SVEUILITE U MOSTARU

SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIKIH I

ODGOJNIH ZNANOSTI

Studij : Povijest pedagogijaPLATONOVA TEORIJA ODGOJA

Seminarski rad iz Filozofije odgoja i obrazovanja 2

Studentica : KRISTINA MALI

Mentor : prof. dr. SLAVICA JUKA

Mostar, 2006.

SADRAJUVOD3PLATON 4

VANOSTI ODGOJA5

TEORIJA ODGOJA6

RAZLIKE U ODGOJU7

ODGOJNI SADRAJI I POSTUPCI PREMA PLATONU8

VRSTE ODGOJA11PLATONOVE IDEJE13ZAKLJUAK15LITERATURA16

UVODPlaton je bio jedan od najveih filozofa svijeta. Od svih njegovih djela Drava najbolje prikazuje smisao njegova filozofiranja. On je dravu zamislio kao sretnu, graane sretne, a to e se dogoditi samo ako ta drava uspije osigurati i uvesti trajno obrazovanje i dobro odgajanje svojim stanovnicima. U svom djelu Dravaprikazao je svoj socijalno politiki sistem, nain odgoja i obrazovanja jedne drave. U njegovim nazorima odgoj ima znaajnu ulogu koja treba jaati dravu pa je u svom djelu zamislio i pedagoki sistem i ideje odgoja.

PLATONPlaton je ivio 427- 348. godine prije nove ere, roen Atenjanin, Sokratov uenik i predstavnik antikog idealizma. Ime Platon je ustvari nadimak, dolazi od platis irok, pleat. Njegovo pravo ime bilo je Aristokles.

Porijeklom je iz aristokratske obitelji, odgajan kao i sva aristokratska djeca, bavio se glazbom, knjievnosti i gimnastikom.

U dvadesetoj godini postaje Sokratov uenik, a nakon njegove smrti Platon odlazi iz Atene. Jedno due vrijeme provodi na dvoru tiranina Dionizija Starijeg, a kasnije i Dionizija Mlaeg.

Nakon povratka u Atenu. Platon je u vrtu posveenom mitskom junaku Akademu otvorio svoju poznatu kolu Akademiju.

Platonova su se djela sauvala u velikom broju, a najpoznatija su: Apologija Sokrata, Kriton, Fedon, Gozba i O dravi. Djela je pisao u obliku dijaloga. esto je mislima davao literarni izraz alegorije i mita. Sauvano je ukupno 35 dijaloga i 13 pisama

Svojim pedagokim sistemom Platon je snano utjecao na daljini razvitak i pedagogije. Mnoge stavove njegovog pedagokog sistema prihvatio je njegov uenik Aristotel. Platonov pedagoki sistem odlikuje se izvanrednom skladnou. Svaki sustav svoje pedagogije, svaku usporedbu Platon dosljedno zasniva na svojoj metodikoj osnovi na filozofiji objektivnog idealizma.

Kao predstavnik konzervativne zemljoposjednike aristokracije, Platon je bio neprijateljski raspoloen prema demokratskom ureenju Atene.

VANOST ODGOJA Platon tvrdi da se dobrim i pravovremenim odgojem moe postii to da ljudi postanu plemeniti karakterom, prijatni, istinoljubivi, pravedni, a isto tako mogu postati neprijatni i zli jer je ljudska dua besmrtna i moe u sebe primiti sva zla, jednako kao i sva dobra.

Za dravu je odgoj vrlo vaan, a upravljanje njome smije se povjeriti iskljuivo dobro odgojenim i obrazovnim ljudima jer e samo takvi ljudi uvati zakone i tradiciju.

Tek nakon uenja nauka koje su potrebni i koji su zadani, odrasli obrazovni ljudi zauzimaju manje odgovorna mjesta u dravnoj upravi, a najsposobniji sve do 35.godine prouavaju dijalektiku, nakon ega postaju filozofi upravljai drave. Dakle, za upravljanje dravom nije samo potrebna prirodna nadarenost najboljim osobinama koje ovjek moe imati, ve i stjecanje i razvijanje i uenje ostalih vrlina i nauka, a to se moe postii samo pravilnim odgojem.

Odgoj treba biti stalno prisutan, cijelog ovjejeg vijeka. Jedanput steen i nauen u jednom narataju svakako e imati utjecaja na odgoj i uenje svih sljedeih generacija. Svako pravilno i dobro provoenje potrebnog odgajanja i obrazovanja stvorit e ljude dobrog karaktera, a svi takvi ljudi e biti u mogunosti da pomou svog kvalitetnog obrazovanja i odgoja stvore, odgoje i obrazuju narataje koji e biti bolji od njih samih, od prijanjih generacija.

Da bi neka drava mogla postati idealna i prava, najprije je potrebno postii ideal obrazovnog i odgojnog ovjeka koji e imati sve osobine koju ima sretna drava. A te osobine su. umjerenost, hrabrost, mudrost i pravednost. Ali te osobnosti postie mali broj ljudi, samo oni koji su obdareni svojom prirodom, a uz to su i dobro odgojeni i obrazovni.

TEORIJA ODGOJASvoju odgojnu teoriju Platon je izloio u dijalozima Drava i Zakoni. Kod njega odgoj zasluuje najznaajnije mjesto u dravi.

Platon je svijet dijelio na prolazni svijet pojava, u kojemu nema niega istinskoga i stalnog, i na vjeni istinski svijet ideja, prvobitnih praoblika stvari. ovjekov ivot, kao i svijet oko ovjeka, samo je izraz jedino postojeeg, tj : pravog i vjenog svijeta ideja. Taj svijet ideja, prema Platonu, carstvo je svijetlosti i dobra.

Umjetnikom usporedbom Platon objanjava svoje uenike o idejama. Glavno svojstvo tih istih ideja se stoji se u njihovu savrenstvu, u istoi, u slobodi od nepoznatih stvari.

Budui da je znao da je sretna ona drava koja je u stanju osigurati sreu svojim graanima, Platon je smatrao da je taj cilj mogue postii ako dravno ureenje osigura trajno dobro obrazovanje i odgoj koje e formirati generacije bolje od prethodne.

U svom djelu Drava opisuje kao suprotnost demokratskom ureenju idealnu utopijsku dravu kojoj vlast pripada intelektualnoj aristokraciji filozofima. U tom svijetu gdje je stalna borba, gdje se sve mijenja, gdje iz nedavnog ekonomskog procvata i blagostanja Atena zapada u bijedu prema Platonovu miljenju, nema nieg istinskog i lijepog. Zato je zamislio idealnu dravu, a uenje o njoj zasnovao je na svom uenju o dui.

Po njemu , drava koja je sagraena na vrlinama kao to su: mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost, odnosno koliko je umjerena, mudra i hrabra, u isto vrijeme e biti i pravedna, a pravednost se sastoji u tome da svatko radi svoj posao.

RAZLIKE U ODGOJUPoto je Platon cijenio i odgajao ovjekovu prirodnu nadarenost, tako je i znao da nisu svi ljudi prirodno nadareni, i da nemaju jednake sposobnosti. Pa je i zbog toga inio podjele svojih uenika prema nadarenosti i sposobnosti, koje e kasnije uzrokovati podjelu rada u dravi. Zato on s pravom nareuje svima onima koji zapovijedaju d shvate da nisu svi jednaki i da se ne mogu sa svima jednako upravljati, te da potuju svakog ovjeka koji nije stopostotno sposoban jednako kao i onoga koji je sposoban.

Naglaava i faktor nasljea, prema kojem vrijedi zakonitost da e djeca se raati sa genima i osobinama svojih roditelja, te ako jedan od roditelja ima neke nedostatke i mane tako e i dijete se roditi najvjerojatnije sa tim istim manama i nedostacima. A isto tako se moe dogoditi da roditelji koji pripadaju niem staleu rode djecu sa sposobnostima vieg stalea, kao i obratno. Zbog toga su vladari morali paziti nad potomstvom. Prema tome kod djeteta je bilo potrebno na vrije mu uoiti prirodne mu sposobnosti da bi ga se moglo usmjeriti prema zanimanju koje njemu odgovara, njemu i njegovoj prirodi.

Razliito pristupa odgoju djeaka i djevojica, kao i odgoju siromanih i bogatih. Odgoj je za djecu vladajue klase.

Za sve slobodne ljude poinje jednak odgoj, ali se sa godinama mijenja. Za zemljoradnike, obrtnike i trgovce odgoj zavrava relativno rano, due traje za ratnike, a najdue traje za mudrace filozofe.

U Platonovoj idealnoj dravi ima i robova. Oni su bespravni i lieni slobode, ali i slobodne zanatlije i zemljoradnici su bespravni. Njima je svojstven samo najnii dio due emocionalni, i takve vrline koje su pogodne za vladajue grupe umjerenost i poslunost. Tako Platon zanatlijama i radnicima porie razumski dio due, a time i sposobnost za obrazovanje.

ODGOJNI SADRAJI I POSTUPCI PREMA PLATONU

U svom djelu Drava Platon opisuje idealnu dravu, u kojoj filozofi i vojnici nemaju privatne obitelji, drava odreuje tko e sa kim ivjeti u braku. Raanje djece doputa se majkama koje su stare izmeu 20 40 godina, a otac od 30 50 godina. Djeca starijih li mlaih roditelja se unitavaju

Odmah nakon roenja djeca se odnose u odgojne ustanove gdje ih hrane dojilje, a tamo odlazi i majka, koja hrani i svoju i tuu djecu.

U svome drugome djelu Zakoni Platon je napustio to naelo, te priznaje obitelj. Za djecu do sedme godine Platon je zamislio sistem pedagokog odgoja. Pridavao mu je veliko znaenje. Sva djeca od tree do este godine skupljaju se pod nazorom dojilja na djejim igralitima pred hramovima, preporuuje da se djeci pripovijedaju pripovijetke, a osobito bajke, i postavlja pitanje o briljivom izboru sadraja.

Kudi pjesnike koji runo govore o bogovima, i koji grke bogove prikazuju u nesimpatinom izdanju, to rui njihov autoritet ( prie o svai bogova, o njihovoj podlosti i zloi i dr.). iz glazbe je potrebno izbaciti tune i njene melodije.

S navrenih sedam godina djeaci i djevojice ( odvojeno ) odlaze u dravne kole s programom atenske kole: itanje, pisanje, raunanje, glazba i pjevanje.

Nakon elementarne kole, djeca odlaze u palestre. Za tjelesni odgoj Platon preporuuje umjeren nain ivota, jaanje izdrljivosti, podnoenje ege i hladnoe, igru, ples i hrvanje, bacanje koplja i diska, vjebe gaanja strijelom, jahanje i logorovanje. Djevojke vjebaju ples i borenje, a kad postanu ene, vjebat e se manevrima, u stroju, odijevanju i skidanju naoruanja. Sve to bi one morale znati da bi mogle uvati djecu i grad kad vojska krene u borbu sa neprijateljima

Kad djeca porastu, majka ih vodi u rat da bi promatrala ono to e raditi kad postanu punoljetni. U ratu djeca trebaju ii to blie bitci da bi okusila krv ( kao tenad kako pie Platon u svojoj Dravi).

Poslije dvije tri godine u gimnastikih vjebanja, koja oduzimaju mnogo snage, tako da djeca nisu u stanju uiti i neto drugo, slijedi obrazovanje u gimnaziji. U programu daljeg obrazovanja su aritmetika, geometrija, astronomija sto se prouava preteno u praktine svrhe za primjenu u ratu. Aritmetiku vojnik treba da zna za stroj, a geometrija je korisna u postavljanju logora, za osvajanje zemljita, za koncentraciju i razvijanje trupa tako i u pohodima.

Od 17 do 20 godine mladii ive kao efebi. Oni koji ne pokau sklonost za umni rad, poslije navrene 20-te godine postaju vojnici. Oni sposobni za apstraktno miljenje prouavaju od 20-te do 30-te godine filozofiju, aritmetiku, geometriju, astronomiju i teoriju glazbe.

Aritmetika se mora prouavati radi opaanja prirode brojeva istom misli, a ne radi kupovine i prodaje. Geometrija se ui zato to vue duu k istini i stvara filozofsko raspoloenje . Astronomija se ui zbog razmiljanja o beskonanosti svemira, a osim toga ue se i zakoni dijalektike.

Kad se proue sve te nauke, tridesetogodinjaci zauzimaju manje odgovorna mjesta u dravnoj upravi, a najsposobniji sve do 35. godine prouavaju dijalektiku, nakon eg a postaju filozofi upravljai drave. Te etiri nauke ( aritmetika, geometrija, astronomija i teorija glazbe ) s onim to su ih uveli sofisti ( gramatika, retorika i dijalektika ) inile su srednjem vijeku sedam slobodnih vjetina. Naravno, poznato je da njihov sadraj u srednjem vijeku bio drugaiji, proet kranskim religijskim uenjem.

Dijalektiku su imali ve i sofist. Platon je pojmu dijalekta pridavao drugaije znaenje nego sofisti. Sofisti su dijalektiku smatrali vjetinom voenja rasprave, , razgovora i uvjeravanja protivnika.

Za Platona je dijalektika najvia filozofska disciplina nauka o idejama, koja vodi k znanju najvie ideje dobra . Kao takva, dijalektika je, prema Platonu vrhunac obrazovanja, a prouavaju je samo odrasli mukarci, i to ne svi, nego samo oni koji pokazuju sposobnost za filozofsko miljenje.

Poslije pet godina takvog filozofskog obrazovanja, oni zauzimaju najvie poloaje u dravi i slue do svoje pedesete godine ivota, a poslije mogu otii u mirovinu i posvetiti se najviem uenju ovjeka spoznavanju ideje dobra.

Odgoj svakako ne smije biti prisilan, jer e se tada dovesti do pogrenog naina odgajanja. Tada e djeca initi pogreke i nee htjeti da rade i ue ono to im se govori, nego e se sakrivati i uivati u stvarima koje ih vesele i zadovoljavaju. Djeca e tada te norme i naine ponaanja i uenja potivati samo zbog toga to moraju i kada to moraju, a ne kao svoju svakodnevnicu. A svaki slobodan trenutak bjeati e od toga, ili ih to je jo gore kriti ih, da bi uivali u onim stvarima to ih zadovoljavaju.

Dobar odgoj zahtjeva takoer i dobrog i uzorna odgajatelja koji vlastitim primjerom pouava uenike vrlini. Samo dobar, poten i mudar odgajatelj nee svoje uenike uiniti slabim. Dobar odgajatelj je pravi put k dobrom odgoju djece.

Budui da je najlake oblikovati ovjeka dok je jo mlad, tako i odgoj prema Platonu treba zapoeti u najranijoj dobi i u skladu s mogunostima i sposobnostima.

Odgoj prema Platonu je nadogradnja na priroene sposobnosti. Primjer: nitko ne moe dobar ovjek ako ve od najranije dobi nije se susretao i iskusio lijepe stvari, i ako nije uio o ljepoti, ili vjebao u ljepoti.

Platonov odgoj se takoer zasniva na dubokom preziranju proizvodnog rada. Fiziki rad, smatra Platon, razvija lo karakter, ini ovjeka nesposobnim shvatiti svijet ideja. Zato budui filozofi i vojnici ne trebaju da rade kao kovai i veslai na brodovima.

Platon je svoj pedagoki sistem formirao na temeljima objektivnog idealizma, a namijenjen je samo posebnim grupama, tj. filozofima i vojnicima. U formiranju pedagokog sistema Platon se koristi praksom atenskog odgoja, pa za vladajuu klasu uzima kolski sistem koji razvija harmonijsku linost. Iz spartanskog odgoja Platon je uzeo naelo dravnog sistema odgoja, strogost, izdrljivost, briljiv izbor glazbe i pjevanja, odnosno pjesama. Odbacuje jonsku glazbu, jer ona raznjeuje, a doputa dorsku ( spartansku ), koja odgaja hrabrost. Iz spartanskog odgoja Platon posuuje i odgajanje djevojaka, tako, ve na primjeru Platona vidimo da je pedagoka teorija najue povezana s praksom odgoja.

VRSTE ODGOJAOdgojem se treba postii sklad due i tijela. Zato se Platon zalae za glazbeni i tjelesni odgoj. Glazbeni odgoj se zalae za umni i estetski, odgoj due, a tjelesni za odgoj tijela.

Sa koji odgojem poeti? Dosljedan svojem filozofskom stavu da je prvobitna sutina ideja, Platon poinje s onim odgojem koji pribliava ovjeka svijetu ideja, sa glazbom. Tako govori : Mladii e se dakle, oito uvati od sudakog umijea, i sluit se samo onim jednostavnim glazbenim odgojem, za koji rekosmo, da usauje trijeznost.

Ali isto tako zagovara i tjelesni odgoj jer objanjava kako oni koji zagovaraju samo tjelesni odgoj postaju suroviji nego treba, a oni koji zagovaraju glazbeni odgoj, postaju opet meki nego je za njih dobro. Ako se mui tjelovjebom, a glazbe i filozofije se ne maa, on postaje ponajprije, radi tjelesne jakosti, pun poleta i sranosti i hrabriji, nego to je prije bio. On kao takav postaje neprijatelj miljenja i glazbe, nita se vie ne slui uvjeravanjem i dokazivanjem nego obavlja sve kao zvijer silom surovou, te ivi u neznanju i nespretnosti, neskladno i neljupko.Po njemu, nekakav je bog dao ljudima dva umijea, glazbu i tjelovjebu, i to za odgajanje duhovnog ivota i sranosti, a ne za odgoj due i tijela osim uzgredno; da se sloe, napinjui se i poputajui jedno drugom dokle treba.

Konaan cilj muzikog, to jest kulturno duhovnog obrazovanja kulmira u ljubavi prema lijepom, a svrha gimnastikoga vjebanja jest pripomoi da se u zdravu tijelu razvije i zdrav duh, odnosno da se ostvari harmonija due, kako bi se dalje razvijale steene predispozicije za hrabrost i njegovala ljubav za znanjem i mudrou, sa svrhom da se cjelokupna harmonija prenese na polis kao mjesto zajednikog suivota.

Platon navodi i druge znanstvene discipline koje nam pomau u obrazovanju i stjecanju za ivot potrebnoga znanja, kao to su aritmetika, geometrija i nauk o harmoniji. Rije je o takozvanom kvadrivijumu koji e stoljeima sluiti kao propedeutika za pravi studij. Iznad ovih studijskih disciplina postavljena je dijalektika kao kamen zaglavni.

Platon naglaava potrebu dijalektikog promiljanja i odreenja ideje dobra da bi se istaknulo njezino iznimno znaenje za ivot svakoga pojedinca i za dobrobit polisa kao cjeline.

PLATONOVE IDEJEGlavno svojstvo ideja sastoji se u njihovu savrenstvu, u istoi, u slobodi od stranih elemenata. Ljudska dua, smatra Platon, nekada prije nego to se spojila s tijelom takoer je bila u tom idealnom svijetu gdje je neprestano gledala iste ideje. Meutim, pri spajanju s tijelom, ona je od uasa i zabune zaboravila slike istih ideja i sutine. Promatrajui u ivotu odraz tih ideja, ona ih se ponovno sjea u svoj njihovoj istoi. Tako se, prema Platonu, spoznavanje sastoji u pribliavanju svijetu ideja u kojem je nekada dua boravila. Prema tome, i uenje je samo reminiscencija sjeanje na svijet ideja.

Ima beskrajno mnogo ideja od kojih Platon konstruira idejnu piramidu. Tako su ideja hrast i bukva nie u usporedbi s idejom drvo, a ona je opet podreena jo vioj ideji biljka. Na vrhu piramide je ideja istine, ljepote i pravde. Ideja dobra je kao i Sunce. Ona je izvor svega to postoji i omoguuje spoznavanje onoga to postoji.

Ljudske due, prema Platonu, nekada su bile u svijetu ideja, a zatim su se spojile s tijelima. Otuda ljudska dua ima razliite dijelove: razumski dio je prvi, i to je osnova due koja potjee iz svijeta ideja (ima dva dijela koja je dobila u spajanju s tijelom i koja zamrauju idealno vienje due), drugi dio je voljni, a trei uvstveni, emocionalni. Tim trima dijelovima due odgovaraju tri vrline u Platonovoj etici: razumskom dijelu odgovara mudrost, voljnom dijelu hrabrost i emocionalnom dijelu umjerenost.

Dijelovima due i njima paralelnim vrlinama, u Platonovoj sociolokoj konstrukciji odgovaraju tri drutvene grupe: filozofi, vojnici, te zanatlije i zemljoradnici.

Prve dvije grupe su privilegirane i ive od rada tree grupe i robova. Filozofi upravljaju dravom, a vojnici je uvaju. Najbolji i najrazboritiji meu uvarima polisa bit e promaknuti u upravitelje polisa. Jednima i drugima Platon zabranjuje posjedovanje privatnih dobara, ak ene i djeca trebaju im biti zajedniki, jer su novac i privatno vlasnitvo glavni izvor zavisti, nesloge i sukoba meu lanovima polisa.

ZAKLJUAK

Platonov odgoj se dijeli na glazbeni i tjelesni. Jedan odgoj bez drugog ne mogu ii, oni se moraju nadopunjavati, jer samo jedan odgoj nije dobar odgoj po ovjeku.Predlae osnivanje kola i izradu kolskog programa, a u njemu na prvom mjestu stavlja glazbeni pa tek onda tjelesni odgoj.

Zamilja idealnu dravu, sa mnogo nama gledajui nedostataka. Za vladajuu klasu uzima kolski sistem koji razvija harmonijsku linost. Koristi naelo dravnog sistema odgoja, strogost, izdrljivost, glazbu i pjevanje.

Zalae se za odgoj djevojaka. Po njegovom nainu odgoja, vidimo da je pedagoka teorija odgoja najue povezana s praksom odgoja.

Prvi upozorava na politiku vanost odgoja.

Smatrao je da u procesu odgoja treba da bude zastupljen cjelovit nazor o svijetu.

Platonov pedagoki sistem odlikuje se izvanrednom skladnou. Svaki stav svoje pedagogije, svaku usporedbu Platon dosljedno zasniva na svojoj metodolokoj osnovi na filozofiji objektivnog idealizma.

LITERATURAMate ZANINOVI, Opa povijest pedagogije, kolska knjiga, Zagreb, 1988.

PLATON, Drava, preveo Martin Kuzmi, Zagreb, Naklada Juri, 2001.

Mate ZANINOVI, Pedagoka hrestomatija, kolska knjiga, Zagreb, 1985. Mate ZANINOVI, Pedagoka hrestomatija, kolska knjiga, Zagreb, 1985.

Mate ZANINOVI, Opa povijest pedagogije, kolska knjiga, Zagreb, 1988, st.27 28.

PLATON, Drava, knj. IV, preveo Martin Kuzmi, Naklada Juri, Zagreb. 2001.

PLATON, Drava, preveo Martin Kuzmi, Naklada Juri, Zagreb, 2001.

PLATON; Drava, preveo Matin Kuzmi, Naklada Juri, Zagreb, 2001.

PLATON, Draava, knj. III., preveo Martin Kuzmi, Naklada Juri, Zagreb, 2001.

PAGE 15