Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Pokretanje projekta:“Šumska i planinska zaštićena područja”
Projektni ciljevi, okvir rezultata,
komponente projekta i finansiranje
PMU Banja Luka
Ozren Laganin,
Ministarstvo prostornog ureñenja, grañevinarstva i ekologije RS
Značaj očuvanja biološke
raznovrsnosti u BiH� Teritorija BiH je svojevrsna biogeografska “raskrsnica”,
u kojoj su zastupljene 3 od 238 ekoregija koje se smatraju najznačajnijim na Planeti:
�Euro-Mediteranske mješovite planinske šume� područja pod šumskom i žbunastom vegetacijom , i � Balkanski riječni tokovi
� Izlazak na Jadransko more i kraški ekosistemi doprinose kreiranju veoma značajnog profila sa stanovišta zaštite biodiverziteta na Evropskom nivou.
� BiH se nalazi na raskrsnici izmeñu kontinentalne mediteranske bioklimatske zone. Zastupljena su tri biogeografska regiona: alpski na sjeveru, kontinentalni u centralnom i mediteranski u južnom dijelu zemlje
Obuhvat zaštićenih područja
Procjenjuje se da sa 19% BiH ima najveću proporciju ugroženih biljnih vrsta u odnosu na bilo koju drugu Evropsku zemlju
Trenutno je samo 0,55% teritorije pod formalnom zaštitom – što je najniži nivo u Evropi, u poreñenju sa regionalnim prosjekom od 7%.
FMPAP- projekat zaštite
šumskih i planinskih područja..
.... ima za cilj unapreñenje stanja u oblasti zaštite prirode i biološke raznovrsnosti, unapreñenje upravljanja osjetljivim područjima i racionalno korišćenje resursa, kao prioriteta koje su identifikovali predstavnici nadležnih organa u BiH
prethodne studije:Socijalnoj procjena, i Okvirni plan upravljanja životnom sredinom, finansirane iz projekta FDCP (zaštita i razvoj šuma), ukazuju na pozitivne socioekonomske i ekološke uticaje projekta zaštite
Projektni razvojni cilj (PDO)
jačanje institucionalnog i tehničkog kapaciteta za održivo upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim resursima, uspostavljanje i širenje mreže šumskih i planinskih zaštićenih područja u BiH
ovi ciljevi imaju lokalni i globalni karakter, i u skladu su sa globalnim ciljevima očuvanja životne sredine, Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF)
Okvir rezultata
� unapreñenje efektivnosti upravljanja u četiri postojeća zaštićena područja u RS (NP Sutjeska, NP Kozara, prašumski rezervati Lom i Janj),
� uspostavljanje i stavljanje u funkciju dva nova zaštićena područja od kritičnog značaja (u FBiH, novi nacionalni parkovi IBTV i Una) i procjenu izvodljivosti predloženog zaštićenog područja koje bi obuhvatilo Prenj-Čvrsnicu-Čabulju-Vranicu u FBiH, i
� promocija održivog upravljanja prirodnim resursima i aktivnosti zaštite biodiverziteta unutar ili oko zaštićenih područja.
�Bolja efektivnost upravljanja zaštićenim područjima po procjeni instrumenta za praćenje.
�Održavanje javne podrške za zaštićena područja, na osnovu analize bar 80% isptianika
�Povećanje udjela finansiranja tekućih troškova
upravljanja od održivog turizma barem u nivou od 20%(uključujući naplate za ulazak i korištenje) i prikupljanja ne-drvnih proizvoda, donacija i grantova Vlada – bar 15%
�Ključni faktori ugrožavanja biodiverziteta u svakom području, u skladu sa kompozitnim indikatorima, se smanjuju ili ostaju na istom nivou
�Povećanje ukupnih površina pod formalnom zaštitom (korištenjem svih IUCN kategorija) sa približno 0,6% na 3,0% (tj. dodatnih približno 120.000 ha);
Jačanje institucionalnog
i tehničkog
kapaciteta za održivo upravljanja zaštićenim područjima i prirodnim resursima i širenje mreže šumskih i planinskih zaštićenih područja u BiH
Indikatori REZULTATA Projektni
razvojni cilj
Komponente projekta i
indikatori rezultata
Komponenta 1- Razvoj zaštićenih područja
pod-komponente:
1a): Planiranje upravljanja zaštićenim područjima
1b): Ekološka i procjena upravljanja zaštićenim područjima , i
1c): Objekti i infrastruktura u zaštićenim područjima
�Objekti izgrañeni i razvijeni u skladu s planom upravljanja zaštićenim područjem
�Sistem monitoringa i evaluacije uključujući praćenje ključnih staništa i vrsta i instrument za praćenje PAME usvojen i koristi se za donošenje odluka
�Broj zaštićenih područja sa izrañenim planovima upravljanja koji uključuju pristupe upravljanju i instrumente zasnovane na zaštiti ekosistema.
�Prijedlog za zakonsko uspostavljanje 2 nova zaštićena područja dostavljen za donošenje odluke i studija za jedno zaštićeno područje završena.
Komponenta 1:
Djelatnosti i objekti postojećih zaštićenih područja poboljšani, nova zaštićena područja (IBTV Rijeka Una) uspostavljena, sa inicijalnim investicijama implementiranim, a izvodljivost za zaštićenu oblast Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran procijenjena.
Indikatori rezultata Meñu-rezultati
Komponenta 2:
Jačanje kapaciteta i podrška za zaštitu
biodiverziteta
Pod-komponente:2a): Razvoj institucionalnog kapaciteta2b): Programi podizanja svijesti javnosti, i 2c): Upravljanje projektom i monitoring projekta
Indikatori:
Broj inicijativa podizanja svijesti o zaštiti biodiverziteta
Upravljanje projektom pravovremeno i dobro
koordinisano
Broj učesnika koji su završili program obuke i pozitivne povratne informacije od učesnika
Komponenta 2:
Vještine planiranja, upravljanja, komunikacije i voñstva institucija odgovornih za zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje zemljišta povećane.
Komponenta 3:
Lokalne inicijative za zaštitu biodiverziteta
Projekat će pružiti podršku za napore na zaštiti biodiverziteta od strane aktera u koji promovišu unapreñeno upravljanje prirodnim resursima i ostvaruju ekonomske koristi za lokalne zajednice uključene upravljanje zaštićenim područjima
Broj kvalifikovanih potprojekata i dodijeljenih i uspješno implementiranih grantova, sa ocijenjenim uticajima za ublažavanje prijetnji ili ekološkim monitoringom
Indikator:
Komponenta 3:
Održive inicijative koje doprinose ublažavanju značajnih prijetnji po globalni biodiverzitet ili monitoring takvog biodiverziteta implementirane, uz
ocjenjivanje uticaja.
Finansiranje projekta
vrijednost projekta je ukupno 6.00 miliona US$
rok implementacije je 4 godine
od ukupne vrijednosti projekta, udio sredstava GEF granta iznosi 3,40 miliona US$
doprinos od entitetskih vlada je 2,51 miliona US$ (1,225 miliona US$ od FBiH i 1,225 miliona US$ od RS)
Projektni troškovi i
finansiranje[1]
(US$ miliona)
[1]
0.301.650.000.380.380.890.440.44ukupnp
0,000,500,000,140,140,230,09[8]0,14[7]Upravljanje projektom i
projektni monitoring
0.000.450.080.000.000.410.190.19Grantovi za lokalne
inicijative
0.000.600.010.130.130.340.170.17Fizički i nepredviñeni
troškovi povećanja
cijena (10%)
2,50 6,000,091,261,263,401,701,70UKUPNO
0,05[6]0,560,000,150,150,250,140,10Program podizanja
svijesti javnosti
0,25[5]0,600,000,090,090,420,220,20Razvoj institucionalnog
kapaciteta
Kapacitet i podrška za zaštitu biodiverziteta
2,203,300,000,750,751,800,860,90ukupno
0,001,800,000,340,480,970,420,55Objekti u zaštićenim
područjima
1,50[4]0,460,000,150,100,210,100,11Ekološka i procjena
upravljanja zaštićenim
područjima
0,70[3]1,110,000,300,200,610,370,24Planiranje upravljanja
zaštićenih područjima
Razvoj zaštićenih područja
Paralelno
IDA
finansiranje
u okviru
FDCP
Ukupni
direktni
projektni
troškovi
Korisni
ci
FBIH
Vlada[
2]
RS
Vlada[
1]
Ukup
no
GEF
FBIH
GEF
RS
GEF
Komponente
Pored navedenog, 2.5 miliona US$ će bitiobezbijeñeno iz dodatnog financiranja IDA Projekta “Očuvanje i razvoj šuma” (FDCP), koji se smatra„povezanim“ s ovim projektom. Sredstva iz projekta FDCP su rasporeñena na sljedeći način: � 1,7 miliona US$ za inventuru šuma;� 0,5miliona US$ za razvoj informacionog sistema; i� 0,3 miliona US$ za strateško planiranje šuma, planiranje
alternativnih izvora prihoda, certifikaciju i vještine komunikacije
doprinos korisnika (komponente lokalnih inicijativa)je 0,09 miliona US$
Projektna područja u BiH
prostorni raspored
Projektna područja u Republici Srpskoj
površina, opis bogatstava, stanovništvo, prijetnje, posebne
napomene
Nacionalni park Sutjeska
� uspostavljen 1962.g.
� IUCN kategorija II –Nacionalni park
- ilegalna eksploatacija resursa (šuma, divljač)
- neprikladan turizam Prijetnje
12 vegetacionih zona, prašuma Perućica
- 2.600 vaskularnih biljnih vrsta., - 20 ugroženih, 4 osjetljive, 200 rijetkih
- 36 vrsta sisara, uključujući medvjeda, divokozu i vuka
- 37% BiH vrsta ptica zabilježeno - regionalna povezanost
zaštićenih područja (NP Durmitor, Crna Gora)
- najviši vrh u BiH Maglić- planinski pašnjaci, livade i
jezera- istorijske i kulturne
znamenitosti
Biodiverzitet i
vrijednosti
zaštićenog
područja
Ukupno -17.250(1.434 – Prašuma Perućica)
Površina (ha) i
zone
Nacionalni park Sutjeska
� broj stanovnika je 41.500 (ruralna i urbana naselja)
� Lovni rezervat – 53.240ha
� predloženo širenje na kanjon Tare – preko planine
Vučevo, sa dodatnih oko 8.000ha
� Plan upravljanja (2003-2012)
Nacionalni park Kozara
� uspostavljen 1967.g.
� IUCN kategorizacija
II kategorija-Nacionalni park
- promjena staništa
- obimne šumarske djelatnosti
- broj i aktivnosti turista
Prijetnje
- šume bukve/jele, hrasta, četinara
- širok obim endemskih vrsta (posebno ljekovitog bilja)
- sisare, uključujući kunu medvjeda i vuka
- istorijske i kulturne znamenitosti
- pastoralni pejzaž
Biodiverzitet i
vrijednosti
zaštićenog
područja
Ukupno – 3.494
(3.049 –šumarstvo
429-turizam
17-generalno )
Površina (ha) i
zone
NP Kozara
� 94.000 stanovnika (ruralna i urbana naselja)
� Lovni rezervat – 16.772 ha
� mogućnost proširenja
� Nema plana upravljanja
Prašumski rezervat Janj
� uspostavljen 1954
� IUCN kategorija 1a – strogi rezervat prirode u zoni jezgra
aktivnosti u susjednim šumamau FBiH utiču na zaštićeno područje
Prijetnje
ostaci prašume bukve i jele/smreke
- 60 biljnih vrsta (zajedno s Lomom)
- genetski diverzitet
- 30 vrsta gljiva
- naučno istraživanje
Biodiverzitet i
vrijednosti
zaštićenog
područja
Ukupno – 295
(57 – zona jezgra)Površina (ha) i
zone
Prašumski rezervat Janj
� ima mogućnost proširenja
Prašumski rezervat Lom
� uspostavljen 1956.g
- aktivnosti u susjednim
šumama u FBiH utiču na zaštićeno područje
Prijetnje
- ostaci prašuma bukve i
jele/smreke
- ilirske vrste npr. Cardamine trifolia
- 60 biljnih vrsta (zajedno s Janjem)
- genetski diverzitet
- 30 vrsta gljiva
- Vršenje naučnih istraživanja
Biodiverzitet i
vrijednosti
zaštićenog
područja
Ukupno - 298Površina (ha) i
zone
Prašumski rezervat Lom
� ima mogućnost proširenja
dosadašnje aktivnosti na
implementaciji projekta
- Završen je postupak pregovora- formirana je jedinica za koordinaciju u sastavu
Ministarstva- izrañen finansijski priručnik - zaključeni ugovori sa specijalistima za finansijsko
upravljanje i nabavke (procurement) i okončan postupak konkursa za mjesto službenika za finansijsko poslovanje
- izvršena ocjena područja Instrumenta za praćenje Efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima (PAME)
rezultati procjene prema PAME
metodologiji
NP Sutjeska: 58 bodova
NP Kozara, ocjena 65bodova
Rezervat Lom, ocjena 56 bodova
Rezervat Janj ocjena 53 bodova