HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

HPD 1874

HRVATSKI PLANINARSKISAVEZ

2

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

Tekst i grafička priprema: Alan Čaplar - Korištene fotografije iz fotoarhiva HPS-a - Tisak: Stega-tisak d.o.o.Tekst i grafička priprema: Alan Čaplar - Korištene fotografije iz fotoarhiva HPS-a - Tisak: Stega-tisak d.o.o.Tekst i grafička priprema: Alan Čaplar - Korištene fotografije iz fotoarhiva HPS-a - Tisak: Stega-tisak d.o.o.

3

Planinarstvo je organizirana djelatnost ljudi koji se kreću po planinama radi svojega užitka.

U sadržajnom i organizacijskom smislu planinarstvo je sport. Iako ne sadrži nadmetanje, ipak ima brojna sportska obilježja. Ima učinak na zdravlje, a od čovjeka traži dobru tjelesnu spremnost, izdržljivost, samodisciplinu, timski rad, pa i ovladavanje posebnim vještinama. Međunarodna klasifikacija sportova (SportAccord) obuhvaća planinarstvo, a okvir za planinarsko djelovanje u našoj zemlji nalazi se u Zakonu o sportu.

Sport u širem smislu, pa tako i planinarstvo, sastavni je dio kulture. Kulturna komponenta posebno se dobro odražava upravo u planinarstvu jer na svojim putovanjima planinari često istražuju i otkrivaju zanimljivosti koje na različite načine prenose javnosti. Stoljetnim istraživanjem i opisivanjem planinske prirode planinari su dali nemjerljiv doprinos kulturi i znanosti, zbog čega su nagrađeni brojnim vrijednim kulturnim i društvenim priznanjima.

Planinarstvo ima dodirne točke s turizmom, no za razliku od klasičnih oblika turizma, iziskuje određeno znanje i vještinu, a vremenom i s iskustvom donosi i potrebu za novom edukacijom.

Što je planinarstvo

Tekst i grafička priprema: Alan Čaplar - Korištene fotografije iz fotoarhiva HPS-a - Tisak: Stega-tisak d.o.o.Tekst i grafička priprema: Alan Čaplar - Korištene fotografije iz fotoarhiva HPS-a - Tisak: Stega-tisak d.o.o.Tekst i grafička priprema: Alan Čaplar - Korištene fotografije iz fotoarhiva HPS-a - Tisak: Stega-tisak d.o.o.

4

Hrvatske planine

Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja - istodobno i planinska i nizinska, primorska i kontinentalna, ljepotom jedinstvena, a brojnošću i raznolikošću prirodnih vrijednosti jedna od najbogatijih u Europi.

Najviše hrvatske planine pripadaju Dinaridima, tipičnom području dubokoga krša s oskudicom vode i razmjerno surovom klimom. Planine kontinentalne Hrvatske uglavnom su stare geološke građe, blažih strmina te bogate vodom i vegetacijom. Uglavnom su pokrivene šumom, a osobito su zanimljiva ona mjesta gdje se javljaju slikovite stijene, duboki kanjoni i pitome livade.

5

Najviša hrvatska planina je Dinara (1831 m), a veličinom i ljepotom posebno se ističe Velebit.

Hrvatske planine nigdje ne premašuju visinu od 2000 metara pa Hrvatska na svojem teritoriju nema iznimno visokih vrhova. Zbog toga je većina vrhova razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje.

6

Organizirano planinarstvo u Hrvatskoj počelo je 1874., osnutkom Hrvat skog planin(ar)skog družtva. Osnutkom HPD-a Hrvati su deveti narod svijeta i prvi u ovom dijelu Europe koji je imao svoje planinarsko društvo.

Glavnina osnivača i prvih članova HPD-a bili su istraživači, prirodoslovci i akademici. Cilj prvog izleta HPD-a u svibnju 1875. bili su vrhovi Oštrc i Plešivica u Samoborskom gorju, a već tom prigodom prvi hrvatski planinari obavljali su raznovrsna stručna istraživanja i bilježili zapažanja.

Već 1878. planinari su uredili prvu planinarsku kuću u Hrvatskoj, a do današnjih dana postigli su visok domet u svim planinarskim djelatnostima i dali velik doprinos hrvatskom sportu, kulturi i znanosti.

Hrvatski alpinisti uspeli su se na najviše vrhove Himalaje i najviše vrhove svih kontinenata, a hrvatski speleolozi spustili su se i u neke od najdubljih jama svijeta. Kroz školovanje, uređivanje planinarskih putova i kuća te djelatnost Vodičke službe i Hrvatske gorske službe spašavanja, HPS trajno unaprjeđuje razinu sigurnosti u hrvatskim planinama.

Bogata tradicija

7

8

9

Hrvatski planinarski savez (HPS) je krovna nacionalna planinarska udruga i jedini nacionalni sportski savez za planinarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Okuplja planinarske udruge u Hrvatskoj, vodi brigu o kućama i putovima u hrvatskim planinama, izdaje časopis »Hrvatski planinar« i stručnu literaturu, organizira raznovrsne škole i tečajeve te usklađuje i unaprjeđuje rad planinara, alpinista, penjača, speleologa, vodiča, markacista i čuvara planinske prirode.

Sjedište Hrvatskog planinarskog saveza je u Zagrebu, u Kozarčevoj ulici 22.

U Uredu HPS-a mogu se dobiti sve informacije o hrvatskom planinarstvu, planinama, planinarskim kućama i planinarskim udrugama, a može se nabaviti ili naručiti planinarska literatura. Ured HPS-a radi svakim radnim danom od 8 do 15 sati, a ponedjeljkom do 18 h. Telefoni za kontakt su 01/48-24-142 i 01/48-23-624.

Velik broj korisnih planinarskih informacija dostupan je na webu HPS-a www.hps.hr.

Hrvatski planinarski savez

10

Razgranata stručna i organizacijska djelatnost

Ustroj i način rada tijela i dužnosnika HPS-a propisan je Statutom HPS-a, koji je dostupan na webu HPS-a

Tijela HPS-a su Skupština, Glavni odbor, Izvršni odbor, Nadzorni odbor i Sud časti. Uz ta tijela i komisije, u HPS-u djeluju još i Urednički odbor časopisa »Hrvatski planinar«, Vodička služba i Hrvatska gorska služba spašavanja sa svojim stanicama te raznovrsna radna tijela i dužnosnici. Administrativni, stručni, tehnički i pomoćni poslovi obavljaju se u Uredu HPS-a.

11

Raznorodne stručne i organizacijske djelatnosti HPS-a provode se posredstvom stručnih i organizacijskih komisija (povjerenstava). U prigodnim akcijama koje organiziraju komisije HPS-a sudjeluju i mnoga planinarska društva, pa posredno u radu komisija sudjeluju gotovo svi članovi HPS-a.

Stručne komisije su za: � školovanje kadrova � alpinizam � sportsko penjanje � speleologiju � planinarske putove � zaštitu prirode � vodiče � planinarsko skijanje

Organizacijske komisije su za: � gospodarstvo � promidžbu i izdavačku djelatnost � priznanja � povijest planinarstva � statutarnu, kadrovsku i normativnu djelatnost � suradnju s upravama zaštićenih planinskih područja � daleka putovanja, visokogorske uspone i planinarske pohode

12

Planinarstvo je sportska djelatnost organizirana putem planinarskih udruga koje kao svoje članove okupljaju zainteresirane građane koji se bave raznim oblicima kretanja u planinama.

� Osnovne planinarske udruge su planinarska društva i klubovi. Po karakteru su udruge vrlo različite i priređuju najraznovrsnije planinarske akcije, od lakih pješačenja do zahtjevnih alpinističkih ekspedicija. U nekim udrugama članstvo djeluje u odsjecima, najčešće specijalističkim (alpinistički, speleološki i sl.) ili sekcijama, po dobi (seniorska sekcija, sekcija mladih i sl.).

� Regionalni, županijski i gradski planinarski savezi osnovani su radi objedinjavanja planinarskog rada na nekom području. Glavna zadaća im je usklađivanje rada na održavanju putova te organiziranje zajedničkih akcija.

� Stanice planinarskih vodiča djeluju na regionalnoj, županijskoj ili gradskoj osnovi, a cilj im je usklađivanje djelovanja i usavršavanje planinarskih vodiča.

� Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je specijalizirana služba javnog karaktera za pružanje pomoći unesrećenima u planini i na drugim nepristupačnim terenima. Operativni rad temelji se na stanicama koje pokrivaju cijeli teritorij Republike Hrvatske.

Planinarske udruge

13

14

15

HPS danas okuplja više od 320 udruga članica s više od 28.000 članova.

Članom planinarske udruge postaje se dobrovoljnim pristupom i uplatom godišnje članarine u nekom planinarskom društvu ili klubu udruženom u HPS. Članstvo u planinarskoj udruzi dokazuje se članskom iskaznicom HPS-a s ovjerenom članskom markicom za tekuću godinu.

Kategorije članstva u planinarskoj udruzi su: � djeca i mladež do završetka redovnog školovanja - zelene članske markice

� umirovljenici - crvene članske markice � ostali članovi - tzv. seniori - plave članske markice.

Članarina se sastoji od osnovne cijene koja je prihod HPS-a i dodatne cijene koju određuje i za svoju djelatnost koristi osnovna planinarska udruga. Članarina koja se uplaćuje HPS-u koristi se namjenski za ostvarivanje akcija namijenjenih članstvu HPS-a.

Članovi planinarskih udruga udruženih u HPS osigurani su posredstvom HPS-a za slučajeve trajnog invaliditeta i smrti na planinarskim akcijama u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Članstvo

16

Časopis »Hrvatski planinar« najstariji je hrvatski časopis iz područja fizičke kulture i jedan od najstarijih europskih planinarskih časopisa. Počeo je izlaziti 1898. godine. U cijelosti je digitaliziran, a svi dosad tiskani brojevi dostupni su na webu HPS-a. Na webu se nalazi i bibliografski pretraživač.

Časopis donosi obavijesti o radu planinarskih udruga te o stanju planinarskih putova i kuća u domaćim i stranim planinama. Na stranicama časopisa planinari iznose i razmjenjuju svoja zapažanja i dojmove te drugim planinarima predlažu planine, odredišta i putove koje vrijedi

posjetiti.

Časopis izlazi kao mjesečnik, na 52 stranice, bogato je ilustriran, a čitateljima se distribuira putem godišnje pretplate, po popularnoj cijeni. Za pretplatu na časopis obratite se Uredu HPS-a.

Hrvatski planinar

ISSN 0354-0650

GODIŠTE 105 izlazi od 1898. godine

ČASOPIS HRVATSKOGA PLANINARSKOG SAVEZA 6 LIPANJ

2013

18

Hrvatsko planinarstvo od samih je početaka imalo europski značaj i išlo ukorak s razvojem planinarstva u Europi i svijetu. HPD je osnovan istodobno s prvim planinarskim udrugama u zapadnoeuropskim zemljama, te začet po austrijskim uzorima, budući da je Hrvatska u to vrijeme bila sastavni dio Habsburške monarhije.

Naši planinari bili su 1925. među osnivačima Asocijacije slavenskih planinarskih društava, koja je 1928. bila jezgra osnivanja UIAA (međunarodne asocijacije planinarskih

saveza). Suradnja sa slavenskim narodima više se desetljeća razvijala u okvirima Planinarskog saveza Jugoslavije.

U povodu 100. obljetnice hrvatskog planinarstva 1974. je u Delnicama održana skupština UIAA. Godine 1991., još prije međunarodnog priznanja

Međunarodna suradnja

19

Hrvatske, HPS je postao članica UIAA, kao prvi hrvatski sportski savez koji je primljen u neku svjetsku sportsku asocijaciju. HGSS je dvaput bio domaćin skupštine saveza gorskih službi spašavanja IKAR-CISA.

Hrvatski planinarski savez ima razvijenu suradnju s brojnim nacionalnim planinarskim savezima u Europi i na drugim kontinentima. Posebno je razvijena suradnja s planinarskim savezima susjednih država i savezima iz alpskih zemalja. S Planinskom zvezom Slovenije izvedeno je više uspješnih himalajskih ekspedicija te brojne druge zajedničke akcije.

HPS je danas članica međunarodne asocijacije planinarskih saveza (UIAA), asocijacije za sportsko penjanje (IFSC), asocijacije za planinarsko skijanje (ISMF), udruženja europskih pješačkih putova (ERA), Balkanske planinarske unije (BMU) te Europskog planinarskog foruma (EUMF).

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZCROATIAN MOUNTAINEERING ASSOCIATION

Kozarčeva 22, 10000 Zagreb, Hrvatska / Croatiatel.: 01/48 23 624 q tel./faks: 01/48 24 142web: www.hps.hr q e-mail: hps@hps.hroib: 77156514497 q iban: HR4123600001101495742 HPD 1874

140godina

HPS

Član - Member of

IFSC

Hrvatski olimpijskiodbor UIAA

IFSC

Hrvatski olimpijskiodbor UIAA

IFSC

Hrvatski olimpijskiodbor UIAA

ERAUIAAIFSC ISMF

Članstvo Hrvatskog planinarskog saveza u međunarodnim asocijacijama

20

Hrvatski alpinisti ispenjali su mnogobrojne alpinističke smjerove u zemlji i inozemstvu, uspješno sudjelovali na brojnim ekspedicijama u svjetskim velegorjima i popeli se na najviše vrhove svih kontinenata te na najviše vrhove Himalaje.

Alpinizam se u Hrvatskoj počeo razvijati prije Drugog svjetskog rata, a najviše dosege hrvatski alpinisti ostvarili su u posljednjim desetljećima, kada je uz ponavljanja najtežih smjerova i kvalitetnih prvenstvenih uspona organizirano više desetaka alpinističkih ekspedicija. Posebno zapažene Posebno zapažene bile su ženske alpinističke ekspedicija na Cho Oyu 2007. i na Everest 2009.

Alpinistička djelatnost jedna je od najtežih i najopasnijih planinarskih disciplina. Alpinisti su organizirani unutar alpinističkih odsjeka (AO) u planinarskim društvima ili u samostalnim alpinističkim klubovima. Njihov rad koordinira Komisija za alpinizam HPS-a. Komisija za alpinizam verificira programe i instruktore alpinističkih škola, organizira tečajeve, logore i alpinističke ekspedicije te na druge načine unaprjeđuje alpinizam u Hrvatskoj.

Alpinizam

21

22

23

Sportsko penjanje je razmjerno mlada planinarska djelatnost, premda su penjački izazovi na razne načine bili sastavni dio planinarstva od samih početaka. Glavna obilježja sportskog penjanja su kratki penjački smjerovi ekstremne težine, treniranje i natjecanja između penjača na umjetnim stijenama na domaćim i međunarodnim prvenstvima u tri discipline (težinsko, brzinsko i boulder). Sportsko penjanje iziskuje vrhunsku uvježbanost i koncentraciju penjača, što se postiže redovitim treningom uz stručan nadzor.

Hrvatski penjači bili su među začetnicima ove atraktivne sportske discipline, a predsjednik HPS-a bio je ujedno i prvi predsjednik međunarodne sportsko-penjačke federacije.

Hrvatske planine s mnogo vapnenačkih i ostalih stijena pružaju iznimno povoljne penjačke mogućnosti. Iako naše stijene nisu osobito visoke, one obiluju penjačkim problemima svih stupnjeva težine. Danas je u Hrvatskoj uređeno nekoliko desetaka penjališta i nekoliko stotina smjerova. Penjačke mogućnosti u stijenama Paklenice poznate su u međunarodnim razmjerima i Paklenica je pravi penjački raj. Najatraktivnija je najviša monolitna stijena u Hrvatskoj, stijena Anića kuka.

Sportsko penjanje

24

Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje špilja, jama, ponora, kaverni i drugih podzemnih krških fenomena.

Dinarski krš izrazito je zahvalno područje za speleološku djelatnost. Speleološka istraživanja u Hrvatskoj imaju dugu povijest. Hrvatski speleolozi istražili su oko 10.000 špilja i jama te se spustili u najdublje jame svijeta. Najdublja hrvatska jama je Lukina jama (–1431 m), a najduža Kita Gaćešina (23 km), obje na Velebitu.

Speleološke aktivnosti odvijaju se u okvirima speleoloških klubova i speleoloških odsjeka u planinarskim društvima. Djelovanje speleologa u HPS-u usklađuje Komisija za speleologiju HPS-a.

Članovi zainteresirani za speleološko djelovanje obučavaju se putem speleoloških škola koje organiziraju veći speleološki klubovi i odsjeci prema jedinstvenom programu usmjerenom na savladavanje vještina potrebnih za kretanje i boravak u podzemlju.

Speleologija

25

26

Vodička služba HPS-a je stručno osposobljena i dobrovoljno organizirana služba HPS-a za sigurno vođenje planinara po planinama u zemlji i inozemstvu u svim godišnjim dobima. Kategorije vodiča u Vodičkoj službi HPS-a razlikuju se prema osposobljenosti za vođenje po različitim terenima i u različitim uvjetima u planini. Standardi vodičke djelatnosti u HPS-u usklađeni su s međunarodnim (UIAA) standardima za vodičku djelatnost.

Kvalitetno i sigurno vođenje planinara zahtijeva mnoga znanja, vještine i uz to velik trud. Preduvjet za vođenje drugih ljudi je visoka razina planinarskog znanja i ljudskih vrlina. Radi stjecanja potrebnih znanja i vještina planinarski vodiči školuju se prema standardima određenim programom školovanja u Vodičkoj službi HPS-a.

Djelovanje planinarskih vodiča usklađuje Komisija za vodiče HPS-a, a izvršne i organizacijske zadaće obavljaju stanice planinarskih vodiča, organizirane po teritorijalnom načelu.

Planinarski vodiči

27

28

29

Da kretanje po planinama bude što sigurnije i jednostavnije, putovi se markiraju planinarskim oznakama. Osnovna oznaka je crveno-bijela okrugla markacija: q, a na tanjim stablima koristi se crveno-bijelo-crvena pojasna markacija:

=. Križanja, račvišta i odvojci planinarskih putova najavljuju se oznakom ×, a smjerovi putova označavaju putokaznim pločama, putokazima i strelicama. O putovima najčešće brinu planinarska društva i klubovi iz najbližih naselja.

U Hrvatskoj je do danas uređeno oko 6000 kilometara planinarskih putova. Pregled putova dostupan je u planinarskim vodičima te na webu HPS-a. Najatraktivnije vrhove povezuje Hrvatska planinarska obilaznica, sa šest stupnjeva priznanja. Priznanja Hrvatske planinarske obilaznice do danas je steklo više od 800 planinara.

Planinarske putove označavaju i održavaju planinari markacisti. Rad markacista iznimno je vrijedan i važan za sigurnost i udobnost planinarenja. Njihov rad u Hrvatskoj usklađuje Komisija za planinarske putove HPS-a. Komisija organizira tečajeve za markaciste, registrira putove i vodi brigu o planinarskim obilaznicama.

Planinarski putovi

30

Planinarima i izletnicima u hrvatskim planinama i pod njima na usluzi su brojni planinarski domovi, kuće i skloništa. Planinarske kuće (u širem smislu) nalaze se na gotovo svim hrvatskim planinama te planinarima omogućavaju ugodan i siguran boravak.

Hrvatski planinari danas skrbe o 150 planinarskih kuća. Gradska kuća na Medvednici, uređena u 19. stoljeću, bila je prvi planinarski objekt u jugoistočnoj Europi.

Planinarske domove, kuće i skloništa lako je razlikovati od drugih objekata u planinama po standardiziranim plavim natpisnim pločama na pročelju. U svim planinarskim domovima i kućama u Hrvatskoj, uz predočenje valjane članske iskaznice, planinari imaju 50 posto popusta na cijenu noćenja. U svim planinarskim kućama u Hrvatskoj primjenjuje se jedinstven kućni red.

Brigu o planinarskim domovima, kućama i skloništima vodi Komisija za gospodarstvo HPS-a. Osnovu za njezin rad predstavlja Pravilnik o upravljanju i poslovanju planinarskim objektima te smjernice određene odlukama Skupštine HPS-a. Svake godine HPS raspisuje natječaj za dodjelu sredstava za obnovu i održavanje planinarskih kuća.

Planinarske kuće

31

32

33

HPS redovito izdaje vodiče, priručnike, zemljovide i drugu stručnu literaturu te pruža praktične informacije domaćim i inozemnim planinarima. Putem Ureda HPS-a te putem weba, HPS članovima omogućuje povoljnu nabavku planinarske literature.

U HPS-u mogu se nabaviti: � planinarski vodiči - Planinarski vodič po Hrvatskoj, vodiči Hrvatske planine, Hrvatska planinarska obilaznica, Planinarske kuće u Hrvatskoj te vodiči po pojedinim planinama, planinarskim obilaznicama ili regijama

� edukativna literatura - Planinarski udžbenik, priručnici za sportsko penjanje, speleologiju, uređivanje planinarskih putova i dr.

� zemljovidi (kartografski su obrađene sve značajnije planine)

� dnevnici planinarskih obilaznica (Hrvatska planinarska obilaznica, Velebitski planinarski put i dr.)

� druga izdanja (planinarski dnevnici, povijesne monografije i dr.)

Velik broj korisnih planinarskih informacija dostupan je na webu HPS-a www.hps.hr. Osim uputa i podataka korisnih za planiranje izleta i tura, web HPS-a sadrži planinarske novosti, službene akte i obrasce te bibliografiju i digitalnu knjižnicu časopisa »Hrvatski planinar«.

Promidžba i izdavaštvo

34

35

Hrvatski planinarski savez i njegove članice školuju i usavršavaju svoje članstvo putem različitih škola, tečajeva i vježbi.

Sustavom školovanja HPS-a obuhvaćeno je više oblika obučavanja: � osnovno školovanje - opća planinarska škola, mala planinarska škola (za djecu)

� stručno usavršavanje - tečajevi za markaciste, čuvare planinske prirode i vodiče

� specijalističko školovanje - penjačka škola, alpinističke škole, speleološka škola, ledenjački tečaj, tečajevi za gorske spašavatelje u HGSS-u i dr.

Temelj planinarskog školovanja je opća planinarska škola u kojoj se može steći osnovno znanje o planinama i planinarstvu. Ona daje osnove potrebne za usavršavanje u specijalističkim planinarskim djelatnostima te je zato obavezan preduvjet za pohađanje stručnih škola, tečajeva i drugih oblika usavršavanja u HPS-u. Osim kroz škole i tečajeve školovanje se također odvija kroz stručna predavanja, seminare i vježbe. Školovanje instruktora obavlja se prema posebnim programima i odlukama te prema potrebama pojedinih stručnih djelatnosti u HPS-u.

Školovanje

36

Zaštita prirodeZaštita prirode, osobito planinske prirode, jedan je od osnovnih ciljeva planinarske organizacije. Od kraja 19. stoljeća, kada je ideja o potrebi zaštite tek počela prodirati u našu sredinu, njezini su glavni pobornici bili planinari. Brigu o zaštiti prirode u HPS-u vodi Komisija za zaštitu prirode, osnovana 1971. godine.

Budući da je u nas priroda najbolje sačuvana u planinama, većina je zakonski zaštićenih područja baš u njima. Upravo su planinari bili inicijatori zakonske zaštite mnogih vrijednih

prirodnih predjela. Radi usklađenog djelovanja planinara u zaštićenim područjima, u HPS-u djeluje Komisija za

suradnju s upravama zaštićenih planinskih područja.

Daleka putovanja, visokogorski usponi i planinarski pohodiHrvatski planinari ostvarili su brojne zapažene planinarske uspjehe usponima na najviše vrhove svijeta

i najviše vrhove svih kontinenata. Po tome je hrvatsko planinarstvo

prepoznatljivo u svijetu.

Organizacijske djelatnosti

37

Temeljna zadaća Komisije za daleka putovanja, visokogorske uspone i planinarske pohode je savjetovanje i pružanje organizacijske pomoći zainteresiranim planinarskim udrugama pri planiranju i organiziranju dalekih putovanja i visokogorskih uspona. Planinarskim društvima i planinarima Komisija nudi savjete i kontakte za njihove akcije u inozemstvu.

Povijest planinarstvaBrojne planinarske djelatnosti popraćene su sadržajnom i opsežnom dokumentacijom, koja se sustavno prikuplja, sortira i arhivira. O prikupljanju i obradi povijesne građe brigu vodi Komisija za povijest planinarstva. Posebna se pažnja posvećuje prikupljanju izložaka i uređivanju alpinističke zbirke u Zavičajnom muzeju u Ogulinu.

Normativni akti HPS-aOsnovni dokument je statut HPS-a, u kojemu su sadržana sva najvažnija organizacijska pravila o djelovanju planinarske udruge u Hrvatskoj. Osim njega, na snazi su i razni pravilnici, poslovnici, programi i odluke, koji predstavljaju temelj za organizirano djelovanje u planinarskoj udruzi. U pripremi tih dokumenata glavnu ulogu ima Komisija za statutarnu, kadrovsku i normativnu djelatnost.

Planinarska priznanjaZaslužnim udrugama i pojedincima HPS za postignute uspjehe, rezultate i zasluge za razvitak planinarstva dodjeljuje priznanja. Redovna priznanja su brončani, srebrni i zlatni znak te plaketa HPS-a. Komisija za priznanja HPS-a razmatra jesu li prijedlozi za priznanja u skladu s kriterijima propisanim Pravilnikom o dodjeli priznanja.

38

39

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) dobrovoljna je i neprofitna humanitarna javna služba specijalizirana za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim terenima gdje ne mogu pristupiti redovne službe - kod ekstremnih sportova, na visokim objektima, na moru i drugdje.

Gorsku službu spašavanja čine alpinisti, speleolozi, penjači, planinari i skijaši koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve pomoći i postupke spašavanja u planinama. Članom HGSS-a postaje se na poziv iskusnih spašavatelja.

Djelovanje HGSS-a i njegovih članova je dobrovoljno i volontersko - oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu. Za spašavatelje je najveća nagrada saznanje da su požrtvovnim pomaganjem ispunili svoju humanu zadaću.

HGSS i njegove stanice sastavni su dio planinarske udruge. Gorska služba spašavanja u Hrvatskoj osnovana je 1950. kao stručna komisija HPS-a, a u posljednja dva desetljeća stekla je samostalnu pravnu osobnost te se snažno afirmirala putem Zakona o HGSS-u i svoje izvrsnosti kao nezamjenjiva javna služba za spašavanje na nepristupačnim terenima.

Hrvatska gorska služba spašavanja

40

Hrvatski planinarski savez

Kozarčeva 22

10000 Zagreb

Web: www.hps.hr

E-mail: hps@hps.hr

Telefon: 01/48-23-624

Telefon/faks: 01/48-24-142

Radno vrijeme Ureda HPS-a:

radnim danom od 8 do 15 sati,

ponedjeljkom do 18 sati

OIB 77156514497

IBAN HR4123600001101495742