PLIVA u HrvatskojProsinac 2010. J broj 51

01

Magazin PLIVE

KOMERCIJALNO POSLOVANJEAmbiciozni poslovni planovistr. 03

OPERACIJENovi rekord u proizvodnjistr. 05

ESTITAMO LAUREATIMA!

TEVAUspješni rezultati faze III ispitivanja lijeka laquinimodstr. 02

Nagrade su sve ano uru ene u etvrtak, 16. prosinca u klubu “The Best”, na boži noj zabavi za plivaše

Dodijeljene Nagrade PLIVE za 2010. godinu

U skladu s Pravilnikom o Nagradi PLIVE ove godine no-minacije za Nagradu PLIVE zaprimane su u 3 kategorije: za ostvarene izuzetne rezultate u 2010. godini, za dugo-godišnji doprinos Društvu te, za izuzetna dostignu a na podru ju zaštite na radu. PLIVINA je Uprava zaprimila ukupno 36 timskih i 23 poje-dina ne nominacije, a dodijeljene su dvije pojedina ne i dvije timske nagrade.Ovogodišnji laureati Nagrade PLIVE su:

1. ZA OSTVARENE IZUZETNE REZULTATE U 2010.:Stanislav Bohanek (TAPI Hrvatska) za izniman anga-žman, motivaciju i predanost u implementaciji Spray Drying tehnologijeTim za transfer proizvoda iz Waterforda - transfer prvih proizvoda unutar Teve (Operacije Hrvatska) u sastavu Sandra Martinovi , Silvija Rimaj, Marina Baji ,

nastavak na stranici 7

ć

Snim

io M

ATO

PAPI

02

Drage itateljice i itatelji,

Kraj godine vrije-me je dodjele Na-grade PLIVE. Ove godine dodijelje-ne su dvije tim-ske i dvije pojedi-na ne nagrade, a laureatima ih je uru io Matko Bo-lan a na boži noj zabavi za plivaše u Bestu. estita-mo dobitnicima!Iz sadržaja po-sljednjeg ovogo-dišnjeg broja Ma-gazina izdvajamo uspješne rezulta-te ispitivanja Te-vinog lijeka laqui-nimod u lije enju multiple sklero-ze, koji pokazuju da lijek smanjuje stopu relapsa te bolesti. Sa zado-voljstvom izvje-š ujemo o novom ostvarenom re-kordu u broju pro-izvedenih tableta kolega iz Operaci-ja te vas upozna-jemo s novitetima iz državnog pro-ra una za idu u godinu u kojem je za HZZO predvi-

eno znatno ma-nje sredstava ne-go za 2010. Donosimo i vi-jesti o dva no-va proizvoda iz li-nije Maxflu, stu-dentskom natje-canju u konzulta-cijskim vještina-ma održanom na Farmaceutskom fakultetu pod ge-neralnim pokro-viteljstvom PLI-VE te vijesti o nizu boži nih aktivno-sti u našoj kom-paniji. Sretan Boži i ugodne novogo-dišnje blagda-ne želi vam Ured-ništvo!

UVODNIK

Magazin PLIVETeva grupaProsinac 2010.

U ispitivanju laquinimoda ispunjen je primarni cilj, odnosno smanjenje godišnje stope relapsa

Teva Pharmaceutical Industries Ltd. (NASDAQ: TEVA) i Active Biotech (NASDAQ OMX NORDIC: ACTI) danas su objavili inicijalne rezultate faze III. ispiti-vanja ALLEGRO u trajanju od dvije godi-ne, kojim je dokazano kako lijek laquini-mod za oralnu primjenu, u dozi od 0,6 mg dnevno, statisti ki zna ajno sma-njuje godišnju stopu relapsa u odnosu na placebo u bolesnika s relapsno-re-mitentnom multiplom sklerozom. Po-stignuti su i dodatni klini ki ciljevi, uk-lju uju i zna ajno smanjenje progre-sije invaliditeta mjerene prema skali in-validiteta oboljelih od multiple sklero-ze (Expanded Disability Severity Sca-le, EDSS).Laquinimod je neškodljiv i dobro se podnosi. Ukupna u estalost nuspoja-va bila je usporediva s onom zabilježe-nom u skupini koja je primala placebo. Nisu zabilježeni smrtni slu ajevi me u bolesnicima koji su uzimali laquinimod. Ukupna u estalost infekcija bila je sli -na u dvije ispitivane skupine. “Ovim je ispitivanjem ispunjen njegov primar-ni cilj, uz istodobno zadržavanje vrlo dobre neškodljivosti“, izjavio je glavni istraživa , profesor Giancarlo Comi, di-rektor Odjela za neurologiju i Zavoda za eksperimentalnu neurologiju Sveu ili-šta Vite Salute u San Raffaeleu u Italiji. “Laquinimod je zna ajno smanjio pro-gresiju invaliditeta, što se može obja-sniti njegovim jedinstvenim mehaniz-mom djelovanja koji uklju uje neuro-protektivna svojstva. Laquinimod sto-ga može predstavljati obe avaju u te-rapijsku opciju za oboljele od multiple skleroze.”“Iznimno smo zadovoljni što smo ostvarili tako važan cilj u razvoju laqu-inimoda za oralnu primjenu - nove i

neškodljive terapije koja bi mogla po-boljšati živote velikog broja oboljelih od multiple skleroze“, izjavio je Shlomo Yanai, predsjednik i glavni izvršni direk-tor Teve. U tijeku su dodatne analize po-dataka dobivenih ispitivanjem ALLE-GRO, a detaljni e rezultati biti pred-stavljeni na jednom od vode ih znan-stvenih kongresa tijekom prve polovi-ce 2011. godine.Ameri ka Agencija za hranu i lijekove (FDA) uvrstila je u velja i 2009. godi-ne lijek laquinimod u postupak ubrza-ne registracije, odnosno dodijelila mu oznaku Fast Track. Još je u tijeku druga faza III. ispitivanja, BRAVO, a rezultati se o ekuju u tre em tromjese ju 2011., nakon ega e biti predane prijave za registraciju lijeka u SAD-u i EU. Osim klini kih ispitivanja primjene li-jeka u bolesnika s multiplom sklero-zom, u tijeku je i faza II. razvoja lijeka za primjenu u Crohnovoj bolesti i lupu-su, a ispituje se i njegova primjena u li-je enju drugih autoimunih bolesti. Na-kon uspješnih rezultata ispitivanja, Te-va je predala patentnu prijavu za upora-bu laquinimoda u usporavanju progre-sije invaliditeta u bolesnika s multiplom sklerozom.

O LIJEKU LAQUINIMODLaquinimod je novi imunomodulacijski lijek za oralnu primjenu jednom dnev-no, odnosno terapija u razvoju za modi-fikaciju tijeka multiple skleroze. Global-na faza III. klini kog razvoja kojom se procjenjuje oralna primjena lijeka laqu-inimod kod multiple skleroze sastoji se od dva ispitivanja: ALLEGRO i BRAVO:• Prvo klini ko ispitivanje, odnosno ALLEGRO, bilo je dvogodišnje multi-nacionalno, multicentri no, randomi-

zirano, dvostruko-slijepo ispitivanje uz kontrolu placebom iji je cilj bio proci-jeniti djelotvornost, neškodljivost i pod-nošljivost lijeka laquinimod u bolesni-ka s MS-om. Ispitivanje je provedeno na 139 lokacija u 24 zemlje i uklju iva-lo 1.106 bolesnika s MS-om. Bolesni-ci su randomizirani u skupine u kojima su primali ili oralnu dnevnu dozu od 0,6 mg lijeka laquinimod ili istu dozu place-ba. Primarni kriterij uspjeha bio je broj potvr enih relapsa; sekundarni krite-riji uklju ivali su potvr enu progresiju invaliditeta i promjene u lezijama pra-

enima magnetskom rezonancijom. Bolesnicima koji su završili ispitivanje ALLEGRO ponu eno je da sudjeluju i u otvorenoj fazi ispitivanja, u kojoj e do-bivati 0,6 mg laquinimoda dnevno sve dok se lijek ne pojavi na tržištu.

• Drugo klini ko ispitivanje, BRAVO, dvogodišnje je multinacionalno, mul-ticentri no, randomizirano, dvostru-ko-slijepo ispitivanje s paralelnim sku-pinama ispitanika i uz kontrolu pla-cebom iji je cilj usporediti neškodlji-vost, djelotvornost i podnošljivost lije-ka laquinimod primijenjenog oralno u dozi od 0,6 mg jednom dnevno u od-nosu na placebo te provesti kompara-tivnu analizu odnosa rizika i koristi iz-me u laquinimoda i interferona beta-1a. Uklju ivanje 1.332 bolesnika na 154 lokacije u SAD-u, Europi, Izraelu i Juž-noj Africi dovršeno je u lipnju 2009. godine. Rezultati ispitivanja BRAVO o ekuju se u tre em tromjese ju 2011.

Osim klini kih ispitivanja primjene lije-ka u bolesnika s multiplom sklerozom, u tijeku je i faza II. razvoja lijeka za pri-mjenu u Crohnovoj bolesti i lupusu, a ispituje se i njegova primjena u lije e-nju drugih autoimunih bolesti.

TEVA objavila uspješne rezultate faze III. ispitivanja lijeka laquinimod za oralnu primjenu u lije enju multiple skleroze

SHLOMO YANAI ME U 20 VODE IH POSLOVNIH LJUDI U SVIJETU

randomi nju drugih autoimunih bolesti.

Uvod u razgovor bila je prezenta-cija Matka Bolan e, predsjedni-ka Uprave PLIVE, koji je na po et-ku zaposlenicima predstavio re-giju EMIA i njezina etiri regional-na centra: Rusiju, Hrvatsku, Izra-el i Tursku. Govore i o klju nim postignu ima EMIA-e u 2010. go-dini, od financijskih rezultata po-sebno je istaknuo prihode od pro-daje koji su planirano ve i u od-nosu na 2009. Operativna dobit je nešto ve a od planirane za te-ku u godinu i planirano zna ajni-je bolje u odnosu na 2009. Glavna postignu a EMIA-e na nefinancij-skom polju su organizirano i osna-ženo vodstvo u cijeloj regiji te do-datno poboljšana uskla enost or-ganizacije s TGS-om i GBP-om. Uz to, podnijet je rekordan broj prija-va i proizvoda na tržištu te proces integracije kompanije ratiopharm te e prema planu.

CILJEVI REGIJE EMIAU pogledu klju nih financijskih ci-ljeva regije za 2011., Matko Bolan-

a isti e potrebu za podizanjem operativne dobiti kao podrška glo-balnom poslovanju Teve. Sve za-dane ciljeve u EMIA regiji mogu-

e je realizirati pod pretpostavkom stabilnog gospodarskog i regula-tornog okruženja, ubrzanog stav-ljanja novih proizvoda na tržište i riješenih problema opskrbe.Od nefinancijskih ciljeva izdvo-jio je pove anje tržišnih udjela i ubrzani razvoj poslovanja u svr-hu postizanja dugoro no planira-nog rasta, prepoznatljivost kao lo-

kalne kompanije u Rusiji i Turskoj, izlazak brend generika na tržište, izradu strateških planova za snaž-niji ulazaka na tržišta Srednjeg istoka i Afrike te prenošenje naj-boljih praksi iz organizacije i unu-tar nje.Uslijedilo je predstavljanje detalj-nijih planova i ciljeva za pojedi-na regionalna središta. Kad je ri-je o Hrvatskoj, M. Bolan a je na-glasio kako je PLIVINO poslovanje u ovim turbulentnim vremenima ostalo stabilno.“Tijekom 2010. godinu”, rekao je, “PLIVA je u inila odmak od ko-mercijalne organizacije i sve više prelazi u promotivnu marketinš-ku organizaciju. Godinu je obilje-žio novi ugovor o eti kom ogla-šavanju lijekova, uspješan izla-zak lijeka Copaxone na tržište te

injenica da PLIVA ima vode e tr-žišne udjele unutar skupina pro-izvoda.”Što se ti e konkurencije, u 2010. na tržište su ušla tri nova lokalna generi ka konkurenta: Genera, PharmaS i Fidipharm. Neke gene-ri ke kompanije još uvijek poslu-ju i u sivoj zoni, dok se inovativne kompanije okre u partnerstvima s generi kim kompanijama.

CILJEVI KOMERCIJALNOG POSLO-VANJACiljevi Komercijalnog poslovanja PLIVE su ostvariti planirane pri-hode od prodaje, pove ati tržiš-ni udio, pravovremeno lansirati na tržište nove proizvoda te ostvari-ti planiranu operativnu dobit. PLI-VIN bi rast ve u 2011. godini tre-bao biti dvostruko ve i od rasta farmaceutskog tržišta, a u periodu

do 2015. PLIVA bi na tržištima ju-goisto ne Europe trebala zna aj-no oja ati poziciju. Taj rast teme-ljit e se, osim na postoje im i no-vim lijekovima, i na pružanju uslu-ga zdravstvenim sustavima. Slje-de e godine na tržištu bi se treba-lo na i više od 30 novih proizvoda. U ostvarenju ovako ambicioznih i zahtjevnih ciljeva, re eno je, o e-kuju nas brojni izazovi, na koje e-mo znati i mo i odgovoriti, zaklju-

io je M. Bolan a. Nakon prezen-tacije ostalo je vremena za neko-liko pitanja i odgovora te razgo-vor o detaljima pojedinih segme-nata plana.

Magazin PLIVE Prosinac 2010.Aktualno

03

Kako prenosi Fortune: “Biv-ši izraelski general na elu je farmaceutske kompanije koja ostvaruje godišnji promet od 15 milijardi dolara i proizvodi generi ke lijekove brže i u ve-

im koli inama - oko 8 milijar-di tableta godišnje - od svojih konkurenata. Izraelska kompanija ostvaruje 22% ukupnih prihoda od pro-daje svih generi kih lijekova

u SAD-u. Tako er, Teva konti-nuirano oboga uje svoj por-tfelj te je tako u tijeku i pro-ces akvizicije kompanije The-ramex, povezanog društva kompanije Merck. Jedan od Tevinih lijekova s najboljim prodajnim rezulta-tima je njen vlastiti inovativ-ni lijek Copaxone koji se pri-mjenjuje u lije enju multiple skleroze.”

Prema godišnjoj rang listi popularnog poslovnog magazina Fortune, predsjednik i glavni izvršni direktor Teve Shlomo Yanai nalazi se me u 20 najuspješnijih ljudi u svijetu biznisa

AMBICIOZNI POSLOVNI PLANOVIPo etkom prosinca u Auditoriju Istraživa kog instituta održan je sastanak Komercijalnog

poslovanja. Tema sastanka bile su aktualnosti u Komercijalnom poslovanju te poslovni planovi i

ciljevi za 2011. godinu o kojima je bilo rije i i na nedavnom sastanku u Izraelu

Komercijalno poslovanje

J Pripremila SANJA FRESSLSnimio MATO PAPI

TRŽIŠTE HRVATSKE• Stanovništvo – 4,43 mil. • BDP - 624 mlrd USD• Izdvajanje za zdravstvo (per capita) - 1.174 USD, 8,3% BDP-a• Izdvajanje za lijekove (per capita) – 226 USD, 1,72 % BDP-a• Procijenjena vrijednost farma tržišta 952 mil. USD• 1 nacionalni fond za zdravstveno osiguranje (HZZO)• Odre ivanje cijena na osnovi cijena referentnih zemalja• Nije dozvoljena zamjena generika u ljekarnama

Magazin PLIVENovi proizvodi

04

Prosinac 2010.

Dana 12. studenoga 2010. na Farmaceutskom fakulteta u Zagrebu održan je završni dan na-tjecanja u konzultacijskim vještinama, progra-mu profesionalnog razvoja studenata farmaci-je i diplomiranih farmaceuta kojem je PLIVA bi-la generalni pokrovitelj. Samo natjecanje odvi-jalo se 4 dana i sastojalo se od predavanja o po-vijesti PLIVE i PLIVINIH proizvoda, predavanje o komunikacijskim vještinama.Zadnji dan 15 mladih studenata, koji su izme u 60–ak sudionika ušli u finale, dobilo je zadatak u pravoj ljekarni na pravom primjeru pacijentu dati pravilnu terapiju.Na ovaj na in PLIVA pokazuju brigu za struku i ulaganje u razvoj budu ih farmaceuta, a danas sutra možda i naših kolega.

U sklopu Maxflu® linije proizvoda OTC predstav-lja dva nova proizvoda – Maxflu® Cool i Maxflu® Balzam.

Maxflu® Cool – kod povišene temperature!Maxflu® Cool hladni oblozi pomažu kod poviše-ne tjelesne temperature jer njihova jedinstve-na tehnologija hidrogela pruža ugodan osje aj hla enja i do 90 minuta. Hladni oblozi Maxflu® Cool namijenjeni su odra-slima i djeci starijoj od dvije godine, jednostav-ni su za primjenu i pogodni za korištenje na ra-znim mjestima: kod ku e, na putovanju ili na poslu.

Maxflu® Balzam - za lakše disanje i miran san!Maxflu® Balzam prirodan je inhalator koji, za-hvaljuju i ljekovitim eteri nim uljima eukalip-tusa, kamfora i mentola, na prirodan na in olakšava disanje. Jedinstveno pakiranje Maxflu® Balzama omo-gu uje jednostavnu inhalaciju tijekom dana, a utrljavanje i/ili inhaliranje balzama prije spava-nja pruža miran san tijekom cijele no i. Maxflu® Balzamnamijenjen je za primjenu kod odraslih i djece starije od 12 godina. Prakti no pakiranje u obliku sticka omogu uje tri na i-na primjene Maxflu® Balzama: utrljavanjem na prsa, inhalacijom vodene pare ili direktnom in-halacijom.

KONZULTACIJSKE VJEŠTINE U LJEKARNI

DVA NOVA MAXFLU PROIZVODA

Natjecanje u konzultacijskim vještinama na Farmaceutskom fakultetu

OTC predstavlja dva nova proizvoda iz linije Maxflu - Maxflu Balzam i Maxlfu Cool, a lansirana je i nova web stranica www.maxflu.com.hr

Više o proizvodima pro itajte na novim PLIVINIM Maxflu stranicama www.maxflu.com.hr.

J Priredili MARIO GALZINA i MATO PAPI

Hrvatski sabor sredinom studenog izglasao je državni prora un i time zaklju io naga anja ho e li vladaju a koalicija uo i izborne godine odlu iti donijeti neki hrabriji korak i krenuti u prave reforme ili e se s time ipak pri ekati. Do-jam je da e se ipak pri ekati.Za idu u godinu planirani su prora unski pri-hodi od 107,4 miljarde kuna, a rashodi 122,31 milijardu kuna, ime se dolazi do manjka pro-ra unskih sredstava od 14,8 milijardi kuna. Predvi eno planirano zaduženje države izno-si 23,2 milijarde kuna od ega 9,9 milijardi ot-pada na otplatu starih dugova. Premijerka Ja-dranka Kosor istaknula je brane i predlože-ni prora un kako su temeljni stupovi prora u-na smanjenje udjela državnih izdataka u BDP-u, smanjenje poreznog optere enja gra ana i zadržavanje zaštite najugroženijih u društvu. - Ako bi išli na smanjivanje pla a i mirovina to bi se odrazilo na potrošnju gra ana i gospodra-stvo, izjavila je Kosor, dodavši da je razina de-ficita u Hrvatskoj od 4,3 posto BDP-a na razi-ni prosjeka novih lanica EU. Naglasila je i ka-ko e javni dug u državama Europske unije bi-ti oko 80 posto BDP-a, dok e u Hrvatskoj on iznositi 40 posto.Novitet je pak Zakon o fiskalnoj odgovornosti u kojem e izme u ostalog biti predvi ena od-govornost ministara ako prekora e dozvoljene iznose potrošnje, uz obavezu davanja mandata na raspolaganje. Prora un u 2011. godini pred-vi a gospodarski rast od 1,5 posto.

Oporba s druge strane Vladine argumente oko nužnosti štednje i nemogu nosti smanjenja prora unskih rashoda ocjenjuje kukavi kim i lošim, govore i kako se radi o predizbornom prora unu i kupovini socijalnog mira. ZDRAVSTVU 2,7 POSTO MANJE SREDSTAVAU podjeli “kola a” Ministarstvu zdravstva pri-hodi su manji za 2,7 posto, dok je Hrvatski za-vod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ostao kra i za ak 480,7 milijuna kuna. Vladaju-

i istovremeno naglašavaju kako je Ministar-stvo zdravstva i socijalne skrbi u inilo velike napore za racionalizacijom i uštedom, te ka-ko e se unato smanjenim sredstvima, refor-mom zdravstvenog sustava osigurati funkcio-niranje svih razina zdravstvene zaštite bez uki-

danja prava. Prema izvješ u Saborskog odbora za zdrav-stvo nastavlja se ubrzana dinamika obnavlja-nja stare opreme te da se sredstva za preven-ciju kroni nih nezaraznih bolesti i prevenciju malignih bolesti ne e smanjivati. Odbor na ijem je elu dr. Andrija Hebrang isti-

e i kako je zahvaljuju i reformama za manje novca obavljeno više zdravstvenih usluga, po-ve ana je potrošnja lijekova i u injena je zna-

ajna obnova medicinske infrastrukture. Prema njegovom mišljenju prora un osigura-va daljnja poboljšanja kontrole kvalitete uslu-ga, te omogu uje daljnji napredak transplata-cijske medicine, uvo enje telemedicine, kao i daljnji napredak u razvoju hitne medicinske pomo i.

MANJE RADNIKA NA BOLOVANJUPodaci pokazuju kako je novim sustavom pra-

enja i odobravanja bolovanja smanjena je sto-pa bolovanja za 25 posto, ime je postignuto da je dnevno 14.000 radnika više prisutno na po-slu. Racionalizacijom i informatizacijom broj djelatnika u HZZO – u smanjen je za 4 posto, smanjene su liste ekanja za 30 posto, a vidlji-vo je i smanjenje duga HZZO-a i bolnica. Sma-njenja sredstava u sustavu socijalne skrbi ne-

e biti, a Vlada najavljuje i daljnju reformu koja bi trebala dovesti do racionalizacije, decentra-lizacije i deinstitucionalizacije sustava socijal-ne skrbi. Luka Capar

Magazin PLIVE Operacije Zagreb

05

Prosinac 2010.

OSTVAREN NOVI REKORD U PROIZVODNJI - 400 MILIJUNA TABLETA!U studenom prošle godine objavili smo vijest da je u proizvodnji u listopadu proizvedena rekordna koli ina od 300 milijuna tableta

Novitet je pak Zakon o fiskalnoj odgovornosti u kojem e izme u ostalog biti predvi ena odgovornost ministara ako prekora e dozvoljene iznose potrošnje

Dokaz da vrijeme brzo leti i da se stvari u go-dinu dana zna ajno mijenjaju je nova vi-jest da je upravo u proteklom mjesecu stu-denom oboren novi rekord od 400 milijuna proizvedenih tableta!!!S obzirom da su i za idu u godinu postav-ljeni vrlo ambiciozni ciljevi, ispunjenje plana za ovu godinu bilo je iznimno važno kako bi opravdali i dokazali pretpostavke na kojima baziramo veliki rast, te kako bi osigurali na-stavak daljnjih transfera proizvoda s drugih Tevinih lokacija u Zagreb. Ovim putem u osobno ime kao i u ime

managementa želim izraziti veliko hvala svim zaposlenicima Operacija koji su svo-jim trudom i izuzetnim zalaganjem prido-nijeli ostvarenju ovog izvanrednog rezul-tata, jer bez svih karika u lancu koje mora-ju dobro funkcionirati, od nabave sirovina do transporta gotovih proizvoda, to ne bi bilo mogu e posti i. Vjerujemo da e i ovaj rekord krajem idu e godine bi-ti zamijenjen novom troznamenka-stom okruglom brojkom!Romana Šantar, Viša direktorica Proizvodnje

Sabor izglasao državni prora un

U državnom prora unu 480 milijuna kuna manje za HZZO

Peti hrvatski psihijatrijski kon-gres koji se održavao u Šibeniku od 29.rujna do 3. listopada 2010. godine. Ovaj najve i skup hrvat-skih psihijatara održava se ve tradicionalno. Od Splita 1994., preko Opatije, Osijeka i Cavtata ovo je ponovno veliko okuplja-nja ne samo psihijatara nego i

svih drugih djelatnika koji rade na o uvanju i unaprje enju du-ševnog zdravlja. Izme u 15 te-ma simpozija koje su pokrivale sva važna podru ja psihijatrije su bile zastupljene i one koje se ti-

u sadržaja predstavljenog bro-ja MEDICUSA: Bolesti ovisnosti, Dje ja i adolescentna psihijatrija,

te Psihoterapija. Najvažniji pre-dava i na ovim simpozijima su ujedno predstavljali i teme ovo-ga broja MEDICUSA na simpozi-ju koji se održao u subotu 02.li-stopada 2010 pod nazivom: „Za-štita mentalnog zdravlja mladih“Predava i na PLIVINOM simpo-ziju su bili: Goš a urednica Prim.

Petigresod 29godinskihtradiprekoovo nja n

Magazin PLIVEProjekti u HrvatskojProsinac 2010.

Kako se bliži kraj godine obi no svi pogledamo unatrag i prisjetimo se doga aja koji su obilježi-li proteklu godinu. Za proteklu 2010. u TAPI Hr-vatska možemo re i da je bila izrazito prepu-na izazova i nadasve uspješna. Po etkom go-dine TAPI Hrvatska je ve uspješno funkcioni-rao unutar TAPI BU TAPI Europe, a po ela su i prva priznanja. Od zna ajnih možemo izdvojiti i nagradu na Na-tje aju u kreativnom razmišljanju - Gaby Pollak 2009. Dobitnik nagrade u regionalnom dije-lu natje aja za BU Europe je tim pod vodstvom Eugena Marceli a u ijem su sastavu su bili: Ta-nja Kujundži , Nada Košuti Hulita, Ivica Grebe-nar, Igor Šoštari i Krešimir Kori i . Tim je dobio nagradu za projekt pod nazivom ROSIGLITAZO-NE SALTS an Integration story. Kao jedna od vri-jednosti dobivenih ovim projektom sigurno su i znanja ste ena s nekoliko razvojnih lokacija u TAPI-u, a koja ostaju akumulirana u Hrvatskoj. Slijede a u nizu bila je Tevina nagrada za izvr-snost u zaštiti okoliša i zaštiti na radu za 2009. godinu na koju smo izrazito ponosni jer izme u ostalog dodijeljena iz razloga što tijekom 2009. godite u TAPI Hrvatska nije bio izgubljen niti je-dan radni dan zbog ozljeda na radu. U 2010 sva-

kako je potrebno izdvojiti i zna ajna ulaganja, prvenstveno na lokaciji SM u proširenje ve po-stoje ih proizvodnih kapaciteta i pove anje nji-hove energetske u inkovitosti. Ve ina završe-nih projekata je vezana uz GMP podru je i kao takvi su podložni inspekcijama kupaca i regula-tornih agencija. Uz sve projekte u fazi realizacije vezano je i uvo enje viših EHS standarda, tako se uspješ-no primjenjuju i HAZOP studije koje se izra u-ju multidisciplinarno s ciljem sistematskog is-pitivanja planiranog ili ve postoje eg proce-sa. Uvedeno je i informiranje o incidentima ko-ji su se dogodili na nekoj od lokacija gdje se kroz sažete obavijesti o incidentu s kratkim opisom doga aja, te preporu enim korektivnim akci-jama izbjegavaju sli ni incidenti na nekoj dru-goj lokaciji.Bitno je spomenuti kako smo tijekom cijele go-dine pra eni kroz key performance indikato-re me u kojima su možda najvažniji RFT (Right First Time) i SL (Service Level) i tu smo bili unu-tar ili iznad visokih Tevinih standarda. Ono što posebno veseli je najava novih projekata i novih ulaganja u 2011. godini. Tako ve postoje detalj-

ni planovi za uvo enje 7-8 novih molekula API-a u redovnu proizvodnju uz pove anje kapaci-teta ve postoje ih proizvoda. Tako er su pred nama i veliki izazovi u vidu pro-jekata SMJ-1797/2, koji je vezan uz cjelovitu obradu tehnološkog otpada na lokaciji SM. Cilj ovog projekta je smanjenje emisija one iš u-ju ih tvari kroz otpadne vode i otpadne plinove u okoliš. U sklopu ovog projekta planirana je iz-gradnja novog postrojenja za obradu otpadnih voda na lokaciji SM koji bi u sebi uklju ivao i bio-lošku obradu voda. Dio projekta vezan je i uz re-duciranje emisija otpadnih plinova iz tehnološ-kih procesa u zrak.Zasigurno najve i izazov koji nam predstoji je Projekt SMJ-1900, izgradnja novog pogona Sin-teze SM 2, kako za djelatnike Inženjeringa, tako i za sve djelatnike iz razli itih odjela TAPI Hrvat-ske; Proizvodnih operacija, Tehnologije, Kvalite-te, koji sudjeluju na projektu.Na kraju svim kolegama ijom su zaslugom po-stignuti ovako možemo se zahvaliti na izni-mnom trudu i poželjeti im sretne i ugodne bo-ži ne i novogodišnje blagdane.

PROTEKLA 2010. U TAPI HRVATSKA

J Napisao i snimio

STANISLAV BOHANEK

J Pripremila AZIJADA SRKALOVI IMŠIRAGI

5. HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES s me unarodnim sudjelovanjem

Predstavljanje Medicusa - zaštita zdravlja adolescenata

06

Magazin PLIVE Nagrada PLIVE

07

Prosinac 2010.

Dr.sc. Marina Kuzman najpoznatiji stru njak na podru ju školske medicine, Prof. dr. sc. Vlasta Rudan jedna od hrvatskih najpoznatijih psiho-terapeuta, Prof. dr. sc. Slavko Sakoman uteme-ljitelj farmakološkog lije enja ovisnosti u Hrvat-skoj, te naša kolegica Azijada Srkalovi Imšira-gi . Na samom po etku simpozija naša kolegica Azijada je predstavila povijest MEDICUSA, te po-zvala kolege na suradnju i objavljivanje. Prim dr. sc. Marina Kuzman kao goš a urednica je pred-stavila ukratko sve lanke predstavljene u MEDI-CUSU „Zaštita zdravlja adolescenata 1“ i osvrnula se na sadržaj svog lanka „Adolescencija adoles-centi i zaštita zdravlja“. Zatim je prof. dr. sc. Vla-sta Rudan je predstavila svoj lanak „Depresija u djece i adolescenata“. Zadnje predavanje pod na-

zivom „Uloga obitelji u razvoju ovisni kih ponaša-nja“ što je ujedno i tema njegovog lanka u pred-stavljenom broju MEDICUSA je održao prof. dr. sc. Slavko Sakoman. Interes za ova predavanja je bio veliki, ali i za predstavljeni broj Medicusa, kojeg su sudioni-ci kongresa (preko 400 sudionika) dobili u svojim kongresnim torbama, ali su uzeli još preko 100 primjeraka istog broja za svoje kolege sa Plivinog štanda, a na je dodatno podijeljeno je i oko 300 primjeraka slijede eg broja MEDICUSA „Zašti-ta zdravlja adolescenata 2“. Predstavljanje ovog broja Medicusa je izuzetno dobro prošlo, i PLIVA se još jednom pokazala kao kompanija koja brine o javnozdravstvenim problemima i radi na edu-kaciji lije nika.

ESTITAMO LAUREATIMA!Renata Haluga, Helena Štorek, Krunoslav Mikol evi , Silvija Cin-dri Kati , Romana Vrbi , Ana Petric, Marija Daniela Krnic i Ma-ja Eškinja za stru nost, inovativ-nost, predan rad te velik doprinos uspješnom transferu prvih proi-zvoda unutar Teve

2. ZA DUGOGODIŠNJI DOPRINOS DRUŠTVU:Tomislav Ljubas (Prodaja) za unapre enje odnosa s klijen-tima, pove anje prodaje i ja anje brenda PLIVE u Slavoniji

3. ZA IZUZETNA DOSTIGNU A NA PODRU JU ZAŠTITE NA RADU: Tim za pripremu i realizaci-ju koordiniranog inspekcij-skog nadzora PLIVE na loka-ciji Savski Marof (Operacije Hr-vatska i TAPI Hrvatska) u sasta-vu Maja Lopotar Mihalinec, Anita Bara Mutak, Anita Šoštarec, Ro-bert Mihalinec, Robert Vuk, Igor Vlahov, Miroslav Vujovi , Zoran

Bilobrk, Marija epo, Ante Ra-di , Ivan Pudi , Ivan Rebac, Jo-sip Bra un, Siniša Ricijaš, Kreši-mir Harapin i Jadranka Petric za stru nost i iznimnu kvalitetu ra-da na pripremi i realizaciji koor-diniranog inspekcijskog nadzo-ra PLIVE na lokaciji Savski Ma-rof. Nagrade je dobitnicima uru-

io Matko Bolan a, predsjednik Uprave, naglasivši kako PLIVA prepoznaje i promovira ponaša-nja i rezultate koji pridonose po-vjerenju korisnika i stvaranju no-vih vrijednosti. “Hvala vam što svojim znanjima i stru noš u pridonijeli uspješ-nom poslovanju PLIVE i Teve, što ste unaprijedili poslovanje unutar svojih organizacijskih jedinica te što ste svoje ideje i potencijal ko-ristili na najbolji na in ostvaru-ju i poslovne ciljeve kompanije. Primite još jednom moje iskrene

estitke!” istaknuo je M. Bolan a, estitaju i nagra enima.

U ime svih laureata na Nagradi PLIVE zahvalio se Tomislav Lju-bas iz Prodaje.

nastavak sa stranice 1

J Pripremile LARA ERCEGOVI i SANJA FRESSL, Snimio GORAN KATI

Tim za izuzetna dostignu a na podru ju zaštite na radu

Tim za transfer proizvodaU dobroj atmosferi plivaši su se zabavljali do kasno u no ... Voditelji Igor Mešin i Rene Bitorajac

Stanislav Bohanek Tomislav Ljubas

08

Magazin PLIVEKvalitetaProsinac 2010.

PRI A PRVA: TRAZODON I LJUDSKO ZDRAVLJETrazodon je je triazolopiridinski derivat s anti-depresivnim djelovanjem. Selektivno djeluje na serotoninski sustav, i to na središnjoj razini, kao i na razini krvnih žila, gdje prevladava anti-serotoninsko djelovanje. Selektivno djeluje i na integritet emotivnog doživljaja, što spre ava da se umor razvije u depresivno stanje. Uz an-tidepresivni u inak Devidon pokazuje anksioli-ti ki i analgeti ki u inak. Trazodon je kao pred-stavnik druge generacije antidepresiva razvi-jen tijekom 1960-ih godina u Italiji (originator je tvrtka Angelini Researchs laboratories). U SA-Du je prvi puta registriran 1981. godine.

PRI A DRUGA: TRAZODON I PLIVATrazodon je u PLIVU došao sa projektom Zephyros tijekom 2005. i 2006. godine transfe-rom iz Sidmaka, New Jersey. Svojim transfe-rom i uspješnom preregistracijom mjesta proi-zvodnje u vrlo kratkom vremenu u PLIVU je (iz-medju ostalih Zephyros proizvoda) donio no-ve procese koji su od PLIVE napravili jednog od najpouzdanijih partnera za potrebe transfera proizvoda pa ak i uzora unutar današnje Tevi-ne grupe. Upravo je trazodon danas jedan od 5 najprodavanijih Plivinih lijekova. U PLIVI se pro-izvodi kao trazodon tbl 50, 100 i 150 mg i to is-klju ivo za ameri ko tržište što mu daje poseb-nu važnost za PLIVU pa i cijelo ameri ko poslo-vanje TEVE.

PRI A TRE A: TRAZODON I REDUKCIJE ANA-LIZAPolazni materijali analiziraju se dva puta. Pr-vi puta od strane proizvo a a, a drugi puta od strane kupca, kao ulazna kontrola. Suvreme-na generi ka farmaceutsdka industrija, sve više ukida potrebu za tom dvostrukom anali-zom, odnosno dio analiza prepisuje od dobav-lja a. Trazodon kao aktivna supstanca (API) za proizvodnju trazodon tableta bio je prvi polazni materijal uklju en u program tzv. redukcije pa-rametara što je doprinijelo da danas po zapri-manju prosje an trazodon eka najviše 2 da-na da bude pušten iz skladišta u proizvodnju. Taj uspjeh su slijedili i drugi visokofrekventni polazni materijali, ali trazodon i danas biva naj-

eš i, najbrži i najjednostavniji polazni materi-jal za analize, esto prozvan unutar laboratorija Kontrole kvalitete kao omiljen na analizi.

PRI A ETVRTA: TRAZODON I RAMANNo tu nije kraj pri e o sirovinama za trazodon tablete. Tijekom 2010. uz podršku TEVE, PLI-VA je me u prvim lokacijama krenula u nabav-ku ure aja RAMAN, elektroni kim analititi kim instrumentima koji bez dodira, odnosno uzor-kovanja, na princuipu osvjetljavanja laserskom zrakom, kao u znanstenofantasti nim filmova o itava o kojoj tvari je rije . Poga ate, me u pr-vim tvarima koje ova mo na tehnika prepozna-je, našao se trazodon tako da se njegova identi-fikacija, umjesto tijekom nekoliko sati analizira u nekoliko trenutaka, pritom ne ošte uju i sa-mo pakiranje. Naravno, time je omiljen i medju

djelatnicima koji uzorkuju. PRI A PETA: TRAZODON I LABORATORIJSKA ROBOTIKATijekom 2007. godine PLIVA je kupila dva tipa najsuvremenijih robotiziranih ure aja za pri-preme uzoraka tableta, MultiDose i TPW. Oba tipa ure aja svoju prvu primjenu, zar ste sum-njali, imali su za potrebe analize trazodon ta-bleta. Analiza parametra osloba anje djelatne tvari (dissolution) razvijena je naparatu Multi-dose, koji samostalno robotizirano obavlja po-sao pripreme uzoraka dvostruko brže od ovje-ka (da ne spomenemo da za to vrijeme ovjek radi drugi posao). Analiza parametra sadržaja i ujedna enost sadržaja razvijena je na potpuno robotiziranom ure aju TPW / tablet processing workstation) koji je u seriju spojen na ure aj za teku insku kromatografiju te automatski pri-prema i analizira uzorke. Ovdje u biti u epruve-tice umetnete tabletu, a ure aj ih priredi, otopi, injektira i analizira. U normalnim uvjetima ovaj robot trostruko smanjuje vrijeme analize. PRI A ŠESTA: TRAZODON I ULTRA BRZA TEKU-

INSKA KROMATOGRAFIJAU zadnjih nekoliko godina teku inska kroma-tografija napredovala je skokovito i to u primje-ni visokih tlakova, sve užih kapilara, kra ih ko-lona što rezultira i desetorostruko bržim ana-lizama. Naravno da PLIVA posjeduje nekoli-ko ure aja te klase i naravno da se i opet tra-zodon tu pojavljeu kao jedan od prvih koji ima metodu prilago enu toj najnovijoj tehnologiji. Tako se primjenom ove kromatografske tehni-

ke odre uju sadržaj i srodni spojeva 4 puta br-že nego sa konvencionalnim HPLCom, odno-sno za analizu 20ak serija tableta potreban je samo jedan dan. Uz uštedu vremena, korište-nje ove tehnike zna ajna je ušteda na potroše-nim kemikalijama, a i koli ina opasnog otpada je smanjena.

PRI A SEDMA: TRAZODON I CDS Tijekom 2010. u PLIVI je tijekom selidbe Kon-trole kvalitete u prostore Novog instituta kre-nula implementacija projekta umreževa-nja kromatografskih tehnika u zajedni ki su-stav korištenjem u TEVI standardnog sustava za upravljanje kromatografskim instrumenti-ma (CDS, Chromatography Data System, Em-power 2 tvrtke Waters). Obzirom da sam su-stav omogu uje obrade podataka, izra un i pregled rezultata bez korištenja excel tabli-ca, cilj je da se što više analiza potpuno provo-di izbjegavaju i excel tablice, odnosno printa-nje zapisa. Upravo je trazodon, kao i uvijek, pr-vi proizvod koji sve svoje parametre analize na HPLC i GC obra uje unutar samog sustava što zan i da je poptpuno bespapirni te je ušteda i u tom segmentu zna ajna, a nema ni potrebe za fizi kom arhivom.Kao zaklju ak možemo s ponosom re i da je trazodon otvorio nove horizonte u korištenju najsuvremenihih tehnika i vo enju najslože-nijih procesa unutar PLIVINE Kontrole kvalite-te, odnosno PLIVE same. Na njemu smo u i-li, s njim smo unaprje ivali i temeljem njega se prepoznajemo danas.

SEDAM PRI A O TRAZODONU

dlanovni ure aj RAMAN

Shema CDS mreže

TPW3 Multidose Agilent 1200 SL, ure aj za ultra brzu kromatografiju

09

Magazin PLIVE Iz regije Prosinac 2010.

Me u mnogobrojnim donacijama kojima PLIVA tijekom godine pomaže razli itim udrugama je i Udruga “Osmjeh” Hrvatskog društva za optima-lizaciju razvoja neurorizi nog djeteta koja je PLI-VI uputila lijepe rije i zahvale što joj je omogu ila nabavku digitalnog logopedskog seta.“Do nedavno za nas je nabavka tako skupog ure-

aja bila gotovo nezamislivo ostvarenje, ali Vi ste nam ostvarili želju, kako nama tako i našim malim korisnicima. Danas 8.12. 2010 je prvi puta korišten logopedski set u radu našeg logopeda mr.sc.Svje-tlane Ton eti Bogovi i male djevoj ice koju smo fotografirali dobrotom njenih roditelja. Digitalni logopedski set pogodan je u rehabili-taciji razli itih govornih poreme aja kao i u re-habilitaciji govora i slušanja kod djece s ošte-

enjem sluha i kohlearnim implantantom. Una-to visokoj tehnologiji, jednostavan je za rukova-nje. Predstavlja inovaciju u obradi zvu nog signa-

la koriste i digitalno signalno procesuiranje ko-je omogu ava brzu i preciznu obradu zvuka goto-vo istom kvalitetom i brzinom kojom to radi i ljud-ski mozak. Koristi se u dijagnostici glasa i govora, kod dife-rencijalne dijagnostike psihogene disfonije i mu-canja. U terapiji se koristi kod poreme aja glasa, izgovora, te nosti (mucanje i brzopletost), ošte-

enja sluha (kohlearni implantant), poreme aj slušnog procesuiranja, razvojnih jezi nih pore-me aja, poreme aja itanja, ADHD. Primjena logopedskog seta u radu logopeda zasi-gurno pomaže u kvalitetnijoj dijagnostici i terapiji. Logopedski set koristit e svima koji su potrebiti i to u skladu sa našom temeljnom misijom neprofi-tabilnog humanitarnog-stru nog rada. Hvala Vam još jednom na Vašoj podršci!”, stoji u zahvali koju potpisuje Gordana Sušac, dr. med. spec. pedijatar.

Laslo Tot (1:06:47) iz Ma arske i Ana Suboti (1:16:52) iz Srbije pobjednici su 4. Intesa Sanpaolo Olimpija Poluma-ratona Sarajevo 2010. U organizaciji udruge “Marathon” Sarajevo, 400 na-tjecatelja i natjecateljica iz 25 zemalja obilježilo je krajem rujna Me unarod-ni dan bez automobila trkom dugom 21,1km ulicama Sarajeva. Cilj ovog doga anja je razvijanje eko-loške svijesti, te spoj sporta i turizma u svrhu unaprje enja imidža grada Sa-rajeva i Bosne i Hercegovine s pozitiv-nim utjecajem i na gospodarstvo. Po-red ekonomskih, ekoloških i zdrav-stveno-sportskih uticaja ove trke, ove godine je poja ana i njegova humani-tarna dimenzija: ostvarena zarada na-mijenjena je Centru za kreativno odra-stanje.“Staza je odli na, a publika je zaista bi-la puna podrške. Zahvaljujem organi-zatorima na odli noj organizaciji i na pozivu da sudjelujem u ovoj trci”, izja-vio je Laslo Tot po prolasku kroz cilj.

Ana Suboti dan ranije je tr ala kros u Beogradu i, kako je izjavila u ci-lju, uspješnom takti kom postavkom uspjela je i na Polumaratonu biti naj-brža. Najuspješni bosanskohercego-va ki predstavnici bili su Dario Biljare-vi iz Doboja (7. mjesto) i u konkurenci-ji natjecateljica Biljana Cvijanovi ta-ko er iz Doboja (3. mjesto). Generalni sponzori Polumaratona su Intesa San-paolo banka i Coca Cola Hellenic BiH, dok su svoju podršku organizaciji dali od samog po etka i Grad Sarajevo kao i Kanton Sarajevo, Op ina Centar, kom-panije Interex, PLIVA, Cisco, Toyota, Ecoton, BBI centar i Lafuma. Dugoro -ni cilj udruženja “Marathon” Sarajevo kao organizatora brojnih sportskih do-ga aja kao što su “Trkom u Europu”, “Tr imo u planine”, te sarajevskog po-lumaratona, jest da Sarajevo posta-ne dio prestižne obitelji gradova or-ganizatora utrke maratona (42,2km), kao što je to ve praksa u svim grado-vima regije.

PLIVA POMAŽE

PLIVA - sponzor Polumaratona Sarajevo 2010.

„Nikola je Sveti prošao,Boži nam još nije došao,Do i, do i, do i Boži u,Slatki naš mali Kralji u.Dje ica te željno ekaju,Tebi svoje pjesme pjevaju...“

Ova pjesma tjednima odzva-nja u mojoj ku i i djeca su ve nestrpljiva u iš ekivanju Boži-

a. Tek su otvorili slatkiše ko-je su pronašli u izmicama na prozoru, a ve pitaju je li Dje-dica dobio njhova pisma, kad

emo kititi boži no drvce, pe-i kola e i koja emo jela pri-

premati za Badnjak i Boži . A što radimo mi odrasli? Zbrajamo rezultate prote-kle godine, radimo planove za sljede u godinu, smišlja-mo kako i kada u popis ob-veza ugurati kupnju boži nih poklona i namirnica i pritom „preživjeti blagdanske troš-kove“. Pri tom djeca imaju sve dulji popis skupih igra-

aka koje bi željeli vidjeti pod borom, mršte svoja mala li-ca kad dobiju sitnicu poput drvenih bojica, okolade ili odjevni predmet. A sve zato jer smo i mi odrasli zaboravi-li zna enje blagdana i Boži a, važnosti obiteljskog okuplja-nja, dijeljenja ljubavi i pažnje i ono što bi blagdani doista tre-bali zna iti. Zato sam ove go-dine odlu ila ne raditi ništa od

uobi ajenih stvari i ne hoda-ti po shoping centrima u po-trazi za esto preskupim da-rovima.Jednostavno u uživati s dje-com, izra ivati estitke za obitelj i prijatelje, a umjesto skupih poklona kupljenih po-klona napraviti emo nešto sami. Još nisam odlu ila što, ali na popisu ideja su ve : aro-mati ni džem od naran e, bo-ži ni ukrasi, knjige fotografija, mali igrokaz ili koncert za ba-ke i djedove, doma i kola i i, a sigurno e mi sinuti još po-koja ideja. Zapravo mi je želja puno više vremena provodi-ti s dragim mi ljudima jer oni su nešto najdragocjenije što imamo u životu. Sve materi-jalne stvari do u i pro u ob-veze mopa svakodnevne oba-veze mogu pri ekati barem jednom u godini. Ovih blag-dana ne u brojati kalorije ne-go minute i sate koje u pro-vesti u dobrom društvu i ve-drom raspoloženju te koliko

u i u idu oj godini imati ta-kvih dana.Psssst, a suprug još niti ne zna da ga vodim na rasplesa-ni do ek Nove Godine u druš-tvu dragih prijatelja.

Sretne i vesele blagdane že-lim vam vašaBuca Debeljuca

BUCA DEBELJUCA EKA BOŽI

Bosna i Hercegovina

10

Magazin PLIVEVijestiProsinac 2010.

BLAGDANI I NERADNI DANI TE KOLEKTIVNI GODIŠNJI ODMOR U 2011.

Rokovnik poslova vezanih uz isplate pla a za 2011. godinu za Pliva Hrvatska d.o.o. i Europharma d.o.o.

U nedjelju 28.11.2010. u dvorani Sutinska vrela u Podsusedu održano je kup natjecanje PLIVE u malom nogometu “Memorijal Željko i uro Štruklec”. U tom tradicionalnom nadmetanju u po ast našim športskim entuzijastima i za-ljublenicima prije svega u nogomet, ocu i sinu Štruklec ove godine sudjelovalo je devet ekipa.

Natjecanje se odvijalo po kup sistemu na ispa-danje. Najviše uspjeha imala je ekipa KVASAC koja je u finalu svladala vrlo dobru ekipu IN-FORMATIKE rezultatom 6:2. Za najboljeg vrata-ra na turniru proglašen je Vladimir Lopari (In-formatika), za najboljeg strijelca Hrvoje Seku-šak (Kvasac) a za najboljeg igra a proglašen je

Goran Kramari (Kvasac). Nagradu za fair play “Ivan Kolar”dobila je ekipa DT 12.Natjecanje je prošlo u iznimnim fer borbama na terenu i uz gromoglasno navijanje i bodre-nje s tribina. Sve u svemu bilo je to još jedno ugodno druženje Plivinih nogometaša. Josip Krizmani , Voditelj nogometne sekcije

REZULTATI KUPA PLIVE U MALOM NOGOMETU “MEMORIJAL ŽELJKO I URO ŠTRUKLEC”

NAPOMENA: 1.) Rok za unos podataka po POTROŠA KIM KREDITIMA u SAP je 1. RADNI DAN U MJESECU do 12 sati.2.) Rok za dostavu podataka u Sustav zarada za SINDIKALNE KREDITE je ZADNJI RADNI DAN U MJESECU. 3.) Zadnji rok za dostavu DOZNAKA ZA BOLOVANJE u Sustav zarada je 1. RADNI DAN U MJESECU do 12. sati.

Ivan Kos, dipl. ek., Koordinator obra una pla a

ISPLATA PLA A ZA MJESEC DATUM ISPLATE

I 08.02.11.

II 08.03.11.

III 08.04.11.

IV 10.05.11.

V 08.06.11.

VI 08.07.11.

VII 09.08.11.

VIII 08.09.11.

IX 07.10.11.

X 09.11.11.

XI

XII 10.01.12.

1111SIJE NJA 2011. (Nova godina) se prema Zakonu ne radi

66SIJE NJA 2011. (Sveta tri kralja) se prema Zakonu ne radi

2244444444TRAVNJA 2011. (Uskrs) se prema Zakonu ne radi

22555555555TRAVNJA 2011. (Uskrsni ponedjeljak) se prema Zakonu ne radi

111SVIBNJA 2011. (Blagdan rada) se prema Zakonu ne radi

222222222222222LIPNJA 2011. (Dan antifašisti ke borbe) se prema Zakonu ne radi

2222233333333333333LIPNJA 2011. (Tjelovo) se prema Zakonu ne radi

555

111555555555

2225555555LIPNJA 2011. (Dan državnosti) se prema Zakonu ne radi

KOLOVOZA 2011. (Dan dom. zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja) se prema Zakonu ne radi

KOLOVOZA 2011. (Velika Gospa) se prema Zakonu ne radi

888LISTOPADA 2011. (Dan neovisnosti) se prema Zakonu ne radi

111STUDENOG 2011. (Svi sveti) se prema Zakonu ne radi

222555555555PROSINAC 2011. (Boži ) se prema Zakonu ne radi

222666666666

PROSINAC 2011. (prvi dan po Boži u, Sv. Stjepan) se prema Zakonu ne radi

U 2011. godini kolektivni godišnji odmor je predvi en u razdoblju 07.01.2011., 24.06.2011., 25.07. do 12.08.2011. i 31.10.2011.

11

Magazin PLIVE

MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Stanislav Bohanek, Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi ; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr

Prosinac 2010.Vijesti

BOŽI NI RU AK 22. PROSINCA

Prosinac je mjesec darivanja i eš ih dru-ženja s kolegama, prijateljima i svim dra-gim ljudima.Toplinu blagdanskog ozra ja u vrijeme Adventa prenijeli smo u naše radne pro-store. Svakog petka u prosincu družili smo se, u skladu sa svojim poslovnim ob-vezama, uz pi e i slatko slane zalogaj i e u kafe baru PLIVINE Upravne zgrade. Prvo after work druženje prošlo je u ve-droj i veseloj atmosferi, a mnoge kolegi-ce i kolege pripomogle su u ki enju boži -nog drvca svojim dobrim željama za idu-

u godinu.

After-work petkom

I IIII I ovovovovovo eeee gogooog diddididineneneneneneeee ppplplivivvvaššašašašiii eee zajeddnini ki obbbbbbbbbbbiii-i-iiiljljjježežežežežežitititiii krkrkrkkrk ajajjaj jjjjjjjjjoošošošo jjjjjjjjjededdedededednnenenenee poslovne e gogoggg ddi-nenee bbbbbbbožožožožžžžžžoooo iiii nnninninnnimmmm rrrrrruruuuruururuuuu kkkkkkkkkkkkkkkkkomoo kkojoji i jeeje ppppppplalaniraaaan nnnn uuuuuu ssssssrrrrijijijijijjedddddededededuuuu,u,u,u,u,,, 222222.2.2.2. ppppppprorosisisisiinnncnn aa 20200202020010101010101010. gogogogogogoddidineneeeeeeee...RRRRuRuR aaakk k k kk sesesessese pppppppprrerer uzzuzzimimimimimmimaaaaaaa nnnnnannn uobbii ajajajajaajajeneneee nnnnnnna-

iiin,n,n,,,,,n aaaalilillllll bbbezezzezz bbbbbonononnonnona,aa,a,a ii bbbesesplplp atttttattan je ezazaz ssssvvvevevv zzzzzzaaaapaa ooooso lleeeeelee ininikekekekekee. . PoP slslužužživivivivataaat e sese uuu rerererereredodooodooodododovnvnvnvnvnvnvnvnvnoooo ooo o o raaradddnnnnndndnnd ooooo o vrvrvrrrv ijijijijijijemeemee rererereststsss oroorro annana,aa, dodok k ee ddjejejejeejeellalalaallattnnnniicciii uuu nnnnooo nnimimmmm ssmjmjmjmjmmmm enenenenenena-a-amamama ddobobititii hhhlhlh adadnininiinin lllllluunnnununununchcch pppakakakeeteteeee . ZZZZZZapappppppo-oo-o-oo-oslllslleenikikkkkikeeeee kokokokok jjjiji suu tataj jjjjj j ddadad n n slslsllobobbodododododododododnininiiininininn ppppppppozozoo i-iii-i-i-vvvvavav mo da se pridrrrružužuu e e sssvs ojjjjjjjjjjiimimmmmmimm kkkkkkkkolololololololo egegegega-a-aammmmam na ru ku na svovoooojijijjj mmmmmmmmmm raraaaaaadddddndnddnnnnndddnnimimimmmmmm lllllllllokokokokoooo a-a-a-a-cijama. Ugodno druženje s kokokokokokkkolelegama i sve najbolje, Vama i Vašim obiteljima, povodom boži nih i novogodišnjih blagdana!

Komuuninikakacic je PPLIVEVE HRVATSKSKAA

MaksimUm razveselio djecu PLIVAŠA Multipleks Cinestar prošle je ne-djelje vrvio djecom naših zaposle-nika. I oni mali i oni nešto ve i za-dovoljni su filmom, vje itom bor-bom dobra i zla i rezultatom preo-brazbe glavnog junaka. Uživala su i djeca i roditelji.Snimio Mato PAPI

1850 paketi a za 1850 osmijehaI ovih su blagdana PLIVINI poklon paketi i razveselili gotovo dvije ti-su e mališana diljem Hrvatske. Slatkiši, kape i šalovi sa znakom PLIVE otputovali su u Specijal-nu bolnicu za medicinsku rehabi-litaciju Krapinske Toplice (osnov-na škola pri bolnici), Udruzi Palo-ma u Vukovar, Udruzi za DOWN SINDROM Udruzi SANUS za djecu oboljelu i lije enu od malignih bo-lesti, Split, Osnovnoj školi za inva-lidnu djecu «Nad lipom”, Zagreb, Udruzi slijepih Zagreb, Poliklini-ci za rehabilitaciju slušanja i go-vora SUVAG, Hrvatskom Crvenom križu i Gradskom društvu Crvenog križa, Udruzi AN ELI, Split, Druš-tvu distrofi ara, Centru za auti-zam, Udruzi dijaliziranih grada Za-greba, udruzi Bedem ljubavi – za “Vinko Bek” , Dje jem domu u La-du u i na mnoge druge adrese.

E E A

P R E H R A N E

Kiseli kupus predstavlja na-mirnicu koja po sadržaju vitamina C nadma-šuje i neke poznate agrume, sadrži fantasti -nu kombinaciju prehrambenih vlakana, tako da održava zdravu peristaltiku crijeva. Postoje autori koji isti u da kiseli kupus pomaže u odr-žavanju homeostaze pojedinih hormona. Bilo da ga koristimo kao glavno jelo, prilog ili u obli-ku salate, tijekom zimskih mjeseci trebali bi-smo konzumirati kiseli kupus barem dva do tri puta tjedno.

Grah (Phaseolus vulgaris) je biljka koja pripada porodici mahunarki, a lanovi ove po-rodice se zbog visokog sadržaja bjelan evina i ugljikohidrata, smatraju povr em najbogatije nutritivnim tvarima. Pojedine biljke iz ove sku-pine posjeduju i ljekovita svojstva. Suho zr-no graha sadrži oko 25% bjelan evi-na, što je za tre inu više od sadržaja bjelan evina u gove em mesu. Bje-lan evine graha nutritivno su siro-mašnije od bjelan evina mesa, jer ne sadrže sve neophodne aminokiseli-ne. Grah naime, ne sadrži metionin. Me usobnim kombiniranjem ostalih namir-nica taj se nedostatak može lako nadoknadi-ti. Osim što je bogat celulozom, u svom prote-inskom sastavu ima mnogo aminokiseline ar-ginina. Ta aminokiselina poti e stvaranje hor-mona guštera e - glukagona. Glukagon spada u spojeve koji ubrzavaju metabolizam djeluju i na aktivaciju enzima. Kao posljedica njegovog djelovanja dolazi do razgradnje rezervi ugljiko-hidrata i masti.

Nadalje, interesantno je napomenuti da grah sadrži veliku koli inu minerala u optimalnom odnosu, koji osigurava pravilnu i djelotvornu resorpciju putem crijeva. Povoljniji je omjer na-trij/kalij, te kalcij/fosfor kod graha u uspored-

bi s mesom. Grah je dobar izvor magnezija, mi-nerala za kojeg smo ve više puta naglašava-li da djeluje povoljno u sprje avanju nastanka i ublažavanju posljedica stresa.

Zeleni aj postaje sve popular-nije pi e ili napitak u podru jima Zapadne ci-vilizacije. Odavno je prisutan kao napitak dale-kog istoka i otuda dolaze prvi zapisi o njegovoj ljekovitosti. Posjeduje u svom sastavu jedne od najja ih antioksidansa, poput epigalokatehina, koji su pokazali da se mogu koristiti kao mole-kule s protuupalnim djelovanjem i da sprje a-vaju malignu proliferaciju stanica. Treba ista i da se dnevno može popiti oko tri šalice zelenog

aja i da je njegovo djelovanje povoljno na or-ganizam ako se koristi redovito tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Zeleni aj poti e izlu i-vanje štetnih tvari iz organizma, stimulira rad jetre, štiti sluznice i membrane stanica ošte e-ne djelovanjem slobodnih radikala. Istraživanje u kojem je promatrano preko 40.000 ljudi, po-kazalo je kako zeleni aj može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti gotovo za etvrtinu, smanjuje rizik i od drugih oboljenja karakterizi-ranih upalnim promjenama, a na taj na in pro-duljuje životni vijek. Budu i da sprje ava resor-pciju željeza, ne treba zeleni aj davati djeci jer može uzrokovati anemiju u djece. Osim toga sadrži kofein, pa kod osoba osjetljivih na tu tvar treba izbjegavati piti zeleni aj tijekom kasnog popodneva i ve eri.

posjetite internet portal PLIVAzdravlje

bnlu

nvkljnkkvd

Pravilnim izborom namirnica možete

unaprijediti vaše zdravlje, utjecati na

prevenciju nastanka bolesti i ublažiti

štete uzrokovane bolešću. Hrana nikada

neće biti trenutni lijek, ali postaje naš

saveznik u borbi za zdravlje na dulji rok.

www.PLIVAzdravlje.hr

PREHRANA ZIMIPravilno odabrane namirnice tijekom bolesti imaju za cilj pridonijeti boljem korištenju i razumijevanju prehrane u svakidašnjem životu i

podizanju kvalitete življenja