije rada koje je odobrava samo sa stajalita da li se procjena temelji na propisanim podacima i da li obuhvaa propisane sadraje (l. 21. st. 1. Pravilnika PO).

U kojim sve sluajevima je potrebno obaviti reviziju procjene opasnosti ? Revizija procjene obavlja se (l. 13. Pravilnika PO): -- nakon svake smrtne, skupne ili tee ozljede na radu, -- nakon utvrenog sluaja profesionalne bolesti, -- nakon poremeaja u procesu rada koji je mogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, tzv. nezgoda na radu (primjerice, pad tereta s dizalice koji sreom nije izazvao ozljedu jednog ili vie zaposlenika), -- nakon izmjena u procesu rada koje utjeu na sigurnost i zdravlje zaposlenika, -- na temelju izvrnog rjeenja inspektora rada, -- najmanje svake dvije godine Tko moe obavljati poslove revizija procjene opasnosti ? Revizije procjene moe obavljati sam poslodavac (naravno, struna skupina poslodavca) bez obzira da li je taj poslodavac prethodno ishodio ovlatenje od Ministarstva rada i socijalne skrbi ili u suradnji s ovlatenim trgovakim drutvom (l. 22. Pravilnika PO). Dakle, za obavljanje revizija procjena nije potrebno prethodno ovlatenje od Ministarstva rada i socijalne skrbi. OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugroavanja vlastitog ivota i zdravlja te ivota i zdravlja drugih zaposlenika, osim ako iz procjene opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti za njihovu sigurnost i zdravlje. Zaposlenicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom zaposlenika osposobljenih za rad na siguran nain (l. 27. ZZR) Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran nain osnovni je institut Zakona o zatiti na radu. esto se puta ta zakonska obveza doivljava kao puka formalnost od strane pojedinih poslodavaca koji smatraju da po prirodi stvari zaposlenici moraju znati kako e se sigurno izvoditi pojedine radne operacije. to se podrazumijeva pod postupkom osposobljavanja za rad na siguran nain ? Podrazumijeva se upoznavanje zaposlenika u teoretskom i praktinom smislu sa svim opasnostima i tetnostima prisutnim na radnom mjestu na kojem e obavljati odreene poslove i sa svim mjerama zatite koje treba poduzimati u smislu spreavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Stoga se osposobljavanje mora provesti na temelju izraenog i verificiranog programa osposobljavanja koji se mora temeljiti na utvrenim opasnostima i tetnostima po pojedinim radnim mjestima. Sve opasnosti i tetnosti, po pojedinim radnim mjestima, moraju se razmotriti i tijekom izrade procjene opasnosti koja onda predstavlja novu osnovu za proces osposobljavanja.

16. U kojim sve sluajevima se provodi osposobljavanje za rad na siguran nain ? Osposobljavanje za rad na siguran nain poslodavac je duan provesti glede postojeih opasnosti i tetnosti pri radu i to prije: - zapoinjanja zaposlenika s radom, - promjena u procesu rada, - premjetanja zaposlenika na drugo radno mjesto. Ocjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada. Poslodavac moe utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zatite na radu za zaposlenika koji su rasporeeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima uestalo dolazi do ozljeda na radu. Obvezu iz prethodnog stavka moe narediti inspektor rada te biti nazoan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za odreene poslove nuna povremena provjera (l. 28. ZZR). Dakle, proces osposobljavanja za rad na siguran nain iskljuivo se odnosi na konkretno radno mjesto koje je odreeno nainom obavljanja pojedinih poslova, specifinim radnim okruenjem (radnim okoliom) i konkretnim sredstvima rada koja se koriste na dotinom radnom mjestu. Zbog toga je Zakonom naglaeno da se provjera praktine osposobljenosti mora provesti na mjestu rada. Iz prethodnog se lako zakljuuje da se program i proces osposobljavanja mora temeljiti na opasnostima i tetnostima koje su prisutne na konkretnom radnom mjestu. Konkretne opasnosti i tetnosti utvruju se procjenom opasnosti pa se i program osposobljavanja mora temeljiti na procjeni opasnosti. Pojam osposobljavanja za rad na siguran nain treba luiti od pojma strune sposobnosti kao uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (vidi poslove s posebnim uvjetima rada-veza Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada) 17. Tko moe obavljati osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran nain ? Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran nain izvoditi sami ili povjeriti ovlatenim ustanovama, odnosno trgovakim drutvima za obavljanje te djelatnosti. Ministar nadlean za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovaka drutva iz stavka 1. ovoga lanka i nain nadzora nad njihovim radom (l. 29 ZZR). Kao to je reeno, ministar nadlean za rad propisat e uvjete pod kojima poslodavci odnosno ovlatena trgovaka drutva mogu provoditi postupak osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran nain. Po sadanjoj legislativi (propisima), manji poslodavci koji nemaju zaposlene strunjake za zatitu na radu uglavnom su prisiljeni za poslove osposobljavanja angairati trgovaka drutva registrirana za obavljanje poslova zatite na radu. Mogue je da e po novom propisu mali poslodavci, kao i oni vei koji su osloboeni od obveze zapoljavanja strunjaka za zatitu na radu, moi te poslove obavljati na jedan povoljniji i racionalniji nain. to su to poslovi s posebnim uvjetima rada ? Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ZZR-a su poslovi koje mogu

obavljati samo zaposlenici koji osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofiziolokih i psihikih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihika sposobnost). Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani nain nije utvreno da zaposlenik ispunjava potrebne uvjete (l. 34. ZZR). 18. Koji su poslovi utvreni kao poslovi s posebnim uvjetima rada ? Poslovi s posebnim uvjetima rada su: 1. rukovanje i upravljanje strojevima i ureajima na mehanizirani pogon na kojima se ne moe primijeniti zatita od mehanikih opasnosti; 2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi, utovarivai, bageri, buldoeri, strojevi za sabijanje tla i dr.); 3. rukovanje ureajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina; 4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima; 5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon; 6. poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnosti i dr.); 7. rukovanje ureajima na postrojenjima za uskladitenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekuina i plinova; 8. ronilaki poslovi; 9. rukovanje ureajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju ronilakih poslova; 10. montaa, odravanje i ispitivanje elektrinih instalacija, ureaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima; 11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvoenju graevinskih radova; 12. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom; 13. punjenje i paljenje mina; 14. poslovi vatrogasaca; 15. uvanje ljudi i imovine vatrenim orujem; 16. poslovi koji u toku pretenog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teko fiziko naprezanje (manipulacija teretom teim od 25 kg za mukarce ili 15 kg za ene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziolokom ili prisilnom poloaju tijela; 17. poslovi koji se izvode na visini veoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne moe sprijeiti poveana opasnost od pada radnika s mjesta rada; 18. poslovi kod kojih je radnik u toku pretenog dijela punog radnog vremena izloen fizikalnim ili kemijskim tetnostima i to: nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama i potresanjima, povienom atmosferskom tlaku, ionizacijskom zraenju, neionizacijskom zraenju, nefibrogenim prainama, fibrogenim prainama, organskim prainama, parama, dimovima ili prainama olova, tetraetil olova, ive, kroma, nikla, mangana, kadmija, vanadija, selena, platine, urana, tvrdog metala, berilija, arsena, fosfora, kiselinama ili luinama, plinovitim nadraljivcima, fluoru, ugljinom monoksidu, cijanovodiku ugljinom disulfidu, glikolima, parama nafte i derivata nafte, halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid monomeru, benzenu i homolozima. nitro i amino derivatima benzena, umjetnim smolama i plastinim masama, organofosfornim, karbamatnim i drugim pesticidima, umjetnim gnojivima i biolokim agensima; 19. poslovi koji su odreeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada vaeim odredbama posebnih propisa (kao npr. odreeni poslovi u eljeznikom, zranom i

cestovnom prometu, zdravstvu, umarstvu, graevinarstvu, industriji itd.). Posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje poslova iz prethodnih toaka 1. do 18. i rokovi u kojima se ponovno provjerava sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada u pogledu zdravstvenog stanja i psihike sposobnosti sadrani su u prilogu ovog pravilnika i ine njegov sastavni dio. Za obavljanje poslova iz toke 19. radnici moraju ispunjavati uvjete propisane odredbama posebnih propisa. Radnik koji obavlja vie prethodno navedenih poslova mora ispunjavati posebne uvjete propisane za svaki posao (l. 3. Pravilnika PUR). Kao to je iz prethodnog vidljivo, velik je broj poslova koji predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, a ovlatenici poslodavca duni su prepoznati i utvrditi koji se meu gore navedenim poslovima prisutni i u njihovim procesima rada, kako bi prema zaposlenicima rasporeenim na te poslove ispunjavali svoje Zakonske obveze.

Koji su posebni uvjeti definirani za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ?

Kao to je prethodno reeno, za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada zaposlenici moraju ispunjavati uvjete glede dobi ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofiziolokih i psihikih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihika sposobnost). Tako su prilogom Pravilnika PUR utvreni sljedei uvjeti: 19. dob ivota: zaposlenik stariji od 18 godina, 20. struna osposobljenost odnosno struna sposobnost za obavljanje pojedinih poslova s posebnim uvjetima rada (samo za poslove za koje je to propisano), 21. zahtjevi zdravstvenog stanja, odnosno nepostojanje propisanih kontraindikacija zbog kojih dotini zaposlenik ne moe obavljati odreene poslove s posebnim uvjetima rada, ili ih moe obavljati uz odreena ogranienja (prema nalazu specijaliste medicine rada), 22. zahtjevi psihikih sposobnosti, 23. rokovi za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja koji u ovisnosti o pojedinim poslovima iznose 4, 2 ili 1 godinu dana. Koje su obveze poslodavaca prema zaposlenicima rasporeenim na obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ? Poslodavac dokazuje odgovarajuom ispravom da zaposlenik ispunjava uvjete glede strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihikih sposobnosti. Zaposlenika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na pregled ovlatenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadri podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Poslodavac je duan zaposlenika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrenog propisom zatite na radu

ili kada to ocijeni specijalist medicine rada na prijedlog lijenika primarne zdravstvene zatite. Poslodavac ne smije dozvoliti zaposleniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako vie ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema odredbi Pravilnika PUR to bio duan uiniti (l. 35. i 36. ZZR) Pod navedenim ispravama podrazumijevaju se odgovarajue svjedodbe o strunoj sposobnosti odnosno osposobljenosti za obavljanje pojedinih poslova. Struna sposobnost stie se redovnim kolovanjem dok se struna osposobljenost stie dopunski u okviru programa kolovanja odraslih i kao takva upisuje se u radnu knjiicu. Struna osposobljavanja mogu obavljati samo trgovaka drutva koja imaju ovlatenja za te poslove izdana od strane Ministarstva prosvjete i porta. Kao to je ve naglaeno, treba luiti pojam strune sposobnosti (osposobljenosti) od pojma osposobljavanja za rad na siguran naun. Struna sposobnost je nuan uvjet za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, ali zaposlenici na tim radnim mjestima moraju biti i osposobljeni za rad na siguran nain. Tako primjerice strojar na graevinskom bageru mora posjedovati odgovarajuu strunu osposobljenost kao nuan uvjet da bi na siguran nain upravljao graevinskim strojem, zbog ega bi u protivnom mogao ugroziti sebe odnosno druge zaposlenike, ali isti takoer mora biti i osposobljen za rad na siguran nain, u smislu da je upoznat i sa svim drugim opasnostima i tetnostima koje vladaju na privremenom radilitu. Kako postupati s opasnim radnim tvarima ? Poslodavac je duan primjenom manje opasnih i tetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapreivati stanje zatite na radu. Poslodavac koji koristi, odnosno prerauje opasne radne tvari duan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zatite na radu u skladu s propisima i uputama proizvoaa i osigurati da su te tvari u svakom trenutku oznaene na propisan nain (l. 45 ZZR).

Kada se smiju koristiti opasne radne tvari ? Poslodavac je u procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (tetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zatite na radu te zatite ivotnog okolia. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne rezultate postii primjenom bezopasnih tvari. Ukoliko nije mogua zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je duan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotine tvari (l. 46. ZZR). Na koje sve okolnosti se obavljaju ispitivanja u radnom okoliu ? Poslodavac je duan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: - u kojima proces rada koji se u njima obavlja utjee na temperaturu, vlanost

i brzinu strujanja zraka (mikroklimu), - u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije, - u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, - u kojima pri radu nastaju opasna zraenja, - u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu rasvjetu. Poslodavac je duan glede gore navedenih okolnosti (osim mikroklime) obavljati ispitivanja radnog okolia i u radnim prostorima izvan radnih prostorija. (l. 50. st. 1. i 2. ZZR) Svrha ispitivanja pojedinih parametara radnog okolia je utvrditi koliko su nalazi ispitivanja u granicama utvrenim propisima i normama koje se odnose na pojedina podruja. itatelju e ta svrha biti mnogo jasnija nakon prikaza propisa i mjera zatite na radu koje se odnose na pojedine tetnosti u radnom okoliu. Pod radnim prostorom, za razliku od radnih prostorija (zatvoreni graevinski objekti), podrazumijevaju se svi prostori izvan radnih prostorija (poluotvoreni ili otvoreni prostori) u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju osobe na radu (l. 2. st. 5. Pravilnik RPP). Sve tetnosti radnog okolia potrebno je ispitivati i u radnom prostoru, osim mikroklime. Nema potrebe ispitivati mikroklimu niti u procesima rada koji zbog odreene tehnologije (npr. hladnjae) nalau poremeenu mikroklimu. U takvim procesima rada poslovi koje obavljaju zaposlenici predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada (vidi toku 18. popisa poslova s posebnim uvjetima rada). U kojim rokovima se obavljaju ispitivanja u radnom okoliu ? Ako posebnim propisima nije drukije odreeno ispitivanja u radnom okoliu poslodavac je duan obaviti u rokovima koji ne mogu biti dui od dvije godine. Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon to su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okoliu koja ima utjecaja na stanje utvreno prethodnim ispitivanjem (l. 50. st. 3. ZZR). Promjena u radnom okoliu koja ima utjecaja na stanje utvreno prethodnim ispitivanjem, moe primjerice biti instaliranje dopunskih strojeva u nekoj radnoj prostoriji koji stvaraju buku, to znai novo ispitivanje buke, ili primjerice prenamjena odreene radne prostorije iji procesi rada zahtijevaju bolju vidljivost, to u tom sluaju znai novo ispitivanje osvjetljenosti radne prostorije. U kojim sluajevima je poslodavac duan osigurati ispitivanje strojeva i ureaja s poveanim opasnostima ? Poslodavac je duan na propisani nain obavljati, odnosno osigurati ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima u sljedeim sluajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu, - najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, - poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja, prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovo sastavljeni (l. 52. st. 1. ZZR).

to se za sada, dok ministar rada preciznije ne utvrdi listom, naroito smatra strojevima i ureajima s poveanim opasnostima ?

Pod strojevima i ureajima s poveanim opasnostima smatraju se naroito: dizalice nosivosti preko 10 kN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i slinih materijala, mehanike i hidraulike pree, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlane i podtlane komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i ureaji koji sadre posude pod tlakom, drugi ureaji i strojevi sa slinim opasnostima po sigurnost i zdravlje zaposlenika (l. 52. st. 2. ZZR). Ministar nadlean za rad propisat e listu strojeva i ureaja s poveanim opasnostima gdje e, izmeu navedenih strojeva, propisati i druge mogue strojeve i ureaje koji e se smatrati strojevima i ureajima s poveanim opasnostima (l. 52. st. 3. ZZR). to se na strojevima i ureajima s poveanim opasnostima ispitivanjem naroito utvruje, tj. koja je svrha ispitivanja ?

Ispitivanjem se utvruje naroito sljedee: da li ureaji za ukljuivanje i iskljuivanje stroja iz pogona, signalni ureaji i ureaji za upravljanje pouzdano djeluju te da li se gibanja stroja ili njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama, da li je stroj opskrbljen pouzdanim napravama za zatitu od opasnosti koje nastaju od njegovih dijelova u gibanju, da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je on sastavljen nastale promjene uslijed kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu, da li se njime s obzirom na njegov smjetaj moe obavljati rad bez opasnosti za ivot i zdravlje zaposlenika, da li je na njemu provedena zatita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog dodirnog napona, druge okolnosti u ovisnosti o pojedinim strojevima i ureajima (l. 6. Pravilnika NI) to se na strojevima i ureajima s poveanim opasnostima ispitivanjem naroito utvruje, tj. koja je svrha ispitivanja ?

Ispitivanjem se utvruje naroito sljedee: da li ureaji za ukljuivanje i iskljuivanje stroja iz pogona, signalni ureaji i ureaji za upravljanje pouzdano djeluju te da li se gibanja stroja ili njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama, da li je stroj opskrbljen pouzdanim napravama za zatitu od opasnosti koje nastaju od njegovih dijelova u gibanju, da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je on sastavljen nastale promjene uslijed kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu, da li se njime s obzirom na njegov smjetaj moe obavljati rad bez opasnosti za ivot i zdravlje zaposlenika, da li je na njemu provedena zatita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog dodirnog napona, druge okolnosti u ovisnosti o pojedinim strojevima i ureajima (l. 6. Pravilnika NI)

Koja je dunost poslodavca u svezi koritenja objekata namijenjenih za rad i pripadajuih instalacija ? Poslodavac je duan objekte namjenjene za rad odravati u stanju koje ne ugroava sigurnost i zdravlje zaposlenika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrenim tehnikim propisima. Poslodavac je duan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika (l. 42. ZZR). Vezano na obvezu ispitivanja instalacija, tu su svakako najzastupljenije sljedee instalacije: elektrine instalacija koje je potrebno ispitivati; s naslova mogunosti izravnog ili neizravnog dodira dijelova pod naponom, s naslova vrijednosti otpora izolacije elektrinih instalacija u smislu sprjeavanja nastanka poara, Detaljnije i opirnije: Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona gromobranske instalacije u smislu sprjeavanja udara groma (munje), plinske instalacije u smislu ispitivanja na nepropusnost, ostale instalacije. Tko moe obavljati ispitivanja instalacija ? Propisima zatite na radu nisu regulirani uvjeti pod kojima pravne ili fizike osobe mogu obavljati ispitivanja pojedinih instalacija, pa u tom smislu Ministarstvo rada i socijalne skrbi ne izdaje ovlatenja za takva ispitivanja, kao to je to sluaj za ispitivanje strojeva i ureaja s poveanim opasnostima i u radnom okoliu. Meutim, imajui u vidu druge pozitivne propise, moe se rei da ta ispitivanja, ukoliko ovlatenja za pojedina ispitivanja ne izdaju druga tijela dravne uprave, mogu obavljati pravne i fizike osobe pod sljedeim uvjetima (primjerice ispitivanje elektrinih i gromobranskih instalacija):

da su registrirani za poslove obavljanja pojedinih ispitivanja, da imaju zaposlene osobe odgovarajue strune spreme i opremu potrebnu za pojedina ispitivanja, da izdaju isprave o obavljenim ispitivanjima s pozivom na odgovarajue tehnike normative ili hrvatske i druge norme koje reguliraju nain, sadraj i opseg ispitivanja, da isprave o ispitivanjima sadre opis ispitnih radnji, naziv koritene opreme, nalaze ispitivanja te zakljuke o ispitivanjima, da isprave o ispitivanju budu potpisane od strane strune osobe koja je obavila ispitivanje u ime registrirane pravne ili fizike osobe. Kada se radi o ispitivanjima plinskih instalacija na nepropusnost, takva ispitivanja zadiru i u djelokrug zatite od poara pa ovlatenja za takva ispitivanja obino izdaje javni distributer plina odnosno Ministarstvo unutranjih poslova u ijem djelokrugu su i poslovi nadzora nad primjenom propisa iz zatite od poara. 24. Koja je dunost poslodavca u svezi koritenja strojeva i ureaja i osobnih zatitnih sredstava ? Poslodavac je duan osigurati da strojevi i ureaji i osobna zatitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i ureaje i osobna zatitna sredstva ako nisu izraena u skladu s propisima zatite na radu i ako nisu ispravna. Poslodavac je duan iskljuiti iz uporabe strojeve i ureaje i osobna zatitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika (l. 43. ZZR). Zakonsku obvezu periodikog ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima treba shvatiti kao svojevrsnu reviziju da li poslodavac odrava strojeve i ureaje u ispravnom stanju. Pojam "ispravnosti stroja", u duhu ZZR-a, ne podrazumijeva ispravnost stroja samo u proizvodnom (funkcionalnom) smislu ve podrazumijeva ispravnost u smislu primijenjenih svih propisanih mjera zatite na radu u svakom trenutku. Dakle, sama isprava o ispitivanju odnosno uvjerenje o ispravnosti, kojim je u trenutku ispitivanja utvreno da su na stroju s poveanim opasnostima primijenjena pravila zatite na radu, ne oslobaa poslodavca od odgovornosti za mogue nastale promjene na stroju nakon ispitivanja koje mogu ugroziti sigurnost zaposlenika. Upravo zbog toga je poslodavac i duan staviti van uporabe takve strojeve i ureaje kao i sva druga neispravna sredstva rada. 25. Kada se moraju koristiti osobna zatitna sredstva (vidjeti "posebna pravila zatite na radu") ? Kada nije mogue pravilima zatite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajua zatitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova (l. 43. st. 1 ZZR). 26. Koje ope uvjete moraju ispunjavati osobna zatitna sredstva ?

Materijal od kojeg se izrauju osobna zatitna sredstva i druga oprema, odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno mirisati, nadraivati kou i otputati boju. Osobna zatitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od poara mora biti izraena od negorivog materijala ili od teko zapaljivog materijala. Osobna zatitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima moe doi do mehanikog, elektrinog, toplotnog ili slinog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno elektrinoj i toplinskoj vodljivosti. Osim prethodno navedenih uvjeta, materijal od kojeg se izrauju osobna zatitna sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promjeni temperature i djelovanju dezinfekcijskih sredstava (l. 3. Pravilnika OZS). Za one koji ele detaljnije o osobnim zatitnim sredstvima !! Pravilnik o sredstvima osobne zatite na radu i osobnoj zatitnoj opremi , Koje su obveze poslodavca u svezi zatite od poara ? Poslodavac je duan u svakom objektu uzimajui u obzir tehnoloki proces, tvari koje se u radu koriste, nain rada, uskladitene tvari kao i veliinu objekta, poduzeti mjere da do poara ne doe, a ako ipak do njega doe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguu mjeru (l. 59. ZZR). 27. Za koje sluajeve je poslodavac duan organizirati i osigurati evakuaciju i spaavanje ? Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je duan organizirati i osigurati evakuaciju i spaavanje za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, poari, eksplozije, isputanje opasnih tvari u koliinama iznad doputenih i sl.) i osposobiti osobe koje e provoditi evakuaciju i spaavanje. Osobama koje su odreene za provoenje evakuacije i spaavanja poslodavac mora staviti na raspolaganje potrebnu opremu (l. 60. ZZR). 28. to je poslodavac duan poduzimati za mogue sluajeve izvanrednih dogaaja ? Poslodavac je duan utvrditi plan evakuacije i spaavanja za sluaja izvanrednog dogaaja i s njim upoznati sve zaposlenike. Na osnovi tog plana moraju se provesti vjebe najmanje jedanput u dvije godine (l.61. st. 1. i 2. ZZR). PRIVREMENA I ZAJEDNIKA PRIVREMENA RADILITA Graevinarstvo i umarstvo svakako spadaju meu visoko rizine djelatnosti glede nastanka tekih i smrtnih ozljeda na radu kao i poremeaja u procesu rada koji u konanici takoer mogu uzrokovati ozljede na radu.

Kada se radi o graevinarstvu, injenice su da je raspadom velikih graevinskih tvrtki dolo do velikog broja manjih poslodavaca (preteito do 50 zaposlenih), kako u obliku novih trgovakih drutava tako i u obrtu, koji ne pokazuju dovoljno interesa za kvalitetnu provedbu i primjenu pravila zatite na radu. Razlozi tome jednim dijelom su i u injenicama da kod manjih poslodavaca ne postoje osobe u svojstvu strunjaka za zatitu na radu koje bi obavljale unutranji nadzor na mjestima obavljanja radova - na privremenim radilitima. U prilog navedenom govore i podaci o ozljedama na radu u toj djelatnosti u odnosu na ostale djelatnosti, naroito u pogledu broja smrtnih ozljeda na radu. Graevinarstvo i umarstvo, kao i brodogradnja, ujedno predstavljaju procese rada u kojima nije mogue u potpunosti osnovnim pravilima zatite na radu na sredstvima rada otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika pa naroitu pozornost treba usmjeriti na primjenu i svih posebnih pravila zatite na radu (obvezno koritenje svih potrebnih osobnih zatitnih sredstava, redovita provjera zdravstvenog stanja i posjedovanje strune osposobljenosti, postavljanje znakova sigurnosti i drugo) U djelatnosti graevinarstva, u najveoj mjeri odvijaju se poslovi koji predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, sukladno Pravilniku PUR, pa se mogu pojaviti sljedei poslovi: rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon, upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon, poslovi signalista, 29.podizanje skela i postavljanje oplata i ograda, poslovi koji tijekom pretenog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teko tjelesno naprezanje (takvi poslovi rjee su zastupljeni s obzirom na vii stupanj mehaniziranosti procesa rada), poslovi koji se izvode na visini veoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ( npr. zatitnim ogradama) ne moe sprijeiti poveana opasnost od pada radnika s visine, poslovi pri kojima su radnici izloeni buci u razini uha veoj od 90 dB(A), poslovi pri kojima su radnici izloeni vibracijama i potresanjima (npr. rad s pneumatskim ekiima), drugi mogui poslovi s posebnim uvjetima rada ovisno o pojedinim procesima rada. Kao to je ve reeno, na naim radilitima prisutan je veliki broj poslodavaca s malim brojem zaposlenika, iji zaposlenici obavljaju vie razliitih poslova, a esto puta i vie razliitih poslova s posebnim uvjetima rada. U takvim sluajevima poslodavci, njihovi ovlatenici kao i voditelji graenja, duni su voditi rauna da se prilikom upuivanja tih zaposlenika na periodike zdravstvene preglede, putem uputnica lijeniku-specijalisti medicine rada, naznae svi poslovi koje e dotini obavljati kako bi specijalist medicine rada provjerio sve mogue kontraindikacije zbog kojih eventualno ti zaposlenici ne bi mogli obavljati pojedine poslove. 30. Koje su posebne obveze za poslodavce koji obavljaju graevinske ili montane radove, na iskoritavanju uma ili radove u brodogradilitima ? Osim prethodno navedenih zakonskih obveza poslodavci koji obavljaju graevinske

ili montane radove, na iskoritavanju uma ili radove u brodogradilitima, duni su najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova na privremenom radilitu dostaviti obavijest nadlenom tijelu inspekcije rada uz dostavu plana ureenja radilita. Prethodno navedena obveza ne odnosi se na one poslodavce iji e radovi na privremenom radilitu trajati krae od 5 dana. Svi poslodavci, bez obzira na duljinu trajanja radova, duni su prije poetka radova na privremenom radilitu urediti radilite i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zatite na radu (l. 55. i 56. ZZR) to mora sadravati obavijest o poetku radova na privremenom radilitu? Obavijest o poetku radova na privremenom radilitu mora sadravati sljedee podatke: tonu lokaciju radilita, vrste radova, broj zaposlenika na privremenom radilitu, imena ovlatenika poslodavca odgovornih za provedbu pravila zatite na radu, predvidivi rok u kojem e se radovi obavljati (l. 56. st. 2. ZZR). to sve mora sadravati Plan ureenja privremenog i zajednikog privremenog radilita ?

Plan ureenja privremenog radilita i zajednikog privremenog radilita na kojem se obavljaju graevinski ili montani radovi mora sadravati shemu i opis radilita. Shemu radilita izrauje glavni nosilac radova, a ona sadri ucrtane granice radilita prema okolini s ucrtanim objektom gradnje, privremenim objektima na radilitu te utvrenim povrinama za smjetaj graevinskih strojeva i postrojenja, mjesta skladitenja graevinskog, pogonskog i eksplozivnog materijala i lokaciju sanitarnih vorova. Opisni dio plana o ureenju radilita izrauje nosilac radova i pojedini izvoai u sluajevima kada je prije poetka radova potrebno prethodno rijeiti naine zatite radnika na radu, naine ureenja radilita i ivotne uvjete radnika na radilitu. Ovisno o vrsti i sloenosti radilita opisni dio plana o ureenju radilita sadri: - nain obiljeavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroenih prostora na radilitu (opasne zone); - odreivanje mjesta rada na kojima postoji poveana opasnost za ivot i zdravlje radnika kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme; - nain ureenja i izvoenja privremenih elektrinih instalacija snage i rasvjete na radilitu; - vrstu i broj strojeva i ureaja s poveanim opasnostima; - planove i proraune za graenje i postavljanje skela i podupiraa, razupiraa i ograda; - nain ureenja i odravanja prometnica; - odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja materijala; - nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para odnosno gdje moe doi do poara ili nastati druge opasnosti; - nain zatite radnika od pada s visine ili u dubinu; - nain osiguranja smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na radilite i sa radilita; - nain organiziranja pruanja prve pomoi i medicinske pomoi;

31. popis isprava, evidencija i uputa iz podruja zatite na radu koja se moraju uvati na radilitu (l. 5. Pravilnika PR). Deteljnije !! Pravilnik o sadraju plana ureenja privremenih i zajednikih privremenih radilita 32. Koje su obveze poslodavaca na zajednikom privremenom radilitu ? Ako vie poslodavaca radi na zajednikom radilitu, svaki od njih duan je provoditi zatitu na radu radi zatite svojih zaposlenika te organizirati rad i osigurati izvoenje radova tako da njegovi zaposlenici pri izvoenju radova ne ugroavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika drugih poslodavaca. Ako se izvoenje radova zbog prirode procesa ne moe organizirati na gore navedeni nain, poslodavci su duni radove obavljati naizmjenino prema postignutom sporazumu. Nain ostvarivanja zatite na radu na zajednikom radilitu utvruje se ugovorom izmeu izvoditelja odgovornog za meusobno usklaivanje radova i ostalih izvoditelja koji mora sadravati sve osnovne elemente zatite, a naroito opis poslova, naznaku pravila zatite u odnosu na prisutne opasnosti i tetnosti, obveze i ovlatenja odgovornih osoba i dr. Voditelj graenja duan je s voditeljima radova ostalih izvoditelja usklaivati zatitu na radu. Voditelj graenja duan je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazonih na privremenom zajednikom radilitu (l. 57. ZZR). 33. Koju dokumentaciju je poslodavac duan uvati na radilitu ? Poslodavac je duan uvati na radilitu dokaze o osposobljenosti zaposlenika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i ureaja s poveanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvoenje radova (l. 58. ZZR). PRUANJE PRVE POMOI I MEDICINSKA POMO Poslodavac je duan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi zaposlenicima za sluaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upuivanja na lijeenje zdravstvenoj ustanovi (l. 62. st. 1. ZZR). 34. Koji su propisani kriteriji za pruanje prve pomoi zaposlenicima na radu ? Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi te jo po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika. Osobama odreenim za pruanje prve pomoi mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema (l. 62. st. 2. i 3. ZZR-a).

Sadraj i koliina potrebne opreme odnosno sanitetskog materijala propisana je Pravilnikom o pruanju prve pomoi radnicima na radu (NN, br. 56/83). 35. Koje su propisane mjere za zatitu nepuaa, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti ? Poslodavac je duan prikladnim mjerama provoditi zatitu nepuaa od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je puenje na radnim sastancima. Zabranjeno je puenje u radnim prostorijama i prostorima osim u onim u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je puenje dozvoljeno, o emu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za puenje.

Znak mjesta za puenje kojeg je poslodavac duan istaknuti na iznimno doputenim mjestima za puenje Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unoenje u radne prostorije i prostore. U smislu odredaba ovoga Zakona smatrat e se da je pod utjecajem alkohola osoba na radu, kojoj je prisutnost alkohola u organizmu utvrena odgovarajuim sredstvima i aparatima za mjerenje alkoholiziranosti, to odgovara koliinama alkohola veim od 0,5 g/kg. Pod sredstvima ovisnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se sredstva koja utjeu na tjelesno ili duevno stanje zaposlenika, zbog kojih je ugroena njihova sigurnost i sigurnost osoba s kojima dolaze u dodir tijekom rada (droge, lijekovi i sl.). Poslodavac je duan privremeno udaljiti s mjesta rada zaposlenika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Utvrivanje da li je zaposlenik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili aparatom. Ako zaposlenik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola. Ako zaposlenik odbija napustiti mjesto rada udaljenje e po pozivu poslodavca omoguiti nadlena redarstvena sluba (l. 63.- 65. ZZR).

Strogo je zabranjeno unuenje i konzumiranje alkohola na radnom mjestu este su pritube pojedinih zaposlenika nepuaa Dravnom inspektoratu da se pojedini zaposlenici puai ne pridravaju zatite nepuaa od tetnog djelovanja duhanskog dima, pa isti oekuju da bi inspektori rada trebali uestalo nadzirati provedbu zatite nepuaa. Naravno da je inspektor rada ovlaten naplatiti novanu kaznu u iznosu od 100-300 kuna zaposlenicima koji se ne pridravaju zatite nepuaa, ali provedbu zatite nepuaa mora prvenstveno osigurati poslodavac putem svojih pojedinih ovlatenika. U tom smislu poslodavac je duan donijeti odgovarajue odluke kojima e regulirati zatitu nepuaa, ukoliko odredi pojedina mjesta za puenje duan je takva mjesta i oznaiti, te je duan osigurati i propisati interni nadzor nad provedbom odluke o zatiti nepuaa kao i interne sankcije za nepridravanje po toj odluci. Dakle, eventualna mjesta za puenje moe odrediti samo poslodavac i njegovi ovlatenici, a nikako ne pojedini zaposlenici-puai po svojoj elji i nahoenju. Zadae inspektora rada prvenstveno su u smislu nadzora da li je poslodavac poduzeo prikladne mjere kojima e se provoditi zatita nepuaa. Isto se odnosi i na zabranu unoenja i konzumiranja alkohola i drugih sredstava ovisnosti. 36. Kod kojih poslodavaca i na koji nain se bira povjerenik zaposlenika za zatitu na radu ? Kod poslodavca koji zapoljava 20 ili vie zaposlenika oni izmeu sebe obavezno biraju i imenuju povjerenika za zatitu na radu. Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su ureena pitanja zaposlenikih vijea. Bez obzira na broj zaposlenika povjerenik mora biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (poveana opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Povjerenika zaposlenici biraju na vrijeme za koje se zakljuuje kolektivni ugovor. Isti zaposlenik moe biti ponovno izabran za povjerenika. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano vie povjerenika, oni meusobno imenuju svog koordinatora. Ista osoba moe biti istovremeno povjerenik zaposlenika i sindikalni povjerenik za

zatitu na radu, ako svi zaposlenici jednog poslodavca pripadaju istom sindikatu (l. 69. ZZR). Gore navedena odredba koja kae da zaposlenici izmeu sebe obvezno biraju i imenuju povjerenika za zatitu na radu znaila bi sljedee; obveza je poslodavca u sferi obavjetavanja iz podruja zatite na radu da obavijesti zaposlenike o njihovom pravu na izbor povjerenika zaposlenika za zatitu na radu, koje pravo isti mogu ali i ne moraju iskoristiti. Obveza poslodavca bila bi u svakom sluaju dokumentirati da je zaposlenicima ponudio pravo da izmeu sebe izaberu svog povjerenika, ukoliko to pravo isti nisu iskoristili. Koje su zadae, prava i dunosti povjerenika ? Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu zaposlenika na podruju zatite na radu, te da prati primjenu propisa i nareenih mjera zatite u radnoj sredini u kojoj je izabran. Povjerenik ima sljedea prava i dunosti: - biti obavijeten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, - primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zatite na radu, - izvijestiti inspektora o svojim zapaanjima i zapaanjima zaposlenika iji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i oitovati se na injenino stanje koje utvrdi inspektor, - pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje zaposlenika, a poslodavac to proputa ili odbija uiniti, - obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proirivati i unapreivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od znaaja za njegov rad, - staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje, - svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike na rad na siguran nain, - obavjetavati zaposlenike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigurava zatitu na radu i zdravstvenu zatitu. O svom radu povjerenik je duan najmanje svaka tri mjeseca izvjetavati zaposleniko vijee. Poslodavac je duan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnaanje te dunosti, davati sve potrebne obavijesti i omoguiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zatitom na radu i ne smije ga, tijekom obnaanja dunosti, bez pristanka zaposlenikog vijea rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos, smanjivati mu plau ili ga na drugi nain dovoditi u nepovoljniji poloaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu tete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. Uvjeti za nesmetano obnaanje dunosti povjerenika podrobnije se ureuju kolektivnim ugovorom, a osobito dio radnog vremena u kojem povjerenik ima pravo obnaati dunost, pravo na naknadu plae, pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja (teajevi, seminari, sastanci i sl.), pravo na pristup svim radnim mjestima i drugo. Ukoliko uvjeti za nesmetano obnaanje dunosti nisu utvreni kolektivnim ugovorom, ministar nadlean za rad na prijedlog osobe koja moe biti stranka kolektivnog ugovora, moe pravilnikom propisati navedene uvjete vodei rauna o vrsti djelatnosti, stupnju opasnosti i broju zaposlenih (l. 70. ZZR). Kada se odbor sastaje i koje su njegove zadae ?

Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. Predsjednik odbora duan je na sjednice pozivati inspektore rada a inspektor e u svakom pojedinom sluaju ocijeniti da li je nuna njegova nazonost na sjednici. Povjerenik zaposlenika i lan zaposlenikog vijea imaju pravo poticati rad odbora. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zatite na radu, obavjetavanje i obrazovanje iz zatite na radu, vodi politiku spreavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potie stalno unapreenje zatite na radu (l. 68. ZZR). 37. Koji poslodavci imaju obvezu osnovati odbor za zatitu na radu ? Kod poslodavca koji zapoljava 50 ili vie zaposlenika obavezno se osniva odbor za zatitu na radu kao savjetodavno tijelo poslodavca. Postupak izbora lanova odbora poslodavac ureuje opim aktom (l. 66. ZZR). Tko predstavlja odbor za zatitu na radu ? Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, rukovoditelj slube zatite na radu ili strunjak za zatitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici zaposlenika ili njihov koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlatenik (l. 67. st. 1. i 2. ZZR). Jasno je da kod malih poslodavaca (do 50 zaposlenih) ali i kod onih koji su osloboeni obveze zapoljavanja strunjaka za zatitu na radu, u sastavu odbora nee biti nazoan strunjak za zatitu na radu, ve e njegovu zadau preuzeti ovlatenik poslodavca. Specijalist medicine rada sudjeluje bez obzira da li se kod poslodavca obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada ili ne. Naime, zadae medicine rada su mnogo ire osim praenja zdravstvenog stanja zaposlenika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, a te zadae utvrene su lankom 82. ZZR-a. 38. Koje su obveze poslodavca prema inspektoru rada tijekom obavljanja nadzora i nakon donesenih rjeenja ? Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavjetenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omoguiti da utvruje injenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zatite na radu. Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlatenika koji e inspektoru pruiti pomo pri utvrivanju injenica, dati potrebna obavjetenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvoenje odgovarajuih dokaza. Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka utvrenog rjeenjem inspektora rada izvijestiti inspekciju rada o izvrenju rjeenja ili o razlozima zbog kojih rjeenje nije izvreno (l. 71. ZZR). Koje su obveze poslodavca prema inspekciji rada u sluajevima nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti ? Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, teoj ili skupnoj

(dva ili vie zaposlenika) ozljedi odmah po nastanku dogaaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka dogaaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvjee. Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o sluaju profesionalne bolesti odmah nakon to ga utvrdi nadleno tijelo (l. 72. st. 1. i 2. ZZR). Poslodavac je duan podnijeti godinje izvjee o ozljedama i sluajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno sluajeva profesionalnih bolesti bilo (l. 75. st. 2. ZZR). Gore su navedeni sluajevi u kojima je poslodavac duan izvijestiti nadleno tijelo inspekcije rada. Pod teom ozljedom smatra se ona ozljeda koja iziskuje odreeni medicinski tretman ozlijeenog zaposlenika. Kod skupne ozljede nije bitna teina ozljede, pa je poslodavac duan prijaviti i sluajeve kada se primjerice lake ozljede dva zaposlenika. Zakonom je propisana i obveza dostave pismenog izvjea na propisanom obrascu (poseban obrazac za pojedinano izvjee te poseban obrazac za godinje izvjee) na kojem je, pored ostalih sadraja, potrebno navesti i sljedee s pripadajuim brojanim oznakama, sukladno odredbama l. 17.-21. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (NN, br. 52/84), i to: 39. teina ozljede, 40. priroda ozljede, 41. ozlijeeni dio tijela, 42. izvor ozljede, 43. nain nastanka ozljede i to je najvanije 44. uzrok ozljede. Godinje izvjee mora se dostaviti najkasnije do 31. sijenja naredne godine za prolu godinu, sukladno odredbi l. 26. prethodno citiranog pravilnika. Izvadak iz citiranog pravilnika u kojem su sistematizirane po iframa prirode ozljeda, ozlijeeni dijelovi tijela, izvori ozljeda, naini nastanka te uzroci ozljeda (klikni). esto puta postoje nesporazumi i nejasnoe oko utvrivanja uzroka ozljeda na radu, a to je najznaajnije radi poduzimanja daljnjih mjera. Upravo stoga je i ovaj prirunik pod geslom ozljede se ne dogaaju, one su uzrokovane. Dolje navedeni primjeri pojanjavaju pristup pri utvrivanju uzroka ozljeda. Primjer 1: Radnici su radili na dvije etae jedna iznad druge. Radniku iz gornje etae ispao je iz ruke elini komad mase 6 kg i pao na donju etau i ozlijedio radnika. Komad je ispao jer na gornjoj etai nije na zatitnoj ogradi bila postavljena puna rubna zatita na svom donjem dijelu (vidjeti u nastavku prirunika propisana pravila vezana na koritenje skela). Dakle, u ovom primjeru uzrok ozljede je neispravnost zatitne ograde odnosno njezinog dijela (ifra 813 iz prethodno citiranog pravilnika). Primjer 2: Zbog proputanja uljne instalacije dolo je do stvaranja lokvice ulja na podu radne prostorije. Radnica koja je prolazila tim dijelom pokliznula se i pala te zadobila ozljedu na radu. U ovom sluaju uzrok ozljede je neispravnost odnosno skliskost povrina za kretanje na radu (ifra 812 iz prethodno citiranog pravilnika), a ne proputanje uljne

instalacije kako bi se moglo pomisliti, jer se ograivanjem skliskog dijela poda mogla sprijeiti ozljeda na radu. Za utvrivanje sluajeva profesionalnih bolesti iskljuivo je nadlena zdravstvena ustanova medicine rada. Koje su obveze poslodavca prema inspekciji rada u sluajevima nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti ? Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, teoj ili skupnoj (dva ili vie zaposlenika) ozljedi odmah po nastanku dogaaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka dogaaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvjee. Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o sluaju profesionalne bolesti odmah nakon to ga utvrdi nadleno tijelo (l. 72. st. 1. i 2. ZZR). Poslodavac je duan podnijeti godinje izvjee o ozljedama i sluajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno sluajeva profesionalnih bolesti bilo (l. 75. st. 2. ZZR). Gore su navedeni sluajevi u kojima je poslodavac duan izvijestiti nadleno tijelo inspekcije rada. Pod teom ozljedom smatra se ona ozljeda koja iziskuje odreeni medicinski tretman ozlijeenog zaposlenika. Kod skupne ozljede nije bitna teina ozljede, pa je poslodavac duan prijaviti i sluajeve kada se primjerice lake ozljede dva zaposlenika. Zakonom je propisana i obveza dostave pismenog izvjea na propisanom obrascu (poseban obrazac za pojedinano izvjee te poseban obrazac za godinje izvjee) na kojem je, pored ostalih sadraja, potrebno navesti i sljedee s pripadajuim brojanim oznakama, sukladno odredbama l. 17.-21. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (NN, br. 52/84), i to: 45. teina ozljede, 46. priroda ozljede, 47. ozlijeeni dio tijela, 48. izvor ozljede, 49. nain nastanka ozljede i to je najvanije 50. uzrok ozljede. Godinje izvjee mora se dostaviti najkasnije do 31. sijenja naredne godine za prolu godinu, sukladno odredbi l. 26. prethodno citiranog pravilnika. Izvadak iz citiranog pravilnika u kojem su sistematizirane po iframa prirode ozljeda, ozlijeeni dijelovi tijela, izvori ozljeda, naini nastanka te uzroci ozljeda (klikni). esto puta postoje nesporazumi i nejasnoe oko utvrivanja uzroka ozljeda na radu, a to je najznaajnije radi poduzimanja daljnjih mjera. Upravo stoga je i ovaj prirunik pod geslom ozljede se ne dogaaju, one su uzrokovane. Dolje navedeni primjeri pojanjavaju pristup pri utvrivanju uzroka ozljeda. Primjer 1: Radnici su radili na dvije etae jedna iznad druge. Radniku iz gornje etae ispao je iz ruke elini komad mase 6 kg i pao na donju etau i ozlijedio radnika. Komad je ispao jer na gornjoj etai nije na zatitnoj ogradi bila postavljena puna rubna zatita na svom donjem

dijelu (vidjeti u nastavku prirunika propisana pravila vezana na koritenje skela). Dakle, u ovom primjeru uzrok ozljede je neispravnost zatitne ograde odnosno njezinog dijela (ifra 813 iz prethodno citiranog pravilnika). Primjer 2: Zbog proputanja uljne instalacije dolo je do stvaranja lokvice ulja na podu radne prostorije. Radnica koja je prolazila tim dijelom pokliznula se i pala te zadobila ozljedu na radu. U ovom sluaju uzrok ozljede je neispravnost odnosno skliskost povrina za kretanje na radu (ifra 812 iz prethodno citiranog pravilnika), a ne proputanje uljne instalacije kako bi se moglo pomisliti, jer se ograivanjem skliskog dijela poda mogla sprijeiti ozljeda na radu. Za utvrivanje sluajeva profesionalnih bolesti iskljuivo je nadlena zdravstvena ustanova medicine rada. to je poslodavac duan uvati ? Poslodavac je duan uvati: - tehniku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za objekt ili dio objekta koji koristi za radne i pomone prostorije tako dugo dok ih koristi, - upute o nainu koritenja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima dok te strojeve i ureaje koristi, - planove ureenja privremenih radilita dok ta radilita koristi, - isprave o obavljenim ispitivanjima iz lanka 53. ZZR, - dokaze o ispravnosti instalacija (l. 74. st. 1. ZZR). O emu je poslodavac duan voditi evidencije ? Poslodavac je duan voditi evidencije o: - zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain, - zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi, 51. ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u tehnolokom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika (l. 74. st. 2. ZZR). Detaljnije i opirnije Pravilnik i evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu O emu je poslodavac duan voditi evidencije ? Poslodavac je duan voditi evidencije o: - zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain, - zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi, 52. ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u tehnolokom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika (l. 74. st. 2. ZZR). Detaljnije i opirnije Pravilnik i evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz

podruja zatite na radu 53. O emu ovisi visina doprinosa poslodavca za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ? Ako izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti pojedinog obveznika uplate doprinosa u prethodnoj godini prelaze prosjenu visinu trokova po osiguraniku, propisanih za granu djelatnosti u koju je razvrstan, Zavod za zdravstveno osiguranje tom obvezniku doprinosa utvruje za iduu godinu do 50 % vei posebni doprinos u skladu s mjerilima utvrenim opim aktom koji donosi Zavod uz suglasnost ministra nadlenog za rad i socijalnu skrb. Obveznik uplate doprinosa kojem izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti u prethodnoj godini ne prelaze 50 % prosjene visine trokova po osiguraniku, propisanih za njegovu granu djelatnosti, ima pravo na povrat dijela sredstava uplaenoga posebnog doprinosa, u visini propisanoj opim aktom Zavoda (l. 71. ZZO).

54. Koje poslove ne smije obavljati trudnica i ena za vrijeme dojenja ? Za vrijeme trudnoe ena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povienom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izloena ionizacijskom i mikrovalnom zraenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama ive i praini ivinih spojeva, praini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljinom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastinih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biolokim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma. Za vrijeme dojenja djeteta ena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izloena praini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika (l. 39. ZZR). Koje poslove ne smiju obavljati malodobnici ? Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi nou i u prekovremenom radu, osim u sluajevima utvrenim u Zakonu o radu (primjerice vii dravni interesi) (l. 40. ZZR).