Poljoprivreda 2004 Br.2

UDK 63 ISSN 1330-7142

P O L J O P R I V R E D Aznanstveno - stru~ni ~asopis

Svezak 10; Broj 2; Prosinac, 2004.

SADR@AJ

Mirjana Brme`, Marija Ivezi}, Emilija Raspudi}, Ivana Maji} DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U P[ENICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

L. [umanovac, T. Juri}, D. Kneèvi}RASPODJELA SJEMENA P[ENICE PO POVR[INI I DUBINI U IZRAVNOJ SJETVI . . . . . . . . . . . . . . . . 10

D. Filipovi}, S. Ko{uti}, Z. Gospodari} UTJECAJ RAZLIÎTIH SUSTAVA OBRADE TLA NA POTRO[NJU GORIVA, UTRO[AK RADA I UROD UPROIZVODNJI KUKURUZA I OZIME P[ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Nada Para|ikovi}, Z. Lon~ari}, Blaènka Berti}, V. Vukadinovi} UTJECAJ FOLIJARNE APLIKACIJE Ca NA PRINOS I KVALITETU SLATKE PAPRIKE U STAKLENI^KIMUVJETIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

N. Pavi~i}, T. Jemri}, D. Bla{kovi}, Martina Skendrovi}, A. Krstulovi} MESUROL® - ÎMBENIK REDOVITIJE RODNOSTI JABUKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

N. Pavi~i}, T. Jemri}, Martina Skendrovi}, T. ]osi} REZIDBA KRO[NJE NE SMANJUJE ALTERNATIVNU RODNOST JABUKE SORTE “ELSTAR” . . . . . . . . . 32

Ljiljanka Tomerlin, L. Dvora~ek BIOENERGIJA IZ SVINJSKOG GNOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

T. Rastija, Z. Antunovi}, Mirjana Baban, I. Mandi} UTJECAJ SPOLA NA RAZVOJ @DREBADI LIPICANSKE PASMINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

M. Kari}, F. ]ejvanovi} ANALIZA TRO[KOVI-KORISTI ZA ODLUÎVANJE O POTICANJU INVESTIRANJA U NASADE [LJIVA . . 46

T. Duvnjak Phomopsis longicolla Hobbs UZRO^NIK TRULE@I SJEMENA SOJE U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . 53

L. Andri} ISPITIVANJE VIGORA SJEMENA NEKIH DOMA]IH KULTIVARA SOJE (Glycine max (L.) Merrill) . . . . . . 59

2OSIJEK2 0 0 4 .Sv. 10

Tehni~ki uredniciTechnical Editors

Manda Antunovi}

Danica Hanèk

LekturaLanguage EditingBranka HorvatAnica Perkovi}

PrijevodiTranslation

Anica Perkovi}

TisakPrint

Grafika d.o.o. Osijek

P O LJ O P R I V R E D A

znanstveno - stru~ni ~asopis

Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chief

Draènka Jurkovi}Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, HrvatskaJosip Juraj Strossmayer University of Osijek, The Faculty of Agriculture in Osijek, Croatia

Ure|iva~ki odborEditorial Board

Franc Habe, University of Ljubljana, BiotechnicalFaculty, Domàle, Slovenia

Viktor Jej~i}, Agricultural Institute, Ljubljana, Slovenia

Geza Kuroli, University of West Hungary Faculty ofAgricultural and Food Sciences, Mosonmagyarovar,Hungary

Istvan Rajcan, University of Guelph, Ontario, Canada

Zdenko Rengel, University of Western AustraliaFaculty of Natural and Agricultural Sciences,Crawley, Australia

Jon Tollefson, Iowa State University, Ames, USA

Ivan Brki}, Poljoprivredni institut Osijek, Hrvatska

Marija Ivezi}, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Hrvatska

Sonja Jovanovac, Sveu~ili{te Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet uOsijeku, Hrvatska

Zorica Jurkovi}, Poljoprivredni institut Osijek

Goran Ku{ec, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Hrvatska

Alojzije Lali}, Poljoprivredni institut Osijek, HrvatskaSvetislav Popovi}, Poljoprivredni institut Osijek,Hrvatska

Tihana Tekli}, Sveu~ili{te Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet uOsijeku, Hrvatska

Marija Vratari}, Poljoprivredni institut Osijek,Hrvatska

Mate Vuj~i}, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Hrvatska

UDK 63 ISSN 1330-7142

POLJOPRIVREDAznanstveno - stru~ni ~asopis

Svezak 10; Broj 2; Prosinac, 2004.

Izdava~iPublished by

Poljoprivredni fakultet u OsijekuThe Faculty of Agriculture in Osijek31000 Osijek, Trg Sv. Trojstva 3Republika Hrvatska / The Republic of CroatiaTel. ++385 31 224 200 Fax: ++385 31 207 017

Poljoprivredni institut OsijekAgricultural Institute Osijek 31000 Osijek, Ju`no predgra|e 17Republika Hrvatska / The Republic of CroatiaTel. ++385 31 515 500 Fax: ++385 31 515 509

Osijek, 2004.

"POLJOPRIVREDA znanstveno-stru~ni ~asopis" je sljedbenik ~asopisa “ZNANOST I PRAKSA U POLJOPRIVREDII PREHRAMBENOJ TEHNOLOGIJI”, koji je izlazio od 1982. do 1994. godine / The Journal of “AGRICULTUREScientific and Professional Review” is continuator the Journal of “RESEARCH AND PRACTICE IN AGRICULTURE ANDFOOD TECHNOLOGY” that has been published from 1982 to 1994 year.

âsopis izlazi dva puta godi{nje u nakladi od 300 primjeraka / The Review is published twice a year in 300 copies.

"POLJOPRIVREDA znanstveno-stru~ni ~asopis" citira se u sljede}im bazama podataka / "AGRICULTURE Scientificand Professional Review" is cited by the database:

1. CAB International2. AGRICOLA3. Nacionalna i sveu~ili{na hrvatska biblioteka / National and University Croatian Library

UVOD

Nematode naseljavaju gotove sve biotope, ~ak ipodru~ja gdje su uvjeti za ìvot vrlo nepovoljni (npr.polarni krajevi, dno jezera ili oceana). Njihov broj u tluvrlo je veliki - stotine u 1 cm³ tla.

Na brojnost nematoda u tlu, kao i na dinamikupopulacije, utje~e veliki broj razli~itih ~imbenika: na~inìvota nematoda, pokretljivost, sposobnost i brzinareprodukcije, mortalitet, biljni pokrov i koli~ina organsketvari u tlu (debljina orani~nog sloja), dostupnost hraneza nematode, povijest ekosustava (pretkultura, na~inobrade tla i sl.), temperatura tla, vlaga u tlu, aeriranosttla, prirodni neprijatelji nematoda i dr.

Dinamika populacija nematoda u tlu, osim gorenavedenih ~imbenika, varira i s obzirom na razna uzne-mirenja nematofaune. Poznato je, naime, kako su nem-atode izvrsni bioindikatori stanja i procesa unutarrazli~itih ekosustava, budu}i da ostvaruju osjetljivu vezus okolinom i prve reagiraju na najmanje promjene u tlu(Brme`, 1999., Ivezi} et al. 2000., Brme`, 2004.).Trofi~ke grupe nematoda, ponekad pojedina trofi~kagrupa nematoda, indikatori su uznemirenosti tla kojuuzrokuje npr. promjena u na~inu poljoprivredne proiz-vodnje (Wasilewska, 1997.). Freckman & Caswell(1985.) su utvrdili kako je rast populacije nematodaodre|en konkurentnim djelovanjem nematoda i drugihorganizama sa sli~nim zahtjevima za preìvljavanjem,

npr. parazitima i predatorima. Prema Yeates (1982.), zaraznolikost vrsta nematoda u tlu, vegetacija i kultivacijajednake su va`nosti i klimatski te pedolo{ki ~imbenici.

Kretanje nematoda u tlu odvija se kroz film vodekoji okruùje ~estice tla, stoga je vlaga u tlu od ìvotneva`nosti za nematode. Powers & McSorley, 1994., utvr-dili su kako je fitoparazitna nematoda Tylenchorhynchussensu latu u tlu bila najbrojnija tijekom sezone bez ki{a,brojnost je smanjivala tijekom vremena, dok su tadabrojnost pove}avale nematode iz roda Helicotylenchus iCriconemella.

U tlu koje nije prozra~no, odnosno postoji nedosta-tak kisika, smanjuje se brojnost nematoda. Osim kisika,nematode reagiraju na prisustvo CO2 , na pH reakciju tlate na kemijske elemente prisutne u tlu (Ivezi} i sur.,1990.).

Na brojnost vrsta nematoda i njihovu ra{irenostutje~u i godi{nja doba. Najve}a brojnost nematoda u tluje od travnja do rujna, a najmanja od studenog dosije~nja. Powers & McSorley (1994.) su dokazali kakosu varijacije unutar rodova nematoda vezane vi{e uzgodi{nje doba nego uz lokalitet, usprkos geografskimrazlikama lokaliteta istraìvanja.

POLJOPRIVREDA 10:2004 (2) 5-9

ISSN 1330-7142UDK = 632.651:633.11

(1) Prof.dr.sc. Marija Ivezi}, prof.dr.sc. Emilija Raspudi}, dr.sc. MirjanaBrme`, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednifakultet u Osijeku, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek; (2) Ivana Maji}, dipl.in`. polj. Osijek

DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U OZIMOJ P[ENICI

M. Brme` (1), M. Ivezi} (1), E. Raspudi} (1), I. Maji} (2)

Izvorni znanstveni ~lanakOriginal scientific paper

SA@ETAK

Na podru~ju Kneèva u Baranji, tijekom 2000./2001. godine, prou~avane su nema-tode na ozimoj p{enici pri standardnoj obradi tla. Pra}ena je dinamika populacijenematoda u p{enici, od jeseni (sjetva p{enice) do konca vegetacije p{enice.Rezultati su pokazali kako je ukupna brojnost nematoda i rodova o~ekivano raslarazvojem vegetacije p{enice. Broj nematoda bio je najmanji u listopadu, a najve}ibroj zabiljeèn je u travnju. Sli~na je bila i dinamika ukupnog broja rodova, najman-je rodova utvr|eno je u listopadu, a najvi{e u oùjku, do kraja vegetacije broj rodo-va se smanjio. Populacija fitoparazitnih nematoda bila je najve}a u jesen, a naj-manje u prolje}e. Dinamika populacije bakterivora rasla je tijekom vegetacije. Takoje u listopadu bila minimalna zastupljenost od 10 % bakterivora u odnosu na drugetrofi~ke grupe. Brojnost bakterivora najvi{u razinu dosegla je krajem vegetacije. Usvibnju su 65 % nematoda iz uzorka tla ~inile bakterivore.

Klju~ne rije~i: dinamika populacije nematoda, fitoparazitne nematode, bakterivore,ozima p{enica

Populacija nematoda usko je vezana uz rast i raz-voj biljke doma}ina (Freckman & Caswell, 1985.).Inicijalna populacija fitoparazitnih nematoda u tlu obi~nose pove}ava ukoliko se na poljoprivrednoj povr{inipo~ne uzgajati biljka koja }e postati doma}in odre|enimfitoparazitnim nematodama (npr. p{enica kao biljkadoma}in Anguini tritici). Vi{egodi{njim uzgojem biljkedoma}ina za nematode, populacija nematoda se ustali ismanjuje brojnost. Me|utim, uklanjanjem biljkedoma}ina iz uzgoja, populacija fitoparazitnih nematoda}e konstantno opadati. Odnos i korelaciju izme|u fito-parazitnih nematoda i biljke doma}ina opisao je Sein-horst, J. W. (1965.).

To je istraìvanje imalo za cilj prikazati kako odre-|eni ekolo{ki ~imbenici te razvoj vegetacije p{eniceutje~u na dinamiku populacije nematoda u tlu, brojarodova, fitoparazitnih nematoda i bakterivora.

MATERIJAL I METODE RADA

Dinamika populacije nematoda prou~avana je tije-kom 2000. i 2001. godine na podru~ju Kneèva uBaranji. Prou~avane su nematode u tlu zasijanom ozi-mom p{enicom, sa standardnom obradom (jesenskooranje na 35 cm dubine, tanjuranje i sjetva). Sortap{enice bila je Demetra (700 zrna/m2). Sjetva p{eniceobavljena je 18. 10.2000. godine.

Prou~avana je dinamika populacije ukupnog brojanematoda, broja pojedinih rodova fitoparazitnih nemato-da tijekom vegetacije te ukupan broj bakterivora.

Uzorci tla su uzeti: 11. 10. 2000., 23.10. 2000.,17.12. 2000., 12. 03. 2001., 24. 04. 2001., 17. 05.2001. godine.

Uzorci tla uzeti su sondom ∅ 2 cm, na dubinu do20 cm, u ~etiri ponavljanja. Masa svakog uzorka bila jeoko 1,5-2 kg tla te ~uvana na 4oC do izdvajanja nema-toda iz tla. Izdvajanje ili ekstrakcija nematoda iz tlaizvr{ena je u laboratoriju za nematologiju, na Poljo-privrednom fakultetu u Osijeku, metodom boca (Sein-horst, 1956.), koja se zasniva na principu sedimentaci-je krupnijih ~estica tla, prelasku preko sita i prelaènjunematoda u ~istiju sredinu (Jacob & Bezooijen, 1984.).

Determinacija je obavljena po klju~evima:Bongers, 1994.; Mai & Lyon, 1975.; Andrassy 1984.,1988., 1993.; Hunt, 1993. i Zullini, 1982. Determinacijaje obavljena do roda nematoda. Utvr|eni rodovi razvr-stani su u trofi~ke grupe. Dinamika populacije prikazanaje za ukupnu brojnost nematoda, broj rodova, fitopara-zitne nematode i bakterivore.

REZULTATI I RASPRAVA

Analizom uzoraka tla u tretmanu p{enice sa stan-dardnom obradom tla, utvr|ena je dinamika populacijeukupnog broja nematoda i broja rodova te dinamikapopulacije fitoparazitnih nematoda i bakterivora.

Pod ukupnim brojem, podrazumijevamo sve nem-atode utvr|ene u uzorku tla, tj. fitoparazitine nematode,bakterivore, fungivore, omnivore i predatore. Najmanja

6


M. Brme` i sur.: DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U OZIMOJ P[ENICI

Grafikon 1. Dinamika populacije ukupnog broja nematodaFigure 1. Population dynamics of nematodes

zastupljenost ukupnog broja nematoda bila je u listopa-du (neposredno nakon sjetve), i to manje od 250 nema-toda u 100 ml tla. Najve}i ukupan broj nematoda zabil-jeèn je u travnju kada je bilo oko 2000 nematoda u 100ml tla (Graf.1). Sli~ni rezultati utvr|eni su analiziraju}ibroj rodova. Dinamika broja rodova prikazana je uGrafikonu 2. Najmanja brojnost svih rodova utvr|ena jekrajem listopada, a najve}a u oùjku.

Fitoparazitne nematode predstavljaju najzna~ajnijugrupu za pra}enje dinamike populacije, upravo zbogtoga {to mogu pri~injavati {tete na usjevima. U prove-

denom ispitivanju pra}ena je dinamika populacije fitopa-razitnih nematoda koje su bile najzastupljenije. To su bilenematode sljede}ih rodova: Tylenchus, Pratylenchus,Helicotylenchus i Tylenchorhynchus.

Brojnost navedenih rodova tijekom vegetacije pri-kazana je u Grafikonu 3.

Osim gore navedenih rodova fitoparazitnih nemato-da, javili su se i sljede}i rodovi, ali u puno manjem broju:Rotylenchus, Heterodera, Psilenchus, Paratylenchus ineki rodovi iz porodice Tylenchidae.


7M. Brme` i sur.: DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U OZIMOJ P[ENICI

Grafikon 2. Dinamika broja rodova Figure 2. Number of genera

Grafikon 3. Dinamika populacije fitoparazitnih nematodaFigure 3. Population of plant-parasitic nematodes

Najve}a brojnost fitoparazitnih nematoda utvr|enaje u jesenskom periodu, naglo je pala tijekom zime, a uprolje}e se pove}ala, ali ne tako zna~ajno.

S obzirom na to da je ukupna brojnost nematodabila najve}a u prolje}e, za zaklju~iti je kako je brè raslabrojnost nekih drugih trofi~kih grupa u odnosu na fito-parazitne nematode. Najvi{e se pove}ala brojnost bak-terivora (Graf. 4.). One su se namnoìle u velikom broju,budu}i da prve reagiraju na uznemirenja u tlu, a u prol-je}e je izvr{ena prihrana i za{tita usjeva te na taj na~inuznemirena zajednica nematoda. U to vrijeme prvo suse javile bakterivore s vrlo kratkim ìvotnim ciklusom,koje se obi~no javljaju neposredno nakon uznemirenja,ali im je ìvotni vijek vrlo kratak. To su bile nematode izrodova Rhabditis, Panagrolaimus i Diploscapter. Bile suzastupljene u svim ispitivanim uzorcima u izuzetno veli-kom broju te su na taj na~in preuzele dominaciju nadfitoparazitnim nematodama. Kroz vremenski period odoko 2-3 tjedna od uznemirenja nematolo{ke faune, zam-jenile su ih bakterivore iz sljede}ih rodova:Acrobeloides, Acrolobus, Cephalobus, Eucephalobus,Heterocephalobus, Metateratocephalus i dr. Malo sezna o interakciji izme|u bakerivora i fitoparazitnih nema-toda. Freckman & Caswell (1985.) utvrdili su kako veli-ka populacija bakterivora preuzima dominantnost u pro-storu rizosfere i tako utje~e na pristup hrani za drugevrste nematoda.

Populacija bakterivora je u listopadu bila minimalnai to 10 % bakterivora u odnosu na druge trofi~ke grupe.Brojnost bakterivora najvi{u razinu dosegla je krajemvegetacije. U svibnju su 65 % nematoda iz uzorka tla~inile bakterivore.

Populacija bakterivora ovisi i o na~inu poljoprivred-ne proizvodnje. Istraìvanja su pokazala kako je popula-cija bakterivora bila brojnija u organskom nego u kon-vencionalnom na~inu uzgoja (Ferris i sur., 1996.).

U ovom istraìvanju dinamike populacije nematodau p{enici utvr|ene su i nematode iz trofi~kih grupa fun-givora, omnivora i predatora, ali u vrlo malom broju te zanjih nije posebno prikazana dinamika populacije.

ZAKLJUÂK

U svijetu, ~etvr tina ukupnih poljoprivrednihpovr{ina zasijanih ìtaricama otpada na proizvodnjup{enice. Intenziviranjem poljoprivredne proizvodnjep{enice, znatno su se pove}ala ekonomska ulaganja usam proces uzgoja. Opravdanost poljoprivredne proiz-vodnje p{enice odre|ena je, uz niz drugih ogra-ni~avaju}ih ~imbenika, brojno{}u {tetnih nematoda utlu.

Rezultati su pokazali kako je ukupna brojnostnematoda i rodova o~ekivano rasla razvojem vegetacijep{enice. Fitoparazitne nematode biljeè najve}u broj-nost u listopadu, dok je populacija bakterivora rasla raz-vojem vegetacije p{enice.

Dinamiku populacije nematoda posebno je va`nopratiti kod fitoparazitnih nematoda, naro~ito onih kojepri~injavaju {tete u poljoprivrednim usjevima.Poznavaju}i dinamiku populacije, mogu}e je na vrijemepredvidjeti kada }e ona porasti, odnosno pasti, teodràvati populaciju na optimalnoj razini, tj. ispod eko-nomskog praga {tetnosti.

LITERATURA

1. Andrassy, J. (1984.): Klasse nematoda. Gustav FisherVerlag, Stuttgart, pp. 509.

2. Andrassy, J. (1988): The superfamily Dorylamoidea(Nematoda) – a review of Family Dorylaimidae. Opus.Zool. Budapest 23: 3-63.

3. Andrassy, J. (1993): A taxonomic survey of familyMononchidae (Nematoda). Acta Zool. Hung. 39: 13-60.

8


M. Brme` i sur.: DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U OZIMOJ P[ENICI

Grafikon 4. Dinamika populacije nematoda iz grupe bakterivoraFigure 4. Population dynamic of bacterial feeding nematodes

4. Bongers, T. (1994.): De nematoden van Nederland.KNNV: Utrecht. pp.408.

5. Brme`, M. (1999.): Nematode kao bioindikatori stanjaagroekosustava. Magistarski rad, pp. 61.

6. Brme`, M. (2004.): Zajednice nematoda kao bioindikato-ri promjena u agroekosustavu. Doktorska disertacija,Poljoprivredni fakultet u Osijeku: pp. 100.

7. Ferris, H., Venette, R.C., Lau, S.S. (1996): Dynamics ofnematode communities in tomatos in conventional andorganic farming systems, and their impact on soil ferti-lity. Applied Soil Ecology 3:161-175

8. Freckman, D. W. & Cawell, E. P. (1985): The ecology ofnematodes in agroecosystem. Ann. Rev. Phytopatol. 23:275-96.

9. Hunt, D. J. (1993): Aphelenchida, Longidoridae andTrichodoridae – Their systematics and bionomics. CABINT. Wallingford, UK. pp. 352.

10. Ivezi}, M., [amota, D., Raspudi}, E. (1990.): Utjecajpovi{enih doza kalija na fitoparazitne nematode kukuru-za. Glasnik za{tite bilja, 9-10:352.-353.

11. Ivezi}, M.,Raspudi}, E., Brme`, M. (2000): Structure ofnematode communities in different agroecosystemsinCroatia. Helminthologia, 37(3):165-169.

12. Jacob, J.J., Bezooijen, J. (1984): Manual for practicalwork in nematology. Wageningen Agricult. Univ., pp. 76.

13. Mai, W.F., Lyon, H.H. (1975): Pictorial key to genera ofplant-parasitic nematodes. Cornell University Press.London. pp.219.

14. Powers, L.E., McSorley, R. (1994): Soil nematode com-munity in two tropical pastures. Nematropica 24-2:133-141.

15. Seinhorst, J.W. (1956): The quantitative extraction ofnematode from soil. Nematologica 3.

16. Seinhorst, J.W. (1965): The relation betweennematodedensityand damage to plants. Nematologica 11:137-54

17. Wasilewska, L. (1997): Soil invertebrates as bioindica-tors, with special reference to soil-inhabiting nemato-des. Russian J. of Nematol. 5 (2): 113-126.

18. Yeates, G.W. (1982): Variation in soil nematode diversityunder pasture with soil and year. Soil.Biol.Biochem. 16-2: 95-102.

19. Zullini, A. (1982.): Nematodi (Nematoda). ConsiglioNazionale delle Ricerche, Italy, pp. 117.


9M. Brme` i sur.: DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U OZIMOJ P[ENICI

POPULATION DYNAMICS OF NEMATODES IN WINTER WHEAT

SUMMARY

Population dynamics of nematodes in winter wheat were investigated during 2000/2001 years on the area ofKnezevo in Baranya county, Croatia. The samples of soil were taken six times during the growing season (fromsowing time in autumn, until the end of the vegetation). Total number of nematodes as well as number of gene-ra occurred in samples increased during the vegetation period. Total number of nematodes was the lowest inOctober, and the highest in April. Similar results occurred in number of genera, the lowest in October, and thehighest in March. Population of plant parasitic nematodes was highest in autumn period, and decreased duringwinter and spring period. Population of bacterivorous nematodes increased over the vegetation period, andwere highest in spring. In May, bacterial feeding nematodes reached 65 % of all nematodes and became themost abundant feeding group in the investigation.

Key-words: population dynamics of nematodes, plant parasitic nematodes, bacterial feeding nematodes, win-ter wheat

(Primljeno 22. studenog 2004.; prihva}eno 30. studenog 2004. – Received on 22 November 2004; accepted on 30November 2004)


UVOD

Temeljni cilj sjetve p{enice je ostvarenjeujedna~enog ulaganja sjemena na optimalnu dubinu iravnomjeran raspored po vegetacijskom prostoru. Tajcilj nije zadovoljavaju}e realiziran postoje}im rje{enjimauniverzalnih ìtnih sija}ica i postoje}im varijantamaobrade tla. Naime, svi sjetveni aparati ostvaruju volum-no, a ne pojedina~no izuzimanje sjemena, radi ~eganastaje problem neujedna~ene raspodjele sjemena popovr{ini i dubini. Na suvremenim sija}icama ugra|ujuse sjetveni aparati za pojedina~no doziranje sjemena ksjetvenim ulaga~ima i centralno za opskrbu vi{e sjetve-nih ulaga~a. Problem koji nastaje je neujedna~en raspo-red sjemena po sjetvenim ulaga~ima. Znatan problemnastaje i kod uzdu`ne raspodjele sjemena, zbograzli~itog vremenskog intervala gibanja sjemenki na izla-zu iz provodnika.

Takav raspored odgovara frekvenciji eksponencijal-ne raspodjele, {to je prisutno kod svih sjetvenih aparatas volumnim izuzimanjem sjemena. Ta pojava izraènijaje kod manjih razmaka zrna u redu. Dosada{njaistraìvanja ukazuju na veliku varijabilnost sjemenap{enice po dubini u razli~itim varijantama obrade tla.Istodobno, konvencionalnom obradom tla nije mogu}eposti}i zadovoljavaju}u strukturu tla te je i radi toga kva-liteta sjetve neodgovaraju}a. Sagledavaju}i te nedostat-ke konstruirani su strojevi za izravnu sjetvu koji bi trebaliublaìti te nedostatke i zna~ajno pobolj{ati raspodjelu

sjemena po povr{ini i dubini, koja je preduvjet visokog istabilnog uroda svih poljoprivrednih kultura. Zahtjeviglede racionalnije obrade tla i sjetve, minimalnog ga-ènja tla, zna~ajno su narasli, a taj napredak je ostvarenkonstrukcijom stroja "Rau-Kombisem", koji te radneoperacije obavlja istodobno. Radni dijelovi navedenogstroja obavljaju rahljenje, sitnjenje i stabilizaciju tla te, zarazliku od radnih dijelova drugih strojeva, isti nemajunegativan u~inak na fizikalno-mehani~ku strukturu tla.

PREGLED LITERATURE

O problematici raspodjele sjemena p{enice popovr{ini i dubini malobrojni su doma}i i inozemni litera-turni izvori. Köller (1979.) komparira kombinirani agre-gat za osnovnu obradu, pripremu tla i sjetvu tipa“Justus” i pojedina~ne agrotehni~ke mjere osnovneobrade, pripreme tla i sjetve te kombinirani agregat roti-raju}e sitnilice (rotofreze) i sija~ice. Osnovna obradaobavljena je na dubinu 150 mm, a predsjetvena pripre-ma na 100 mm. Kombinacijom radnih organa razriva~a,rotiraju}e drlja~e, mrvilice i sija}ice na neobra|enom tluostvaren je efekt mrvljenja na prosje~nu veli~inu frakci-je promjera 67 mm. Uporabom “Justine”, odnosno kom-

ISSN 1330-7142UDK = 631.331:633.11

RASPODJELA SJEMENA P[ENICE PO POVR[INI I DUBINI UIZRAVNOJ SJETVI

L. [umanovac, T. Juri}, D. Kneèvi}

Prethodno priop}enjePreliminary communication

SA@ETAK

Tijekom istraìvanja postavljen je sjetveni pokus na dva poku{ali{ta na povr{inamaPZ “Jankovci” u Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji. Istraìvana je uzdu`na i popre~naraspodjela sjemena te raspodjela sjemena po dubini. Analiza navedenih raspodjelaobavljena je nakon nicanja usjeva, a dobiveni podaci obra|eni su i prezentirani stan-dardnim znanstveno-statisti~kim metodama, uz podr{ku programskog paketa EXCEL5.0. Rezultati istraìvanja ukazuju na nezadovoljavaju}u raspodjelu sjemena popovr{ini (uzdu`na i popre~na) i dubini, {to je podudarno s dosada{njim istraìvanji-ma. Dakle, izravnom sjetvom p{enice {tedi se energija, pove}ava se produktivnostrada, obavlja se sjetva u kra}em i optimalnom roku u odnosu na konvencionalnusjetvu, ali i nadalje ostaje problem nezadovoljavaju}e raspodjele sjemena.

Klju~ne rije~i: raspodjela sjemena, povr{ina, dubina, izravna sjetva

Doc. dr. sc. Luka [umanovac, prof. dr. sc. Tomislav Juri} i mr.sc. Dario Kneèvi} - Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za mehanizacijuu poljoprivredi, Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek


11L. [umanovac i sur.: RASPODJELA SJEMENA P[ENICE PO POVR[INI I DUBINI U IZRAVNOJ SJETVI

binacije rotodrlja~e, mrvilice i sija}ice na pooranom tlu,ostvarena je prosje~na usitnjenost frakcija od 45 mm,dok je na prorahljenom (gruberovanom) tlu 28 mm.Sli~ne rezultate ostvarila je kombinacija rotiraju}e sitni-lice (rotofreze) i sija}ice. U~inak “Justusa” iznosio je 1,5h/ha, uz potro{nju goriva od 38 l/ha. Plug + “Justina”ostvarili su u~inak 2,8 h/ha i 67 l/ha potro{nje goriva,dok je gruber + “Justina” ostvarila u~inak 2 h/ha i potro-{nju 48 l/ha goriva. Kombinacija rotiraju}e sitnilice isija}ice ostvaren je u~inak od 0,9 h/ha i potro{nja gori-va 22 l/ha. Kompariraju}i s oranjem “Justus”, smanjujese potrebito radno vrijeme i potro{nja goriva za oko45%, ali, u usporedbi s rotiraju}om sitnilicom, nemazna~ajniju prednost.

Spasojevi} (1987.) isti~e da je osnovni uvjet zakvalitetnu sjetvu predsjetvena priprema tla, tehni~karje{enja i pode{avanje sjetvenih aparata i sjetvenihulaga~a, ovisno o uvjetima primjene. Autor tijekomistraìvanja ukazuje na nedostatke postoje}ih rje{enjasjetvenih aparata i sjetvenih ulaga~a te, sukladno tome,o nezadovoljavaju}oj raspodjeli sjemena po povr{ini idubini. Radi velike gusto}e sjetve velika je koncentraci-ja zrna u redu (1,1-1,6 mm), {to nepovoljno utje~e naujedna~eni razvoj biljaka zbog konkurencije. Autor isti~eda plitka i duboka sjetva negativno utje~u na razvoj i pre-zimljavanje, naro~ito pri pojavi golomrazica. Malinovi}(1988.) isti~e da svi sjetveni aparati s volumnim izuzi-manjem sjemena ostvaruju uzdu`nu raspodjelu sjeme-na pri sjetvi po eksponencijalnoj krivulji. Temeljem dobi-venih rezultata istraìvanja, navodi da je zna~ajno boljuraspodjelu sjemena po vegetacijskom prostoru mogu}eposti}i preciznim sjetvenim aparatima za pojedina~noizuzimanje sjemena ili sjetvenim aparatima s volumnimizuzimanjem i dodatnom raspodjelom sjemena naulaga~ima (sjetva u trake ili {irom). Na ujedna~enu dubi-nu sjetve odlu~uju}i utjecaj ima kvaliteta predsjetvenepripreme tla. Boljom raspodjelom sjemena po vegetacij-skom prostoru (sjetva u trake ili {irom) i primjenomadaptiranih i novih rje{enja ulaga~a (“pa~ja noga”),pove}an je urod p{enice za 5 do 8% u odnosu na kon-trolnu rednu sjetvu. Preciznom sjetvom p{enicepove}an je urod u odnosu na kontrolnu za 18%, uzsmanjenje norme sjetve od 20 do 25%.

Malinovi} i Mehandì} (1991.) ispituju preciznostregulatora za izuzimanje sjemena sija}ica “Panonija”Murska Sobota, “Sigma-30” i “ETA-48” proizvo|a~aOLT Osijek. Analiziraju efekte uzdu`ne i popre~neraspodjele sjemena te raspodjelu sjemena p{enice podubini u funkciji obrade tla. Rezultati njihovog ispitivan-ja ukazuju na ostvarenje linearne promjene protoka sje-mena u funkciji poloàja regulatora. Sjetveni aparati scentralnim izuzimanjem (sija}ica “ETA-48”) i valjak snoktima (sija}ica “Panonija”) ostvaruju sjetvu u hrpice inezadovoljavaju}u uzdu`nu raspodjelu sjemena.Popre~na raspodjela kod sjetvenih aparata za pojedi-na~no izuzimanje je u tolerantnim vrijednostima varijaci-je, dok je kod centralnog pribli`no dvostruka. Raspo-djelu sjemena po dubini najpreciznije ostvaruje sija}ica“Panonija”, dok je kod ostalih nezadovoljavaju}a.

ûljat (1994.) smatra da izravna sjetva na jednojtre}ini poljoprivrednih proizvodnih povr{ina nema alter-nativu. Autor nadalje navodi da tlo na ve}ini tih lokacijaima strukturu, kapilaritet i inflitracijska svojstva pogod-na za izravnu sjetvu te rast, razvoj i visoki urod kulturnogbilja. Preduvjet za izvo|enje izravne sjetve je raspola-ganje suvremenom poljoprivrednom tehnikom teure|enje tala, kao dragocjenog resursa na{e zemlje.Juri{i} i sur. (1995.) istraùju utjecaj razli~itih varijantiobrade tla na kvalitetu sjetve i urod p{enice. P{enica jeposijana u varijantama konvencionalne obrade tla, dvo-kratnog tanjuranja i oranja + drljanja. Raspodjela sje-mena po povr{ini i dubini zadovoljavaju}a je u varijantikonvencionalne obrade tla, dok je u ostale dvije nezado-voljavaju}a. U konvencionalnoj obradi ostvaren je urodp{enice sorte “Sana”od 6,44 t/ha, dok je u varijanti dvo-kratnog tanjuranja 6,03 t/ha, odnosno manji je za 6,8 %,{to je, prema autorima, u uskoj korelaciji s raspodjelomsjemena po povr{ini i dubini, koja ima znatan utjecaj naformiranje optimalnog sklopa i na koncu uroda. [uma-novac i sur. (2000.) istraùju utjecaj razli~itih varijantiobrade tla na kvalitetu raspodjele sjemena po povr{ini idubini. Postavili su sjetveni pokus u varijantama dvo-kratnog tanjuranja, konvencionalne obrade i oranje +drljanje rotodrlja~om. Sjetva je obavljena sija}icom“ETA-48” agregatiranom s traktorom “RX-170”. Autorizaklju~uju da je raspodjela sjemena p{enice po povr{inii dubini nezadovoljavaju}a u svim varijantama obradetla. U nastavku isti~u da bez novih tehni~kih rje{enja ioptimiranja strojeva za predsjetvenu pripremu tla i sjet-vu nije mogu}e ostvariti zadovoljavaju}u kvalitetu sjet-ve, poglavito ako se ista izvodi u uvjetima reduciraneobrade tla. Wiesehoff i Köller (2004.) tijekom jednogo-di{njeg istraìvanja na raznim proizvodnim povr{inamau Njema~koj kreiraju aplikacijsku kartu u cilju optimali-zacije koli~ine sjemena i optimalnog rasporeda sjemenapo povr{ini i dubini, odnosno predlaù uvo|enje “pre-cizne sjetve” u okviru “precizne poljoprivrede”. Uvo-|enjem “precizne poljoprivrede”, isti~e Auernhammer(2004.), proizvodnja bilja temelji se na na~elimaekolo{ke poljoprivrede. Autor navodi sustave globalnogpozicioniranja, sustave kartiranja uroda, a posebannaglasak daje najnovijoj generaciji “inteligentnih poljo-privrednih strojeva”, me|u kojima je i niz strojeva zaizravnu sjetvu, ~ijom }e se uporabom ostvariti znatnokvalitetnija raspodjela sjemena po povr{ini i dubini.

MATERIJAL I METODE

Tijekom proizvodne godine (2003./2004.) postav-ljen je sjetveni pokus u PZ “Jankovci”, na dvije razli~itelokacije: a)„Metz“, i b)„Senek“. U sjetvenim pokusimana oba poku{ali{ta kori{tena je sorta p{enice "Ludwig",sjetvene norme od 180 kg/ha, a predkultura je bio mer-kantilni kukuruz. Sjetva je obavljena izravno u lesiviranosme|e tlo na obje lokacije, bez prethodne obrade, stro-jem "Rau-Kombisem" radnog zahvata od 3,6 m, agrega-tiranim s traktorom “Fendt 824”, snage 170 kW. Sjetvaje obavljena 17.10. 2003. godine u prijepodnevnim sati-

12


L. [umanovac i sur.: RASPODJELA SJEMENA P[ENICE PO POVR[INI I DUBINI U IZRAVNOJ SJETVI

ma, po obla~nom vremenu, pri temperaturi 11 0C i rela-tivnoj vlazi zraka od 83 %.

Pode{enosti stroja za obje lokacije su sljede}e:- Prosje~an broj okretaja rotora 297 min-1,- Odbojni lim pode{en je u maksimalni gornji po-

loàj,- Sjetveni ulaga~i nisko su postavljeni kako bi se

postigla èljena dubina sjetve od 3-5 cm te me|urednirazmak od 13 cm,

- Identi~na pode{enost sjetvenog aparata (skala„N“), te

- Brzina sjetve od 7 km/h.

Tijekom istraìvanja obavljene su sljede}eidenti~ne analize na obje lokacije:

- Analiza stanja i intenzitet utjecaja tla na raspodje-lu sjemena po povr{ini i dubini obavljeno je neposrednonakon sjetve. Sastav frakcija na dubini sjetvenog slojautvr|en je utiskivanjem cilindra s rastavljivim dnom,povr{ine 0,6 m2, do dubine sjetvenog sloja. Prikupljeniuzorci odvajani su po frakcijama, maseno i broj~ano.Vla`nost tla analizirana je uzimanjem uzoraka iz sjetve-nog sloja na dubini 0-50 mm, metodom Kopeckog u petponavljanja.

Prosje~na vla`nost sjetvenog sloja na lokaciji“Metz” iznosila je 27,30%, a na lokaciji “Senek” 24,47%.Sastav frakcija (grudvi) na dubini sjetvenog sloja (0-50mm) vrlo je nepovoljan na obje lokacije, radi pove}anevla`nosti tla. Na lokaciji “Metz” znatno je nepovoljnijisadràj frakcija u sjetvenom sloju. Krupnijih frakcijaiznad 80 mm promjera u sjetvenom sloju sadràno jevi{e od 50%, dok je na lokaciji “Senek” oko 40% Na tojlokaciji znatno je ve}i sadràj sitnijih frakcija promjera(20-60 mm) s udjelom od 27%, dok je sadràj istih frak-cija na lokaciji “Metz” oko 20%.

- Uzdu`na raspodjela sjemena i dubina analiziranaje nakon nicanja biljaka u fazi razvoja 2-3 lista, brojan-jem biljaka svakog drugog reda u duìni od tri metra udeset ponavljanja. Dubina je utvr|ena mjerenjem razma-ka od sjemenke do prijelaza u svjetlozelenu boju biljke.

- Popre~na raspodjela sjemena analizirana je mje-renjem razmaka izme|u redova na radnom zahvatu stro-ja u deset ponavljanja.

Rezultati su obra|eni i prezentirani standardnimznanstveno-statisti~kim metodama, uz podr{ku pro-gramskog paketa EXCEL 5.0.


Analiza uzdu`ne raspodjele sjemena p{eniceTijekom ocjene kvalitete rada stroja u sjetvi, iznim-

no je va`no utvrditi uzdu`nu raspodjelu, odnosnouzdu`ni razmak sjemena. Uzdu`ni razmak sjemena uredu ovisi prvenstveno o konstrukcijskom rje{enju sjet-venog aparata, na~inu transporta sjemena od trenutkaizuzimanja sjemena do sjetvenog ulaga~a, o obliku iduìni provodne cijevi, rasporedu i kutu nagiba istih te o

geometriji, odnosno konstrukciji sjetvenog ulaga~a.Vremenski interval izlaska sjemena iz provodnika sje-mena ili ulaska u sjetveni ulaga~ odgovara frekvencijieksponencijalne raspodjele y=1,5036 e0,3856x, u I.poku{ali{tu , {to je prikazano na histogramu (Sl. 1.).

Uzdu`na raspodjela sjemena u II. poku{ali{tuizraèna je kvadratnom jednad`bom y=-1,2619x2 +9,8333x + 0,4286. Temeljem rezultata istraìvanja,vidljivo je da postoji signifikantna razlika relativnih frek-vencija sjemena po grupnim razmacima i, sukladnotome, nezadovoljavaju}a uzdu`na raspodjela sjemena uoba poku{ali{ta. Razlog tomu su neodgovaraju}a obra-da tla radi pove}ane koli~ine biljnih ostataka, odnosnokukuruzovine, zakorovljenosti, posebice u I. poku{ali{tu,pove}ane vla`nosti tla i konstrukcijskog rje{enjakori{tene sija}ice s volumnim izuzimanjem sjemena.Naime, volumno izuzimanje (doziranje) sjemena i rela-tivno dugi provodnici jedan su od razloga neodgovara-ju}oj uzdu`noj raspodjeli sjemena. Izraèna je pojavahrpica, odnosno ve}eg broja zrna u grupnom razmakuiznad 70 mm, posebice u postavljenom pokusu u I.poku{ali{tu. Do sli~nih ili identi~nih raspodjela do{li sutijekom svojih istraìvanja (Malinovi}, 1988.) i ([uma-novac i sur., 2000.). Rezultati analize uzdu`ne raspodje-le sjemena p{enice u I. i II. poku{ali{tu prezentirani sutabli~no (Tab.1.) i histogramski (Sl.1.).

Analiza popre~ne raspodjele sjemena p{eniceRezultati istraìvanja ukazuju na nezadovoljavaju}u

popre~nu raspodjelu sjemena ostvarenu tijekom sjetve.Naime, me|uredni razmak izme|u sjetvenih ulaga~akonstrukcijski je zadan i iznosi 130 mm. U I. poku{ali{tuna tom razmaku 120-140 mm posijano je samo 19 %sjemena, dok je u II. poku{ali{tu na razmaku 120-140mm, posijano ~ak 64 % sjemena. Razlog tomu je {to suu I. poku{ali{tu znatnije bili izraèni biljni ostaci i korov,{to je oteàvalo izvo|enje sjetve, a time i navedeneraspodjele, dok je u II. poku{ali{tu prisutnost korova ibiljnih ostataka bila zna~ajno manja.

Popre~na raspodjela sjemena u I. poku{ali{tuizraèna je kvadratnom jednad`bom y=1,7738x2 –7,0833x + 7,1429, dok je u II. poku{ali{tu izraènaistovjetnom kvadratnom jednad`bom sljede}eg oblikay=-2,7024x2 + 23,226x – 24,571.

Analiza raspodjele sjemena p{enice po dubini Na raspodjelu sjemena po dubini utje~e niz ~imbe-

nika, od kojih su najzna~ajniji sljede}i: predsjetvena pri-prema tla, konstrukcijsko rje{enje nosa~a i samog sjet-venog ulaga~a, izbor sjetvenog agregata te njegovapode{enost u danim proizvodnim uvjetima. Optimalnadubina sjetve p{enice iznosi 40 mm, s dopu{tenimodstupanjem ± 10 mm. Dosada{nja istraìvanja(Juri{i} i sur., 1995.; [umanovac i sur., 2000.) ne dajupodatke kojim intenzitetom navedeni ~imbenici utje~una ravnomjernost distribucije sjemena p{enice po dubi-ni. Postoje}a tehni~ka rje{enja strojeva, bilo za konven-cionalnu ili izravnu sjetvu, u optimalnim uvjetima ne



Tablica 1. Relativna frekvencija po grupnim razmacima uzdu`ne raspodjele sjemena Table 1. Relative frequency according to group distances of the longitudinal seed distribution

Slika 1. Grafi~ki prikaz relativne frekvencije po grupnim razmacima uzdu`ne raspodjele sjemenaFigure 1.Graph of the relative frequency according to group distributions of the longitudinal seed distribution

14



Tablica 2. Relativna frekvencija po grupnim razmacima popre~ne raspodjele sjemena Table 2. Relative frequency according to group distributions of the transversal seed distribution

Slika 2. Grafi~ki prikaz relativne frekvencije po grupnim razmacima popre~ne raspodjele sjemena Figure 2. Graph of the relative frequency according to group distances of the transversal seed distribution

mogu rezultirati ujedna~enom raspodjelom (Malinovi} iMehandì}, 1991.), {to zna~i da nema optimalnih kon-strukcijskih rje{enja, ve} raspodjela ovisi prvenstveno opredsjetvenoj pripremi tla, koli~ini biljnih ostataka u tlu,zakorovljenosti, vla`nosti tla i sli~no. Ukoliko su istinepovoljni, niti jedan stroj ne}e dati zadovoljavaju}irezultat.

Temeljem prikupljenih podataka, koji su prezenti-rani tabli~no (Tab. 3.) i histogramski (Sl. 3.), moè se

zaklju~iti da nema velikih razlika u istraìvanimraspodjelama. U I. poku{ali{tu 67% sjemena posijanoje na optimalnu dubinu, dok je u II. poku{ali{tu ~ak73% sjemena posijano unutar te dubine. Razlog tomiznimno dobrom rasporedu nastao je kao rezultatsame konstrukcije ispitivanog stroja. Na prednjemdijelu istog nalazi se rototiller (sitnilica), ~iji se odboj-ni lim moè pode{avati, a time i usmjeravati masa tlaprema sjetvenim ulaga~ima, odnosno dubina sjetve.Odbojni lim rototillera bio je pode{en u maksimalni



Tablica 3. Relativna frekvencija sjemena u grupnim razmacima po dubini Table 3. Relative seed frequency in group distributions across the depth

Slika 3. Grafi~ki prikaz relativne frekvencije sjemena u grupnim razmacima po dubini Figure 3. Graph of the seed relative frequency in group distances per depth

gornji poloàj, {to je imalo za posljedicu nabacivanjedovoljne koli~ine tla da prekrije sjeme, odnosno bio jepode{en za sjetvu ispod struje rotora. Nakon sjetvenije bilo neposijanog sjemena na povr{ini. Raspodjelasjemena po dubini u I. poku{ali{tu je asimetri~na, kva-dratnog oblika y=-4,8571x2 + 30,543x –18,2. U II.poku{ali{tu raspodjela je tako|er asimetri~na i kva-dratnog oblika y=-6,1429x2 + 38,457x –27,8.

ZAKLJUÂK

Temeljem rezultata dobivenih ovim istraìvanjem,moè se zaklju~iti kako ostvarena raspodjela sjemenap{enice u izravnoj sjetvi strojem “Rau-Kombisem” popovr{ini nije zadovoljavaju}a, dok su rezultati raspodje-le po dubini u granicama zadovoljavaju}ih. Iznimno jeva`no da u oba poku{ali{ta nema ve}eg broja zrna ugrupnom razmaku 0-10 mm, s udjelom od 2% i 9% te10,1-20 mm, s udjelom od 4% i 11%. Rezultatipopre~ne analize ukazuju da u I. poku{ali{tu nije ostva-ren zadani me|uredni razmak radi velike koli~ine biljnihostataka i prisutnog korova. U II. poku{ali{tu djelomi~noje ostvaren zadani me|uredni razmak 120–140 mm, sudjelom od 64% posijanog sjemena unutar razmaka.Rezultati analize raspodjele sjemena po dubini na objelokacije ukazuju da je zadana dubina 3-5 cm ostvarenas udjelom iznad 65 %. Rezultati analize rasporeda sje-mena po dubini djelomi~no su zadovoljavaju}i, budu}ida je odbojni lim rototillera bio maksimalno podignut teje struja tla bila usmjerena na sjeme.

LITERATURA

1. Auernhammer, H. (2004.): Präziser Ackerbau-PrecisionCrop Farming. Jahrbuch Agrar technik-YearbookAgricultural Engineering, Band 16, VDMA Landtechnik,VDI-MEG, KTBL, Frankfurt 2004, 31-38.

2. ûljat, M., Vidakovi}., Balentovi}, Z., Duvnjak, V.(1994.): Izravna sjetva. Zbornik radova 22. me|unarod-nog savjetovanja iz podru~ja mehanizacije poljoprivrede“Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede”, Opatija,79.-87.

3. Juri{i}, M., [umanovac, L., Kanisek, J., Steiner, Z., Buk-vi}, @. (1995): Influence of different soil tillage variantson seed distribution quality and wheat grain yield (Tri-ticum aestivum). Fragmenta Agronomica 2, Conferenceof the European Society for Agronomy and PolishSociety of Agrotehnical Sciences, Pu³awy, 144-145.

4. Köller, K. (1979.): “Justus” Ein Universalbodenbe-arbeitungsgerat, Landtechnik DLG Mittelungen 24,1378.-1379.

5. Malinovi}, N. (1988.): Uticaj tehni~ko-tehnolo{kihre{enja uskorednih sejalica na kvalitet raspodele seme-na po povr{ini i dubini. Doktorska disertacija, Univerzitetu Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 1.-179.

6. Malinovi}, N., Mehandì}, R. (1991.): Komparativnoispitivanje sistema za doziranje i ulaganje semena prisetvi p{enice. Zbornik radova XV simpozijuma “Nau~no-tehni~ki progres u poljoprivrednoj proizvodnji (1991-2000)”, Opatija, 246.-251.

7. Spasojevi}, B. (1987.): Neka saznanja i iskustva u obra-di zemlji{ta za p{enicu u na{oj zemlji. Zbornik radovaXIV savjetovanja stru~njaka poljoprivredne tehnikeVojvodine, Dubrovnik, 288.-295.

8. [umanovac, L., Bukvi}, @., Juri}, T., Juri{i}, M.,Kneèvi}, D. (2000.): Utjecaj razli~itih varijanti obrade tlana kvalitetu raspodjele sjemena po povr{ini i dubini.Poljoprivreda 2, 40.-43.

9. Wiesenhoff, M., Köller, K. (2004): Calculation of theoptimal seed rate for winter wheat. Zbornik radova 32.Me|unarodnog simpozija iz podru~ja mehanizacije pol-joprivrede “Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede”,Opatija, 289-294.

16



SURFACE AND DEPTH WHEAT SEED DISTRIBUTION IN THE DIRECT SOWING

SUMMARY

In the research the sowing experiment was established at two experimental sites belonging to “PZ Jankovci”in Vukovarsko-srijemska county. Both the longitudinal and the transversal seed distributions were examined aswell as the depth distribution. The seed germination was followed by an analysis of the above mentioned dis-tributions and the data were processed and presented using the standard scientific and statistical methodssupported by EXCEL 5.0 programme package. The results of the research show an unsatisfactory seed distri-bution over the surface (both longitudinal and transversal) as well as over the depth, being in harmony the pre-vious researches of the sowing quality when standard agrotechnics was used. Therefore, comparing the con-ventional sowing with the direct wheat sowing the latter saves energy, increases working efficiency, the sowingprocess is shorter and it is performed in an optimum period of time etc. but the problem of an unsatisfactoryseed distribution still remains.

Key- words: seed distribution, surface, depth, direct sowing

(Primljeno 2. studenog 2004.; prihva}eno 25. sije~nja 2005. – Received on 2 November 2004; accepted on 25January 2005)


IINNTTRROODDUUCCTTIIOONN

Maize (Zea mays L.) and winter wheat (Triticumaestivum L.) are the most important crops in Croatianagriculture. The technology of soil tillage in their pro-duction is mainly conventional based on ploughing asprimary tillage operation and disc harrowing as second-ary tillage operation or seedbed preparation.

This tillage technology is, on one hand, the mostexpensive, complicated, organisationally slow, with highfuel consumption and labour requirement, and, in theother one, ecologically unfavourable (@ugec et al.,2000). In the recent years, some authors from Croatiacarried out experiments with different tillage systems inmaize and winter wheat production. According toStipe{evi} et al. (1997), application of reduced or con-servation soil tillage for arable crops in Croatia condi-tions is recommended because of reasons as follow:ecological (soil compaction reduction), economic (costreduction) and organizational (reducing of field opera-tions). Kanisek et al. (1997) reported that operatingcosts of implements and labour were 9.2% lower withconservation tillage system without ploughing than the

conventional tillage system in East Croatia. ManyEuropean authors also pointed out ecological and eco-nomical benefits which can be achieved by using con-servation tillage systems instead of conventional, forexample: Borin and Sartori (1995), Malicki et al. (1997),Moreno et al. (1997), Tebrügge and Düring (1999),Birkas and Gyurica (2000), Bonciarelli and Archetti(2000), Dimitrov et al. (2000.), and many others.Regarding crop yields, many authors reported that lotsof crops suffer higher or lower yield reductions whilechanging from conventional tillage to minimum or no-til-lage. The results differ depending on the type of soil,crop and weather conditions. According to Sartori andPeruzzi (1994) maize cultivated by minimum tillagemethods produced around 20-25% less than with thosebased on ploughing; while yield reduction is even moreobvious with no-tillage. Winter cereals, among whichwinter wheat is the most widely studied, adapt better tothe tillage reduction, losing 5% and 10% on the averagewith minimum tillage and no-tillage, respectively.

ISSN 1330-7142UDK = 631.51:633.11+633.15

INFLUENCE OF DIFFERENT SOIL TILLAGE SYSTEMS ON FUELCONSUMPTION, LABOUR REQUIREMENT AND YIELD IN

MAIZE AND WINTER WHEAT PRODUCTION

D. Filipovi}, S. Ko{uti}, Z. Gospodari}

Original scientific paperIzvorni znanstveni ~lanak

SUMMARY

An experiment with five different tillage systems and their influence on fuel con-sumption, labour requirement and yield of tested crops was carried out on AlbicLuvisol in northwest Slavonia in the period of 1996-2000 The compared tillagesystems were: 1. conventional tillage system (CT), 2. reduced tillage system (RT), 3.conservation tillage system I (CP), 4. conservation tillage system II (CM), 5. no-til-lage system (NT). The crop rotation was maize (Zea mays L.) - winter wheat(Triticum aestivum L.) – maize – winter wheat. Comparing the fuel consumption toCT system, RT system consumed 6.8% less, CP system 12.1% less, CM system27.4% less, while NT system consumed even 82.7% less fuel. The labour require-ment showed that RT system saved 7.6%, while CP system required 21.8% less, CMsystem 38.6% less labour, respectively. NT system saved 81.7% of labour in com-parison to CT system. The highest yield of maize in the first experimental year wasachieved under CT system and the lowest under RT system. In all others experi-mental years the highest yield of winter wheat and maize was achieved under CMsystem, while the lowest under RT system.

Key words: soil tillage, fuel consumption, labour requirement, maize, winter wheat,yield

Prof. dr. sc. Dubravko Filipovi}, Prof. dr. sc. Silvio Ko{uti}, Doc. dr. sc.Zlatko Gospodari} – Agronomski fakultet, Zavod za mehanizaciju poljo-privrede, Sveto{imunska 25, 10000 Zagreb

18


D. Filipovi} et al.: INFLUENCE OF DIFFERENT SOIL TILLAGE SYSTEMS ON FUEL CONSUMPTION ...

General objectives of this experiment were deter-mining of different tillage systems influence on fuel con-sumption and labour requirement as well as theirinfluence on crop yield within common crop rotation ona silty loam soil representing a significant area of thenorth-west Slavonian Croatian region.

MATERIAL AND METHODS

The experiment was conducted during period1996-2000 at agricultural company "PoljoprivredaSuhopolje” located 150 km northeast from Zagreb (45°50’ N, 17° 26’ E). The soil of the experimental field wasthe Albic Luvisol (according to FAO Classification,1998) which, by its texture (Table 1), belongs to the siltyloam (according to the Soil Survey Staff of the UnitedStates Department of Agriculture, 1975). According tothe basic chemical properties, this soil is acid with pH5.6 (measured in water) and pH 4.9 (measured in MKCl), rich in phosphorus and potassium (determined byAL method), as well as in nitrogen (determined byMicro-Kjeldahl method). As for the organic matter levelof 2.7% (assessed by bichromath Tjurin method), itbelongs to a group of soil with good level of organicmatter.

The experimental field consisted of 15 plots with100 m in length and 28 m in width each, and organizedas randomized blocks with three replications. The fivetillage systems and implements, included in the somesystem, were as follows:

(CT) - Conventional tillage system (plough, discharrow, combination harrow)

(RT) - Reduced tillage system (plough, combina-tion harrow)

(CP) - Conservation tillage system I (chisel plough,power harrow)

(CM) - Conservation tillage system II (chiselplough, multitiller)

(NT) - No-tillage system (no-till planter for maizeand direct drill for wheat)

The implements had following working width:mouldboard plough - 105 cm, disc harrow - 350 cm,seedbed implement - 600 cm, chiesel plough - 250 cm,power harrow 200 cm, multitiller 400 cm, no-tillageplanter - 350 cm and direct drill - 250 cm.

Due to the fact that direct sowing was done in no-tillage system, the energy for sowing was added to allother systems. At all experiment plots, except no-till,mounted pneumatic 6 row planter and 20 row seed drillwas used in maize sowing in winter wheat sowing.

In the season 1995-1996 this field was in a restingstage. The preceding crop in the season of 1994-1995was winter barley, and the tillage was conventional. Inthe first year of the experiment primary tillage withmouldboard plough and chisel plough was done inNovember 14, 1996. Secondary tillage with disc har-row, combined implement, power harrow and multitillerwas done in April 15, 1997. Field was sawn with themaize (Zea mays L.) cultivar “BC-592” in April 18,1997. Prior to sowing 60 kg ha-1 N, 60 kg ha-1 P2O5 and60 kg ha-1 K2O was applied in a form of compound NPKfertilizer. Urea was also applied prior to sowing in doseof 80 kg ha-1. The crop protection was first time per-formed after sowing in April 25, 1997 with 1.5 l ha-1 ofDual 960 EC. The second treatment was in May 04,1997 with 3.0 l ha-1 of Basagran. The top dressing wasperformed in May 15, 1997 with 200 kg ha-1 CalciumAmmonium Nitrate (commercial name KAN). The thirdtreatment was conducted in May 26, 1997 with 1.0 l ha-1

of Motivell and 0.6 l ha-1 of Banvel 480 S. Fertilization

and crop protection were uniform for the whole experi-mental field in both experimental years. Maize was har-vested in October 07. 1997.

In the second year of this experiment a primary til-lage was done in October 23, 1997., while a secondarytillage was done on October 28, 1997. The field wasseeded with winter wheat (Triticum aestivum L.) cultivar"Manda" on October 30, 1997. Prior to seeding 60 kgha-1 N, 60 kg ha-1 P2O5 and 60 kg ha-1 K2O was appliedin a form of compound NPK fertilizer. The urea was alsoapplied prior to seeding in dose of 200 kg ha-1. Theweed control was first time performed after seeding inOctober 31, 1997 with 2.0 l ha-1 of Dicuran Forte (her-bicide). The first top dressing was performed inFebruary 26, 1998 with 200 kg ha-1 Calcium Am-monium Nitrate and the second treatment was conduct-ed in May 16, 1998 with the same rate of KAN. The finalcrop protection was performed on May 09, 1998 with0.8 l ha-1 Starane (herbicide), 0.5 l ha-1 Tilt (fungicide),0.3 l ha-1 Bavistin-FL (fungicide) and 0.6 l ha-1

Chromorel (insecticide). The winter wheat was harve-sted in July 07, 1998.

Table 1. Particle size distribution and Texture classTablica 1. Mehani~ki sastav i teksturna oznaka tla


19D. Filipovi} et al.: INFLUENCE OF DIFFERENT SOIL TILLAGE SYSTEMS ON FUEL CONSUMPTION ...

In the third year a primary tillage was performed inOctober 29, 1998 and a secondary tillage in April 15,1999. The maize cultivar “BC-408 B” was sown in May04, 1999. Prior to sowing 50 kg ha-1 N, 140 kg ha-1

P2O5 and 210 kg ha-1 K2O was applied in a form of com-pound NPK fertilizer. Urea was also applied prior tosowing in dose of 80 kg ha-1. The weed control wasperformed in May 10, 1999 with 8.0 l ha-1 of Ciatral-SCZ (herbicide). The top dressing was performed inMay 18, 1999 with 200 kg ha-1 Calcium AmmoniumNitrate. The maize was harvested in October 21, 1999.

In the fourth year the winter wheat primary tillagewas done in October 23, 1999 and a secondary one inOctober 25, 1999. The winter wheat cultivar "Manda"was seeded in October 26, 1999. The weed control wasthe first time performed after seeding in October 26,1999 with 2.0 l ha-1 of Dicuran Forte (herbicide). Priorto seeding 50 kg ha-1 N, 140 kg ha-1 P2O5 and 210 kgha-1 K2O was applied in a form of compound NPK ferti-lizer. The urea was also applied prior to seeding in doseof 200 kg ha-1. The first top dressing was performed onMarch 30, 2000 with 200 kg ha-1 Calcium AmmoniumNitrate and the second treatment in May 17, 2000 with120 kg ha-1. The final crop protection was performed inMay 23, 2000 with 1.0 l ha-1 Duett (fungicide) and 0.2l ha-1 Fastac (insecticide). Winter wheat was harvestedin July 03, 2000.

The climate is characterized by semihumid withaverage annual precipitation of 817 mm and averageannual temperature of 11.1 °C. Weather conditions inSuhopolje, during the maize and the winter wheat gro-wing seasons and their comparison with 30-year avera-ges (1965-1994), are shown in Table 2.

The fuel consumption for each tillage system,implement and crop was determined by measuring thetractor fuel consumption applying volumetric system.The specific density of diesel fuel was 0.835 kg dm-3and the energy requirement was calculated with net

heating value of 42 MJ kg-1 (35.07 MJ L-1) of dieselfuel. A Four Wheel Drive tractor powered with engine of92.0 kW was used in this experiment. The workingwidth of the tillage implements was chosen according tothe pulling capacity of the tractor. The labour require-ment was determined by measuring the time for finis-hing single tillage operation at each plot of the knownarea (2800 m2). The yields were determined by wei-ghing grain mass of each harvested plot. The obtaineddata for each experimental year were analysed applyingthe analysis of variance (ANOVA). The Duncan's testwas used to compare the mean results, after a signifi-cant variation had been highlighted by ANOVA.

RESULTS AND DISCUSSION

Measurements of fuel consumption were carriedout every experimental year and average results areshown in Table 3. Working conditions regarding soilmoisture content, soil compaction and post-harvestresidues at the beginning of experiment were equal forall tillage treatments. The CT system that includes treat-ment and inversion of the whole soil profile by mould-board plough and seedbed preparation by disc harrowand combination harrow efficiently buried harvestingresidues and created fine seedbed. But this system dueto mentioned characteristics was the greatest fuel con-sumer. Having reduced the conventional tillage system(RT system) with sustaining plough and combinationharrow, and avoiding disc harrow, fuel saving of 6.8%was achieved but created seedbed was coarser than atthe CT system. The introduction of the chisel ploughinstead of the mouldboard plough contributed to fuelsaving because chisel plough doesn't inverse soil profi-le. So, the CP system where after chisel plough a powerharrow did seedbed preparation required 12.1% lessfuel compared to the CT system.

Table 2. Weather conditions in Suhopolje during growing season of maize (1997 and 1999), winter wheat(1997/98 and 1999/2000) and 30-year averages (1965-1994)Tablica 2. Vremenski uvjeti u Suhopolju tijekom sezone rasta kukuruza (1997. i 1999.) i p{enice (1997./98. i1999./2000.) te 30-godi{nji prosjeci (1965.-1994.)

The CM system with a chisel plough and a multitil-ler saved 27.4% fuel compared to the CT system. Withrespect to the fuel consumption, the best results wereachieved with NT system. In comparison to the CTsystem, the amount of the fuel saved increased to82.7%. Although it was expected that the reducing of til-lage intensity would increase the weed infestation, nosuch experience was noticed, that could be perhapsaccounted to the proper plant protection and relativelyshorter duration of the experiment. From the results inthe Table 3 can be seen that CT system is also the grea-test labour consumer, and the greatest part of labourrequirement, 62.4% was consumed by ploughing. TheRT system, without disc harrowing, saved 7.6% oflabour. The CP system required 21.8% less labour whe-reas the CM system required 38.6% less labour respec-tively. The best results with respect to labour require-ment were again achieved with the NT system andlabour saving was 81.7% compared to the CT system.

In the first season of this experiment the greatestyield of maize, 7.78 t ha-1 was achieved with the CTsystem, even though the CM system gained almost thesame yield (Table 4). There was a slightly lower yieldwith the NT system (2.8%) and the CP system (3.1%)but differences weren't significant. Compared to the CTsystem, a significantly lower yield (7.8%) was recordedat the RT system. The yield reduction could be accoun-

ted to coarser seedbed of this tillage treatment thataffected worse seed placement and later lower plantdensity. In the third season of the experiment the grea-test yield of maize (7.65 t ha-1) was achieved with theCM system. This season was known for slightly lower(0.7%) yield achieved with the CT system. The NTsystem achieved 1.8% and the CP system 2.5% loweryield. The lowest yield was achieved with RT system,but difference wasn’t significant. For comparison, 10-year (1985-1994) average maize yield at Croatian agri-cultural companies was 5.90 t ha-1, according toStatistical Yearbook of Central Bureau of Statistics of theRepublic of Croatia (1995).

In the second season of this experiment, the grea-test yield of winter wheat was achieved with the CMsystem, 2.4% more than the CT system. The NT systemachieved 2.7% less yield and the CP system 6.5% lessyield than the CM system. The lowest yield was againachieved with the RT system and it was significantlylower than the yield at CM system. In the fourth seasonof the experiment, the greatest yield of winter wheat,5.73 t ha-1 was achieved again with the CM system.This season a second ranking was the NT system with1.9% lower yield than the CP system with 4.2% loweryield and the CT system with 5.4% lower yield. Thelowest yield was again achieved with the RT system.Yields of winter wheat achieved in the both experimen-

20



Table 3. The average energy and labour requirement of different soil tillage systemsTablica 3. Prosje~ni utro{ak energije i rada kod razli~itih sustava obrade tla

a Significantly different at P<0.05; b Significantly different at P<0.01; c Significantly different at P<0.001



tal years were within 10-year (1985-1994) averageyield at agricultural companies in Croatia (5.57 t ha-1,according to Statistical Yearbook of Central Bureau ofStatistics of the Republic of Croatia, 1995).

The greatest number of doubts concerning theapplication of the conventional tillage system is connec-ted with the energy requirement. This problem can beinvestigated with respect to the fuel consumption andhuman work, and more generally as the so-called con-tinuous reckoning of the expenditure with the realisationof tillage technologies for particular species (Malicki etal., 1997). In the literature on the subject, we can find alot of information concerning significant reduction of theexpenditure just with the application of simplifications,sometimes reaching even 70% (Dzienia and Sosnowski,1990). Bowers (1992) showed a composite of averagefuel consumption and energy expended, based on datafrom eleven states in the U.S.A. and different countriesaround the world. In comparing these data to othersources, wide variations can be expected due to soiltypes, field conditions, working depth, etc. For example,according to Bowers (1992) average fuel consumptionfor mouldboard ploughing is 17.49±2.06 L ha-1, forchisel ploughing 10.20±1.50 L ha-1, disc harrowing9.07±3.37 L ha-1, no-till planter in average required4.02±1.03 L ha-1. On the other hand, Chancellor(1982) showed 24.21 L of diesel fuel per ha for mould-board ploughing. Bowers (1992) also compared con-ventional (ploughing and two passes of disc harrow)and minimum tillage (only chisel ploughing) in the pro-duction of maize. In that case, the minimum tillagerequired about two-thirds as much fuel as the conven-tional tillage did.

According to Patterson et al. (1980), the conven-tional tillage system also required the greatest amountof labour 4.17 h ha-1, while plough with combined cul-tivator required 3.70 h ha-1 and chisel plough with culti-vator 3.33 h ha-1. Comparing the conventional and no-tillage systems in the production of maize in Croatia,(Zimmer et al., 1997) indicated great possibility oflabour requirement savings (up to 80%) owing to theuse of no-till system. Kanisek et al. (1997) reported on

the significant possibility of the labour savings (69.6%)and the financial benefits in the winter wheat productionwith the use of reduced soil tillage system (rotary culti-vator with integrated seed drill) compared to conventio-nal tillage system. Bonciarelli and Archetti (2000) car-ried out a three year experiment with conventional andminimum tillage and concluded that reducing soil tillagealways resulted in notable savings of fuel consumptionand working time, while concerning the crop yield, onlyvery slight differences between tillage systems wereobserved on winter wheat.

Yields are often compared through different tillagesystems and authors often report that a greater yieldcan be achieved with a conventional tillage in compari-son to other tillage systems (reduced, conservation andno-till or zero-till). Borin and Sartori (1995) reportedthat among conventional tillage, minimum tillage andno-tillage in maize production the highest yield had beenobtained with the conventional tillage. Maurya (1988)also reported that the maize grain yield was lower withno-till than with conventional tillage. Lyon et al. (1998)determined 8.0% greater winter wheat yield with con-ventional tillage than with no till. Zimmer et al. (1997)reported that no-till achieved 4% less yield of maize incomparison to the conventional tillage in the experimentduring 1995-96 in eastern Slavonia conditions. Kapustaet al. (1996) had studied the effects of tillage systemsfor twenty years and found out an equal maize yield withno-till, reduced and conventional tillage. But, on theother hand, according to Lal (1997), in long term expe-riment no-till treatments produced higher maize yieldthan plough-based treatments. Lawrence et al. (1994)showed in a four years study that no-till had a higherwheat yield than reduced or conventional tillage did.Arshad and Gill (1997) comparing conventional, redu-ced and zero tillage systems found that during threeyear experiment the greatest average wheat yield hadreduced tillage, while conventional tillage had thelowest. Moreno et al. (1997) reported higher winterwheat yield under conservation than traditional tillagebut differences weren't significant.

Table 4. Average yields of maize and winter wheat (t ha-1)Tablica 4. Prosje~ni urodi kukuruza i ozime p{enice (t ha-1)

a Significantly different at P<0.05

22



This experiment with different soil tillage systemsshowed great possibilities of fuel and labour saving innorth-west Slavonia region. The conservation tillagesystems (CM system and CP system), and specially theNT system achieved not significantly different yieldsthan the CT system, but their significantly lower fuelconsumption and labour requirement could be of eco-nomical importance due to production costs reduction.

CONCLUSION

The results of this experiment indicate fuel andlabour saving possibilities that could be achieved by theutilization of non-conventional tillage systems withoutsignificant yield reduction. With respect to the fuel con-sumption, the best results were achieved with the NTsystem. In comparison to CT system, NT system savedeven 82.7% of fuel. The best results with respect to thelabour requirement were also achieved with NT systemand the labour saving was 81.7% in comparison to CTsystem. The highest yield of maize in the first experi-mental year was achieved under the CM system and thelowest under reduced tillage system. In all other experi-mental years the highest yield of winter wheat andmaize was achieved under conservation tillage system,while the lowest under reduced tillage system. So, usingthese non-conventional tillage systems could help far-mers in this region to decrease production costs in themaize and winter wheat production.

REFERENCES

1. Arshad, M.A., Gill, K.S. (1997): Barley, canola andwheat production under different tillage-fallow-greenmanure combinations on a clay soil in a cold semiaridclimate. Soil & Tillage Research, 43: 263-275.

2. Birkas, M., Gyuricza, C. (2000.): Direktsaat -Dauerversuchsergebnisse mit Körnermais im pannoni-schen Productionsgebiet Ungarns. Bodenkultur, 51:19.-34.

3. Bonciarelli, F., Archetti, R. (2000): Energy savingthrough reduction of soil tillage. Proceedings of the 15thISTRO Conference, Fort Worth, USA. [CD-ROM]

4. Borin, M., Sartori, L. (1995): Barley, soybean and maizeproduction using ridge tillage, no-tillage and conventio-nal tillage in north-east Italy. Journal of AgriculturalEngineering Research, 62: 229-236.

5. Bowers, W. (1992): Agricultural field equipment. In:“Energy in World Agriculture Vol. 6: Energy in FarmProduction”, Elsevier, Amsterdam, 117-129.

6. Dimitrov, I., Mitova, T., Borisova, M., Ivanov, D.,Karamanov, Y. (2000): Energy analysis of different tilla-ge systems applied in crop rotation. Proceedings of the15th ISTRO Conference, Fort Worth, USA. [CD-ROM]

7. Dzienia, S., Sosnowski, A. (1990): Effect of different til-lage methods on energy input and yields of plants.Fragmenta Agronomica, 3: 71-79.

8. FAO (1998): World reference base for soil resources.FAO; ISRIC, ISSS, Rome.

9. Kanisek, J., Petra~, B., Bukvi}, @., @ugec, I. (1997)Economic efficiency of application of different soil tilla-ge practices on winter wheat production in east Croatiaconditions. Proceedings of the 14th ISTRO Conference,Pulawy, Poland, 351-354.

10. Kapusta, G., Krausz, R.F., Matthews, J.L. (1996): Cornyield is equal in conventional, reduced and no tillageafter 20 years. Agronomy Journal, 88: 812-817.

11. Lal, R. (1997): Long-term tillage and maize monocultu-re effects on a tropical Alfisol in western Nigeria. I. Cropyield and soil physical properties. Soil & TillageResearch, 42: 145-160.

12. Lawrence, P.A., Radford, B.J., Thomas, G.A., Sinclair,D.P., Key, A.J. (1994): Effect of tillage practices onwheat performance in a semi-arid environment. Soil &Tillage Research, 28: 347-364.

13. Lyon, J.D., Stroup, W.W., Brown, R.E. (1998): Cropproduction and soil water storage in long-term winterwheat-fallow tillage experiments. Soil & TillageResearch, 49: 19-27.

14. Malicki L., Nowicki, J., Szwejkovski, Z. (1997): Soil andcrop responses to soil tillage systems: a Polish per-spective. Soil & Tillage Research, 43: 65-80.

15. Maurya, P.R. (1988): Performance of zero-tillage inwheat and maize production under different soil and cli-matic conditions in Nigeria. Proceedings of the 11thISTRO Conference, Edinburg, UK, 769-774.

16. Moreno, F., Pelegrin, F., Fernandez, J.E., Murillo, J.M.(1997.): Soil physical properties, water depletion andcrop development under traditional and conservation til-lage in southern Spain. Soil & Tillage Research, 41: 25-42.

17. Patterson, D.E., Chamen, W.C.T., Richardson, C.D.(1980): Long-term experiments with tillage systems toimprove the economy of cultivation for cereals. Journalof Agricultural Engineering Research, 25: 1-35.

18. Sartori, L., Peruzzi, A. (1994): The evolution of no-tilla-ge in Italy: a review of the scientific literature.Proceedings of the 1st EC-Workshop "Experience withthe applicability of no-tillage crop production in theWest-European countries, Giessen, Germany, 119-129.

19. Soil Survey Staff (1975): A basic system of soil classi-fication for making and interpreting soil surveys: SoilTaxonomy. In: “Agriculture Handbook No. 436”, SoilConservation Service, United States Department ofAgriculture.

20. Stipe{evi}, B., @ugec, I., Juri}, I., Petra~, B. (1997):Possibility of reduced soil tillage for winter wheat inEast-Croatia conditions. Proceedings of the 14th ISTROConference, Pulawy, Poland,. 597-600.

21. ebrügge, F., Düring, R.A. (1999): Reducing tillage inten-sity - a review of results from a long-term study inGermany. Soil & Tillage Research, 53: 15-28.

22. Zimmer, R., Milo{, B., Milakovi}, Z., Krèk, @. (1997):Comparison of conventional and no-tillage in maize pro-duction. Proceedings of the 25th InternationalSymposium "Actual Tasks on Agricultural Engineering",Opatija, Croatia, 155-160.

23. @ugec, I., Stipe{evi}, B., Kelava, I. (2000): Rational soiltillage for cereals (Winter Wheat-Triticum aestivum L.and Spring Barley-Hordeum vulgare L.) in easternCroatia. Proceedings of the 15th ISTRO Conference, FortWorth, USA. [CD-ROM]

24. ………Central Bureau of Statistics of the Republic ofCroatia (1995): Statistical Yearbook. Zagreb

25. …….. Chancellor, W.J. (1982): Energy efficiency of til-lage systems. Journal of Soil and Water Conservation,37: 105-108.



UTJECAJ RAZLIÎTIH SUSTAVA OBRADE TLA NA POTRO[NJU GORIVA, UTRO[AKRADA I UROD U PROIZVODNJI KUKURUZA I OZIME P[ENICE

SA@ETAK

Pokus s pet razli~itih sustava obrade proveden je na pra{kasto-ilovastom tlu na podru~ju sjeverozapadneSlavonije u razdoblju 1996.-2000., pri ~emu je istraìvan utjecaj na potro{nju goriva, utro{ak rada i urod testi-ranih usjeva. Istraìvani su sljede}i sustavi obrade tla: 1. konvencionalni sustav (CT), 2. reducirani sustav (RT),3. konzervacijski sustav I (CP), 4. konzervacijski sustav II (CM), 5. sustav nulte obrade (NT). Plodored je biosljede}i: kukuruz (Zea mays L.) – ozima p{enica (Triticum aestivum L.) – kukuruz – ozima p{enica. U uspored-bi s konvencionalnim sustavom, reduciranim sustavom potro{eno je 6,8% manje goriva, konzervacijskim susta-vom I 12,1% manje, konzervacijskim sustavom II 27,4% manje, dok je sustavom nulte obrade ostvarena manjapotro{nja goriva za ~ak 82,7%. Istraìvanje utro{ka rada pokazalo je da je reduciranim sustavom utro{eno 7,6%manje rada, konzervacijskim sustavom I 21,8% manje, konzervacijskim sustavom II 38,6% manje, a sustavomnulte obrade 81,7% manje rada, u usporedbi s konvencionalnim sustavom. Najve}i urod kukuruza u prvoj poku-snoj godini ostvaren je konvencionalnim sustavom, a najmanji reduciranim sustavom obrade. U svim ostalimpokusnim godinama najve}i urod ozime p{enice i kukuruza ostvaren je konzervacijskim sustavom II, a najmanjireduciranim sustavom obrade tla.

Klju~ne rije~i: obrada tla, potro{nja goriva, utro{ak rada, kukuruz, ozima p{enica, urod

(Received on 29 Aprile2004; accepted on 16 July 2004 - Primljeno 29. travnja 2004.; prihva}eno 16. srpnja 2004.)


INTRODUCTION

Calcium is an extremely important nutrient in highlyproductive fruit growing such as glasshouse-grownsweet pepper. Plants, microorganisms and animalsneed this element in high quantities. At the cell level, cal-cium fortifies cell walls and stabilizes biomembranes,provides for a strong vigor, sound growth and diseasesresistance, as well as protection from toxins. In defi-ciencies or surpluses of calcium, cell division is slow,shoot tops grow less, growth of roots and fruits is poo-rer. This is manifested by clear symptoms, such as, forexample, local decay of tomato and pepper fruits (blos-som-end rot = BER), so that a strong cell wall reflectsadequate supply of calcium in plants, which ensureslonger storage life of fruits, resistance of plants andfruits to diseases, allow longer roots and shoots func-tion and higher tolerance on either lower or higher tem-peratures.

Good bioavailibility of calcium can be achieved bycalcisation, but in many cases owing to its high prices,long-term effects, along with a delayed initial effect, aswell as problems that appear due to radical change inavailability of other nutrients in soil, its application isrestricted (Vukadinovi} and Lon~ari}, 1998). However,growth on substrates with high concentrations of NH4

+,K+ and Mg2+ may result in insufficient absorption ofcalcium (Kastori, 1983). Therefore, liquid Ca-fertilizersare often used instead, being particularly popular in hor-ticulture. Most often, this means a solution of Ca (NO3)2,

CaCl2 or even liquid Ca (OH)2, along with some otherchemical and biological additives, whilst the highesteffects have been found with chelates and calciumcomplexes with either synthetic or organic molecules.

This paper deals with research on effects of foliarapplications of the commercial chemical named"Calciogreen", as a supplement to the standard fertiliza-tion in greenhouse growing, on yield and quality of pep-per fruits of the Cecil cultivar in the region of easternCroatia.

MATERIALS AND METHODS

In 1999, in the region of eastern Croatia, the pep-per (Capsicum annum L.) of the cultivar Cecil F1, typeHRF-halfpod, was grown in heated greenhouse on thesubstrate made of a mixture of turf, cattle manure andsand of the following chemical properties: humus7.88%, pH 6.93 (in 1M KCl), AL-P2O5 120 mg/100 g,AL-K2O 44 mg/100 g of soil. The growing technologyderived from Holland, of the "Rijk Zwaan" company.Plant population was 30.000 plants/ha, two fertilizationtreatments, in 3 repetitions:

ISSN 1330-7142UDK = 631.811.4:633.842:631.234

INFLUENCE OF Ca-FOLIAR APPLICATION ON YIELD AND QUALITY OF SWEET PEPPER IN GLASSHOUSE CONDITIONS

N. Para|ikovi}, Z. Lon~ari}, B. Berti}, V. Vukadinovi}

Conference paperIzlaganje na znanstvenom skupu

SUMMARY

Calcium is an extremely important nutrient in highly productive fruit growing suchas glasshouse-grown sweet pepper. Good bioavailibility of calcium can be achievedby calcisation, but in many cases owing to its high prices, long-term effects, alongwith a delayed initial effect, as well as problems that appear due to radical changein availability of other nutrients in soil, its application is restricted. This paper dealswith research on effects of foliar applications of the commercial chemical named"Calciogreen", as a supplement to the standard fertilization in greenhouse growing,on yield and quality of pepper fruits of the Cecil cultivar in the region of easternCroatia.

Key-words: sweet pepper, glasshouse, Ca-deficiency, foliar spray

Ph.D Nada Para|ikovi}, Assistant Professor, Ph.D Zdenko Lon~ari}Assistant Professor, Ph.D Blaènka Berti} Full Professor, Ph.D VladimirVukadinovi}, Full Professor - University of J.J. Strossmayer in Osijek,Faculty of Agriculture, Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek

(a) Standard fertilization was done prior to plantingon entire trial plot of 270 m2 with 600 kg/ha 8:26:26 and200 kg/ha of urea CO(NH2)2, whilst during fruit forma-tion there were 9 fertigations by christalon (5x60 kg/ha13:40:13 and 4x30 kg/ha 15:5:30),

(b) Growing plot was divided in two equal parts.On one part, along with the standard fertilization, 0.5%solution of Ca ("Calciogreen") was additionally appliedin the form of foliar treatment every 5 days over theperiod of 25.05. to 25.07., which means a total of 30.6kg Ca/ha.

There were 14 harvests of fruits (12.05.–05.10.),and the results obtained with regard to the number andsize of all fruits, as well as total yield and yields per har-vests were analyzed according to the standard statisti-cal procedures.


Average values of the mass and fruits number, ave-rage and total yields and percentages of commercialfruits of the Cecil pepper cultivar in the studied treat-ments, are presented in Table 1.

By means of the bi-directional variance analysis,significant difference was determined in an averagefruits mass (for all 14 harvests) between the standardfertilization and supplemental foliar calcium application.Somewhat smaller fruits size at foliar calcium applica-tion was compensated by greater number of fruits perplants and thus by higher total yields, although notsignificantly. However, it is very important to note thatfoliar calcium application completely eliminated BER(blossom-end rot), so that, in respect of a growing andespecially commercial aspect, a successful productionof sweet pepper, Cecil cultivar, was achieved. Massonset of BER, especially at the beginning of fruit pro-duction, is illustrated in Fig 1. Namely, absolutely positi-ve reaction of the Cecil cultivar on foliar treatment with

calcium was not expected because data can be found inliterature indicating that the reaction is contributed to theproperties of a particular cultivar (Morley et al., 1992),with partial reaction of some cultivars on calcium appli-cation and higher susceptibility of pepper to BER in thespring part of the growing period (Marcelis, 1999).

Fast growth of pepper, particularly of that grown inglasshouse, correlates with lower calcium absorptionfrom substrates and its low concentration in pepperfruits (Marcelis, 1999), along with induction of BER.Therefore, at Cecil cultivar growing it is recommendableto preventively apply calcium as a foliar spraying, due tothe extremely positive reaction of this variety to thetreatment, as found in the trial, especially to the dosageof 30 kg Ca/ha. The necessary dosage may be evenhigher and up to the point where a critical concentrationof Ca is established in the fruits in relation to the BERoccurrence, i.e. the doses really necessary. Due to hightemperature in glasshouses (>280C) and low relativeair humidity (<60%), the summer conditions com-monly found in glasshouses, favor BER onset, it is pos-sible, by means of preventive foliar calcium application,to bring pepper fruits damage down to only 3-7%(Benoit and Ceustermans, 1999) or even managehaving a production without BER occurrence, whichwas achieved in this study.

Height of pepper fruits yield per harvests had atypical trend, increasing by the time of high temperatu-res (02.07.) and falling down to the end of the growingperiod. During the summer heats, the drop was expec-ted (Graph 1). Also, at first harvests a significantlyhigher yield of fruits was found when calcium had beensupplemented foliar (19.05.-23.06.) in relation to thestandard fertilization, keeping the trend up to the end ofthe growing period (Graph 2), although this difference isstatistically insignificant. Nevertheless, the total yieldincrease of 12 t/ha has a commercial justification forsure.


25N. Para|ikovi} et al.: INFLUENCE OF Ca-FOLIAR APPLICATION ON YIELD AND QUALITY OF SWEET PEPPER ...

Table 1. Average values of the studied properties and their statistical significanceTablica 1. Prosje~ne vrijednosti istraìvanih parametara i njihov statisti~ki zna~aj

26


N. Para|ikovi} et al.: INFLUENCE OF Ca-FOLIAR APPLICATION ON YIELD AND QUALITY OF SWEET PEPPER ...

CONCLUSION

Based upon the studied foliar calcium application,along with the standard fertilization, aimed at preventionof blossom-end rot, a damage of sweet pepper of Cecilcultivar, in standard conditions of a glasshouse produc-tion, may be concluded as follows:

It was found that foliar calcium application pre-vents completely onset of blossom-end rot damage of

pepper, but, as a side effect, it significantly reduced fruitmass (133.6 g down to 127.6 g).

Also, some significant effect of foliar calciumapplication was not found either with regard to the ave-rage number of fruits per plants (38.6 to 44.1) or thetotal fruit yield average (154.7 to 166.7), although thedifference of 12 t/ha in favor of Ca application must cer-tainly be commercially important.

Graph 1. Fruit yield of Cecil sweet pepper cultivar by treatments (- - - a, — b = variants)Graph 1. Prinos plodova paprika Cecil po tretmanima (- - - a, — b = varijante)

Graph 2. Aggregate growth of yield (b = foliar Ca application (- - - a, — b = variants)Graph 2. Kumulativan porast prinosa (b = folijarna primjena Ca) (- - - a, — b = varijante)

Average fruit yield during the growing period ran-ged from 6-18 t per harvest, being typically distributed,which means a drop in the warmest period of growth,but also a clear advantage of calcium foliar applicationover others after fruit formation during the first harvests(2-7 harvest).

REFERENCES

1. Benoit, F. Ceustermans, N. (1999): Sweet peppers.Blossom-end rot in sweet peppers: possibilities of cal-cium spraying. Proeftuinnieuws, 9: (9) 15-16.

2. Kastori, R. (1983.): Uloga elemenata u ishrani biljaka.Matica srpska, Novi Sad, Jugoslavija, 350 p.

3. Marcelis, L.F.M. (1999): Blossom-end rot in relation togrowth rate and calcium content in fruits of sweet pep-

per (Capsicum annuum L.). Journal-of-Experimental-Botany, 50: 332, 357-363.

4. Morley, P.S., Hardgrave, M., Bradley, M., Pilbeam, D.J.,Fragoso, M.A.C., van Beusichem, M.L. (1992):Susceptibility of sweet pepper (Capsicum annuum L.)cultivars to the calcium deficiency disorder 'Blossomend rot'. Eighth International Colloquium for theOptimization of Plant Nutrition, 31 August-8 September1992, Lisbon, Portugal, 563-567.

5. Vukadinovi}, V., Lon~ari}, Z. (1998.): Ishrana bilja.Poljoprivredni fakultet Osijek, Hrvatska, 294 p.


27N. Para|ikovi} et al.: INFLUENCE OF Ca-FOLIAR APPLICATION ON YIELD AND QUALITY OF SWEET PEPPER ...

UTJECAJ FOLIJARNE APLIKACIJE Ca NA PRINOS I KVALITETU SLATKE PAPRIKE U STAKLENI^KIM UVJETIMA

SA@ETAK

Kalcij je izrazito vaàn nutrijent u visokoproduktivnoj povr}arskoj proizvodnji kao {to je i stakleni~ka proiz-vodnja paprike. Dobra bioraspoloìvost kalcija moè se posti}i kalcizacijom, ali u mnogim slu~ajevima njenavisoka cijena, vi{egodi{nji efekti uz odloèno po~etno djelovanje te problemi koji nastaju radikalnom promje-nom raspoloìvosti drugih hraniva u tlu ograni~avaju njenu primjenu. U ovom radu ispitivan je utjecaj folijarneprimjene kalcija u obliku komercijalnog preparata "Calciogreen", kao dopuna standardne gnojibe ustakleni~kom uzgoju na prinos i kvalitetu plodova paprike sorte Cecil na podru~ju isto~ne Hrvatske.

Klju~ne rije~i: slatka paprika, staklenik, Ca-nedostatak, folijarna primjena Ca

(Received on 17 May 2004; accepted on 22 November 2004 - Primljeno 17. svibnja 2004.; prihva}eno 22. stude-nog 2004.)


UVOD

Jabuka ima velik rodni potencijal, ako se analizirakumulativno za ~itavo razdoblje komercijalnog uzgoja.Me|utim, u pojedinim godinama rodnost zna izostati ilise znatno smanjiti. Uzroci alternacije su djelomi~no poz-nati. Sama ~injenica da je proces diferencijacije dodanas nedovoljno razja{njen, ukazuje da se ni problemrodnosti ne}e jo{ dugo rije{iti. Znanstveni radovi koji iduu pravcu istraìvanja uloge biljnih hormona daju nasluti-ti da je glavni ~imbenik redovitije rodnosti upravo kvali-tetan odnos izme|u biljnih hormona u stablu. Jedan odna~ina da se to postigne je kemijsko prorje|ivanje vi{kazametnutih plodova. Tim se pomotehni~kim zahvatom,ukoliko je pravilno izveden, postiè bolja diferencijacijacvjetnih pupova (Pavi~i}, 1993b.; Schumacher i Stad-ler, 1994.; Fallahi, 1999.), pove}anje prosje~ne maseplodova (Bound i sur., 1993.; Kim–Jinsoo i sur., 1997.;Stopar, 1999.), olak{ana berba plodova (^rnko i sur.,1995.), bolja kvaliteta i ~uvanje plodova (Pavi~i} i Pau-li}, 1989.; Link i sur., 2000.)

Sve navedene prednosti, ako se prorje|ivanje pra-vilno primjenjuje, donose znatno ve}u dobit od tro{kovakoje sa sobom nosi primjena te mjere. Posebno su niskitro{kovi ako se ono obavlja kemijskim sredstvima kojase uklapaju u redovni program za{tite. Me|utim, kemij-sko prorje|ivanje ne moè biti toliko kvalitetno kaoru~no, pa brojni autori (^rnko i sur.,1995.; Pascual isur., 1993.) predlaù, kod gospodarski vrijednih sorata,korekciju kemijskog prorje|ivanja ru~nim probiranjemplodova nakon lipanjskog opadanja.

Williams i Fallahi (1999.) navode da prekomjernakoli~ina 1-naftil octene kiseline (NAA) moè dati smanje-nu veli~inu ploda te tako dobivamo abnormalno male, tzv.patuljaste plodove. Sli~an u~inak pokazuje i naftilaceta-mid (NAD). Link i sur. (2000.) na temelju tridesetogo-di{njeg istraìvanja zaklju~uju da se pove}anjem intenzi-teta prorje|ivanja plodova, uz niz pozitivnih, dobivaju inegativni rezultati. Oni se prije svega o~ituju u smanjenojkoncentraciji kalcija i kalija u plodovima, {to pove}avasklonost razvoju fiziolo{kih bolesti. Zato jako alternativnesorte treba prorijediti svake druge godine, tj. u godini srodom (Link, 1998.), a sorte koje redovitije rode svakegodine. Utvr|ena je razli~ita dinamika dozrijevanja kemij-ski prorije|enih plodova u odnosu na ru~no prorje|ivanje(Jemri} i sur., 2003.). Pavi~i} i Pauli} (1989.) navode daje za prorje|ivanje sorte Zlatni Deli{es i njegovih spurtipova konstatirano da prorje|ivanje treba obavljati uslu~aju kad se na 100 rodnih pupova (izboja) zametne100-150 plodova ili ~ak vi{e. ^rnko i sur. (1995.), cit.Schumacher (1965.), navode odnose izme|u broja listo-va i plodova i prema tome daju preporuke za odre|ivanjepotrebe prorje|ivanja. Autori predlaù da se za odre|iva-nje potrebe za prorje|ivanjem obavezno odredi i cvjetni irodni potencijal. Oni predlaù da se on odredi i u godininakon tretiranja da bismo vidjeli koliko smo smanjili alter-nativnost.

ISSN 1330-7142UDK = 634.11:631.526.1

MESUROL® - ÎMBENIK REDOVITIJE RODNOSTI JABUKE

N. Pavi~i}, T. Jemri}, D. Bla{kovi}, M. Skendrovi}, A. Krstulovi}

Stru~ni ~lanakProfessional paper

SA@ETAK

Obavljeno je kemijsko prorje|ivanje plodova jabuka (2000.) kod promjera 7,3 mm(sorta Gloster) i 9,3 mm (sorta Jonagold) Mesurolom® WP 50 u koncentraciji od1800 ppm. U 2001. godini intenzitet diferencijacije na tretiranim stablima sorteGloster bio je dobar kod {trljaka i stapki, a mali kod dugih {iba. Netretirana stablasorte Gloster imala su nedovoljnu diferencijaciju. Na tretiranim stablima sorteJonagold bila je dobra diferencijaciju kod {trljaka, a slaba kod stapki i dugih {iba.Kod netretiranih stabala sorte Jonagold, diferencijacija na {trljcima bila je umjere-na, a na stapkama i dugim {ibama nedovoljna.

Klju~ne rije~i: Malus domestica Borkh., prorje|ivanje plodova, diferencijacija, pro-duktivnost

Doc.dr.sc. Nikola Pavi~i}, mr.sc. Tomislav Jemri}, Draèn Bla{kovi}, dipl.in`., Martina Skendrovi}, dipl. in`., Ante Krstulovi}, dipl. in`. - Sveu~ili{teu Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vo}arstvo, Sveto{imunska 25,10000 Zagreb


29N. Pavi~i} i sur.: MESUROL® - ÎMBENIK REDOVITIJE RODNOSTI JABUKE

Ve}ina autora koristi hormonalne preparate za pror-je|ivanje plodova (Jones i sur., 1993.; Williams iFallahi,1999.; McArtney i sur.,1995. i dr.). Osim njih,poznati su i neki insekticidi s u~inkom prorje|ivanja, kao{to je Carbaryl® (Pavi~i}, 1993b.; McArtney isur.,1995. i dr.). Malo manje je poznato da i Mesurol®(a.t. metiltioksilil metilkarbamat) ima to svojstvo (^rnkoi sur., 1995.). Stoga je na{ cilj bio da u na{im ekolo{kimuvjetima provjerimo u~inkovitost tog sredstva na pror-je|ivanje plodova i intenzitet diferencijacije kod jabuke.

MATERIJAL I METODE

Objekt istraìvanja

Pokus je obavljen u vo}njaku Obre{ka kod Ivani}Grada u Zagreba~koj ùpaniji. Tlo na kojem je podignutvo}njak je pseudoglej, slabo kisele do kisele reakcije.Pseudoglejna tla Obre{ke variraju u granici slabe do vrloslabe humoznosti. Ukupni status makro i mikro hranivau tlu je zadovoljavaju}i. Klima je perhumidno kontinen-talna. Pokus je postavljen na sortama Gloster iJonagold, cijepljene na podlogu M9. Uzgojni oblik jevretenasti grm. Me|uprostor je zatravljen, a unutar redo-va primjenjuju se herbicidi. Gnojidba se provodi s 200kg/ha NPK formulacije 7:20:30 i 100 kg/ha KAN-a.Nasad je podignut u drugoj polovici 80-ih godina.

Prorje|ivanje plodova i analize

Prorje|ivanje je provedeno 2000. godine,Mesurolom® WP 50 u koncentraciji 1800 ppm u redov-nom programu za{tite protiv bolesti uz dodatak 2000ppm fungicida Clarinet® (a.t. flukvinkonazol 50 g/l, ipirimetanil 150 g/l). Mesurol® je sredstvo ~ija je aktiv-na tvar metiokarb (a.t. metiltioksilil metilkarbamat) ispada u skupinu karbamata. U za{titi bilja koristi se zatretiranje sjemena, kako bi se za{titilo od ì~njaka teodbilo ptice (repelentno djelovanje). Koristi se i protivljeskoto~a te za suzbijanje puèva, dakle, spada u sku-pinu zoocida. Po otrovnosti spada u II skupinu (jakiotrov). Utro{ak teku}ine iznosio je 1000 lit/ha. Aplikacijaje obavljena 3. svibnja 2000. godine s atomizerom"Zupan". Za vrijeme tretiranja, temperatura zraka iznosi-la je 13°C. Promjer plodova bio je kod sorte Gloster 7,3mm, a kod Jonagolda 9,3 mm.

Mjerenja

Nakon berbe obavljena su sljede}a mjerenja:• Povr{ina presjeka debla na visini od 20 cm iznad

tla, s dvostrukim mjerenjem (kri`no) u cm2

• Prirod po stablu (kg/st)• Masa ploda (g)• Efikasnost rodnosti (kg/cm2)• Broj plodova po stablu• Broj plodova po povr{ini presjeka• Intenzitet diferencijacije (Dolega, 1996. )

Sljede}e godine obavljena je analiza diferencijacijepupova. Intenzitet diferencijacije ra|en je na 100 gene-rativnih pupova po rodnom drvetu: {trljku, stapki i dugim{ibama. Analiza je obavljena pomo}u binokulara Carl-Zeiss.

Dizajn pokusa i statisti~ka obrada podataka

Pokus je postavljen po metodi randomiziranogbloka, svaka sorta zasebno, u 4 ponavljanja, po 10 sta-bala u svakom ponavljanju. Tretmani su bili: 1) kontrola(bez prorje|ivanja); i 2) tretiranje Mesurolom® WP 50(u koncentraciji 1800 ppm). Dobiveni podaci obra|enisu analizom varijance u statisti~kom paketu SAS (verzi-ja 6.12; SAS Institute, Cary, NC, USA). Za razdvajanjeprosjeka bio je dovoljan F test jer su istraìvane samodvije sorte i dva tretmana (kontrola i prorje|ivanje).


Iz Tablice 1. vidljivo je da je Mesurol® imaorazli~ito djelovanje u odnosu na istraìvane sorte. Kodsorte Gloster jedina signifikantna razlika zabiljeèna je upovr{ini presjeka, koja je ve}a kod tretiranih stabala. Tajpodatak na prvi pogled zbunjuje jer razlike u prirodu postablu, efikasnosti rodnosti i broju plodova po stablu igusto}i priroda izme|u tretiranih i netretiranih stabalanisu signifikantne. Me|utim, razina zna~ajnosti zagusto}u priroda iznosi svega 0,14, {to ukazuje na ne{tomanju optere}enost tretiranih stabala.

Kod Jonagolda Mesurol® je dao signifikantno ve}umasu ploda i broj plodova po stablu. ^rnko (1995.)navodi da koncentracije 1000 i 1800 ppm Mesurola®daju podjednake rezultate i da se to sredstvo moè pre-poru~iti za sortu Jonagold , zato {to daje ve}u masuploda i ve}i prirod. Na{a istraìvanja potvr|uju pozitivanu~inak na masu ploda, ali izostaje u~inak na prirod.Pove}ana masa ploda dobrim je dijelom uvjetovana signi-fikantno manjim ukupnim brojem plodova po stablu.

Intenzitet diferencijacije prikazan je grafi~ki (Graf1). Vidljivo je, da je postotak diferencijacije razli~it kodGlostera i Jonagolda. Naime, kod obje istraìvane sortedo{lo je do pove}anja diferencijacije generativnih pupo-va pod utjecajem tretmana. Gloster je kod tretiranih sta-bala imao dobar intenzitet diferencijacije na {trljcima istapkama. Manja diferencijacija na dugim {ibama posl-jedica je njihovog vegetativnog rasta. Dolega (1996.)navodi da do 60% cvatnih pupova na dugim {ibamamoè odumrijeti.

Kod Jonagolda je ve}i intenzitet diferencijacijezamije}en na tretiranim stablima. [trljci na tretiranimstablima imali su preko 80%, a na netretiranim ispod60% diferenciranih pupova. Diferencijacija na stapkamaje bila podjednaka, a na dugim {ibama znatno ve}a kodtretiranih nego kod netretiranih stabala.

U 2001. cvatnja Glostera bila je dobra i pored obil-ne rodnosti u 2000. godini. Ta ~injenica tako|er navodina zaklju~ak da je za rodnost bitan sklad izme|u biljnihhormona, a manje su va`ne rezerve hraniva i kondicija

30


N. Pavi~i} i sur.: MESUROL® - ÎMBENIK REDOVITIJE RODNOSTI JABUKE

Tablica 1. Utjecaj prorje|ivanja na vegetativnu i generativnu aktivnost jabuke sorata Gloster i Jonagold u 2000. godi-ni (prosjek i standardna gre{ka na bazi 4 ponavljanja)Table 1. Effect of thinning on vegetative and generative growth of "Gloster" and "Jonagold" apple in 2000 (average andstandard error based on 4 replications)

Graf. 1. U~inak kemijskog prorje|ivanja sorata Gloster i Jonagold Mesurolom® na intenzitet diferencijacije ovisno otipu rodnog drva (vertikalne linije ozna~avaju standardnu gre{ku na bazi 4 ponavljanja; Control - netretirana stabla,Treatment - tretirana stabla)Fig. 1. Effect of chemical thinning of Gloster and Jonagold cultivars with Mesurol® on intensity of differentiation depen-ding on a fruit-bearing wood type (vertical lines depict standard error based on 4 replications)

stabla. Na àlost, u fenofazi cvatnje do{lo je do pojaveniskih temperatura ispod kriti~ne razine (Pavi~i} 1993.a)pa istraìvanja nisu mogla biti nastavljena. Ipak se natemelju tako provedenog istraìvanja moè zaklju~iti daje primjena Mesurola® opravdana i kod sorata kod kojihizostaje u~inak prorje|ivanja, jer se javlja pobolj{anadiferencijacija cvatnih pupova za idu}u godinu. Ti rezul-tati imaju vrijednost za proizvodnu praksu, uz uvjet da setemeljitije provjere na ve}em broju sorata i kroz vi{egodina, kako bi se mogle dati konkretnije preporuke.

ZAKLJUÂK

Kori{tenjem Mesurola® za prorje|ivanje plodovamoè se utjecati na intenzitet diferencijacije cvjetnihpupova kod sorti Gloster i Jonagold. Diferencijacija pupo-va kod obje sorte na tretiranim stablima bila je ve}a negokod netretiranih stabala. Prirod po stablu i masa ploda ugodini tretiranja, bili su ve}i na tretiranim stablima. Ve}avegetativna razvijenost tretiranih stabala sorte Gloster, amanja kod tretiranih stabala sorte Jonagold upu}uje nazaklju~ak da je takva razlika, vjerojatno, uvjetovanarazli~itom hormonalnom aktivno{}u ispitivanih sorti.

LITERATURA1. Bound, S.A., Jones, K.M., Graham, B., Oakford, M.J.,

Tichon, M. Modelling (1993): The effects of timing andrates of application of benzyladenine as a secondarythinner of Fuji apple after etephon. Journal OfHorticultural Science. 68: 967-973.

2. Dolega, E. (1996.): Blutenentwicklung Bei Apfelbaumen.Obst Und Garten, 2, 48.-51.

3. ^rnko, J., Gutman-Kobal, Z., Sor{ak, A. (1995.):Rde~enje cvetja in plodi~ev jablan. Posebna izdanja revi-je Sad, Kr{ko.

4. Fallahi, E. (1999): Introduction To The Workshop. Hort.Tehnology, 9: 316.

5. Jemri}, T., Pavi~i}, N., Bla{kovi}, D., Krapac, M.,Pavi~i}, D. (2003): The effect of hand and chemical fruitthinning on 'Golden Delicious cl. B' apple fruit quality.Current studies in biotechnology, Vol. III: 193-198.

6. Jones, K.M., Graham,B., Bound, A.S., Oakford, M.J.(1993): Preliminary trials to examing the effects of ete-phon as a thinner of Gala and Jonagold apples. JournalOf Horticultural Science 68, 139-147.

7. Kim, Jinsoo, Kim Kyorae, Kim Js, Kim Kr. (1997): Studyon the chemical thinning in “Tsugaru” apple. RdaJournal of Crop-Protection, 39: 58-63

8. Link, H. (1998): Effects of thinning in a long term trialwith six apple cultivars on yield and fruit size. ActaHorticulturae; 466:59-64.

9. Link, H., Bangerth, F. (2000): Significance of flower andfruit thinning on fruit quality special issue: Abscissionand thinning of young fruit – from molecular to apliedaspects. (Ed.); Quinlan, J.: Plant Growth Regulation, 31:17-26

10. McArtney, S.J., Tustin, D.S., Seymour, S., Cashmore,W., Looney, N.E. (1995): Benzyladenine and Carbaryleffects on fruit thinning and the enhancement of returnflowering of three apple cultivars. Journal ofHorticultural Science,70: 287-296.

11. Pascual, M., Urbina, V., Costa, J. (1993): Efficiency ofhand thinning of fruits, complementary to chemical thin-ning in apple cv. Golden Delicious. Itea ProductionVegetal., 89: 129-135

12. Pavi~i}, N. (1993.a): Utjecaj niskih temperatura nao{te}enje cvjetova jabuka. Agronomski Glasnik, 55:263.-268.

13. Pavi~i}, N. (1993.b): Kemijsko prorje|ivanje plodovajabuke sorte idared, Agronomski Glasnik 55: 411.-417.

14. Pavi~i}, N., Pauli}, N. (1989.): Utjecaj kemijskog pror-je|ivanja plodova sorte Goldspur (Auvil spur) na masu,promjer, r|avost i stupanj dozrelosti plodova.Agronomski glasnik, 51: 3.-11.

15. Schumacher, R., Stadler, W. (1994.): Die Alternanz LässtSich Auch Bei Anfällingen Sorten VermindernSchweitzeriche Zeitschrift für Obst-und Weinbau, 130:196.-197.

16. Stopar, M. (1999): Action Of NAA And BA on fruit thin-ning in apple cv. Golden Delicious. Sad, Revija ZaSadjarstvo, Vinogradni{tvo In Vinarstvo, 10: 10-12

17. Williams, K.M., Fallahi, E. (1999): The effects of exoge-nous bioregulators and enviroment on regular croppingof apple. Hort. Tehnology 9: 323-327.


31N. Pavi~i} i sur.: MESUROL® - ÎMBENIK REDOVITIJE RODNOSTI JABUKE

MESUROL – A FACTOR TOWARDS MORE REGULAR APPLE BEARING

SUMMARY

Chemical thinning of apple fruits 7.3 mm (cv. Gloster) and 9.3 mm (cv. Jonagold) in diameter was performedwith Mesurol® WP 50 (concentration 1800 ppm). In 2001, intensity of differentiation on the treated Gloster cul-tivar trees was good in spurs and long bearing wood, and inadequate in one-year shots. Differentiation inuntreated trees was inadequate. In Jonagold, differentiation was good in spurs, and poor in long bearing woodand one-year shots on the treated trees. In untreated trees, the differentiation in spurs was moderate whereasin long bearing wood and one-year shots inadequate.

Key-words: Malus domestica Borkh., thinning, differentiation, productivity

(Primljeno 15. listopada 2004.; prihva}eno 29. studenog 2004. – Received on 15 October 2004; accepted on 29November 2004)


INTRODUCTION

Modern apple growing concept strives towards aproduction system that would yield a maximum share ofthe first class fruit (Krebs and Widmer, 1992). Pruningstrategy plays an important role in such a fruit growingsystem. Pruning is primarily aimed at maintaining goodlight exposure of all the canopy parts during the vegeta-tion period (Lakso and Corelli-Grappadelli, 1992).Wunsche (1991) reports that minimum 1m2 of illumi-nated leaf area is required for production of 5 kg of fruit.Also, care should be taken of maintaining the balance ingrowth of the above ground and underground tree parts(Zucconi, 1992). These requirements can only be metby an adequate pruning strategy. Inadequate pruningcauses disturbance in growth and bearing balance.Pruning with leaving small number of flower buds sti-mulates more intensive vegetative activity (Elfving andForshey, 1976; Mika, 1986). In the continental part ofCroatia, ‘Elstar’ apple reaches excellent quality and the

demand for this cultivar is on constant increase.Although the literature reports on its pruning (Soosten,1990), no comprehensive solution has yet been foundfor its tendency of biennial bearing confirmed in practi-ce. Chemical thinning helps to stabilize yield in cultivarsthat have lower genetic tendency towards biennial bea-ring (Pavi~i}, 1993; Pavi~i} and Pauli}, 1989). A veryweek reaction of ‘Elstar’ to chemical fruit thinning hasbeen confirmed in practice, so an optimum number ofgenerative buds should be determined in order todecrease excessive vegetative activity and to stabilizebearing. Thus, the objective of this study was to deter-mine the effect of different pruning intensities on gro-wing and bearing of ‘Elstar’ apple cultivar during athree-year research period.

ISSN 1330-7142UDK = 631.526.1:634.11

TREE CANOPY PRUNING DOES NOT REGULATE BIENNIALBEARING IN ”ELSTAR” APPLE

(Malus domestica Borkh.)

N. Pavi~i}, T. Jemri}, M. Skendrovi}, T. ]osi}


SUMMARY

Four alternative pruning strategies (A– 25 generative buds, B– 50 generative buds,C– 75 generative buds and D–100 generative buds per tree) for Elstar apple cultivarand their possible impact on improvement in productivity were examined in 1999and 2000. Year was significant factor for all traits, except yield. The pruning strategyis significant for number of fruits per flower cluster and fruit mass. Interaction yearand pruning strategy is significant only for number of fruits per flower cluster. Fruitmass was larger for pruning strategy A compared to the pruning strategies C and D.Yield efficiency and biennial bearing index were not affected by pruning strategies.The biennial bearing index variance was the lowest for the pruning strategy B. Trunkcross sectional area (TCSA) had negative impact on fruit mass in pruning strategyC. Correlation between the flower and crop density was positive in pruning strategyA. Flower density was in positive correlation with yield in pruning strategy C. Theresearch shows that tree pruning alone will not result in adequate yield regulationin ‘Elstar’ apple.

Key-words: apple (Malus domestica Borkh), pruning strategy, biennial bearing, treeproductivity

Ph. D. Nikola Pavi~i}, Assistant Professor, Ph.D. Tomislav Jemri},Martina Skenderovi}, BAgr and Ph.D. Tomislav ]osi}, AssistantProfessor - Department of Pomology, Faculty of Agriculture, Sveto{imun-ska 25, HR-10000 Zagreb, Croatia


33N. Pavi~i} et al.: TREE CANOPY PRUNING DOES NOT REGULATE BIENNIAL BEARING ...

MATERIAL AND METHODSThe research has been carried under the ecological

conditions in Kozarevac (Gornja Podravina) and it lastedfor full three years (1998-2000). The first year was nottaken into consideration due to possibleasking effect oftree reaction to pruning carried out before the trial wasset up. ‘Elstar’ trees were grafted on M9 rootstock plan-ted in 1995 at 3 x 0.7 planting distance.

The trial was set up with four alternatives of gene-rative bud number left after pruning, i.e.:

A = 25 generative buds per tree B = 50 generative buds per tree C = 75 generative buds per tree D = 100 generative buds per tree

All the trial trees were pruned by the same person,according to the trial plan and using the photographs toavoid variations in pruning approach different personsmight have. Five replications were established in a ran-domized block design (RBD). Each replication includedten trees. The same trees got the same treatments eachyear. The pruning was performed in January, before thevegetation starts. Generative buds were selected on thebasis of their morphological characteristics.

The generative buds were counted with a manualcounter. Vegetative growth was determined by measur-ing the trunk cross-section at 15cm above the graft andexpressed as the trunk cross-section area (TCSA) incm2. Flower density was determined in full bloom, andcrop density, number of fruits/flower cluster, yield(kg·tree-1), fruit mass in grams yield efficiency andcumulative yield efficiency (kg·cm-2) were calculated(Lombard et al., 1988) in harvest. The biennial bearingindex was calculated after Hoblyn et al. (1936).

All the data were statistically processed with theSAS program, version 6.12 (SAS Institute, Cary, NC,USA) using GLM procedure and Ducan test (significan-ce level P<0.05). TCSA and flower density were sub-ject to logarithmic and crop density, yield and yield effi-ciency to square roots transformation to meet thevariance analysis requirements.

RESULTS AND DISCUSSIONResults for the period 1999-2000 (Tab. 1) show

that year significantly affects all the researched traits butfor the yield per tree. The TCSA increase during the sec-ond research year was a result of normal vegetativegrowth. Smaller flower density in 2000 points to biennialbearing occurrence regardless of the pruning strategy.The pruning strategy effect is significant only for num-ber of fruits per flower cluster and fruit mass. Year*pru-ning strategy interaction is significant only for the num-ber of fruits/flower cluster, which shows that the pru-ning strategy has variable effects within a specific year,with the exception of the pruning strategy B that wasstable in both research years.

Annual analyses indicate that there is no significantdifference between treatments in 1999. In 2000, the dif-ference was noticed in number of fruits/flower clusterbetween the pruning strategies A and D. Higher fruitnumber per flower cluster in alternative D is a conse-quence of poor differentiation of generative buds, so thefruit tree ensured sufficient assimilate for the fruit nutri-tion. Fruit mass in pruning strategy A is larger than in Cand D, as the result of lower number of fruit buds inalternative A on one hand and less intensive fruit settingon the other.

There was a significant difference in crop densityand yield between the pruning strategy A and all otherstrategies (Tab. 2). The pruning did not affect the num-ber of fruits/flower cluster (data not presented). Thepruning strategy A yielded the highest fruit mass. Theyield efficiency was not significant, which leads to theconclusion that the biennial bearing and productivityare closely related with the balance between plant hor-mones that inhibit flowering (gibberelin) and those thatpromote it (cytokinin), Hoad (1984). The biennial bea-ring index also did not show a significant differencebetween the pruning strategies. The biennial bearingindex variance was smaller for the pruning strategy B.The TCSA and yield efficiency were in negative corre-lation in the Pruning Strategy C (r2=-0.835, P=0.01)and in all alternatives taken together (r2=-0.472P=0.01) (data not presented). The negative relationbetween TCSA and yield efficiency indicate that anincrease in effusiveness results in “excessive” assimi-lates that are redirected into vegetative growth ratherthan in differentiation of generative buds (Barrit et al.,1997). An interesting issue that remains open is whythe pruning strategy A was spared from such relation.The pruning was intensive, so intensification in vege-tative growth rather than productivity should be expec-ted. However it did not happen, and the probable rea-son is an excessive reduction in leaf surface, so theproducts of photosynthesis were insufficient. TCSAalso had a negative impact on fruit mass in the PruningStrategy C and cumulatively (r2=-0.455 and –0.816,P=0.01, respectively) (data not presented).

A correlation between flower and crop density waspositive only in Pruning Strategy A (r2=0.793 P=0.05)and in all the alternatives cumulatively (r2=0.526P=0.01) (data not presented). Flower density was inpositive correlation with yield in Pruning Strategy C(r2=0.704 P=0.05) and all the strategies cumulatively(r2=0.394 P=0.01) (data not presented). High positivecorrelation between the number of flowers and cropdensity in pruning strategy A is a consequence of smal-ler number of generative buds, which renders sufficientpotential for the fruit growth since an average fruit masswas the highest in pruning strategy A (Tab. 1). It couldnot have compensated for the yield decrease trend noti-ced in 2000, caused by strong competition between theone-year shoots (Helsen and Deckers, 1984). In alter-

34


N. Pavi~i} et al.: TREE CANOPY PRUNING DOES NOT REGULATE BIENNIAL BEARING ...

native C, there was an strong potential for intensifiedfruit set because of a strong positive correlation bet-ween the flower density and yield. However, this pruningstrategy does not differ from the alternatives A and Dwhen it comes to tendency towards biennial bearing.

The biennial bearing index was not significant, butits variance was the lowest in the pruning strategy B.The biennial bearing index variance is better indicatorwhen measurements were conducted on a relativelysmall number of trees (Huff, 2001). In alternative B it

Table 1. Indicators of vegetative and generative development of Elstar apple affected by four PruningStrategies in 1999 and 2000 Tablica 1. Pokazatelji vegetativne i generativne razvijenosti jabuke sorte Elstar pod utjecajem ~etiri na~ina reza u1999. i 2000. godini

*Note: values designated with the same character within one year are not statistically different according to the Duncan multiple rangetest at P=0.05; n.s., *, *** -not significant, significant at P=0.05 and 0.001, respectively*Napomena: vrijednosti ozna~ene istim slovom unutar jedne godine nisu statisti~ki razli~ite prema Duncan-ovom testu uz P=0,05; n.s.,*, *** -nije signifikantno, signifikantno uz P=0,05 i 0,001, respektivno

Table 2. Indicators of vegetative and generative development of Elstar apple affected by four PruningStrategies (cumulative data for 1999- 2000)Tablica 2. Pokazatelji vegetativne i generativne razvijenosti jabuke sorte Elstar pod utjecajem ~etiri na~ina reza(kumulativne vrijednosti 1999.- 2000.)

* Note: values designated with the same character are not statistically different according to the Duncan multiple range test at P=0.05*Napomena: vrijednosti ozna~ene istim slovom nisu statisti~ki razli~ite prema Duncan-ovom testu uz P=0,05


35N. Pavi~i} et al.: TREE CANOPY PRUNING DOES NOT REGULATE BIENNIAL BEARING ...

was the lowest, which points to optimum number of 50buds per tree, particularly considering flower densitywhich was similar for both years. All this leads to theconclusion that pruning of the aboveground part of thetree alone is not sufficient for regulation of biennial bea-ring. No correlation was established between TCSA andbiennial bearing index either cumulatively or in individualpruning strategies.

CONCLUSIONThis research shows that pruning of canopy only

does not enable adequate regulation of bearing, so fur-ther research is necessary into the root pruning and/ortrunk girdling in order to decrease excessive vegetativeactivity and stabilize bearing. The researches focusingon these targets are currently underway.

ACKNOWLEDGEMENTSOur sincere gratitude goes to the Agricultural

Research Council of the Ministry of Agriculture andForestry of the Republic of Croatia who supported thisresearch (Project ARS AZ-40-98).

REFERENCES1. Barrit, B.H., Konishi, B.S., Dilley, M.A. 1997: Tree size,

yield and biennial bearing relations with 40 apple root-stocks and three scion cultivars. Acta Horticulturae 451,105-112.

2. Elfving, D.C., Forshey, C. G. 1976: Growth and fruitingresponses of vigorous apple branches to pruning andbranch orientation treatments. Journal of the AmericanSociety for Horticultural Science 101, 290-296.

3. Helsen, J., Deckers, J.C. 1984: Fruit set and growthreactions of pear trees, cv. Doyenne du Commice onQuince A, pruned at different ratios of vegetative on

generative buds. Acta Horticulturae 149, 145-152.4. Hoad, G.V. 1984: Hormonal regulation of fruit-bud for-

mation in fruit trees. Acta Horticulturae 149, 13-24.5. Hoblyn, T.J., Grubb, N.J., Ranter, A.C., Water, B.L.

1936: Studies in biennial bearing. Journal of thePomology Horticulturae Science 14, 39-76.

6. Huff, A. 2001: A significance test for biennial bearingusing data resampling. The Journal of HorticulturalScience and Biotechnology 76, 534-535.

7. Krebs C., Widmer, A. 1992. Mikado- und Drilling-System – zwei neue Baumformen in Prüfung. Schweiz.Z. Obst-und Weinbau 128, 297 – 301.

8. Lakso, A., Corelli-Grappadelli, L. 1992: Le techniche dipotatura e allevamento influenzano la ripartizione deicarboidrati e lo sviluppo dei frutti di melo. Frutticoltura54, 15-20.

9. Lombard, P.B., Callan, N. W., Dennis, F. G., Jr., Looney,N. E., Renquist, A. R., Mielke, A. 1988. Towards a stan-dardized nomenclature, procedures, values, and units indetermining fruit and nut tree yield performance.HortScience 23, 813-817.

10. Mika, A. 1986. Physiological responses of fruit trees topruning. Horticultural Reviews 8, 249-265.

11. Pavi~i}, N., 1993. Kemijsko prorjedivanje plodova sorte‘Idared’. Agronomski glasnik 55, 411-417.

12. Pavi~i}, N., Pauli}. N., 1989. Utjecaj kemijskog prorjedi-vanja plodova jabuke sorte ‘Goldspur’ (‘Auvil spur’) naprirod, promjer, rdu i dozrijevanje ploda. (In Croatian withno english abstract). Agronomski glasnik 51, 3-11.

13. Soosten, R. 1990. Der winterschnitt der sorte 'Elstar'. (InGerman with no english abstract). Obst & Garten 109,59-60.

14. Wünsche, J. N., 1991., Welche Rolle spielt das Licht inmodernen Apfelpflanzungen. (In German with englishabstract). Ewerbsobstbau 33, 224 – 227.

15. Zucconi, F., 1992., Controllo dello sviluppo nelle piantearboree, introduzione alla fisiologia della potatura. (InItalian with english abstract) Frutticoltura 54, 7 – 12.

REZIDBA KRO[NJE NE SMANJUJE ALTERNATIVNU RODNOST JABUKE SORTE “ELSTAR”

SA@ETAK

Istraìvane su ~etiri razli~ite varijante reza jabuke sorte Elstar u 1999. i 2000. godini te njihov mogu}i utjecajna pobolj{anje produktivnosti te sorte (rez A– optere}enje od 25 generativnih pupova /stablu, B– 50 genera-tivnih pupova /stablu, C– 75 generativnih pupova /stablu i D–100 generativnih pupova /stablu). Godina je imalasignifikantan utjecaj na sve tretmane, osim priroda. Na~ini rezidbe bili su signifikantni za broj plodova po gron-ji i za masu plodova. Interakcija godina*rez je signifikantna samo za broj plodova po gronji. Rez A dao je ve}umasu plodova u odnosu na rezove C i D. Efikasnost rodnosti i indeks alternacije nisu pokazali opravdane razli-ke izme|u na~ina reza. Varijanca indeksa alternativnosti bila je najnià za rez B. Popre~na povr{ina presjekadebla (TCSA) imala je negativan utjecaj na masu plodova kod reza C. Korelacija izme|u broja gronja/TCSA ibroja plodova /TCSA bila je pozitivna u rezu A. Broj gronja/TCSA u pozitivnoj je korelaciji s prirodom u rezu C.Zaklju~eno je da rezidba nadzemnog dijela ne moè dati odgovaraju}u regulaciju rodnosti jabuke sorte Elstar.

Klju~ne rije~i: Malus domestica Borkh., rezidba, alternacija, rodnost

(Received on 15 October 2004; accepted on 9 November 2004 - Primljeno 15. listopada 2004.; prihva}eno 9. stu-denog 2004.)


UVOD

Velike koli~ine svjeè i kvalitetne vode tro{e se zapotrebe doma}instava, industrije i farmi. Nakon upora-be, voda mijenja kakvo}u te postaje otpadna voda. Uve}ini slu~ajeva neobra|ena ispu{ta se u rijeke ili uneodgovaraju}e lagune (Monnet i Fabian, 2003.).

Zbog neodgovaraju}eg odlaganja na tlo iliispu{tanja u vodotok, otpadne vode farmi (svinja, gove-da ili peradi) velik su problem za okoli{. Te vode premakoli~ini otopljene otpadne organske tvari (izraène kaoKPK- ili BPK5-vrijednost) spadaju me|u jako one~i{}enevode (Tomerlin i sur., 1987.; Burton i Turner, 2003.;Kirchmayer i sur., 2003.). Me|utim, one se mogu kori-stiti kao izvor za dobivanje energije, odnosno kao sup-strat za proizvodnju bioplina (Glanser i sur., 1986.;Poulsen, 2003.), odnosno topline ili elektri~ne energije(Anderson, 1995.; Bergius i sur., 2003.). Metan (CH4) jeenergijski vrijedna komponenta bioplina, ~ija je ukupnaenergijska vrijednost prikazana u Tablici 1. (Glancer-[oljan i sur., 1989.; Burton, 2003.).

U cilju postizanja strogih kriterija koje efluentimoraju zadovoljiti prije njihova ispu{tanja u vodotok, zapro~i{}avanje otpadnih voda mogu se primijeniti anae-robni procesi (fermentacija do bioplina), kao i aerobniprocesi u reaktoru, laguni, prokapniku ili u biodisku, dostani~ne biomase – mulja (Poulsen, 2003.). Svi tipostupci u osnovi su mikrobiolo{ki procesi, pomo}ukojih se moè posti}i visoki stupanj redukcije organskihsastojaka (Burton i Turner, 2003.; Monnet, 2003.).Poznavanje mikroorganizama koji sudjeluju u aerobnim

i anaerobnim procesima razgradnje organske tvari uvjetsu za odràvanje tehnolo{kog procesa, njegove stabil-nosti, kao i ravnoteè u me|udjelovanju razli~itih grupamikroorganizama. To je vrlo va`no zbog promjenjivogsastava teku}eg svinjskog gnoja koji ~esto sadrì spo-jeve koji mogu nepovoljno djelovati na rad mikroorgani-zama u fermentoru, naro~ito nakon ~i{}enja ili dezinfek-cije farme.

Cilj je ovog rada bio da se istraì koji je od ista-loènih slojeva teku}eg svinjskog gnoja najpogodniji zakori{tenje kao cjepivo za provo|enje anaerobne fermen-tacije do bioplina, nakon adaptacije mikrobne kulture.

ISSN 1330-7142UDK = 620.95:631.861

BIOENERGIJA IZ SVINJSKOG GNOJA

Lj. Tomerlin (1), L. Dvora~ek (2)

Izvorni znanstveni ~lanak Original scientific paper

SA@ETAK

U uzorku svinjskog gnoja prije i nakon fermentacije stajanjem odvajaju se razli~iti slo-jevi: pjena, fini koloidi, plivaju}e ~estice-koloidi i talog-grube ~estice. Za anaerobnuobradu ispitano je koji je od slojeva najpogodniji za odrànje mikroorganizama u biomasianaerobne mje{ovite kulture. Kao najbolje pokazalo se cjepivo uzeto iz sloja koji sadrìtalog-grube ~estice. Anaerobnom obradom teku}i svinjski gnoj se stabilizira ~ime sepobolj{avaju njegova svojstva kao gnojiva, a proizvedeni bioplin sadrì vi{e od 88 vol.%metana. Tijekom anaerobne fermentacije organska se tvar razgradi do 50 % tijekom 7dana, pri po~etnoj pH-vrijednosti 6,5 i temperaturi od 35 °C.

Klju~ne rije~i: svinjski gnoj, bioplin, metan

(1) Dr. sc. Ljiljanka Tomerlin, znan. savjetnik, J. Huttlera 27a,31000 Osijek; (2) Dr. sc. Lujo Dvora~ek, PLIVA – Istraìva~kiinstitut d.o.o., Prilaz Baruna Filipovi}a 29, 10000 Zagreb

Tablica 1. Sastav bioplina i njegova energijska vrijednost Table 1. The content of biogas and its energy value


37Lj. Tomerlin i sur.: BIOENERGIJA IZ SVINJSKOG GNOJA

MATERIJAL I METODE

Supstrat - teku}i svinjski gnoj

U radu je kao supstrat kori{ten teku}i svinjski gnoj,uzet iz lagune u koju se gnoj ispu{ta. Pribliàn sastavuzoraka s obzirom na suhu, organsku i anorgansku tvarte pH-vrijednost, prikazan je u Tablici 2.

Fermentacija

Fermentacija je proces dobivanja energije u stani-cama, pri ~emu se organski spojevi koriste kao davatel-ji i primatelji elektrona. Bakterije koje sudjeluju u anae-robnim procesima razgradnje pripadaju razli~itim rodo-vima, a zajedni~ko im je da trebaju anaerobne uvjeterasta. Potpuna anaerobna razgradnja organskih sastoja-ka zahtijeva sudjelovanje razli~itih grupa anaerobnih i

fakultativno anaerobnih bakterija. Bakterije uklju~ene uhidrolizu razgra|uju kompleksne molekule organsketvari do monomernih jedinica, a daljnjim djelovanjemdrugih grupa stvara se supstrat koji mogu koristiti meta-nogene bakterije i proizvoditi bioplin (Glanser i sur.,1986.; Tomerlin i sur., 1987.; Bergius i sur., 2003.; Poul-sen, 2003.).

Fermentacija teku}eg svinjskog gnoja prvo je ispita-na s nativnom kulturom, odnosno s mikroorganizmimakoji su bili prisutni u svinjskom gnoju, a zatim s adapti-ranom kulturom mikroorganizama (Slike 1.-3.). Po~etnianaerobni pokusi ukazivali su da nativna mikrobna kultu-ra nije dovoljno aktivna, {to se odraàvalo u maloj pro-dukciji bioplina, kao i u ka{njenju s po~etkom njegoveprodukcije: tek je nakon 5 dana po~ela proizvodnja bio-plina. Iz tog razloga bilo je potrebno provesti adaptaciju,

Tablica 2. Analiza uzoraka svinjskog gnoja s obzirom na suhu, organsku i anorgansku tvar, te pH-vrijednostTable 2. The analysis of pigs manure samples regarding to dry, organic and inorganic matter and pH value

Slika 1. Shema laboratorijske aparature za anaerobnu fermentaciju otpadne vode farme (OVF). a-destilirana voda, b-zasi}ena otopina NaClFigure 1. Scheme of laboratory equipment for anaerobic fermentation of farm wastewater (WWF). a-distilled water, b-sodium chloride saturated solution

38


Lj. Tomerlin i sur.: BIOENERGIJA IZ SVINJSKOG GNOJA

odnosno umnaànje mikrobne kulture teku}eg svinjskoggnoja pa tek onda provesti fermentaciju. Prilagodbamje{ovite kulture mikroorganizama na organsku tvarteku}eg svinjskog gnoja ponavljana je precjepljivanjem,tako da je jedan dio fermentiranog teku}eg svinjskoggnoja uklonjen, a ista koli~ina svjeèg teku}eg svinjskoggnoja je dodana. Fermentacija je u po~etku trajala 11 ivi{e dana, da bi se tijekom 5 mjeseci vrijeme prilagodbepostupno smanjilo na 7 dana.

Analiti~ke metode

Analiza i promjena sastava svinjskog gnoja tijekomanaerobne fermentacije odre|ivana je prema APHA-standardima. Suha, organska, anorganska, suspendira-na tvar, zatim topljivo i netopljivo, odre|ivani su centri-fugiranjem, su{enjem te vaganjem. Hlapive kiselineodre|ivane su destilacijom s vodenom parom, dok jeaciditet odre|en titracijski. Amonija~ni du{ik odre|en jetitracijski, dok je fosfor odre|ivan spektrofotometrijski.Kalij je odre|ivan ion-selektivnom elektrodom. Bioplin jeodre|ivan volumetrijski, a analiza metana provedena jeplinskom kromatografijom (APHA, 1998).

Laboratorijska aparatura

Laboratorijska aparatura (Slika 1.) za provo|enjepokusa fermentacije teku}eg svinjskoga gnoja, kao i zaadaptaciju anaerobne mje{ovite kulture mikroorganiza-ma provedena je u bocama od 2 L koje su bile uronjeneu vodenu kupelj (a). Volumen oslobo|enog plina mjerenje putem istisnute teku}ine iz graduiranog cilindranapunjenog sa zasi}enom otopinom NaCl (b).


Uo~eno je da se teku}i svinjski gnoj, prije i nakonfermentacije, stajanjem odvaja na razli~ite slojeve (slo-jevi s razli~itom veli~inom ~estica), koji su se sastojaliod: pjene (1), finih koloida (2), plivaju}ih ~estica-koloi-da (3) i taloga-grubih ~estica (4), kako je to shematskiprikazano u Slici 2.

Promjena organske tvari tijekom anaerobne fer-mentacija teku}eg svinjskog gnoja (izraèno kao KPK-vrijednost) prikazana je u Slici 3, dok je promjena hlapl-jivih kiselina u svinjskom gnoju tijekom fermentacije pri-kazana u Slici 4. Proizvodnja bioplina koja se odvijalatijekom fermentacije prikazana je u Slici 5.

Slika 2. Shema slojeva koji se javljaju u svinjskom gnoju prije (A) i nakon (B) fermentacije (1-pjena, 2-fini koloidi, 3-plivaju}e ~estice i koloidi i 4-grube ~estice, talog)Figure 2. Schematic layers which appears in pigs manure before (A) and after (B) fermentation (1-foam, 2-fine colloids,3-floating particles and colloids and 4-large particles, sediment)

Analizom svinjskog gnoja ustanovljeno je da suhatvar u uzorcima iznosi od 1,02-3,00%, sa srednjom vri-jednosti od 1,74 % (Tablica 2.). To su dosta mali rezul-tati sadràja suhe tvari, ako se uzme u obzir da svinjskignoj obi~no ima oko 7 % suhe tvari. Vjerojatno je suhatvar (uglavnom je to suspendirana tvar) zaostajala ulagunama te je uzorkovan preteìto teku}i dio.

Prema literaturnim podacima (Anderson, 1995.;Burton i Turner, 2003.; Laguë, 2003,; Monnet, 2003.),da bismo postigli {to ve}e iskori{tenje organske tvarisvinjskog gnoja do bioplina (metana), nu`no je pozna-vati sastav otpadne vode i omjer ugljika i du{ika (C/N).

Da bi se istraìo koji od slojeva svinjskog gnojasadrì najaktivniju kulturu, uzimani su uzorci iz razli~itih



Tablica 3. Rezultati analize prosje~nog uzorka svinjskog gnoja prije i nakon anaerobne fermentacijeTable 3 . Result of analysis of average sample of pigs manure before and after anaerobic fermentation

40


Lj. Tomerlin i sur.: BIOENERGIJA IZ SVINJSKOG GNOJA

slojeva, kako je shematski nazna~eno u Slici 2. Poje-dina~no je iz slojeva 2, 3, ili 4 uzet dio koji je kori{tenkao cjepivo za fermentaciju teku}eg svinjskog gnoja.Najbolji rezultati postignuti su cjepivom uzetim iz naj-donjeg sloja (Slika 3.), gdje je po~etna KPK-vrijednostod 12 g/L tijekom 7 dana fermentacije smanjena do 6g/L (odnosno 50%). Promjene u koncentraciji hlapljivihkiselina ukazuju da se unutar adaptirane anaerobnemje{ovite kulture uspostavio omjer izme|u kiselinskih imetanogenih bakterija (Slika 4.), dok je plinskom kro-matografijom ustanovljeno da bioplin u svom sastavusadrì do 88,6 % metana (Slika 5.).

Rezultati analize prosje~nog uzorka svinjskog gnojaprije i nakon anaerobne fermentacije prikazani su u Tablici3. Rezultati analize uzorka bioplina nastalog tijekom 7dana anaerobne fermentacije prikazani su u Tablici 4.

Klasi~ni postupci aerobnog pro~i{}avanja otpadnihvoda farme nisu u potpunosti uspje{ni. Nano{enje na pol-jodjelske povr{ine (~ime se donekle mijenja struktura tla,ali se tlo istovremeno i oboga}uje te se pobolj{ava prinoszasijanih kultura) je uobi~ajeno i to je jedna u nizu odmetoda koja osigurava efikasno iskori{tavanje sastojaka.Me|utim, emisija neugodnog mirisa i koncentracijaorganske tvari ne idu u prilog nano{enju sirovih otpadnihvoda farme na bilo koje tlo.

Klasi~noj aerobnoj metodi pro~i{}avanja otpadnihvoda grada mogu se pridodati i otpadne vode farmesamo pod uvjetom da se razdvoji ~vrsti od teku}eg dije-la svinjskog gnoja. Izdvojeni ~vrsti dio moè se deponi-rati na tlo ili stabilizirati u fermentoru. ^vrsti dio se raz-gra|uje hidrolizom i nastala teku}ina, ovisno o njenomoptere}enju, moè se obra|ivati aerobno s aktivnimmuljem ili u anaerobnoj fermentaciji do bioplina. Teku}idio se aerobnim postupkom s aktivnim muljem moè,poput gradskih otpadnih voda, pro~istiti do stupnja kojidiktiraju propisi (Kirchmayer i sur., 2003.).

Prijedlog sheme klasi~nog pro~i{}avanja otpadnevode grada i svinjskog gnoja aktivnim muljem prikazanje Slikom 6.

Tablica 4. Rezultati analize uzorka bioplina nastaloganaerobnom fermentacijom svinjskog gnoja tijekom 7dana pri 35 °°C.Table 4. Result of analysis of biogas sample released inanaerobic fermentation of pigs manure during 7 days at35 ºC

Slika 6 . Prijedlog zajedni~ke obrade otpadnih voda grada i farme. Svinjski gnoj (1-laguna ili separator) + klasi~naobrada otpadnih voda grada aktivnim muljem (2-ulaz, 3-re{etka, 4-pjeskolov, 5-primarni talo`nik, 6-aerobni reaktor 7-sekundarni talo`nik, 8-dezinfekcija, 9-izlaz, 10-ugu{~iva}, 11-fermentor, 12-talog, 13-vakuum filter,14-stabiliziranimokri mulj, 15 i 16-talog na tlo)Figure 6. Proposal of together treatment wastewater of city and farm, pig manure (1-lagoon) + classic scheme of treat-ment of wastewater by activated sludge technology (2- inlet, 3-bar rack, 4-sand chamber, 5-primary clarifier, 6-bioreactor,7-secondary clarifier, 8-disinfection, 9-outlet, 10-thickener, 11-digestor, 12-residiuum, 13-vacuum filter, 14- dewateredsludge, 15 and 16-to the ground)



ZAKLJUÂK

Mje{ovita kultura mikroorganizama uzeta kao cje-pivo iz najdonjeg sloja istaloènog svinjskog gnojapokazala se kao najbolja tijekom fermentacije gnoja dobioplina. Razgradnja organske tvari je iznosila 50 % odpo~etnih 12 g/L kao KPK-vrijednost tijekom 7 dana pri35 °C. To potvr|uje da je mogu}e nativnu kulturu adap-tirati u periodu od 5 mjeseci tako da kultura stvara bio-plin u kojem moè biti i do 88 % volumnog udjela meta-na. Prednost takvog postupka je i u tome {to nastali bio-plin ne sadrì sumporovodik.

LITERATURA

1. Anderson, M. (1995): Ammonia Volatilisation from cowand pig manure, http://vetlt1.vet.lt

2. APHA, American Public Health Association, StandardMethods for the Examination of Water and Waste Water,20th ed. (1998)

3. Bergius, S., Parkes, P., Stankevicius, R. (2003):Investigation of carbon and nitrogen cycle in pig far-ming, hppt://www.kursus.kvl.dk/shares/ea/03Project-/32gamle/-2002/pig%20farming.pdf

4. Burton, C.H., Turner. C. (2003): Manure Managment-Treatment Strategies for Sustainable Agriculture. SilsoeResearch Institute, Wrest Park, Silsoe, Bedford.

5. Glancer-[oljan, M., Dvora~ek, L., Baras, J., Tomerlin, Lj.(1989.): Kiselinska fermentacija melasne dìbre kao prvistupanj metanske fermentacije. Hemijska industrija,43(9):276-282 .

6. Glanser, M., Dvora~ek, L., Ban, S. (1986.): Metanskafermentacija – mikrobiolo{ki aspekti. Hemijska industri-ja,40(6):92-197 .

7. Kirchmayer, R., Scherzer, R., Baggesen, D.L., Braun, R.,Wellinger, A. (2003): Anaerobic digestion Requirementsof the European regulation (EC) No 1774/2002, IEABioenergy

8. Laguë, Claude, Managment Practice Reduce Greenhou-se Gas Emision from Swine Production Systems,Advances in Pork Production, 14 (2003) 287-300

9. Monnet, Fabian (2003), An introduction to AnaerobicDigestion of Organic Waste hppt:/www.remade.org.-uk/Organics/organics-documents/IntroAnaerobicDiges-tion.pdf

10. Poulsen, Tjalfe G.,: Solid waste management, Anaerobicdigestion, Chapter 5 (2003), hppt://www.bio.auc.-dk/∼tgp/Solidwaste/intwastech5.pdf

11. Tomerlin, Lj., Novakovi}, P., Glanser-[oljan, M.,Dvora~ek, L., Ban, S.: Anaerobna fermentacija svinjskogi gove|eg gnoja do metana, u "Zbornik radova, 2.Savjetovanje: Zna~enje kemije u proizvodnji hrane iza{titi ôvjekove okoline", Osijek (1987) 67-69.

BIO-ENERGY FROM PIG'S MANURE

SUMMARY

After settling, in the sample of pig’s manure, before and after anaerobic fermentation different layers appear: foam,fine colloids, floating particle-colloids and sediment-rude particles. During the anaerobic treatment it being favou-rable for maintaining the anaerobic fermentation was examined. It was shown that the layer from the bottom, sedi-ment-rude particles, achieved the best results. During the anaerobic fermentation pig’s manure was stabilized andits quality improved. Produced biogas contained more than 88 vol.% of methane. The degradation of organic matterwas 50 % at pH value 6.5 and temperature 35 ºC during the anaerobic fermentation that lasted 7 days.

Key-words: pig’s manure, biogas, methane

(Primljeno 2. oùjka 2004.; prihva}eno 3. svibnja 2004. - Received on 2 March 2004; accepted on 3 May 2004)


INTRODUCTION

The offspring’s growth and development is veryimportant in the first months after foaling, for it has apositive influence on the later development. It is impor-tant to ensure a quality feeding of both mares and foals,keeping and fancying and other factors which affect anormal growth and development of the offspring. Theoffspring raised in this way ensures a successful selec-tion. The observation of the offspring’s developmentand the correlation among some qualities, as well as theinfluence of sex were elaborated in the research byButler et al. (1986), Green (1961), Romi} (1951),Baban Mirjana et al. (1995), Rastija et al. (1986, 1988,1995, 2001, 2002) and others.

The aim of this research was to establish theinfluence of sex on the development of the Lipizzanerfoals in the first six months after foaling, as well as thecorrelation between elaborated physical measures.

MATERIAL AND METHODS

The research was conducted on 44 male and 42female Lipizzaner breed foals. The measuring of withersheight were done seven days after foaling and at the ageof six months by the Lydtin stick, and the measuring ofthe chest girth and the cannon bone circumference bycattle-ribbon. Measuring data were processed by thestatistical program SPSS/PC (Nie et al. 1975). The cor-relation between the named data were also processedseparately for male and female foals, as well as the sta-tistical significance.

ISSN 1330-7142UDK = 636.1.127:636.082

INFLUENCE OF SEX ON LIPIZZANER BREED FOALS DEVELOPMENT

T. Rastija (1), Z. Antunovi} (1), M. Baban (1), I. Mandi} (2)


SUMMARY

The offspring’s development especially in the first months after foaling is crucial for fur-ther development. If favourable conditions of feeding, keeping and fancying as well asother important conditions are ensured, a homogenous growth and development of theoffspring is obtained. The research was conducted on 44 male and 42 female Lipizzanerbreed foals in the first six months after foaling. The measuring of the withers height,chest girth and cannon bone circumference were done seven days after foaling and atthe age of six months. Measuring data were processed by the statistical programSPSS/PC (Nie et al., 1975). The processed data of the obtained measuring indicatehomogeneity for both male and female foals. The male foals had little higher values thanthe female in both measuring, but the differences between sexes were highly significantonly in the cannon bone circumference. Correlations among obtained values were posi-tive and ranged between low and very high, with correlation coefficients between r=0.379 and r=0.843 for male and r=0.338 and r=0.723 for female foals. Differences bet-ween the obtained values were significant and highly significant and a little more pro-nounced in male foals.

Key-words: foals, male, female, Lipizzaner, development, correlation

(1) Ph. D. Tomo Rastija, Full Professor, Ph. D. Zvonko Antunovi},Associate Professor and Ph. D. Mirjana Baban, Assistant Professor -Faculty of Agriculture in Osijek, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek, Croatia,(2) Ivica Mandi}, BAgr, Manager of \akovo stud, A. [enoe 45, 31400\akovo, Croatia


43T. Rastija et. al.: INFLUENCE OF SEX ON LIPIZZANER BREED FOALS DEVELOPMENT


The obtained values of measuring the Lipizzanerfoals seven days after foaling are shown in Table 1.

The withers height of the male foals was higher by0.88 cm than the females’. The chest girth of the malefoals was higher for 0.27 cm than the females’, and thecannon bone circumference by 0.26 cm. A highly signi-ficant thicker cannon bone of male foals was establis-hed by testing, while the differences at the withersheight and cannon bone circumference were not statis-tically justified. In their researches Rastija et al. (1986)obtained values as follows: withers height of the malefoals 102.70 cm, and of the female 103.85 cm.

The chest girth of the male foals was 81,45 cm,and of the female 83.15 cm, while the cannon bone cir-cumference for the male foals amounted to 11.92 cm,and for the female 11.80 cm. Rastija et al. (1995)research provided a lower height of male foals by 1.81cm, and female 1.99 cm. The chest girth was smallerby 0.24 cm in male foals, 0.10 cm in female foals, whilethe cannon bone circumference was higher by 0.17 cmwith male foals, and 0.33 cm by female in relation to ourresearches. Romi} (1951) obtained considerably lowerwithers height and chest girth, while the cannon bonecircumference corresponded to our research.

The research values correspond to values of thementioned authors, only Romi} (1951) obtained remar-kably lower values of the withers height and chest girth.

The data in Table 2 indicate a higher withers heightof the six-month-old male foals by 0.71 cm, the chestgirth by 0.43 cm, and the cannon bone circumferenceby 0.57 cm. The male foals had a highly significant thic-ker cannon bone than the female foals. In the first sixmonths the male foals increased their height by 35.02%,female by 34.16%, the chest girth of the male foals wasincreased by 68.95%, female by 68.99%, whereas thecannon bone circumference of the male foals by34.81% and female by 32.90% compared to the valuesof the seven-day-old foals. According to Romi}’sresearch (1951) the male foals were larger and bonierthan the female. Rastija et al. (1986) accomplished forthe six-month-old male foals the wither height of 134.60cm, for the female 137.05 cm, the chest girth of themale foals was 132.90 cm, for the female 136.45 cm,and also the cannon bone circumference of the malefoals was lower (16.05 cm) than the female (16.32cm). Rastija et al. (1995) indicated equality for bothmale and female foals according to the withers height,chest girth and cannon bone circumference, while thesame authors (2001) stated a greater withers height ofthe male foals by 1.26 cm, female by 2.71 cm, thechest girth of the male by 1.27 cm, female by 3.66 cmand the cannon bone circumference of the male by 0.79cm, and female by 1.67 cm in relation to our resear-ches. The same authors accomplished higher values forfemale than male foals.

Table 1. Physical measures of the Lipizzaner breed foals after foalingTablica 1. Tjelesne mjere `drebadi lipicanske pasmine nakon `drijebljenja

**(P<0.01)

Table 2. Physical measures of the Lipizzaner breed foals after ablactationTablica 2. Tjelesne mjere `drebadi lipicanske pasmine nakon odbi}a

**(P<0.01)

44


T. Rastija et. al.: INFLUENCE OF SEX ON LIPIZZANER BREED FOALS DEVELOPMENT

The correlation (Table 3) between the mentionedphysical measures after foaling and ablactation waspositive with correlative coefficients for male foalsbetween r=0.379 and r=0.834, and for female foalsr=0.338 and r=0.723. Although the correlation waspositive for both male and female foals, it was slight-ly more pronounced in male foals. Rastija et al.(2001) also established a positive correlation amongattained values, slightly more pronounced in malefoals. Saastamoinen (1990) pointed at a high corre-lation of physical measures of the offspring. Green(1961) reported the withers height and the chest girthas the most reliable indicators of the offspring’sdevelopment. The research of McCann et al. (1988)shows a variation of correlations between physicalmeasures of young horses ranged from r=0.34 and0.74. According to Hintz et al. (1979) the correlationwas between a very weak and strongly positive in thefoals’ first year.

CONCLUSION

Based on the carried out research on the influenceof sex on Lipizzaner foals physical measures develop-ment the following can be concluded:

The withers height of the seven-day-old male foalswas higher by 0.71 cm, the chest girth by 0.43 cm andthe cannon bone circumference by 0.57 cm.

The withers height of the six-month-old male foalswas higher by 0.88 cm, the chest girth by 0.27 cmincluding the cannon bone circumference by 0.26 cm.

The correlation among attained values of the physi-cal measures of the Lipizzaner foals was positive andsignificant, highly significant, slightly more pronouncedin male foals, corresponding to values in elaboratedworks cited.

REFERENCES

1. Baban, M., Rastija, T., Kneèvi}, I. (1995.): Komparacijarazvoja tjelesnih mjera lipicanske `drebadi po linijama.Poljoprivreda, 1, 1.-7.

2. Butler, I., Kelnhofer, R., Pirchner, F. (1986): Phenotypiccorrelations between conformation and performancetraits of trotters. 37 th Ann. Meet. of Eur. Assoc. forAnim. Prod.

3. Green, D.A. (1961): A review of studies on the growthrate of the horse. Br. Vet. J., 117, 181-191.

4. Hintz R.L., Hintz H.F., Vleck L.D. (1979): Growth rate ofThoroughbreds. Effect of age of dam, year and month ofbirth, and sex of foal. J. Anim. Sci., 48, 480-487.

5. McCann, J.S., Heird, J.C., Ramsey, C.B., Long, R.A.(1988): Skeletal bone and muscle proportionality insmall-and large-framed mature horses of differentmuscle thickness. Equine Vet. Sci., 8, 255-261.

6. Nie, N.H., Hul, C.H., Jenkins, G.J., Steinbrenner, K.,Dale, H.B. (1975): Statistical Package for the SocietySciences. 2nd ed. New York, Mc Grow-Hill.

7. Rastija, T., Ljube{i}, J., Mandi}, I. (1986.): Komparativniprikaz razvoja `drebadi lipicanske pasmine. Sto~arstvo,40, 249.-253.

8. Rastija, T., Kneèvi} I., Bari{i} A. (1988.): Korelacijskapovezanost razvoja tjelesnih mjera `drebadi lipicanskepasmine. Znan. prak. poljop. tehnol., 18, 308-314.

9. Rastija, T., Baban, M., Kneèvi}, I. (1995.a.): Usporedbanekih svojstava rasta mu{ke i ènske lipicanske `dreba-di. Sto~arstvo, 49, 89.-93.

10. Rastija, T., Kneèvi}, I., Jovanovac, S., Mandi}, I.,(1995b): Heritability and phenotypic correlations amongmeasurements of lipizzaner horses. Sto~arstvo, 49,299-302.

11. Rastija, T., Kneèvi}, I., Antunovi}, Z., Bukvi}, @.,Gutzmirtl, D., Mandi}, I. (2001.): Povezanost razvoja`drebadi lipicanske pasmine u fazi sisanja. Sto~arstvo,55, 3.-12.

12. Rastija, T., Baban, M., Antunovi}, Z., Mandi}, I., ûrik, I.(2002.): Razvoj i korelacijska povezanost lipicanske`drebadi po linijama. Poljoprivreda, 8, 46.-51.

Table 3. The correlation of physical measures by maleand female Lipizzaner breed foalsTablica 3. Korelacijska povezanost tjelesnih mjera mu{kei ènske `drebadi lipicanske pasmine

1-the withers height of foals after foaling; 2-the chest girthafter foaling; 3-the cannon bone circumference after foaling; 4-the withers height after subtraction; 5-the chestgirth after subtraction; 6-the cannon bone circumferenceafter subtraction1 – Visina grebena `drebadi nakon `drijebljenja; 2 – Opseg prsa nakon `drijebljenja; 3 – Opseg cjevanice nakon `drijebljenja; 4 – Visina grebena nakonodbi}a; 5 – Opseg prsa nakon odbi}a; 6 – Opseg cjevanice nakon odbi}a

*(P<0,05); **(P<0,01)

13. Rastija, T., Antunovi}, Z., Gutzmirtl, D., Bogut, I.,Mandi}, I. (2001.): Utjecaj godi{njeg doba `drebljenja narazvoj nekih mjera lipicanske `drebadi u ergeli \akovo.Poljoprivreda, 7, 52.-55.

14. Romi}, S. (1951.): Razvoj lipicanca do tri godine.Veterinarski arhiv, 21, 7-8.

15. Saastamoinen, M. (1990): Heritabilities for body sizeand growth rate and phenotypic correlations amongmeasurements in young horses. Acta AgriculturaeScandinavica, 40, 377-386.


45T. Rastija et. al.: INFLUENCE OF SEX ON LIPIZZANER BREED FOALS DEVELOPMENT

UTJECAJ SPOLA NA RAZVOJ @DREBADI LIPICANSKE PASMINE

SA@ETAK

Razvoj podmlatka, naro~ito u prvim mjesecima nakon `drijebljenja, odlu~uju}i je i za kasniju razvijenost. Ukoliko seu fazi sisanja osiguraju povoljni uvjeti hranidbe, drànja i njege, kao i ostalih uvjeta bitnih za normalan rast i razvoj,dobiva se ujedna~eni rast i razvoj podmlatka. Istraìvanja su obavljena na 44 mu{ke i 42 ènske `drebadi lipicanskepasmine u prvih {est mjeseci nakon `drijebljenja. Izvr{ena su mjerenja visine grebena, opsega prsa i opsega cjeva-nice sedam dana nakon `drijebljenja i u dobi od {est mjeseci. Podaci mjerenja obra|eni su prema statisti~kom pro-gramu SPSS/PC (Nie i sur., 1975.). Obra|eni podaci dobivenih mjerenja ukazuju na ujedna~enost, kako za mu{kutako i za ènsku `drebad. Mu{ka `drebad imala su ne{to ve}e vrijednosti nego ènska u oba mjerenja, no razlikeizme|u spolova bile su visoko signifikantne samo u opsegu cjevanice. Korelacijske povezanosti izme|u dobivenih vri-jednosti bile su pozitivne i kretale su se izme|u slabe i vrlo jake, s korelacijskim koeficijentima izme|u r=0,379 ir=0,843 za mu{ku te r=0,338 i r=0,723 za ènsku `drebad. Razlike izme|u dobivenih vrijednosti bile su signifi-kantne i visoko signifikantne te ne{to ja~e izraène kod mu{ke `drebadi.

Klju~ne rije~i: `drebad, ènska, mu{ka, lipicanac, razvitak, korelacija

(Received on 14 June 2004; accepted on 30 December 2004 - Primljeno 14. lipnja 2004.; prihva}eno 30. prosinca2004.)


UVOD

Analiza tro{kovi-koristi (engl. Cost-BenefitAnalysis) poznata je tehnika ocjene isplativosti investi-cijskih projekata. Primjena analize tro{kovi-koristi poka-zala se vrlo pogodnom kada je rije~ o projektimazna~ajnim za {ire gospodarsko podru~je. U tom smislu,u ovom radu razmatrane su investicije pri podizanjunovih nasada {ljiva na podru~ju Bosne i Hercegovine.Za takve investicije postoji {iri dru{tveni interes, kakoradi smanjenja nezaposlenosti, tako i u svrhu pove}anjaizvoza.

Ukupni postupak analize tro{kovi-koristi potrebnoje prilagoditi karakteru poljoprivredne proizvodnje iposebnostima odre|enog investicijskog projekta, kao{to je u razmatranom primjeru ulaganje pri podizanjunasada {ljiva na podru~ju Br~ko distrikta BiH i op}ineGrada~ac. U prirodnim uvjetima pogodnim za poljopri-vrednu proizvodnju, realno je o~ekivati da i poljoprivred-ni sektor podrì oporavak i potakne brì razvitak Bosne iHercegovine. S tim ciljem agroekonomska politikadràve treba pomo}i ukupnom gospodarskom napretkuiniciranjem i podràvanjem mjera koje pomaù poljopri-vrednicima pokretanje proizvodnje, pove}anje prinosa,zadovoljenje potreba doma}eg trì{ta, pove}anje izvozai ostvarivanje dobiti.

CILJEVI ISTRA@IVANJA I IZVORI PODATAKA

Ovim se istraìvanjem, prije svega, nastoji istaknu-ti zna~enje agroekonomske analize, posebice analizetro{kovi-koristi za potrebe strate{kog odlu~ivanja u pol-joprivrednoj proizvodnji. Ukazat }emo na bitne parame-tre i mogu}a rje{enja njihova obuhvata u postupku prim-jene suvremene analize tro{kovi-koristi u proizvodnji{ljiva. Poseban je cilj ovoga rada ukazati na va`nost pri-bavljanja informacija o konkurentnosti vo}arske proiz-vodnje, prije svega proizvodnje {ljiva, koje dokazujupotrebu poticanja ulaganja u podizanje novih nasada.

Izvori kori{teni u istraìvanju su tehnolo{ke karte ikalkulacije. Izra|ene su za uvjete proizvodnje {ljiva napodru~ju Br~ko distrikta BiH i op}ine Grada~ac u sje-vernoj Bosni. Uz to, kori{teni su dnevni izvje{taji institu-cija koje prate trì{te poljoprivrednih proizvoda u BiH isusjednim dràvama te podaci iz publikacija va`nijiheuropskih burzi poljoprivrednih proizvoda, o kretanjucijena poljoprivrednih proizvoda u razdoblju od 1992. do2002. godine, kao i projekcije cijena vo}a do 2009.godine.

ISSN 1330-7142UDK = 330.322:634.22

ANALIZA TRO[KOVI-KORISTI ZA ODLUÎVANJE O POTICANJUINVESTIRANJA U NASADE [LJIVA

M. Kari} (1), F. ]ejvanovi} (2)

Prethodno priop}enjePreliminary communication

SA@ETAK

U radu se razmatra postupak primjene analize tro{kovi-koristi u procesu odlu~ivan-ja o dru{tveno-ekonomskoj isplativosti uvo|enja poticaja (subvencija) za investiran-je u poljoprivrednu proizvodnju, na primjeru podizanja nasada {ljiva. Analizatro{kovi-koristi ima brojne prednosti u odnosu na druge poznate metode. Posebicese pokazala korisnom u poljoprivrednoj proizvodnji, zato {to omogu}uje procjenuisplativosti investicija u specifi~nim uvjetima poljoprivredne proizvodnje,uvaàvaju}i brojne ~initelje njezine ekonomske u~inkovitosti, kao i glavne u~inkekoji se za pojedina~ne proizvo|a~e i {iru dru{tvenu zajednicu mogu o~ekivati.Primjena metode tro{kovi-koristi, na temelju podataka prikupljenih za Bosnu iHercegovinu, omogu}ila je spoznaju isplativosti postoje}ih programa primjene poti-caja za investiranje u podizanje nasada {ljiva, koji se provode u uvjetima tranzicijeukupnog gospodarstva i visoke nezaposlenosti poljoprivrednog stanovni{tva.

Klju~ne rije~i: analiza tro{kovi-koristi, poticaji, agrarna politika, nasadi {ljiva

(1) Dr.sc. Marijan Kari}, redoviti profesor - Ekonomski fakultet u Osijeku,Gajev trg 7, 31000 Osijek, RH,(2) Mr.sc. Ferhat ]ejvanovi} - Vlada Br~ko Distrikta BiH, Bulevar mira1, 76100 Br~ko, BiH.

METODIKA ANALIZE TRO[KOVI-KORISTI

U ovom radu se ocjena isplativosti poticanja inve-sticija u vo}arstvu temelji na suvremenoj analizitro{kovi-koristi. Analiza omogu}uje procjenu relativneisplativosti ulaganja u predloène projekte. Postupcimaanalize izra~unavaju se tro{kovi, koristi i rizici pojedinihopcija, s ciljem odre|ivanja najdjelotvornijeg na~inapostizanja zadanih ciljeva.1

Analiza tro{kovi-koristi je formalna tehnika traènjanajpovoljnijeg odnosa izme|u koristi koju projekt dono-si i tro{kova potrebnih za njihovo ostvarivanje. U prika-zanoj analizi tro{kovi-koristi obuhva}eni su i procijenje-ni svi bitni tro{kovi i koristi.

Primjena analize tro{kovi-koristi ima vi{e faza.Potrebno je odrediti vrijednost projekata koji uklju~ujudru{tvenu potro{nju (ili u kojima javna politika moèodigrati klju~nu ulogu). Neophodno je odvagati predno-sti (koristi, engl. benefits) i nedostatke (tro{kove, engl.costs) za dru{tvo u cjelini.

Analiza tro{kovi-koristi je sredstvo za analiziranjeodnosa tro{kova i koristi odre|enog projekta, kao i zausporedbu sli~nih projekata na temelju tih odnosa. Tadva cilja, dovedeni u vezu i uspore|eni, odre|uju struk-turu ulaganja. Ekonomisti se uobi~ajeno zalaù zakori{tenje neto sada{nje vrijednosti (NSV) u odabiruprojekata ulaganja. Pojedina~ni projekt bi trebao bitiprihva}en ili odba~en, ovisno o tome je li neto sada{njavrijednost pozitivna ili negativna. U uvjetima ograni~enihfinancijskih sredstava izme|u pojedina~no prihvatljivihprojekata bira se projekt koji pokazuje najve}u netosada{nju vrijednost.

Cilj analize tro{kovi-koristi je izra~unati netosada{nju vrijednost tijeka koristi i tro{kova projekta.Neto sada{nja vrijednost se izra~unava kao:2

gdje jeBt - o~ekivana korist projekta (koja se procjenjuje

koriste}i optimalnu cijenu) u vremenskoj jedinici t,Ct - o~ekivani tro{kovi (koji se procjenjuju primje-

nom optimalne cijene), i r - diskontna stopa.

U financijskom smislu, neto sada{nja vrijednostprojekta je definirana kao vrijednost dobivena diskonti-ranjem, posebno za svaku godinu, budu}ih koristi isada{njih tro{kova koji nastaju za vrijeme trajanja pro-jekta, primjenom fiksne unaprijed odre|ene diskontnestope. Kori{tene diskontne stope bi trebale biti jednakeili prosje~noj kamatnoj stopi na dugoro~ne zajmove natrì{tu kapitala ili stvarnoj kamatnoj stopi koju pla}ainvestitor kao zajmoprimac. Ako odrìvo trì{te rada nepostoji ({to je ~esto slu~aj u tranzicijskim ekonomija-

ma), diskontna stopa bi trebala odraàvati cijenu kapita-la, to jest mogu}i povrat jednake veli~ine kapitala inve-stiranog drugdje. To bi, u stvari, trebala biti minimalnastopa dobiti ispod koje poduzetnik smatra da mu se neisplati investirati.

Razdoblje diskontiranja bi trebalo obuhvatiti sveveli~ine tro{kova i koristi u vijeku kori{tenja projekta.Kada je neto sada{nja vrijednost pozitivna, rentabilnostinvesticije je iznad diskontne stope. Projekt s pozitivnomili nultom neto sada{njom vrijedno{}u moè se smatra-ti prihvatljivim. Ako je neto sada{nja vrijednost negativ-na, rentabilnost je ispod diskontne stope i projekt trebabiti odba~en3.

Umjesto na neto sada{njoj vrijednosti, ocjena ren-tabilnosti projekta moè se temeljiti i na internoj stopiprinosa (ISP). Rije~ je o diskontnoj stopi pri kojoj jesada{nja vrijednost koristi (nov~anih primitaka) jednakasada{njoj vrijednosti tro{kova (nov~anih izdataka).Interna stopa prinosa predstavlja pravu mjeru rentabil-nosti projekta. Izra~unava se kao diskontna stopa, prikojoj je neto sada{nja vrijednost jednaka nuli. Stoga jepostupak izra~unavanja interne stope prinosa jednakpostupku za izra~unavanje neto sada{nje vrijednosti.Interna stopa prinosa matemati~ki se iskazuje formu-lom:

Odnos izme|u koristi i tro{kova je pogodan instru-ment za usporedbu u~inkovitosti projekata. Izravno jeizraèn kao omjer (koeficijent) koristi i tro{kova.

U postupku procjene koristi i tro{kova koristi secijena na granici (na primjer, cijena inputa plus trans-portni tro{kovi do granice, uve}ana za carinu) kaovaè}a trì{na cijena u BiH. Cijene na granici trebale bise koristiti kao podloga za izra~unavanje proizvo|a~kihcijena.

U ovom radu kori{teni model izra~unava cijenu nagranici, kao razliku proizvo|a~ke cijene i uvozne carine(zajedno s porezom, kao i carinskom pristojbom od 1posto od cijene na granici). Ako je, na primjer, cijenaproizvo|a~a 110 konvertibilnih maraka (KM), a carinaiznosi 10 posto, dobiva se cijena na granici od 100 KM.Na temelju toga, moè se izra~unavati kao omjer iznosacijene od 110 KM i zbroja koeficijenata odbitnih stavki(1,0 + 0,1 + 0,01), to jest 110 KM / 1,11 = 100 KM.

Kori{tenje cijene na granici je metodolo{ki isprav-no zato {to uklju~uje u~inak uvoznih carina. Tako|er,


47M. Kari} i sur.: ANALIZA TRO[KOVI-KORISTI ZA ODLUÎVANJE O POTICANJU INVESTIRANJA ...

1 www.mfa.gov.yu/Mutilaterala/leksikon/Cost-benefit analiza.htm, 20. 03.2003.2 R.A. Musgrave i P. B. Musgrave, Public Finance in Theory and Practice,Fifth Edition, McGraw-Hill Book Company, New York, 1989., str. 156. –157. ili M. Kari} i drugi, Ekonomika vo~arske i vinogradarsko-vinarskeproizvodnje, Poèga, 2002., str. 128. – 132.3 http://magix.fri.uni-lj.-si/predavanja/pois, str. 23, 15. 03. 2003. god.

48


M. Kari} i sur.: ANALIZA TRO[KOVI-KORISTI ZA ODLUÎVANJE O POTICANJU INVESTIRANJA ...

Tablica 1. Tehnolo{ka karta s kalkulacijom za proizvodnju {ljiva (puni prinos)Table 1. The technological chart with calculation for plum production (full crop)



kori{teni model analize obuhva}a prora~un varijabilnihtro{kova trgovine i radne snage, kao i saldo koji je proi-stekao iz razlike izme|u proizvo|a~ke cijene i zbrojatro{kova trgovine i radne snage, koji u sebi sadrì cije-ne kapitala i zemlje te bruto marù.

U model je uklju~en i u~inak poticaja na zapo{lja-vanje u seoskim podru~jima. Koristi u podru~ju zapos-lenosti, bilo u smislu “novog” zapo{ljavanja izpove}anog opsega proizvodnje, bilo u smisluzadràvanja ukupne zaposlenosti na kvalificiranim far-mama, izra~unat je uz kori{tenje cijena radne snage usjeni. Zapo{ljavanje siroma{nog ruralnog stanovni{tvana projektu bila bi korist, samo ako bi njihov prihod odprojekta bio ve}i nego {to bi mogli zaraditi pomo}ualternativnih aktivnosti.

Komponenta tro{kova sadrì poticaj, koji dodjeljujedràva doma}im proizvodja~ima, kao i tro{kove upravl-janja programom poticaja.

U analizi tro{kovi-koristi, kao tro{kovi projekta,obuhva}eni su i tro{kovi angaìranja osoblja na admini-strativnim poslovima provedbe novog projekta, zato {toto oduzima vrijeme potrebno za druge obveze.


U Bosni i Hercegovini poljoprivredni proizvo|a~iproizvode {irok raspon raznolikog kontinentalnog imediteranskog vo}a, naro~ito u predjelima Mostara,Tuzle i Sjeverne Bosne. Me|utim, postoji potreba zaproizvodnjom kvalitetnog vo}a, a to se moè posti}ive}im ulaganjima i usvajanjem suvremenijih i intenzivni-jih uzgojnih oblika, kao i modernim pristupima upravl-janja farmom (poljoprivrednim gospodarstvom).Potrebno je uvoditi proizvodne linije s ve}im prihodimakako bi se postigla promjena u strukturi proizvodnje i

ponude vo}a, naprednija proizvodnja {ljiva, zatim ve}aproizvodnja jabuka, kru{aka, tre{anja, breskvi i kajsija.Tako|er, potrebno je organizirano savjetovati poljopri-vrednike o tome koje vrste proizvodnje vi{e odgovarajupotro{a~ima. Taj }e zadatak obaviti Poljoprivredno sav-jetodavna (stru~na) slu`ba, uz izgradnju sustava trì{nihinformacija i marketin{kih ustanova.

Procjena isplativosti poticaja za sa|enje novihnasada {ljiva

Primjenom analize tro{kovi-koristi u ovom smoistraìvanju izra~unali i prikazali mogu}e u~inke poticajau razdoblju od 20 godina u budu}nosti. Pretpostavilismo da su u navedenom razdoblju razine tro{kova, cari-na i poticaja stabilne. Diskontna stopa (r) kori{tena zaanalizu tro{kovi-koristi iznosi 6 posto.

Tehnolo{ka karta s kalkulacijom za proizvodnju{ljiva prikazana je u Tablici 1.

Analiza tro{kovi-koristi primijenjena je na proiz-vodnju {ljiva, kao jednu od najva`nijih vrsta vo}a.Ukupni tro{kovi po hektaru za sa|enje novih vo}njakarazli~iti su, ovisno o vrsti vo}njaka i uzgojnom obliku.

U Tablici 2. navedeni su ulazni parametri, koji suuvr{teni u model analize tro{kovi-koristi.

U razmatranom istraìvanju investicijski sutro{kovi4 iznosili pribli`no 10.500 KM (1 Euro = 1,955KM) po hektaru vo}njaka. Iz toga slijedi da poticaj uiznosu od 1.500 KM po hektaru iznosi 14,3 posto odukupnih ulaganja.

Tablica 2. Ulazni parametri uklju~eni u model analize tro{kovi-koristiTable 2. Input parameters included into the model of cost- benefit analysis

4 ]ejvanovi} F., Problemi analize cijene koštanja i rentabilnosti u savre-menoj organizaciji poljoprivredne proizvodnje, Magistarski rad,Ekonomski fakultet, Tuzla, 2001., str. 118.-139.

Grafi~ki prikaz kretanja tro{kova i koristi (Slika 1.)pokazuje da je prvih 4-6 godina korist od projekta mala,zbog smanjenog uroda, zatim je sljede}ih godinapove}ana i kona~no se smanjuje u razdoblju kada {ljivepred kraj vijeka kori{tenja donose smanjeni urod.

Analiza tro{kovi-koristi potvr|uje da je sa stajali{tadru{tva dodjeljivanje poticaja za investicije u sa|enjenovih vo}njaka u~inkovit na~in tro{enja javnog novca.Analiza tro{kovi-koristi (Tablica 3.) pokazuje pozitivnuneto sada{nju vrijednost od 133.344,1 KM i tako|ervisok omjer koristi/tro{kova, a tako|er i vrijednost inter-ne stope prinosa je visoka i iznosi 9,1 posto. Postignute

koristi su za 37 posto vi{e od tro{kova i 3,85 puta vi{eako je ura~unato i naknadno zapo{ljavanje.

Carinske stope primijenjene u radu (analizitro{kovi-koristi) iznose 10 posto. Korist je od carina {to}e pove}ati dràvni prora~un, a osim toga dràvapove}ava doma}u proizvodnju i smanjuje uvoz. Carinarealno pruà zna~ajnu za{titu proizvo|a~ima {ljiva ipove}ava rentabilnost ulaganja u uzgoj vo}njaka.Sa|enje novih vo}njaka zahtijeva veliko po~etno investi-ranje od strane farmera (poljoprivrednih proizvo|a~a),ali se prihodi pove}avaju za duè razdoblje ubudu}nosti. Stoga poticaji mogu imati zna~ajan utjecaj

50



Slika 1. Odnos tro{kova i koristi u razdoblju od 20 godinaExhibit 1. Costs and benefits ratio in the period of 20 years

Tablica 3. Rezultati analize tro{kovi-koristi za ulaganje u sa|enje novih vo}njakaTable 3. The results of cost-benefit analysis for the investment in the planting of new orchards



na uvjeravanje farmera u potrebu sa|enja vo}njaka kojibi tijekom vremena pove}ali doma}u proizvodnju ismanjili uvoz vo}a, to jest donijeli zna~ajne koristidru{tvu u cjelini.

Analiza osjetljivosti u~inaka poticaja na sa|enje novihvo}njaka

U Tablicama 4. i 5. prikazani su rezultati analizeosjetljivosti razmatranog projekta ulaganja u podizanjevo}njaka. Analiza osjetljivosti obi~no se koristi kada seu procesu investiranja mogu o~ekivati promjene nekihvarijabli. Analiza osjetljivosti prikazana je uz pretpostavl-jene promjene od +20 posto do -20 posto za glavneparametre (prodajne cijene i poticaje, robne zalihe,tro{kove stru~ne podr{ke i promjene carine).

Analizom osjetljivosti za poticanje vo}njaka(Tablica 4.) utvr|eno je da se rezultat analize tro{kovi-koristi zna~ajno mijenja kada se glavni parametri (uovom slu~aju prodajna cijena i subvencije) mijenjaju. Naprimjer, ako cijena padne za 10 posto (to jest, prodajnacijena {ljiva padne sa 700 KM po toni na 640 KM potoni) i poticaji za isti postotak (s 1.500 KM/ha na 1.350KM/ha), omjer koristi/tro{kovi opada s 1,37 na 0,35.Nasuprot tome, ako poticaji padnu za 10 posto (s 1.500KM po hektaru na 1.350 KM po hektaru), uz jednakeprodajne cijene {ljiva, omjer koristi/tro{kovi ostajenepromijenjen (1,37).

Kada se poticaji (Tablica 5.) smanje za 10 posto,rezultat u obliku neto sada{nje vrijednosti se smanjuje, s133.344 na 119.588 KM. Opadanjem cijene za 10 postoneto sada{nja vrijednost postaje negativna (projekt poka-zuje neto sada{nju vrijednost od –230.998 KM).

Omjer koristi/tro{kovi pokazuje u~inkovitostuloènih nov~anih poticaja. Agroanaliti~ar moè koristitianalizu osjetljivosti kako bi ocijenio utjecaj alternativnerazine poticaja, odnosno analiza osjetljivosti omogu}ujedonositelju odluka da odgovori na niz pitanja tipa “{toako”. Na primjer, moè se analizirati {to }e se dogoditiukoliko cijena padne za 10 posto? U razmatranomslu~aju, investicija ne}e biti isplativa, uz druge nepromi-jenjene uvjete. Tako|er, moè se procjenjivati {to }e sedogoditi s neto sada{njom vrijedno{}u u slu~aju sman-jenja iznosa poticaja, na primjer za 20 posto? Projekt }ei u tom slu~aju biti ekonomski neprihvatljiv. Analizaosjetljivosti olak{ava odlu~ivanje u uvjetima neizvjesno-sti koji prate investicijske odluke.

ZAKLJUÂK

Prije utvr|ivanja agroekonomskih mjera poticanjadoma}e proizvodnje i pove}anja samoodrìvosti potreb-no je istraìti utjecaj svake mjere posebno. Tako binaju~inkovitije mjere mogle dobiti prioritet u odnosu naostale. Paket agroekonomskih mjera redovito bi trebaosadràvati odgovaraju}e poticaje za proizvodnju.

Tablica 4. Analiza osjetljivosti omjera koristi /tro{koviTable 4. Sensitivity analysis of ratio benefits/costs

Tablica 5. Analiza osjetljivosti za neto sada{nju vrijednostTable 5. Sensitivity analysis for net present value

Analiza tro{kovi-koristi primijenjena na Bosnu iHercegovinu pokazuje da je pomo} farmerima putempoticanja po koli~ini proizvoda, premda u nekimslu~ajevima neophodna, op}enito manje isplativa odalternativnih mjera pomo}i, koje poti~u trajno ulaganjekapitala u poljoprivrednu proizvodnju. Stoga se kreatori-ma agroekonomskih mjera moè savjetovati preusmje-ravanje javnih financija s mjera poticanja koje imajukratkoro~ne u~inke (na primjer, nov~ani poticaji za mli-jeko i duhan) na nov~ane poticaje sa srednjoro~nimu~incima (na primjer, subvencioniranje nasada vo}a,uzgoja stoke i stru~ne slu`be).

Potpore s dugoro~nijim u~incima, posebice potica-ji investiranja u vo}njake, jesu mjere koje bi trebale imatiprioritet u agroekonomskoj politici. Investicijski tro{koviza podizanje jednog hektara nasada {ljiva iznose oko10500 KM. Iznos poticaja od 1500 KM/ha predstavlja14,3 % iznosa po~etnih ulaganja pri podizanju nasada{ljiva. Izra|enom i razvijenom tehnolo{kom kartom skalkulacijom mogu se utvrditi tro{kovi u punom rodu{ljiva. Ukupni tro{kovi na godi{njoj razini su 8393,20KM/ha, od toga varijabilni tro{kovi iznose 6234,20 KM,a fiksni tro{kovi 2159 KM. Prihod od prodaje na temel-ju prinosa od 25.000 kg/ha i prodajne cijene od 0,70KM/kg je 17.500 KM. Financijski rezultat po hektaruiznosi 9106,80 KM.

Dobiveni iznos neto sada{nje vrijednosti u prove-denoj analizi tro{kovi-koristi je 133.344,1 KM. Internastopa prinosa ima vrijednost od 9,1%. Kada se uzme uobzir i udio dodatnih poslova (dodatno zapo{ljavanje),iznos neto sada{nje vrijednosti je 1.021.894,4 KM, ainterna stopa prinosa 21,1%.

Analiza osjetljivosti pokazuje da promjena prodajnecijene {ljiva znatno utje~e na ekonomske pokazateljeuspje{nosti projekta (podizanja nasada {ljiva), to jest naiznos neto sada{nje vrijednosti. Istodobno promjenaiznosa poticaja manje utje~e na ekonomske pokazateljeuspje{nosti projekta. Na temelju dobivenih rezultataistraìvanja, moèmo konstatirati da je davanje nov~anihpoticaja za nove nasade {ljiva ekonomski opravdano,budu}i da u vijeku kori{tenja investicije osigurava ve}ekoristi od tro{kova projekta.

LITERATURA

1. Andri}, J. (1998.): Tro{kovi i kalkulacije u poljoprivred-noj proizvodnji. Beograd.

2. Defilippis, J. (2002.): Ekonomika poljoprivrede, Zagreb.3. Helmberger, G.P. (1991): Economic analysis of farm

programs. McGraw-Hill,Inc., Wisconsin.4. Kapi}, R. (1999.): Mikroekonomija. Tuzla.5. Kari}, M. i sur. (2002.): Ekonomika vo}arske i vinogra-

darsko-vinarske proizvodnje. Poèga. 6. Kolega, A., Boì}, M. (2001.): Hrvatsko poljodjelsko

trì{te. Zagreb.7. Monke, A.E., Scott, R.P. (1999): The policy analysis

matrix for agricultural development.8. Musgrave, R.A., Musgrave, P.B. (1989): Public finance

in theory and practice. Fifth Edition, McGraw-Hill BookCompany, New York.

9. Rozman, ^. (2001.): Analiza ekonomskih modela proiz-vodnje jabuka u Sloveniji. magistarski rad, Zagreb.

10. Samuelson, P.A., Nordhaus, W. (1992.): Ekonomija.Mate, Zagreb.

52



COST-BENEFIT ANALYSIS FOR MAKING DECISIONS ON INCENTIVES FOR INVESTMENTS IN PLUM TREES PLANTING

SUMMARY

In this paper we consider the application of Cost/Benefit Analysis procedure in the decision process on social-economic profitability of subsidy implementation for investments in agricultural production, based on newlyplanted plum trees. Cost/Benefit Analysis has many advantages over the other common methods. It proved tobe especially useful in the agricultural production, because it is possible to estimate the profitability of invest-ments in the special conditions of agricultural production, taking into account many factors of its economic effi-ciency, as well as main effects that individual producers and the whole social community can expect. The appli-cation of Cost/Benefit Analysis, based on the data gathered for Bosnia and Herzegovina, enabled insight intothe profitability of the existing subsidy programs for investments in plum trees planting, that take place in theconditon of the whole economy transition and high degree of rural population unemployment.

Key–words: Cost/Benefit Analysis, subsidies, agrarian policy, plum trees planting

(Primljeno 5. velja~e 2004.; prihva}eno 12. svibnja 2004. – Received on 5 February 2004; accepted on 12 May2004)


ISSN 1330-7142UDK = 632.25:633.34

Phomopsis longicolla Hobbs UZRO^NIK TRULE@I SJEMENASOJE U HRVATSKOJ

Mr. sc. Tomislav Duvnjak (1)

Disertacija (2)

SA@ETAK

Soja (Glycine max (L.) Merrill), jedna je od najstarijih i najva`nijih kulturnih biljakau svijetu. Na na{im prostorima soja se kontinuirano sije od 1970. godine, a ozna~ajnijoj proizvodnji (na oko 20 000 ha) moè se govoriti krajem tek 80-ih godinapro{loga stolje}a. U 2003. godini u Republici Hrvatskoj zasijano je 48 000 ha soje,s prosje~nim urodom 2 708 kg/ha, {to gotovo zadovoljava doma}e potrebe za tomkulturom. Jedan od osnovnih problema koji donosi pove}anje povr{ina i intenziviranje proiz-vodnje soje svakako je problem bolesti i to prije svega bolesti uzrokovanih fitopato-genim gljivama na koje otpada oko 80% svih bolesti soje, dok preostalih 20% uzro-kuju bakterije i virusi. U oplemenjiva~kom programu soje u Poljoprivrednom institu-tu Osijek, pored glavnih ciljeva stvaranja kultivara visokog i stabilnog uroda zrnavisoke kakvo}e, osobit zna~aj pridaje se zadovoljavaju}oj otpornosti i tolerantnostina zna~ajne gljivi~ne bolesti u na{im uvjetima uzgoja. Nekoliko je bolesti koje segotovo redovito javljaju na soji u na{im agroekolo{kim uvjetima. To su prije svihplamenja~a soje (Peronospora manshurica (Naum.) Syd. ex Gaum.) i bolesti kojeuzrokuju gljive iz kompleksa Diaporthe/Phomopsis. Phomopsis longicolla Hobbs,(teleomorf nepoznat) se razlikuje od ostalih varijeteta iz kompleksaDiaporthe/Phomopsis po svojim karakteristikama u kulturi, morfologiji i po mjestuzaraze (prvenstveno uzrokuje trule` sjemena), i jedan je od najopasnijih patogenasjemena u glavnim podru~jima uzgoja soje u svijetu. S obzirom na to da je gljivaotkrivena i opisana u nama susjednim zemljama, a sumnja se na njenu prisutnost ikod nas, postoji opasnost da bi mogla postati zna~ajan patogen te va`ne industrij-ske biljke i u na{oj zemlji.Cilj istraìvanja bio je utvrditi prisutnost gljive pregledom sjemena soje iz {irokeproizvodnje s nekoliko lokaliteta i tri godine (2000., 2001. i 2002.), prou~iti i opisa-ti morfolo{ke karakteristike patogena, determinirati patogena pomo}u morfolo{kihkarakteristika u kulturi i PCR-RFLP metode, utvrditi razlike u patogenosti izolataumjetnom infekcijom sjemena soje u laboratoriju te utvrditi razlike u reakciji geno-tipova soje na patogena inokulacijom sjemena soje pregledom sjemena nekolikogenotipova soje (promising lines) s pokusnih parcela lokaliteta Osijek u 4 godine(1999.-2002.) i postaviti poljski pokus nekoliko genotipova soje (promising lines) nalokalitetu Osijek, na kojemu je obaviti umjetnu infekciju najagresivnijim izolatom. Izolacija gljive obavljena je iz sjemena soje sa simptomima koji odgovaraju onimakoje izaziva Phomopsis longicolla Hobbs, a izdvojeno je iz uzoraka prikupljenih tije-kom tri godine (2000., 2001. i 2002.) iz {iroke proizvodnje s lokaliteta: NovaGradi{ka, Magadenovac, Valpovo, [irine, \akovo, Bilje, Klisa, Bobota, Ov~ara, NoviBerak, Tovarnik, Kneèvo, Gorjani, Kutjevo, Valpovo.

(1) Poljoprivredni institut Osijek, Ju`no predgra|e 17, 31000 Osijek (2) Disertacija je obranjena na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednom fakul-tetu u Osijeku 2004. godine

54


T. Duvnjak .: Phomopsis longicolla Hobbs UZRO^NIK TRULE@I SJEMENA SOJE U HRVATSKOJ

Za prou~avanje morfolo{kih karakteristika parazita kori{tena je metoda koju je opi-sao Hobbs i sur., (1985.).Determinacija patogena obavljena je i pomo}u biomolekularne metode lan~anomreakcijom polimeraze (PCR-RFLP, Polymerase Chain Reaction – RestrictionFragment Length Polymorphism), kojom je potvr|ena pripadnost odabranih izolatavrsti P. longicolla Hobbs. Modificiranom metodom ekstrakcije po Cenis, (1992.) izd-vojena je DNA patogena, koja je zatim amplificirana i, naposljetku, digestijompomo}u restrikcijskih enzim, odre|ena pripadnost izolata. Kori{tena je metoda kojusu opisali Zhang et al., (1998.) i Riccioni et al., (1998., 2003.). Prou~avanje patogenosti izolata provedeno je inokulacijom sjemena soje u klima-komori i u posudama.Nakon utvr|ivanja najpatogenijeg me|u odabranim izolatima u ranije provedenimpokusima, ponovljeni su pokusi umjetne infekcije sjemena (u klima-komori i u posu-dama), ali ovoga puta koriste}i najpatogeniji izolat i nekoliko novostvorenih genoti-pova soje (promising lines).Uzorci sjemena pet genotipova kreiranih na Poljoprivrednom institutu Osijek iz pre-thodne 4 godine (1999., 2000., 2001. i 2002.) s lokaliteta Osijek (eksperimentalnopolje Poljoprivrednog instituta) analizirani su na prisutnost P. longicolla.

Poljski pokus je zasijan s 5 genotipova soje Poljoprivrednog instituta Osijek (Tablica3.), 0 - I grupe zriobe u 4 ponavljanja na lokalitetu Osijek. U svakom ponavljanjuzasijana je kontrolna varijanta za svaki genotip, tako da broj parcela u pokusu izno-sio 40 (5 x 2 x 4). Pokus je postavljen kao strip-plot design, a parcele su inokulira-ne prskanjem suspenzijom konidija u R6 – R7 fenofazi (Fehr i sur., 1971.).Statisti~ka obrada podataka obavljena je pomo}u programa Statistical AnalysisSystem Version 8.2 (SAS Institute) analizom varijance (ANOVA) i testom zautvr|ivanje zna~ajnosti razlika (Least Significant Difference).Morfolo{ke karakteristike izolata prou~avanih u ovom radu odgovaraju karakteristi-kama P. longicolla kako su opisali Hobbs i sur., (1985.) te pokazuju da je taj patogenprisutan i na soji u Hrvatskoj. Svi na{i izolati podvrgnuti su analizi pomo}u navede-nih metoda ekstrakcije, amplifikacije i digestije rDNA i prema ovome svi na{i izola-ti pripadaju gljivi Phomopsis longicolla Hobbs.Upore|uju}i sve pokazatelje pokusa u klima komori, uo~ava se da je umjetna infek-cija izolatom Pl 027, najvi{e utjecala na broj trulih zrna, na smanjenje isklijalih zrna,zna~ajno utjecala na duìnu klice i najvi{e od svih izolata utjecala na nekrozu klice.Zbog toga je izolat Pl 027 izabran kao najpatogeniji za prou~avanje razlika u osjetl-jivosti/otpornosti genotipova u uvjetima umjetne infekcije. S obzirom na to da se i upokusu u posudama izolat Pl 027 pokazao kao jedan od najpatogenijih (zajedno saPl 041), isti je upotrebljen za inokulaciju razli~itih genotipova soje u cilju utvr|ivan-ja mogu}ih razlika u osjetljivosti/otpornosti na patogena P. longicolla.Me|u genotipovima umjetno zaraènim gljivom P. longicolla u klima-komori nemapotpuno otpornih, mada postoje zna~ajne razlike u stupnju osjetljivosti. Rezultate bisvakako trebalo provjeriti u polju s obzirom na veliki utjecaj okolinskih ~initelja,kako na patogena, tako i na svaki pojedini genotip. U pokusu u posudama, proma-traju}i inokuliranu varijantu, genotip OS-8 (2,75 biljaka po ponavljanju tijekom cije-log pokusa), bio je najosjetljiviji u usporedbi s ostalim prou~avanim genotipovima,dok je genotip OS-139 imao zna~ajno ve}i broj preìvjelih biljaka (7,50 po ponavl-janju). U kontrolnoj varijanti, svi genotipovi imali su zadovoljavaju}u klijavost i nisuse me|usobno zna~ajno razlikovali. U uvjetima prirodne infekcije, u prve tri godine (1999., 2000., i 2001.) niti na jednomod prou~avanih genotipova soje nije utvr|ena zaraza gljivama iz kompleksaDiaporthe/Phomopsis. U posljednjoj godini (2002.), kod svih genotipova, zabiljeènoje prisustvo patogena iz tog kompleksa. Zaraza se kretala od 6% kod genotipa OS-101, zatim 13% (OS-109), 15% kod genotipovaOS-8 i OS-49 do 16% kod genotipaOS-139. D. phaseolorum var. caulivora bio je naj~e{}e izolirani patogenDiaporthe/Phomopsis kompleksa iz sjemena soje i ~inio je 60 % svih nalaza. Udio

gljive D. phaseolorum var. sojae iznosio je 21,54%, dok je za gljivu P. longicollazabiljeèno 18,46% zaraènih zrna. U pripremi sjemena soje za sjetvu nije obavezaobaviti specifi~ne analize kao {to je otkrivanje patogena Diaporthe/Phomopsis nasjemenu. Drìmo, na temelju na{ih saznanja i podataka u literaturi, da bi ovome tre-balo posvetiti ve}u pozornost i to jednako u oplemenjiva~kim programima i sjeme-narenju. Na inokuliranim i na kontrolnim varijantama poljskog pokusa utvr|en je visok posto-tak sjemena soje zaraènog patogenima iz Diaporthe/Phomopsis kompleksa, iakoje umjetna infekcija obavljena samo s P. longicolla. O~ito je bilo infektivnog materi-jala svih patogena, a okolinski ~initelji pogodovali su razvoju patogena. P. longicol-la, unato~ umjetnoj infekciji, nije utvr|en na inficiranim genotipovima OS-8 i OS 139.Potpuno identi~ni rezultati za te genotipove dobiveni su na kontrolnim parcelama.Uspje{nost, odnosno neuspje{nost, inokulacije, moè se tuma~iti, prije svega,povoljnim uvjetima za razvoj patogena. Diaporthe phaseolorum varijetet caulivoraznatno je patogeniji od ostalih gljiva iz tog kompleksa. Prevladavanje jedne patoge-ne vrste u povoljnim okolinskim uvjetima i u prisutnosti odgovaraju}eg doma}inavrlo je sloèno. Mogu}e je da se radi o kompeticijsko-konkurentskim odnosimaizme|u srodnih ili biolo{ki udaljenih vrsta. Tako|er, mogu}e je u pitanju induciranaotpornost, odnosno da doma}in nakon infekcije jednim patogenom ne moè nak-nadno biti zaraèn drugim koji mu je srodan. To su pitanja koja ~ekaju odgovor unekim drugim istraìvanjima.

Klju~ne rije~i: Phomopsis longicolla Hobbs, soja (Glycine max (L.) Merrill), sjeme,genotipovi, otpornost/tolerantnost


55T. Duvnjak .: Phomopsis longicolla Hobbs UZRO^NIK TRULE@I SJEMENA SOJE U HRVATSKOJ


Phomopsis longicolla Hobbs CASUAL AGENT OF SOYBEAN SEEDDECAY IN CROATIA

MSc Tomislav Duvnjak (1)

Doctoral thesis (2)

SUMMARY

Soybean (Glycine max (L.) Merrill), is one of the oldest and most important culturalplants in the world. On our territory, soybean was sawn in continuity until 1970, butsince the end of 80-s of the last century it could be considered as a significant pro-duction (about 20 000 ha). In 2003 48 000 ha of soybean, with average grain yield2 708 kg/ha, that almost meet domestic needs for this crop were sown in TheRepublic of Croatia. One of the basic problems which occurs with increasing of acreages and moreintensive soybean production is a disease problem. First of all diseases were causedby phytopathogen funguses, causing about 80% of all soybean disease, and rest of20% were caused by bacteria and viruses. In soybean breeding program at theAgricultural Institute Osijek, besides production aiming at high and stabile yieldedcultivars with high grain quality, special importance is given to satisfactory resist-ance and tolerance of significant fungal diseases in our growing conditions. There are some diseases which almost regularly appear on soybean in our agroe-cological conditions. First to mention is downy mildew (Peronospora manshurica(Naum.) Syd. ex Gaum.) and diseases caused by fungus from Diaporthe/PhomopsisComplex. Phomopsis longicolla Hobbs, (teleomorf unknown). Above mentioned isdifferent among other varieties, for its his cultural characteristic, morphology andplace of infection (primary causing seed decay), and one of the most dangerousseed pathogens in main areas of soybean production in the world. Considering thatfungus was discovered in our neighbouring countries there is suspicion of its pre-sence in Croatia, danger of becoming a significant pathogen of this important indu-strial plant stands as a danger for our country as well.The aim of investigation was to establish presence of fungus by seed examinationon several locations from a large-scale production and three year (2000–2002)studying of morphological characteristics of the pathogen, determine pathogen byculture morphological characteristics and by PCR-RFLP method, establish differen-ces in isolate pathogenicy by artificial seed infections in the laboratory, establishdifferences in soybean genotype reaction on pathogen by examining seed of somesoybean cultivars (promising lines) from Osijek experimental field in four years(1999-2002),set a field trial of some genotypes on Osijek location and to carry outan artificial infection with the most aggressive isolate.Fungus isolation was accomplished from soybean seed with symptoms correspon-ding to the one caused by Phomopsis longicolla Hobbs, and separated from samplesbeing collected during three years (2000-2002) from large-scale production on thelocations as follows: Nova Gradi{ka, Magadenovac, Valpovo, [irine, \akovo, Bilje,Klisa, Bobota, Ov~ara, Novi Berak, Tovarnik, Kneèvo, Gorjani, Kutjevo, Valpovo.

(1) Agricultural Institute Osijek, Ju`no predgra|e 17, 31000 Osijek (2) Doctoral thesis was defended at Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, The Faculty ofAgriculture in Osijek, 2004


57T. Duvnjak .: Phomopsis longicolla Hobbs UZRO^NIK TRULE@I SJEMENA SOJE U HRVATSKOJ

Method described by Hobbs et al., (1985) was used for the investigation of patho-gen morphological characteristics.Determination of pathogen was carried out by a biomolecular method PCR-RFLP(Polymerase Chain Reaction – Restriction Fragment Length Polymorphism), used toconfirm a belonging of selected isolates to species P. longicolla Hobbs. By Cenis(1992) modified method of extraction DNA pathogen was extracted and then ampli-fied, and finally isolate belongings were determined with restriction enzymes.Method described by Zhang et al., (1998) and Riccioni et al., (1998, 2003) was used.Investigation of an isolate pathogenicy was carried out by soybean seed inoculationin wet chamber and pots. After establishing most of the pathogen among selectedisolates in early conducted trials, those with artificial seed infection were repeated(in wet chamber and pots), but this time using the most pathogen isolate and seve-ral newly created soybean genotypes (promising lines).Seed samples of five genotypes 2002 from Institutes’ experimental field created inThe Agricultural Institute Osijek in the period 1999 were analyzed for presence of P.longicolla.Field trial was conducted with five soybean genotypes, 0-I maturity group in fourreplications on the Osijek location. Control of each genotype was sown for eachreplication, so total number of pots in trial was 40 (5 x 2 x 4). Trial was set as a strip-plot design, and lots were inoculated by spraying with conidial suspension in R6 –R7 stage of development (Fehr et al., 1971).Statistical data processing was carried out by computer software StatisticalAnalysis System Version 8.2 (SAS Institute) with analysis of variance (ANOVA) andLSD (Least Significant Difference) test.Morphological characteristics of isolates investigated in this work correspond tocharacteristics of P. longicolla described by Hobbs et al., (1985.) and show that thispathogen is present on soybean in Croatia. All our isolates were analyzed by men-tioned methods of extraction, amplification and rDNA digestion, and according tothis, all of them belong to fungus Phomopsis longicolla Hobbs.Comparing all indicators from wet chamber trial, it could be seen that artificialinfection with isolate Pl 027 have had the strongest influence on the number of rot-ten seed, on decreasing number of germinated seeds, significantly influenced ongerm length, and among all isolates have had the strongest influence on germnecrosis. For all these reasons, isolate Pl 027 was selected as the most pathogenfor investigation differences in genotype tolerance/resistance in artificial infectionconditions. Since the isolate Pl 027 had been shown as one of the most pathogen inpot trials (together with Pl 041), the same one was used for inoculation of differentsoybean genotypes in order to determine possible differences in tolerance/resist-ance of pathogen P. longicolla.Among genotypes being artificially infected with fungus P. longicolla in wet cham-ber, no one is totally resistant, although there are significant differences in suscep-tibility level. Results should be checked in the field due to great impact of environ-mental factors on pathogen as well as on each genotype. In pot trial, observing ino-culated treatment, genotype OS-8 (2,75 plants per replication during all trials) wasthe most susceptible in comparison with other investigated genotypes, whilegenotype OS-139 had significantly higher number of survived plants (7,50 per repli-cation). Control has shown, however, that all genotypes had satisfactory germina-tion and there were no significant differences among them.In first three years (1999-2001) in natural infection, no investigated soybean genoty-pes weren’t established infection caused by Diaporthe/Phomopsis Complex fungus.In 2002 presence of pathogens from this complex were recorded for all genotypes.Infection varied from 6% for genotype OS-101, 13% (OS-109), 15% for genotypesOS-8 and OS-49 to 16% for genotype OS-139. D. phaseolorum var. caulivora was themost isolated pathogen of Diaporthe/Phomopsis Complex from soybean seed andmade 60 % of all findings. Share of fungus D. phaseolorum var. sojae was 21,54%and for fungus P. longicolla was 18,46% infected seeds. In soybean seed prepara-

tion for sowing it is not obliged to carry out specific analysis like discovered patho-gens from Diaporthe/Phomopsis Complex on seed. Therefore, based on our findingsand data from literature we think that more attention should be paid on this issue inbreeding programs as well as in seed production.High percentage of soybean seeds diseased with pathogen fromDiaporthe/Phomopsis Complex was established on inoculated and control plots offield trials, although artificial infection was carried out only with P. longicolla.Obviously infective material of all pathogens was present, and environmental con-ditions were suitable for pathogen development. In spite of artificial infection P. lon-gicolla, wasn’t established on inoculated genotypes OS-8 and OS 139. Completelyidentical results for these genotypes were also obtained on the control plots.Successful, or unsuccessful artificial inoculation, could be explained above all withsuitable environmental factors for pathogen development. Diaporthe phaseolorumvariety caulivora is significantly more pathogen than other fungus of this complex.Prevalence of one pathogen in favorable environmental conditions and presence ofsuitable host is very complex. It is possible that this is competitive relationshipamong related or biologically distant species. Also, it is possible that “so called”induced resistance is present, which means that the host after infection with onepathogen couldn’t be infected later with other related. These are questions waitingfor answers in some other investigations.

Key-words: Phomopsis longicolla Hobbs, soybean (Glycine max (L.) Merrill), seed,genotypes, resistance/tolerance

58


T. Duvnjak .: Phomopsis longicolla Hobbs UZRO^NIK TRULE@I SJEMENA SOJE U HRVATSKOJ

ISSN 1330-7142UDK = 633.34:631.526.32:631.53.011.2'5

ISPITIVANJE VIGORA SJEMENA NEKIH DOMA]IH KULTIVARASOJE (Glycine max (L.) Merrill)

Luka Andri}, dipl. in`. (1)

Magistarski rad (2)

SA@ETAK

Starenje sjemena jedan je od glavnih uzroka smanjenog vigora i slabijeg poljskognicanja, {to dolazi do izraàja u nepovoljnim uvjetima. U ovom istraìvanju ispitan jevigor sjemena soje kroz ~etiri laboratorijska testa (energija klijanja-EK, standardnaklijavost-SK, cold test-CT i elektri~ni konduktivitet sjemena-EC) te u poljskom poku-su (rani rok sjetve-RRS i optimalni rok sjetve-ORS). U istraìvanju je kori{teno sjeme5 kultivara soje Poljoprivrednog instituta Osijek, proizvedenih tijekom tri godine(1999., 2000. i 2001). Prije ispitivanja, sjeme je ~uvano u skladi{nim uvjetima u tra-janju 6, 18 ili 30 mjeseci.Pod utjecajem starosti sjemena, tretmana sjemena fungicidom (Vitavax 200 FF), kultiva-ra i roka sjetve, utvr|ene su zna~ajne razlike u vigoru testiranog sjemena soje.Visokokvalitetno sjeme s EK i SK iznad 85% dalo je odgovaraju}e sklopove biljaka u obaroka sjetve, kao i sjeme s CT iznad 70% ili EC ispod 42 µµScm-1g-1. Nasuprot tomu, kodsjemena smanjenog vigora postoji velika mogu}nost reduciranog poljskog nicanja,posebno u RRS. Me|utim, tretman sjemena fungicidom, kao i sjetva u ORS, moguzna~ajno pridonijeti pobolj{anju kvalitete sjemena i sklopa biljaka u polju. Korelacijska analiza potvrdila je zna~ajnu vezu (sign. 99%) svih ispitanih pokazateljavigora sjemena. Poljsko nicanje u ranom roku sjetve bilo je u najja~oj vezi s CT i kodnetretiranog (r=0.949**) i kod tretiranog sjemena (r=0.951**), dok je s poljskimnicanjem u optimalnom roku sjetve najja~e korelirala SK (za netretirano sjemer=0.938**, a za tretirano sjeme r=0.942**). Zdravstvenom analizom sjemena utvr|ena je zna~ajna razlika u intenzitetu zaraze sje-mena gljivicama, ovisno o tretmanu fungicidom, kultivaru i starosti sjemena. Ukupnazaraza sjemena, kao i zaraza patogenom Fusarium spp., bila je u zna~ajnoj negativnojvezi s pokazateljima vigora sjemena.Svi ispitani ~initelji vigora sjemena soje indirektno su djelovali na urod zrna putem ost-varenog sklopa biljaka.

Klju~ne rije~i: vigor sjemena, soja, kultivari, starost sjemena, tretman sjemena fungici-dom, gljivi~ne bolesti, poljsko nicanje, konduktivitet sjemena, klijavost, cold test


(1) Poljoprivredni institut Osijek, Ju`no predgra|e 17, 31000 Osijek; (2) Magistarski rad obranjen jena Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera, Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 2004. godine / Master'sthesis was defended at Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, The Faculty of Agriculture in 2004

SEED VIGOR TESTING OF SOME DOMESTIC SOYBEAN CULTIVARS (Glycine max (L.) Merrill)

Master's thesis

SUMMARY

Seed ageing is an important cause of low vigor and bad field emergence, especially inadverse seedbed conditions. Therefore, in this investigation, soybean seed vigor wastested by four laboratory tests (germination energy GE, standard germination SG, coldtest CT, electrical conductivity EC) and in field trial, as well (early planting dates Epd andoptimal planting dates Opd). The soybean seed of 5 cultivars from Agricultural InstituteOsijek, produced in the 3 years (1999., 2000., 2001.) was used in the investigation. Theseed was stored in a warehouse conditions for 6, 18 or 30 months prior to testing. Tested soybean seed showed significant differences in seed vigor influenced by seedage, seed treatment with fungicide (Vitavax 200 FF), cultivar and planting date. Highquality seed with GE and SG over 85%, performed quite well in both planting dates, aswell as seeds with the CT over 70% or with EC under 42 µµScm-1g-1. On the contrary, con-sidering seed with reduced vigor there is a very great possibility of reduced FE espe-cially in Epd. However, seed treatment with fungicide and sowing in optimal seedbedconditions can significantly contribute to improvement of soybean seed performanceand stand establishment.Correlation analyses showed that all tested seed vigor parameters were significantlyconnected (sign. level 99%). At early planting, the strongest correlation was establishedbetween the field emergence and CT (untreated seed, r=0.949** and for treated seedr=0.951**) whereas in optimal planting date was between the field emergence and SG(for untreated seed r=0. 938** and for treated seed r=0.942**). Laboratory seed health testing showed significant differences in fungal disease intensityinfluenced by fungicide seed treatment, cultivar and seed age. Total seed infection andinfection with Fusarium spp. was adversely correlated with all vigor parameters.All tested vigor parameters of soybean seed had influence on grain yield indirectly bycrop stand establishment.

Key-words: seed vigor, soybean, cultivars, seed age, fungicide seed treatment, fungaldiseases, field emergence, seed conductivity, germination, cold test

60


L. Andri}.: ISPITIVANJE VIGORA SJEMENA NEKIH DOMA]IH KULTIVARA SOJE (Glycine max (L.) Merrill)

UPUTE AUTORIMA

“POLJOPRIVREDA znanstveno-stru~ni ~asopis” (ISSN 1330-7142), kojega publiciraju Poljoprivredni fakultet u Osijeku iPoljoprivredni institut Osijek, objavljuje znanstvene i stru~ne radove na hrvatskom i engleskom jeziku. Objavljuju se radovi koji nisutiskani u drugim ~asopisima, niti predani u tisak. Izvodi, saèci, sinopsisi, magistarski radovi, disertacije te izlaganja na znanstven-im i stru~nim skupovima ne smatraju se objavljenim radovima. U dodatku ~asopisa mogu se objaviti prikazi knjiga ili njihove recen-zije, kra}i prijevodi, osvrti i vijesti iz podru~ja poljoprivrede.

Radovi se {alju u Uredni{tvo ~asopisa u 2 primjerka, a moraju zadovoljiti sljede}e tehni~ke propozicije: • Maksimalni obujam rada (uklju~uju}i tablice, grafikone, slike i sheme) je 10 stranica A-4 formata (max. znakova 30000,

uklju~uju}i razmake izme|u rije~i), saètka disertacije 2 stranice, a saètka magistarskog rada 1 stranica.• Tekst mora biti pisati u Microfoft Word for Windows, verzija 6.0 ili vi{a, Font Times New Roman, s duplim proredom. Sve

margine su 2,5 cm.• Cijeli rad treba pisati veli~inom slova 11, osim naslova rada (12), naslova i sadràja tablica (10) te saètaka (10).

Naslov rada i poglavlja treba pisati velikim podebljanim slovima.• Grafikoni, slike i sheme trebaju biti ~isti, pregledni i snimljeni u Winword obliku te editirani kao integralni dio rada tj. u tekstu

gdje dolaze. Radi sigurnije izvedbe tiskanja rada potrebito ih je tako|er dostaviti i u jednom od grafi~kih ili slikovnihformata (*.xls, *.tiff ili *.jpg), isklju~ivo u crno-bijeloj tehnici. Naslovi i sadràji tablica, grafikona, slika i shema u radumoraju biti prevedeni i na engleski jezik, i obrnuto. Ako je rad na hrvatskom jeziku, naslove tablica, grafikona, slika ishema treba pisati podebljanim slovima, a engleske prijevode njihovih naslova, kao i sadràja, treba pisati u kurzivuneboldiranim slovima, i obrnuto.

• Po~etak odlomka (pasusa) u tekstu ne smije se uvla~iti tabelator tipkom, a odlomke treba razdijeliti tipkom ENTER. Trebakoristiti automatsku numeraciju stranica (pozicija dolje desno).

• Puna imena i prezimena autora, sa zvanjima i adresama ustanova u kojima rade (veli~ina slova 10, kurziv) stavljaju se nakraju prve stranice ispod crte duge 3 cm i ne smiju se pisati u programu automatske fusnote. U slu~aju da rad zahtijevapisanje fusnota, poèljno je koristiti automatske fusnote.

• Citirani autori u radu ne smiju biti podebljani, pisani u kurzivu niti velikim slovima.• Za pisanje decimalnih brojeva u tekstovima i tablicama na hrvatskom jeziku treba koristiti isklju~ivo zareze, odnosno u

engleskoj verziji isklju~ivo to~ke. U hrvatskim tekstovima i tablicama, kao i u popisu literature, iza svih spomenutih god-ina obvezno dolazi to~ka.Radovi }e biti recenzirani od najmanje 2 recenzenta iz odgovaraju}eg podru~ja i lektorirani. Recenzenti obavljaju kat-

egorizaciju radova: izvorni znanstveni ~lanak (original scientific paper), pregledni znanstveni ~lanak (scientific review), prethod-no priop}enje (preliminary communication), izlaganje na znanstvenom skupu (conference paper), stru~ni ~lanak (professionalpaper). Svi radovi dobivaju UDK klasifikacijski broj (rad se kategorizira prema odre|enim podru~jima). Radovi tiskani na hrvatskomjeziku moraju imati kurzivom napisane engleske prijevode Naslova, Saètka, Klju~nih rije~i te tablica i grafikona, i obrnuto. U radutiskanom na hrvatskom jeziku engleske verzije Saètka i Klju~nih rije~i dolaze na kraju rada, iza poglavlja Literatura, i obrnuto.

Radovi u pravilu sadrè:NASLOV: treba biti {to kra}i, informativan, pisan velikim tiskanim (podebljanim) slovima, font 12. Ispod naslova dolaze ini-

cijali imena (ènski autori puno ime) i prezime autora bez akademske titule, a iza svakog prezimena ozna~iti eksponentom ukolikoautori nisu iz iste ustanove (podebljanim slovima u kurzivu font 11).

SA@ETAK: jezgrovit prikaz rada koji ~itatelju omogu}ava procjenu zanimljivosti rada. Saètak treba biti napisan podebljan-im slovima u kurzivu (font 10) i da se bez ve}e prerade moè tiskati u referalnim ~asopisima. Optimalna duìna je oko 100 rije~i.Saètak mora sadràvati klju~ne rije~i bitne zbog uklju~ivanja u informacijske sustave, a koje tako|er treba pisati podebljanimslovima u kurzivu (font 10).

UVOD: izlaè se ideja i cilj provedenih istraìvanja, a moè se dati vrlo selektivan osvrt na literaturu, ako nema posebnogpoglavlja “Pregled literature”.

MATERIJAL I METODE: detaljno se opisuju samo nove ili modificirane metode. Za poznate metode i postupke daje se samoliteraturni izvor.

REZULTATI I RASPRAVA: opisuju se utvr|ene ~injenice i zakonitosti, obja{njavaju pojave te potvr|uje ili negira postavljenahipoteza. U raspravi treba usporedbom s radovima drugih autora potkrijepiti zna~aj vlastitih istraìvanja. Treba voditi ra~una da seisti podaci ne ponavljaju u tablicama, grafikonima te ponovno u tekstu.

ZAKLJUÂK: sadrì sintezu istraìvanja i rezultata. Pri njegovom pisanju va`na je postupnost u izlaganju.LITERATURA: pi{e se abecednim redom s rednim brojem ispred prvog autora, s punim podacima (autori, godina, naziv ref-

erence, izdava~, mjesto izdavanja, stranice). Autore ne pisati velikim slovima.Zadnju verziju rada, ispravljenu prema primjedbama recenzenata, treba poslati Uredni{tvu u jednom primjerku, kao

i snimak rada na disketi. Rukopisi radova i diskete se ne vra}aju.Adresa: Uredni{tvo ~asopisa “Poljoprivreda”, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg sv.Trojstva 3, 31000 OsijekKontakt osobe i tehni~ki urednici: Manda Antunovi}, tel. +385 31 224 255; Fax: +385 31 207 017; E-mail:

[email protected] i Danica Hanèk, tel. +385 31 224 240; E-mail: [email protected]

POLJOPRIVREDA 10:2004

GUIDELINES FOR CONTRIBUTORS

“AGRICULTURE Scientific and Professional Review” (ISSN 1330-7142) is published by The Faculty of Agriculture inOsijek and The Osijek Agricultural Institute. Scientific and professional papers are published in both Croatian and English language.Papers are accepted on the understanding that they have not been or will be published elsewhere. Inferences, summaries, syn-opses, master’s theses, dissertations as well as presentations at symposia are not considered as published papers. Book surveysor their reviews, short translations and communications covering agriculture field will also be published in the journal supplement.

The manuscripts submitted to Editorial Board in 2 copies and should meet propositions as follows:• Maximum paper scope (including tables, graphs, figures and other supplements) is 10 printed pages of A-4 format (30

000 characters, including spaces between words), dissertation summary 2 pages and master’s one 1 page.• Text should be written in Microsoft Word for Windows version 6.0 or higher, Font Times New Roman, with line spacing

2. All margins should be 2.5 cm• The whole text should be written in letters sized 11 except head title (size 12), authors’ names and addresses, summaries

and graphs and tables description (size 10). Headtitle and subtitles of the sections should be written in bolded capital letters.• Initial paragraph must not be drawn in, neither key tabulator can be used, paragraphs should be divided by ENTER key.

Automatic page numbering should be used (position bottom right)• Full authors’ names with titles, occupations and addresses of the institutions they work at (letter size 10, italic) should be

placed at the bottom of the first page below 3 cm long line, they are not allowed to be written in the automatic footnote pro-gram. In case of footnote writing, automatic footnotes are advised.

• Cited authors in the paper must not be bolded, written in italic or capitalized.• Graphs, figures and schemes should be as clear as possible and easy to survey. They must be saved in Winword and edit-

ed as an integral part of the paper (in the text). Titles of tables and graphs in the paper written in Croatian language shouldbe bolded whereas English translations in italic are devised to be unbolded and vice versa (font 10). Colour graphs and fig-ures are not welcome. Due to more sured paper printing, graphs and figures should also be submitted in one of graph-ic or figure formats (*.xls, *.tiff or *.jpg). They must not be submitted as drawings on parchment paper. Titles as well ascontents of tables, graphs, figures and schemes of the paper must be also translated in English and vice versa. If thepaper is written in Croatian language titles of tables, graphs, figures and schemes should be written in bolded letters where-as English translations of their titles as well as contents should be written in italic unbolded letters and vice versa.

• Only commas should be written in Croatian texts while using decimal numbers in both text and tables whereas a pointin an English version. In Croatian texts and tables as well as in a literature list a point should be placed after all men-tioned years. Papers will be reviewed by at least 2 critics from corresponding field and language edited. Papers are classified by

reviewers into: original scientific paper, scientific review, preliminary communication, conference paper and professionalpaper. All papers have UDK classification number (a paper is classified per certain fields). Titles, summaries, key-words, tablesand graphs of the papers printed in Croatian language must be written in English (italic) and vice versa. English version of sum-mary and key-words in the Croatian printed text is placed at the end of the paper after Literature chapter and vice versa.

Generally, all papers should be divided into the following sections: TITLE: Should be as short as possible, informative, written in capital (bolded) letters, font 12. Initials of authors’ name (full

name for females) and surname without academic titles should be placed below the title. Each surname should be followed by anexponent if authors do not work in the same institution (bolded letters in italic font 11).

SUMMARY: A core display of the paper presenting readers clear idea of what it is about. Summary should be written in bold-ed letters in italic (font 10) enabling printing the paper in referable journals without a large-scale revision. Optimal length should bekept to approx. 100 words. Summary should contain key-words, vital for incorporating into information systems, that must alsobe written in bolded italic letters (font 10).

INTRODUCTION: Displays an idea and aim of the conducted investigations. Very selective review of the literature may alsobe given here if there is no special section “Literature review”.

MATERIAL AND METHODS: Only new or modified methods are described in details whereas literature source is given forrecognized methods and procedures.

RESULTS AND DISCUSSION: Determined facts and regularities are described, phenomena are explained whereas set uphypothesis is confirmed or denied. Significance of the own investigations should be substantiated by comparing them with otherauthors’ papers. Care should be taken in avoiding repeted data in tables, graphs and again in the text.

CONCLUSION: Contains synthesis of the investigations and results. While writing take care of the presentation graduation.REFERENCES: References should be listed alphabetically by putting ordinal number before the first author, full data is

required (authors, year, reference name, editor, editing place, pages). Authors should not be written in capital letters. Final versions of papers, corrected regarding to reviewer’s opinions, must be sent to Editorial Board printed in one

copy and on a floppy disk. Manuscripts and disks will not be returned. Address: Editorial Board of the Journal “Agriculture”, The Faculty of Agriculture in Osijek, Trg Sv. Trojstva 3, 31000

Osijek, CroatiaContact persons and technical editors: Manda Antunovi}, Tel.: +385 31 224 255; Fax: +385 31 207 017; E-mail:

[email protected] and Danica Hanèk, Tel. + 385 31 224 240; E-mail: [email protected]

POLJOPRIVREDA 10:2004

UDK 63 ISSN 1330-7142

AA GG RR II CC UU LL TT UU RR EEScientific and Professional Review

Volume 10; Number 2; December, 2004

CONTENTS

Mirjana Brme`, Marija Ivezi}, Emilija Raspudi}, Ivana Maji} POPULATION DYNAMICS OF NEMATODES UNDER WINTER WHEAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

L. [umanovac, T. Juri}, D. Kneèvi} SURFACE AND DEPTH WHEAT SEED DISTRIBUTION IN THE DIRECT SOWING . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

D. Filipovi}, S. Ko{uti}, Z. Gospodari} INFLUENCE OF DIFFERENT SOIL TILLAGE SYSTEMS ON FUEL CONSUMPTION, LABOUR REQUIREMENT AND YIELD IN MAIZE AND WINTER WHEAT PRODUCTION . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Nada Para|ikovi}, Z. Lon~ari}, Blaènka Berti}, V. Vukadinovi} INFLUENCE OF Ca-FOLIAR APPLICATION ON YIELD AND QUALITY OF SWEET PEPPER IN GLASSHOUSE CONDITIONS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

N. Pavi~i}, T. Jemri}, D. Bla{kovi}, Martina Skendrovi}, A. Krstulovi} MESUROL®– A FACTOR TOWARDS MORE REGULAR APPLE BEARING . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

N. Pavi~i}, T. Jemri}, Martina Skendrovi}, T. ]osi} TREE CANOPY PRUNING DOES NOT REGULATE BIENNIAL BEARING IN ”ELSTAR” APPLE (Malus domestica Borkh.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Ljiljanka Tomerlin, L. Dvora~ek BIO-ENERGY FROM PIG'S MANURE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

T. Rastija, Z. Antunovi}, Mirjana Baban, I. Mandi} INFLUENCE OF SEX ON LIPIZZANER BREED FOALS DEVELOPMENT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

M. Kari}, F. ]ejvanovi} COST-BENEFIT ANALYSIS FOR MAKING DECISIONS ON INCENTIVES FOR INVESTMENTS IN PLUMTREES PLANTING . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

T. Duvnjak Phomopsis longicolla Hobbs CASUAL AGENT OF SOYBEAN SEED DECAY IN CROATIA . . . . . . . . . . . 53

L. Andri} SEED VIGOR TESTING OF SOME DOMESTIC SOYBEAN CULTIVARS (Glycine max (L.) Merrill) . . . . . . 59

OSIJEK2 0 0 4 .Vol. 102

64


L. Andri}.: ISPITIVANJE VIGORA SJEMENA NEKIH DOMA]IH KULTIVARA SOJE (Glycine max (L.) Merrill)

Documents

Poljoprivreda 2004 Br.2