Političko Javno Mnijenje.2014-Korigovano

Embed Size (px)

Citation preview

TEST JAVNO MNIJENJE ( I PARCIJALA GRUPA A )

1. ta je po Wright Millesu najvanije obiljeje Javnog Mnijenja ?

Javno Mnijenje odrava mo i snagu mnogih prosjenih.

2. Socioloki pristup odreuje Javno Mnijenje kao KOLEKTIVNI DUH koji nastaje KRISTALIZACIJOM STAVOVA I MILJENJA U REZONOVANJU, prije svega , politike javnosti o nekom spornom drutvenom pitanju proizalo iz naruene socijalne situacije. (Nuhanovi,2005:70)

Javnost se po znaenjskom odreenju da predstaviti kao grupna struktura astrukturalnog porijekla, kao publikum svoje vrste. Poto je rije o grupnom entitetu, bez obzira na njenu strukturalnost, javnost preuzima na sebe kompetencije grupnog subjektiviteta, ime postaje subjekt politike prakse sui generis. (Nuhanovi,2005:118)

3. Sociopsiholoki pristup Javno Mnijenje odreuje kao zbir individualnih miljenja koja nastaju na osnovu vrijednosti i stavova ___pojedinca.Javnost se prema ovom principu odeuje kao zbir individua koje meusobno okuplja isti drutveni problem

4. Definicija pojedinih konstitutivnih elemenata, njihov meusobni odnos ili kontekst u kojem se pojavljuje pojam Javnog Mnijenja obavezno obuhvaa?

Predmet Javnog Mnijenja (pitanja i naruena socijalna situacija, i problem vjetaki izazvan), Subjek Javnog Mnijenja (prije svega politika javnost), Rezonovanje te javnosti (suprostavljanje razliitih miljenja), Preovlaujue mnijenje kao produkt kristalizacije razliitih struja miljenja (komunikacijskih procesa) iz ega proistie, Uslovljeno stimulisanje subjekata politike prakse na odreeno ponaanje.

5. Koji su oblici drutvene svijesti poistovjivani sa Javnim Mnijenjem?

Nauka Religija Ideologija Tradicija Savjest svijest

6. Prve naznake Socio-politike uloge Javnog Mnijenja dao je ROUSSEAU.Publicitet kao princip posredovanja politike i morala dao je KANT.Funkcije u javnosti kao racionalizaciju vladavine je definisao HEGEL.Misao da je javno mnijenje odrava mo i snagu mnogih prosijenih je dao MILL.Javno Mnijenje koje slui kao lana svijest je dao MARX.

7. KANT je razradio i izvrio podjelu izmeu mnijenja, znanja, i vjerovanja. Ko je izvrio podjelu na znanje i mnijenje ?

Kod grkih filozofa dolazi do diferencijacije mnijenje i znanje- > PARMENID (Nuhanovi,2005:33)

8. Objekt javnog mnijenja je socijalno naruena situacija koja je VJETAKI izazvana. Te na neposredan i posredan nain tangira bilo koju socijalnu strukturu. Takva situacija trai rjeenje i sve se to naziva objekt ili predmet javnog mnijenja.

9. Navedite kriterije kojima se odreuje krug pojmova koje su u ulozi predmeta Javnog Mnijenja?

Granica dosegnutosti spoznaje Stepen znatielje politike javnosti Stepen kontraverznosti pojava Stepen osposobljenosti politike javnosti Stepen demokratizacije drutvenih odnosa Stepen utjecaja i komunikacijske povezanosti medija

10. Kada govorimo o stepenu DEMOKRATIZACIJE DRUTVENIH ODNOSA kao predpostavci za formiranje i nastanak Javnog Mnijenja , mislimo na politiki pluralizam shvaen kao paradigmu suprostavljenu monistikoj koncepciji drave vlasti i moi.

11. Stepen __ZNATIELJE__ politike javnosti odreuje mjeru drutvene zainteresovanosti za odreenu pojavu.

12. Politika javnost je poseban oblik socijalnog grupisanja u angamanu politike zbilje. ( zaokruiti)?

a) Politika javnost je poseban oblik socijalno- psiholokih povezanih pojedinaca koji razrijeavaju pitanja svoje socijalne sredine

13. Drutvena uslovljenost ponaanja pripadnika politike javnosti odreena je nivoom i intezitetom ( zaokruiti )?

c) Socijalnog miljea u politikoj praksi

14. Bitno je razlikovanje javnosti od srodnih pojmova gomile , mase , i drutv koje su najvanije pojmovne razlike izmeu gomile i javnosti ? (zaokruiti). Ovo pitanje ne znam (al predpostavljam ) pod b i c. Ponueno je :

a) Javnost nema sposobnost rasuivanja i razumskog raspravljanjab) Gomila djeluje na emocionalnoj osnovic) Javnost reagira na temelju racionalnog odnosa prema nastalom problemud) Gomila nema sposobnost osjeanja i emocija.

15. Navedite primjere oblika ili vrsta djelovanja za razliite nivoe drutvenog ponaanja :

Individualni nivo : Preovladavaju njegovi lini motivi u odnosu s drugim ovjekom : Npr : Grupni nivo : Pojedinac se ponaa kao pripadnik vrsto integrirane zajednice : Npr : Institucionalni nivo : Pojednacc se ponaa kao lan organizovane drutvene grupe,ili kao predstavnik drutvenih normi i pravila. Npr :

16. Moe te li nam rei koji je individualni nivo ponaanja? (zaokruiti) :

Pod a) Gdje preovladavaju njegovi lini motivi u odnosu sa drugim ovjekom i Pod c) Gdje se ovjekove reakcije u ovom planu ponaanja znaajno uslovljene emocionalnim odnosno afektinim voljnim reakcijama. Nezz da li je i pod b) Gdje pojedinac izraava svoja lina obiljeja segmente i navike ? (znai sve troje)?

17. Institucionalni nivo ponaanja je kada pojedniac reaguje kao lan organizacije drutvene grupe ili kao predstavnik drutvenih ZAJEDNICA. (ORGANIZOVANIH KOLEKTIVITETA)

18. Objasnite destikciju izmeu privatne i javne sfere ?

Podjela drutva na klase, razvoj socijalni odnosa uslovio je jo jednu podjelu drutva na dvije sfere - privatnu i javnu. Privatna sfera je u antikoj grkoj zasnovana na prinudi ( odravanju golog ivota ) to je zapravo fenomen pretpolitikog. Grki grad (svojom demokratijom) jeste sfera javnog,sfera slobode, gdje se graanin jedino moe osloboditi prinude pristupajui skupu jednakih u vrenju svojih politikih uloga. U sferi privatnog (porodice) nepobitno se izraava sva mogua nejednakost, jer u domenu porodice nema slobode, poto gospodar porodice, domain , smatran je za slobodnog samo u toliko to je imao vlast da napusti dom da bi stupio u domenu politikog (agoru) gdje svi ljudi bijahu isti. Ono to karakterie u zaseban oblik odnose izmeu sferama u antikoj demokratiji jeste otra ograda javne od privatne sfere tako da nisu mogle koegzsitirati zajedno, to e se deavati i u Rimu jer oni nisu rtvovali privatno javnom. Graani polisa u elji da uveaju svoje bogatstvo bili su lieni javne sfere ( politikog angamana i mogunosti da odluuju), dok privatnici u kapitalizmu ba stupaju u javnu sferu da bi na taj nain zatitili svoje interese, i privatnu imovinu.

19. Navedite i opiite neki dogaaj, izjavu ili proces koji je po vama uticao na konstituisanje javnog mnijenja ???

Primjer moete pisati o protestima koji su pokrenuli javnost u BiH, tipa JMBG_ protesti organizovani ispred parlamenta BiH, protesti ispred zgrade predsjednitva BiH itd..

-Protesti na Wall Street ili Okupirajmo Wall Street, je naziv za kontinuiranu protestnu akciju koja se od 17. septembra 2011. odvijala na ulicama New Yorka, odnosno demonstracije protiv vodeih amerikih banaka i multinacionalnih korporacija koje njihovi sudionici dre odgovornima za naglo osiromaenje svjetskog stanovnitva i druge tetne efekte globalne finansijske krize. Organizatori su naveli kako im je uzor za akciju Arapsko proljee, odnosno da nastoje, koristei iste metode, provesti revoluciju nalik na revoluciju u Egiptu poetkom 2011. Van Jones, ljeviarski aktivist i bivi visoki funkcioner Obamine administracije, koji se prikljuio protestima, najavio je kako e se protesti pretvoriti u "Ameriku jesen". Na demonstracijama se okupljalo izmeu nekoliko stotina do nekoliko hiljada ljudi i uglavnom nisu zabiljeeni nikakvi ozbiljni incidenti.

Period 1968. - 1998 "posljednja svjetska eksplozija utopijske energije". I zaista, u cijelom svijetu je vladala atmosfera pobune, preteno inicirana kroz revolt mladih ljudi, mahom studenata. Od Pokreta za slobodu govora (Free Speech Movement) u SAD-u, koji se od svojih poetaka 1964. godine proirio iz kalifornijskog sveuilita Berkeley na cijelu zemlju, do brojnih studentskih previranja diljem svijeta.

20. Navedite literaturu po kojoj ste spremali ispit ?

Asad Nuhanovi Fenomen Javnosti Vesna Posevac Lemza Javno Mnijenje__________________________________________________________________________GRUPA B PITANJA IZ GRUPE B SU BILA ISTA KAO IZ GRUPE A (izmijeana, drugim redoslijedom ) samo koliko sam mogao vidjeti da su pitanja na zaokrui bila razliita!!!8. ta je po vama predmet javnog mnijenja? (zaokruiti)a) Predmet javnog mnijenja su sve drutvene situacije, koje su povod za diskusiju i razmijenu stavovab) Predmet javnog mnijenja su i problematine situacije o kojima se raspravlja kako bi ih se prevazilo. ( za ovo nisam sigruran )

12. Proces socijalne interakcije je kljuni element oblikovanja komunikoloki shvaenog javnog mnijenja. Koji se kriteriji odnosi na ulogu komuniciranja meu lanovima javnosti?*Kriteriji e biti zadovoljeni u svojoj autonomnosti javnog komuniciranja samo odgovornou sudionika komunikacije (niko prije i niko poslije njih). Oni moraju svoje uee postaviti tako da ne naruavaju ove zahtjeve..:- slobodno uee svih pripadnika socijalne zajednice u sferi komunikacijskog optenja,-neogranieno pravo za sticanje kompetencije za uee u javnoj komunikaciji za svakog pripadnika socijalne zajednice,- navedeno slobodno i neogranieno uee i pravo ne smiju biti uslovljeni podreenou i dominantnou, odnosno ne smiju biti formalno zagarantovani, ve i realno mogui. (Nuhanovi,2005:121-122)

13. Poto ne postoji jedna javnost, moete li nam odgovoriti ta je u stvari javnost ? (zaokruiti)Javnost ima trojako znaenje to dovodi do odreenih nejasnoa kod tumaenja ovog fenomena: 1. To je skup pojedinaca koji se grupie svojim aktivnim angamanom na pitanjima od opteg interesa.2. to je sfera (socijalni milje) gdje komuniciraju pojedinci i grupe (interesne grupe politike stranke i dr.) gdje se formira stav, miljenje i htijenje, koje prihvaaju mnogi (javno mnijenje)3. to je organizacioni princip rada dravnih organa, koji vode brigu o pitanjima opeg interesa. (Nuhanovi,2005:118)

Dalje nemam od grupe B tj. od 14 do 20 pitanja, ako neko zna,neka napie !!!

JO NEKA OD MOGUIH PITANJA KOJA NISU BILA NA TESTU, A MOGLA BI DOI !!! ( OVO JE SAMO PRVA PARCIJALA )

1. Koja su dva osnovna pristupa koja odreuju savremene metode JM ; Socioloki, i sociopsiholoki

2. Koji su dominantni modeli javnosti? Antiki, graanski, literarni

3. Kant je razradio i izvrio podjelu izmeu mnijenja, znanja i vjerovanja. Po njemu mnijenjeje miljenje u kojem nismo subjektivno potpuno uvjereni, niti je dovoljno objektivno zasnovano, dok se vjerovanje odlikuje subjektivnom uvjerenou, ali nije objektivno zasnovano. Za znanje je karakteristina puna subjektivna uvjerenost, a i objektivno je dovoljno zasnovano.

4. Javnost je GRUPA ljudi u okviru koje se vodi RASPRAVA o nekom problemu, koji iziskuje rjeenje.

5. JAVNO MNIJENJE JE USLOVLJENO OPEDRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA KAO REZULTAT JEDINSTVENOG DOGAANJA U KOME ITAV SEGMENT JAVNOSTI STIE SVOJU DRUTVENU RELEVANTNOST. NA TAJ NAIN JAVNO MNIJENJE STIE MO STIMULISANJA PRIPADNIKA POLITIKE JAVNOSTI, KOJIM SE PREVLAUJE POJEDINANO PREZENTIRANJE LINE ZAINTERESOVANOSTI. KOJI FAKTORI POSEBNO UTIU NA STIMULACIJU POLITIKOG ANGAMANA LJUDI . ( zaokruiti ) - politiki. 6. JAVNOST JE RELATIVNO OSAMOSTALJENA SFERA JAVNOG SUELJAVANJA SUBJEKTA POLITIKE PRAKSE. ONA JE USTVARI ZASEBNA ZONA I MILJE SUOAVANJA SUBJEKTA POLITIKE PRAKSE.

7. NAVEDITE TRI NIVOA DRUTVENOG PONAANJA!Individualni; Grupni; Institucionalni. 8. NA INDIVIDUALNOM NIVOU POJEDINAC IZRAAVA SVOJA LINA OBILJEJA, SENTIMENTE I NAVIKE SHODNO SVOM SISTEMU VRIJEDNOSTI.

9. GRUPNI NIVO PONAANJA OBLIKUJE STAVOVE POJEDINACA ESTO U SAMOJ DJELATNOJ PRAKSI. NA TA PONAANJA INDIVIDUA UTIU NAJVIE SLJEDEE GRUPE:

a) publika; b) masa; c) politika stranka; d) religijska skupina; e) gomila.